Београдске новине

flroj 238.

Cetvrtak

BEOGRADSKE NOVINB

30. avgnsia 1M7.

Strana 3.

već 1851. god. dao dokaza o svo'oj sposobnosti, kada je prilikom jednog sastanka pravoslavnih vladika B ču drugog dana uskrsa za vrijeme sveeane službe Božje jzvedena jedna nje^o-a liturgija. Idućo mu je godine ofet na drugi dan uskrsa izvedena jedna litur 0 ija u beekoj grćkoj crkvi. 1854. godine dao je poslije marljivih studija po laznim krajevima, gdje Srbi žive prve veće crkvene kompozicije, izradje.ie ua 03 novu narodnih motiva. Te gođinc, i to opet na drugi dan uskrsa, koji igra toliku nlogu u njegovoj umjetničkoj ka.ijen, postigao je na jednom velikom konoertu sjajnog uspjeha sa svojim najr.ovi.im tvorevinama. No jedan od najvećih n egovih uinjelniCkih uspjeha pada na drugi I dan uskrsa 1855. god., kada je održan prod sjajuom publikom veiiki Stankovićev koncerat u hečkoj konzervatorij'i. Bcfka umjetnička kritika vrlo je povoljno pisala o mladom srpskom kompozitoru. God. 1856. počeo je svOjii veliku turnejn, započetu koncertom u Sr. Karlovcima. Docnije je muzmjene živio u Budimu, u Beču, u Beogra'du i Kailovcima. U Beogradu je imao moćnog zafetilnika u knjazu Mihajlu. Pored njegovih mnogobrojnih crkvcnih tvorevina (tri knjige) komponovao je i hezb.oj neduhovnili, svjetskih djela. Mnogc o'd nj'h stekle su opštu popularnost u najvišim slojevima, kao „Sećaš li se onog sata“, „Tavna noći“ it.d. Kornelije Stanković umro jc — drugog 'dana uskrsa 1866. godine. — 30. avgusta. 1870. go'đ. bilasebitka izmedju Nije naca(poglavifo Saksonaca) pod znpovje'dništvcm sak onskog prijestolonasljednika ('docnijeg k-aija) Alberta i Francuza. Ovoni je biikom Fraucuzima onemogućeno da p.o'duže svoje krctanje ka Mclzu, gdje su htje’.i da ometu opsadu te tvrdjave i da se spoje sa vojskoni opsađjenog maršala Bazainc-a. Francuska vojska pcd n a'šaloni M a c M a h o n o m, kod koje se nalazio i sam car Napoleom III., pii.isuuta je uz belgijsku granicu i priuudjena je da primi bitku kod Sedana, koja se, kao Sto je poznato 1. septembra 1870. jod. svršila pre'dajom cijele franeusbo vojske sa carem na čelu. Preseljenje gradjanskog «uda. Gradjanski su'd c. i k. okiužne koaiandc Boograd-građ preseljen jc iz Mi:oša Velikog ulice br. 27 u Vlajkoviće\ it alicu, ćošalc Kralja Aleksandra ulice. Uredi sc su'da nalazc iznarl prijavnog ureda u 'drugom spratu. Lijepe noči. Pored lijepih 'dana, imarnjo i krasne veđre, zvjezdane noći. Prcko cijelc noći vanredno je prijafno i toplo i tek oćo poja noći laki povjetarac timanji đtievnu toplol«. Romantični sjaj mjesečev čiui još prijatnijim ovo divne noći. Traži ga opština. Kosta G a r m i n o v i č — C i n c arin potrcbno je, da se o'dmah javi uvelu tajništva opštinc grada BeograVla, tali izvjesnog I'ibnog obavještenja-, kojc od ujega traži gospodja Leposava Stcfanović, koja so sada nalazi u Vranji. Javua prodaja. Prcma odluci s'aialeljskog su'da izložićc so danas u 9 s a 1 1 prijc podnc javnoj prralaji zaostavština pok. Melauije Rakić, u njenom stanu u ulici Mileševskoj broj 3 5, na koju se pozivaju kupci. Plovidba izmediu Zemunn i Ot'šave. Zr. pntnikc vojničkog i gratbanskog rcda, koji putuju iz Zemuna za Oršavu, važi od 1. avgusta ovaj propis: pntničke karte moraju se uzeti u beograd. koj parobrodskoj stanici (Donja ulica). Fodvoznina se mora platiti u krunstcoj vrijednosli. Vojna lica van službe, brodarski slnžbcnici, državni činovnici četvornog 3ave: . i članovi njihovih porodica plaćaju polovinu podvozoino ako se dovoljno legitindšu, tako isto đ cra isj;o:l 10 godina. Svaki putnik može ponijeti sobom besplatno 25 kgr. pit.jaga. Pudvozne karte se mogu dobiti svakog radnog dana od 1—6 sati poslije podno, praznikom od 11—12 sab prije podne. Brodarski saobraeai Šabac Smedercvo. „Prvo c. k. dtmavsko parohrodsko društvo“ uredilo je plovidbu za prenos pulnika i rohe izmeuju Sapca—UmkeObrenovca—Beog.am—G-o. ke— S c la* rcva ovako: Polazak iz Smed-reva uicrkom i petkoin u 8 sati iz jutra, dolazak u Beograd u 12 sati u podne. Polazak iz Sapca za Doograd četvrtkom i ncd,cIjom u 7 i po saU iz jutra. Dolazak u Beograd u 12 i po sati poslije podnc. Polazak za Smederevo u 3 sata pos ijo podne. Ponedjeljkom odmor hroda u Smcđerevu. Mslo ciganče. 11-godišnja Dragiea Stanković, koja je prcd kratko vrijcme pobjegla iz roditeijske kuče, i tek nedavno povraeena roditcljima, i opet je pobjegla neznano knda. Djevojeica je malena i slaba. Ko za nju doznade neka javi c. i k. okružnoj komandi Bcograd-grad, ili pak ncka jc sain onaino odvede. Prikupijau.je žira. S obzirom na odgajivaujo svinja i nestašicu u masli glavna vojna gubernija izdala jc naredjenjo: da se oipoine sa prikupljanjeni r a s t o v 0 g ž i r a po šumama za ishranu i tovljcnjc svinja. Naročito so preporučuje p i atj 1 a je žira od strano giadjanskog stanovniš.va, osobito oil strano djece. Piikupljem žir isplaćivaće sc ođmah od strane voinih

nadležnih vlasti, po - cijetu od 6.kruna po 100 kilograma. Veoma jc podesno prikupljanje žlra i od slrane školske omladine uz nađzor svojih nastavnika i učitelja. Opšiina grada Beograda takodje preporučuje gradjanstvu, da se kori.,ti ovom naredbom i otpočne sa piikupFanjc-m žira po okolnirn šumama, te time kolisti i opštoj stvari odgajivanju svinja kao i _ sebi, jer će time pa lak način pribaviti sebi lijepu zaradu. Izgubljeno. Aron B. Izak iz Boogratla izgubio je 28. ov. mj. na Velikom Trgu novčanilc sa 1400 K gotovine u raznim banknotama. Daljc su se u novčaniku nalazili razni dokumenti. Pošteni nalazač umoljava se, da to preda c. i k. okružnom zapovjedništvu Bcogra'd-grad. Nadjeno. 28. ov. mj. nadjena je u Makedonskoj ulici kožnata ručna torba zagasiie boje. Ko jn je izgubio, ucka se javi c. i k. okružnoj komandi Beograd-grad.

Vijesti iz unutrašnjosti. Manastirska slava. 15. avgus.a proslavio je svoju hramovnu slavu nianastir 2 i e a. Ovaj manastir, koji jc zbog svog lijepog položaja i starinske kruuidhcne crkve mnogo posjcćivan i u obične dane, ovaj je puta upravo vrvio ljudstvom. Na manastirsku slavu došlo je oko 700 Ijuđi iz svih krajeva okoliša. Poslijc obavljene crkvene svećanosti narod je uz svirku glazbc počeo raznc igrc, k je su potrajale do kasno u noć Pokušaj samoubijstva. Javljaju nam iz Novog Pazara, da je ondjc 19. o. m. pokušao samoubijstvo 76-godišnji starac Hasaa G e g i ć tako, što je sa opš.inske ćtiprije skočio u potok Raškti. To su opazili vojci i starca izvukli iz vode i spasili ga. Na pitanje, zašto je htio da se ubijc, odgovorio je starac, da nija imao od čcga živjeti. Svi su ga ostavili, pa je tako bio upučen na prosjačenje. Prosjačiti pak nije mogao, jer je to smatrao ispod čovječijeg dostojanstva, pa je uakanio radje da se ubije. Sad će se za starca zauzeti vlast, koja bi to za cijelo bila i ranije učinila, da jc starac za to zamolio. Izgorjela kuća. Javljaju nam iz Novog Pazarar 20. avgusta porodio sc u kući br. 24 u uliei Barakovci požar, koji je rništio cijelu kuću. Požrtvovuošču vojnika i oružnika uspjelo je, da se požar lokalizuje i tako spriječi veća iies'eća. Na žalost se ovaj puta stanovništvo nije pokazalo osobito sklonim da uecS'vtije ii gašenju požara, kao što je to uvijek dosad'a činilo. Uzrok će tomc biti u amtipatiji prema posjeduiku kuće. No stanovništvo bi trcbalo iniati na umu, da spasavanjem i gašenjem imanja i svoga najvećega dušmarta spasava i svoje v 1 a s t i t o imanje, poš'to bi se moglo vrio lako desiii, da zbog uedovoljnc požrtvovnosti požar iz jedne kuće predje na drugu i tako daljc, pa tako uništi i nniogo drugih. Nc jeduom sc vee pokazalo, da ie. fakav neinar imao za posljeđicu aništsnje cijeloga mjesta. Mraz. Javljaju nam iz futina (kraj Novog Pazara), da je ondje u noći od 17. na 18. avgusta pao mraz, koji ic štctno djelovao na povrće i to najvišc na krasiavicc, paradajz, papriku, lubenicc i tikviee.

Poslijednje brzojavne vijesti. Izvještaj njemackog vojnog vodstva. Kb. Beriin, 29. avgusfa. Zanadno boiište: Pod uticaji-m bnrnog i kišovitog vro mcna bila jo topnička iFe’alnost u t ije'osti vrlo noznatna. Mnoga izvadnička rreduzcća 'donijela-sn nam dobit na zaicltl jenim i plijcnu. From prijcstolonasljednika R u dprecMa bavarskog: U FIandl'i ji oživio jo topnički !>:]’ >red vcčcr izmedju Langernarcka i ’o 11 ebekc-a. Našim protiv naprdom izbačeni su Englezi iz osvojenogpoložajasjovcroistofinood F r c z c u b c r g a. Frour njemačkog prijostolonasljednika • Koft V e l <] u n a traje jača borbc a djclalnost topništva je'dino na isločnoj obali Maase izmcdju Betiumonta i D a m 1 o u p a. Front vojvcdc Albrecfcta \vurttembcrškog: Ktto uzvrafc za homhardova-jj Thiaucourta po Fiancuzlma, otvoiili smo vatru ua No viant-au-pres. Istočno bojište: Front maršala priuca Lcopolda havarskog: Nerna većih borhe.iih djelattics i. Vojna fronia maršala nadvojvodo Josi pa: Uz obe strane oltoszke doiinc uzele su jurlšcm šleske l a u-

s t r o-u garske četc nekoliko v i s i n s k i h p o 1 o ž a j a, pa su odbile jake neprijateljske protivnapadaje. Zarobljeno je višc od 60fi neprijat e 1 j s k j h v o j n i k a. Protiv brdskog fronta izmedju doline C a s i n u i P u tn a jurišali su Rumunji na više mjesta, ali bez svakog uspjeha. Front maršala pl. Mackensena: Na gorskoj ivici zapaduo od srednjega Sereta uzele su poslije uspješne topničke priprcme pruske, bavarske, saksonskc i mecklenburške četc u borbi oko kuća seio AlunceIu. Tučeni neprljatelj je b a č e n p r e k o n e k o 1 i k o p o 1 ož a j a n a o b i m s t r a n a m a s us i t s k e d o 1 i n e p r e m a s j e v e r ozapadu. Na hrab'rom nadiranju napadača razbili su se jaki rusko-rumunjski protivnapadaji. • Neprijatelj ie izgubio 1000 z a r o b 1 j e n i k a, 3 t op a i 50 ni a š i n s k i h p u š a k a, a osim toga je pretrpio vr!o tcške krvave gubitke. Istočno od željczničkc prtige F o k š a n i—A d j e d u I n tt traje živahna djelatnost topništva. Maćedonsko boiištC: Topnička djelatuost je bila na mnogo mjcsta živahnija nego obično osobito izmedjn V a r d a r a i D o j r a ns k o g a j e z e r a. Borbc ispred položaja na N i d ž e planitii završene su uspješno po Bugare. Prvl zapovjcđultf glcvnog stana pl. Ludcndortf.

Austrijski večernii izvještaf. Kb. Bcč, 29. avgus'a. Borbo ra visorami Sv. Križa i kod Gorice traju dalje. Protiv r nik n i j e n i g d j e m o g a o d a p o s t i g n e kakav uspjch. Danas u 9 tati prije podne b o m b a r d o v a 1 i su talijanski lctači ponovo gracl Trst. U nnu’amji 'dio grada palo je 20 bombi, kojc su počini'e dosta znalne šfcefe. Pogin da su dvn stitovnika, a više ih je ranjeno. Demokratska Rusija uzima na sebe obaveze caristicke Rusije. Nema zasebnoga mira. pvaročili brzojav ..Beouradskih Novi a') Rotterdam, 29. avgusta. ,,Daily Ne\vs“ javlja iz 0 e te r s b u rgd, Hja je ritska provizorna vlada iiA ,! 5'lić^i v g n s t a primila na sebe zvanlčiio šve obavezc carističkc vladc osobito ohavezu sklopljenu na 5. septcmbra 1914., prema k oj o j R u s i j a n e ć e b e z s v o j i h saveznika s k 1 a p a t > /. a s e b n i m i r. Kornilov u Moskvi. (Naročili brzojav ..Dcovradskih Novina 4 ') PeRograd. 29. avgusta. Vrhovni zapo^fednik ruskc vojske K o r n i 1 o v siigao'ijc u Moskvu, gdje jc dočekan sa' 1 fi'ajvećim slavljem. On je izjavio, da parola vojske glasi n e internacijonalizam, n c g o u n i š t e n j e n e p r i j a t c I j a d o k on a č n c p o b j c d o n o s n e p o b j ed e. Kornilov jc izjavio, da je uvedenje smrtnc kaznc biio notrebno, da sc makai 1 kako uvcde opct dhciplina u vojsci. U samom mjcsecu avgnstu ubili su vojnici četiri pukovnika, a jedan najbolji sibirski puk pskratio je na riškom frontu poslušnost i ostavio svoje položajc; istom onda, kada je zagroženo svima, da će biti pogubijen.i, vratili su se natrag u bojnu liniju. P o I o ž a j n a f r o n t o v : ni a i e v r I o t u ž a n i R u s i j a i c 1 z g n b i 1 a ti p o s 1 j c d n j o v r i j e m e uspjohe svib pobjeda u Guiiciji i Bukovini, Šfco više je neprij a t e 1 j n a v i š e in j e s t a p r o v a 1 i o p r e k o <1 r ž a v n e g r a n i c e i v a r ž > va, da zaposjednc mjbogat je dijelove Rusije. Neprijatelj ositn toga prijeti pofpuno uništiti rumunjsku vojsku i op' t kuca na vratinja lfigc, onda mu jc ot v o r e n p u t i u P e t r a g r a d.

Razne vijesti. Preokret ii poštanskom saobraćaju pomoću letilica. Jedva je prošlo dcset godina, kako jc prva letilica prcvalila put od jcdnog kiloinetra, a več su toliki oriiaški uspjosi postignuti na polju letačke tehnike. Ali to nije ništa prcma onome, šta se sprenia na tom polju poslije rata. Englezi su već skrojiii plan za uzdržavanje redovnog poštanskog saobraćaja izmedju Londona i Indije. Taj bi put vodio po nckima od Londona prcko Calaisa, Marseilla, Napuija, Krita, Aleksandrije, Sofa, Basre, Vandara, Abbasa i Koraha i trajao bi svega oko 40 sati, a putovaio bl se samo danju. — Francuzi opct spremaju plan za prekomorski saobraćaj izmedju Evrope i Amerike. Taj bi put imao u normalnim prilikama da sc prevali za 16 do 20 sati, a izračtinano jc, da su u godini 300 dana podcsni za normajno ietenje. Naravno, da će za odmor uz put biti podignute stanice, gdje je mogućc na kopnu I ostrvinia, inače na za to naročito udcšeniin i rasporedjenim brodovima kao morskim stanicaina. Iza Englcza I Francuza ne rnisli da izostanu Nijemci sa svojim lagauim ali oprobanim Zcpelinima naročito n prenošeniu većiii

tereta. Već se zamišlja organizovana internacionalna vazdušna piovidba s odredjenim pravilima, čije će ispunjavanje kontrolisati dotične države. Nijemci imaju u prosjeku vazdušnu plovidbu od Hamburga preko AustroUgarske i Balkana za Aziju. Ako vazduhoplovstvo bude i dalje tako brzo napredovalo kao do sad, onda još možemo dočekati, da se služirno njome u istoj mjeri kao željeznieama i parobrcdima. Nema sumnje, da ćc se pod uticajem toga napredovanja i metereoIogija znatno usavršiti, tc ćemo pomoću nje znati, kako nam valja izbieći nepovoljne vjetrove i bure. 1:1

Svi ovi predmeti imaju sedol.septembra ove godine predati c. i k. stanicr za prikupljanje metala u Beogradu ili pc okružnim gradovima. Prodaja drugotn« kome kao i prerada tih predmeta zabra< njena je. Neće se uzimali, te se zato i na trebaju predavati predmeti: 1. koji su samo pomesingani, poba* krovani ili poniklovani; 2. koji su bakroin ili bakrenom Ie* gurom samo prevučeni i 3. koji su od bakra ili bakrene legure, pa su rukom kovani, gravirani, cizelirani, giljoširani, najedani ili tauširani. C. i k. vojna glavna gubernija.

loanitne oblave. O B J A V A. Školska 1917—1918. godina počinje 1. septembra. Od toga dana počinje školski upis u svim c. i kr. osnovnim školama, koje s oje pod c. i kr. okružnim zapovjedništvom za grad Beograd kao i u podrućju opštine beogradske, koji će trajati zakliučno do 4. septembra o. g. Roditelji odnosno staraoci, koji imaju djecu za školu oba pola od navršene šeste do navršene dvanaeste godine, obavezni su istu prijaviti u njihovom mjestu bavljenja najbližoj školi u vrijeme od 1.—4. septembra izmedju 8 i 12 sati prije podnc i od 3—5 sati poslije podne. Prijavljivanjc za školu vršiće se u području grada Beograda i to: U zgradi gubernijske škole u ulici Kraljlce Natalije br. 31., dalie: u školskoj zgradi Bitoljske ulice br. 48; u školskoj zgradi Car Dušanove br. 13; u školskoj zgrađi Kraijice Natalijc ulice br. 100; u škoiskoj zgradi Makenzijeve ulicc broj 40, i u školskoj zgradi Smederevskog đruma. U c. i kr. gubernijskoj školi prtmaće se samo djeca austro-ugarskih podanika. Učenici, koji prvi put stupajn u školu, imaju sobom poniieti: krštenicu, kartu od kalemljenja i redarstvcnu prijavnu iistu, a svi ostaii učenici, koji su školu već poliadjaii, imaju donijeti školsko svjedočanstvo od prošle godine I sve školske knjigc, kojc sti u prošloj godini upotrebijavaii. Učenici, koji prvi pur stupaju u školu, iniaju se prikazati sa svojim roditeljima odnosno sa svojitn staraocirna. Prilikom početka liove školske godine, upozorava se toš jeđnom da postoji školska obaveza za đjecu, koja su navršila 6 godina kao i 12 godina i zbog toga su roditelji odnosno staraoci takve djecc obavezni prijaviti istu za pohadjanje škole. Propuštenjc upisa u školu fcez naročitih razloga kao i prijavljivanjc posiije 4. septembra bez đovoljno opravdanja, kažnjava sc. C. i k. okružno zapovjedmštvo Beograd-grad. OBJAVA. Niže iinenovani metalni predmeti, sastojeći sa svim ili većim dijelom iz bakra iii bakrenib legura (kao mesing, tombak, bronza, crveni liv, novo srebro, nikl, tijo, alpaka, argentin, kinesko srebro, alfenid, pakfon i t. d.) uzimaju se za ratne svrhe, i to: 1. Sve vrste ručica, šipaka, cijevi, tableia, prstenova i drugih sređstva za pričvršćavanje ili vješanje zavjesa, ubrusa, ćilimova, za ukrašavanje ili praktičnu upotrebu. 2. Plehovi za uglove, ivice, cokle i druge potrebe, ukrasi i obloge naročito na pećima. 3. Sve table za firme, embleme, grbove, imena, reklame i orientiranje (na primjer po raznim spratovima) slova teža preko 3 cm. visokih, nuinere za ključeve i druge potrebe (na primjer za označavanje stanova i vrata) preko 10 gr. težine. 4. Ukrasi i predmeti za učvršćivanje, kao što su kruglje, dugmeta, lanci, prečagc, okviri itd. 5. Ograde, štitovi i drugi ukrasi, ii koliko nijesu na spomenicima (statuama, pcmcnpločama, nadgrobnim spomeniciina), dalje oni na namještaju, na predinetima za osvjetljenje i na malim predmetima za upotrebu učVršćeni. 6. Kutije ispred peči. 7. Mala zvonca ispod 25 cm. u prosjeku (za ona preko 25 cm. važi naredjenje odj. 5, br. 15.376 od 1917.), praporci i gongovi. 8. Obični pušački predmeti i pisaće garniture kao i galanterijska roba. 9. Lonci i korpe za cvijeće. 10. Ćiviluci za vješanje odijela i še* šira i prislanjanje štapova i kišobrana, 11. Namještaji za iziogc, kao što su podupirači, nosači, šipke itd. s izuzetkom obloge portala. 12. Vodovodni instalacioni inaterijal (ventili, slavine, fasonski predmeti itd.) i elektroinstalacioni materijal, kao što su lieobloežne ili izoiovane bakrene žice, itablovi, pritege itd. 13. Okovi i drugi dijelovi na prozorima, na vratima i prozorima, dalje predmeti od čistog nikla i niklom piatirani čelični piehovi ili aluminijurna, i to: Svi predmeti za doinazluk, za kuvanje i trpezu, uračunavajtići ovamo i posudje, jedila i kade, naročito kujundžiske (Gflrtlervvare) izrade, izuzitnajući električne aparate za kttvanje.

OBJAVA. Svi vlasnici: goveda, konja, muia,bikova, svinja, ovaca i koza upozoravajU se na odnoseću se objavu u „Beo'radskim Novinama" od 19. avgusta 1917. koja se tiče prebrojavanja stoke. Prebrojavanje stoke završava se 30. avgusta o. g. do koga roka svi vlasnici stoke imaju svakodnevno od 7—11 sati pr je pođne svoju stoku dovesti i to oni.ri rčdom, koji je označen u gornjoj onjavi. Izostanak od prijave kaz.iiće se sa K 1000 ili 3 mjeseca zatvora pored odu* zimanja stoke. Gradjanski sud c. i k. okružnog zapo j Vjedništva ii Valjevu. O G L A S za poziv nepozuatih naslied* n i k a. Ovim se obznanjiue od strane sta* ralačkog sudije c. < k. okružnoga zapovjedmštva, odjelenje za gradjansko stvari u Valjevu, Ja jc Petar Oiigorič iz Ostružanja umro 23. februara nijeseca i godine 1909. bez zavještanja. Pa kako zakoniti nasljednici Pe ra Oligorića primaju zaostavše imanje njegovo, to isti sudija poziva ovini svakoga, koji bi po kakvotn god osnovu polagao pravo nasljedstva na imanja timrloga, da se za godinu dana, od dana ovog ogiasa, javi staraiačkom sudiji suda c. i k. okružnoga zapovjedništva odjelenje za gradjanske stvari u Valjevu, i dokazc o svome pravu podnese; jer ako se do toga vremena ne javi, masa će se umrloga, kojoj su sada odredjeni za staraocc Andrija Ivanović i Mihajlo Jevtić rasporediti prema onima, koji isie za uasljednike jave, i pravo svoje na nasljedstvo dokažu, pa će im se po tom i izdati sve što bi im od imanja masenog kao liasljednicima pripadaio. U slučaitt da s<5 niko ne javi, imanje će sc predati državi. Valjevo, 3. avgusta 1917. Suđfja.

OBJAVA. Sredinotn jula t. g. otvoriio je Dto navsko parobrodsko društvo osobni i te» retni proniet za voinička i gradjanska lica izmedju stanica Šabac—Zabrež—Umka —Beograd—Grocka—Smederevo. Time je udovoljeno potrebi, koja je postojaia obziroin na osobni i teretni promet. Promet se vrši, za sada kako siijedi: a) N i z v o d u. Iz Sapca svake nedjeije i četvrtka u 7 sati 30 minuta prije podne. U Beograd svake nedjelje i Čeivrtka u 12 sati 30 minuta poslije podne. Iz Beograda svake nedjeije i čeivrtka u 3 sata posiije podne. U Smederevo svake nedjeije i četvrtka u 6 sati posiije podne. b) U z v o d u. Iz Sinedereva svakoga utorka i pet* ka u 8 sati prije podne. U Beograd svakoga ttiorka i petka u 12 sati o podne. Iz Beograda svake srijede i subote u 7 sati 30 minuta prije podne. U Šabac svake srijede i subote n 2 sata 30 minuta poslije podne. U Beogradu, 24. avgusta 1917. C. i k. okružno zapovjedništvo Beo* grad-grad. UETNA P0Z0RNICA Hotel Takovo TERAZIJE BR. 29.

DANAS n Čelvrtak 30. augasta 1917. god. FREisrjiri korist beogradsklh dobrotvornlh Instltuclla i o iati oa večer Trodnevnogostovanje omlljenc poznate glumicc mn (liigogodlSujc ćlanlce Braninog pozorlštasa svojom uspjetom taOkom M Pnko famaiajfif iii „Opiliosko dijBte* U slućajit nepogodnog vremena pređstavl u salu. Od dauas sc prodaju karte u Hotehr .Takovo*. Ulaznlca vrljedt kao propusuka u gradjanska llca.