Београдске новине

Straua 2.

Subota

BEOGRADSKE NOVINE

Broi 24a

Papinski prijedlog za mir. Turska prcma papinsko) noti. Kb. Carigrad, 31. avgusta. Kako se čiije u ovdašnjiin đobro informiranim diploma.skim krugovima, Porta se drži prema mirovnom prijeđlogu papinom vrlo prcdusrctljivo i vjerovatno da će se ujezin odgovor zajedno s odgovorima ostalili saveznika kroz koji dan objaviti. Američki odgovor otpravljen. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novir.a") Haag, 31. avgusta. „Hollandiscli Ni uwcsbu ca' “ jav j i iz Wasbingtona: Odcovor pre'dsjednika papi jc otpravljen, Nota će biti 'donas obnarodovana. (Naročifi brzojav „B^o^rađskih Novina") Amsterdam, 31. avgusta. Kako ,,T e 1 e g r a a £‘‘ donosi saznao jo new-yorški dopisnik „Times“-a o \Vilsonovom odgovoru papi još ovo: WiN j;on izjavljuje, da je nomoguće upustiti se u mirovnu Eonfercnciju, dokle Njemačkano prihvati načelo razomžanja, ko-> jo bi joj oduzelo mogućnost, ‘da se pripremi za budući rat. Dopisnik veli, Wilson zna, da Njemačka neće prihvatiti papin prijeđlog o slvaranju garancija protiv budućog rata, jer bi sc time mo.ala odreći svojo srednje cvropske politike. Amerika zna, da su njemačke vojničke vodjo uvjerenc, da bi svojo ciljev o mog'i postići, ako Njcraačka, Austro-Ugarska, Bugarska i Turska budu slobo'dne, da cc vojničld uzajamno organizuju. Wasbinglonska vlada misli optimistički o vojničkom položaju, naročito što poumornicc nijesu moglo tspriječiti iskreavanje amcričko vojskc u Francuskoj. Sav.ietovanje Sonninova sa cngleskim poslanikom. (NaroČiti brzojav „Beogradskih Novina”) Lugano, 31. avgnsta. Ovih daaa jo, kako ,,Sccolo“ jav« Ija, Sonnino nekoliko puta lconferisao sa eugleskim poslauikora. Predmet razgovora jo bila pasina nota. —■ „Corricrc dclla Scra“ javlja, 'da se jueeranji ministarski savjct bavio, osim izvjeStaja ministra vojnog o ofenzivi, sa pitanjima unufrašnje poiilike. Obrt raspoloženja u Fraucuskoj. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Kopenliagenj 31. avgusta. Mnogi znaci u držanju šlampe sporazumnih sila kazuju o torne, da ćc sc s papinom niirovnom notom sa svim drukčije pčstupiti nego H dosa'danjim pokusima posreVlovanja Naroeito jc značajno d ža je i'rancuske ćcnzuio. Oua ne dozvoljava pariskim listovima da produže onaj način pisanja, kojim su prvobitno pceeli da govorc o paprnskoj noti. Svi napadi protiv Benc'dikta XV. bczobzirno so ugušuju, te ratoborni listovi iziazc s mnogim bijelirn mjovtifma i to baš u onim ispadima, kojima so nepovoljno govori o papinom koraku. Protcst Iraca protiv papine noie. (Naročiti brzojav „Bcogradsidh Nov.na”) Frankfurt. 31. avgusta. ,,F r a n k f u r t e r Z e 1 1 u n g“ javIja iz Stockholma: Ovdašnji urecl ,,F r i e n d e o f I r i s h F r c c d o m“ objavio jc protc-st protiv papine uote. Protest, koji su potpisali John G a f f ncy i Cliattcrton Hill govori o značaju Irskc kao katoličke zemlje i potsječa na stradanja irskog naroda pod englcskom nasilnom vladavinom. U proiestu se dalje veli: „Proklamovanjem prava o samooprcdjeljenju naroda medjunarodna socijalna dcmokracija jc pogodila sjekirom korjcn zla, kome je svjetski rat posljedica. Sa žaijcnjem mora irski narod utvrdi.i, da mi-

rovni rad socijalnih detnokrata stoj! više u skladu s morainini zakonima, uego 11 korak sv. Oca, pa s toga Irska svojs pogledp s većom sininatjjotn UjJravija na Štockhobn, nego li na Rlm. Irska, koja i saina spada medju potlaćenc zemlje, uživa fskreuu simpatiju svih potlačenih naroda, ali Irska ima i prava, da zabtjeva, da sv. Otac ne predje ćutke preko njeuib žalbi, kad- sa svoje stolice lioće da naroditna uapaćenog svijeta pokaže put niiru, koji se nc osniva samo na surovoj slll, nego i na pravu i pravičnosti“.

Stockholmska konferencija. (Naročitj brzojav „Beograđskih Novina") Stockiiolm, 31. avgusta. O londonskoj konferenciji sporazumnih sila se javlja, da Rtisi ostaju pri obaveznom karaktcru odiuKa stockIiolmske konfercncijc, aokle cngleski zastupnici žele samo kotiferenciju savjetujućeg karaktera. Večina fraucuskih izaslanika dijeli to gledl|>e, ali za!itjcva, da sc prctresa pitsf.fe krivice. Portugalska i Bclgija su protiv stockliolmske konferencije. Amerika i Italija nijesu izaslale zastupnikc u Stockliolm. Pokret za mir. Mirovni uslovi engicskiii socijalista. Kb. Bern, 31. avgusta. ,,J o u r n a 1 d c s D e b a t s“ javIja, da su cnglcskc socijaliste obnarodovale izvještaj, kojim sc utvrdjuju tnirovni uslovi i zahtijeva, f|a sc ponovno nspostavijanje podmiri iz jednog fonda, koji bi sve zaraćcnc države pribrafe. Za stanovnišl.vo Flsas-Lotaringije, Poljske, balkanskih zcmalja, Jermenske, Inđije, Aižira, Irske i t. d. da sc izvrši narodno glasanje, da bi stanovništvo sanio sebi izabralo vladavimi. Dalje traži engleska socijalistička stranka da se Mczopotamija vrati Turskoj, a njcmačke koloniie Njcmačkoj.

Iz današnje Rusije. Kažnjavanje Ukrajinaca. (Naročiti brzojav „Baogradskih Novina”) Zuiich, 31. avgusta. „Neue Ziiricher Zeitutig“ javlja iz Petvograda: Gencralisim Kornilov jo riješio, da so pozovu na vojnu tlužnos/ s\"i članovi ukrajinskog radničkog l vojničkog savjeta, jer smatra, da su oni još vojm obveznici. UUsak moskovskc kouferencije u Parisu. (NaroČili brzojav „Bco uaTlsIuh Novina") Stockliolm, 31. avgusfa. Pariski listovi ocjenjuju Kcrenskov govor prilično ncpovoljuo. ,,F c h o d e P a r i s“ vcli da za Kerenskog ima jcdiuo sredstvo, a to je njegov p o v r at a k m c d j u k a đ e t e, pređstavnike konzervativnih clemenata. U ostalom francuska štampa pokušava, da položaj Rusije prestavi n povoljnijoj svjerlosti. ,,Information“ uvjerava, da ćc Vviison snažno potpomagati Kcrenskog, osim ncdavno da;og niu predujma od sto milijuua dolara on ćc pomoći Rusiji i na drugi uaćiu. Glad ii oblasti Volge. Kb. Stockholin, 31. avgusta. Prema vijesti ,,Aftonbladeta“ iz : Haparanda, smanjeni su obroci iiljcba u Petrogradu. Računa sc da čc se pro■ dužiti sa smaujivanjem. Kao uzrok se I uavodi glad u oblasti Volp,e.

Otkrića Suhomlinove pafnlce.

(Naročili brzojav „Bcogradskih Novina") Petrograd, 31. avgusm. U daljeni prođuženju krivičuog prctresa nad Suhomlinovom izjavio je general Michelsen, koji jc 1906.—1912. bio ruskl vojni punomoćnik u Njemačkoj, da je ministra vojnog izvještavao o vojtiičkim pripremama Njemačke i saopšiio mu telmičkc pojcdinosti o spremi njemačke vojske. Ministarstvo vojno bilo je izvješteno o tome, da je Njemačka god. 1909., a poslije i 1913. namjeravala da objavi rat. Na pitanje predsjednika, s kojom je državom u savezu litjela oua đa objavi rat, molio je sviedok za isključenjc ja\mosti, što jc predsjednik dozvoiio. Ponovno uvedenje smrtiie kazite. (Naročili brzojav „Bćogradskih Novina") Stockholm, 31. avgusta. Privremena vlada ie ponovo uvela smrtmt kazmt i to ne samo u vojsci, nego po želji Kornilova i u pozadiiti. Vlada je tako isto ukinula pravo sastajanja i uđruživanja. a svečano obećanu amnestiju je povukla. Kerenskov povratak. Kb. Pctrograd, 31. avgusta. Reuter javlja: Kerenskij sc vratio u Petrograd. Otpravljauje carske porodice u Sibir. (Naročiti brzojav „Beoaradskih Novina”) Zurich, 31. avgusta. O otpravljauju carskć porodice u Sfblr donosi jćdna švajcarska brzojavi a agencija ovaj opis: Kerenskij jc sv°kog sata đobijao izvještaje o prolazu 'aj-tnstvcnog voza s carskom porođicom k oz razne stanice na pruzi Čehabusk; voz je jurio neobićnom brzinom. Punom pa o:n je voz prošao kroz velikc stanice V aška, Volota i Perm. Svuda je stauovnišlvo s čudjenjem posmatralo bajoncLe, kojt su virili iz prozora vagona i mnoge ni-'šinsko puške, kojo su bile namještere na ulazima u vagone. Niko nije ni slutio, da se u srednjem vagonu, koji je nosio napis: ,,A m e r i č k a m i s i j a, C r v c n i Krst“, nalazi bivši car, koii je od svoje porodice bio sa svim cdvojen; prozori vagona su bili do polovinc zastrti zavjesama. Kau je bivši car, poslije putovanja od nekoliko 'daua, ibip izjavio žoiju, cla rnaio prohoda, voz je zadržan u sred otvoreuog polja, u Jjli.fjpi stanice Badajevo. Car Nikola je izašao iz voza t išao pješice tri kilomcfai'a, voz je za njim išao lagano. Car jo zapovjedni! a voza upitao o pravcu i krajnjoj lački puta, ali jo dobio neodredjohi odgov'or. Nezadovoljan odgovorom, 'car je izjavio svojo čudjeuje, što voz tako đugo putujc ua istočnoj pruzi, jer je bio uvjeren, da puluje prcma jugu. U Tobolsku, malom napuštenom gradu, i ako je sjediš.t© dtithernije, car će sa svojom porodicopf »živjeti u staroj velikoj zgradi guberuijth Ojvp. značajua zg ada. koja na svakog čini vđo rdjav uti; ac, sagrađjena je u godini u kojoj j’e izvršen juriš na Bastiiju. Ona carti nije sa svim nepoznata, jer u njoj, vraćajući se sa svoga puta na istoku proveo 10. jula 1891. jcdan dan i noć. U tom domu guvcrnera je ear primio posjetu kaludjera Gena'dija, koji mu je u svojc vrijeme bio prorekao budu ćnost. Nezna se, šta je lcaludjer ta'da prorekao caru. Žena — državni tajnik. Kb. Pcftograd, 31. 'gusta. Grofica P a n i n jc imenovana za državnog tajnika.

1. septembra 1917. Pamica protiv Suhomlinova. Njemačko mišljenje. (Naročiti brzojav„Bcoaradskih jNovina'O Berlin, 81. avgusta. Na izvještaj, koji je doni elo ,,Novoje Vremja" o Budjenju bivšem ministru vojnom Suhomiinovu primjećujo TVolffov ured: Iz tog izvještaja izlazi: 1. Da jo načelnik ruskog glavnog stožera svojom poznatom izjavom na časnu riječ hotimično obmanuo njemačkog vojnog punomoćnika. On jo u svome džepu imao carevu naređbu o opštoj mobilizaciji od 29. jula. 2. Januškijevič potvrdjuje, 'da jo ruska opšta mobilizacija bila narcdjcna i izvršena već 29. ju1 a, i to ne samo proliv Austro-Ugavske. 3. Januškijcvič zajeđno sa Sazonovom i Suhomlinovom razbuktali su svjetski rat protiv careve volje, time, šf.o ni'esu p s ušali njegovu zapovjest o obus'avijanju opšf.o mobilizacije i što su cara slagali.

Pokret za slobodu Finske. ,V o j s k a o p k o 1 i I a s a b o r n I c tt. Kb. Helsingfors, 31. avgusta. Reuter javlja: Ruske če;e, koje su bilc opkoiiie saborsku zgradu. spriječile su poslanicima ulaz u sabornicu. 79 socijalističkih poslanika je otišlo u staru saborsku zgradu, gdje su sa 44 protiv 35 glasova primtli rezoluciju, kojom se utvrdjuje, da je održana pravovaljana sjcdnica. Istočiio-uiorska flota za fitisku samostalnost. (NaroČifi brzojav „Beogradskib Nuv’na") Stockbolm, 31. avgusta. „Biržcvija Vjedomosti" javljaju, da se prilikom dogadjaja u Finskoj opazilo vrijenje u istočno morskoj floti u lcorist finskog pokreta za samostalnost. U podužoj konfrr nciji izmedju zapovje'đnika flote Razvozova i glavnog guvemera Stahe.iča za povjednik je izjavio, da sc ne može mnogo pouzdati u mornare i vojnike. Vojno ministarstvo sad namjerava, da pošlje uove četo u Finsku. Čiin sc sastane zemaljski sabor nove će čctc ući u Finsku i proglasiće se opsadno stanjo.

Amerika u ratu. Američki Irci prodv rata. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina”) Kopenhagen, 31. avgusta. Liga za slobodnu Irsku u Sjedinjenim Državama uputila je američkoj vladi protest, što aumkratska vladavina WiIsonova svc višc zagrožava Iičnti slobodtt. Liga izjavljtije, đa se ni jedan Irac, koji sc nalazi u Sjeđinjeniin Državama, neće dobrovoljno, a ni prisiino boriti na evropskitu bojištima. Liga će svint srestvima prilivatiti paciffstičkn borbu u Sjedinjenim Državanta. Tajnik Irskc lige je fzjavio, da su Irci riješili, đa ne učestvuju u ratu protiv središnjih vlasti i Ja i dal.je rade odlučno za mir. Englcska je jcdini neprijastelj Iraca, ona Irce ugnjetava ua najgori način. U Nc\v-Yorku sn mnogi Irci poapšenl zbog mirovnc propagandc. Pokret za inlr u Atncricf. Kb. Rotterdam, 31. avgusta. Jedan ovdašnji list javlja iz Lonđona, da jc glavni guverncr države

Minnesotta zabranio đa se ođrZl mlrov’na konferencija, koju je sazvala pac?fistlčka grupa I za kojn se zauzfmao senator La Foletto.

Nova potapijanja. Kb. Berlin, 31. avgusta. U zapornom pojasu oko Engleskc podmornice su ponovo potopile 24.000 tona. Mcdju potopljenim brodovima su se nalazili: engleski brodovi ,,W!sbech“. naiovaren kako izglcđa ugljem, I ,,Eddine“, natovaren raznorn robom za Englesku.

Neograničeni podmornički rat. Rad podmoruica od februara mjeseca ovamo. Kb. Amsi;erdam, 31. avgusta’. ,,A I g e m c c n H a n d e I s b I a d‘* javlja iz Londona: Od 17. februara su podmornicc ukupno potopile 695 engleskili brodova, medjn njima 525 s preko 1600 tona. 52 brođa je bez uspjeha napadnuto.

Austro-Ugarska. OproštaJ grofa Hadika. Kb. Sfockholm, 31. avgusfa, Juče je u „0 r a n d h o t e I n'* priredio glavni direktor švedskog brzojavnog ureda oproštajni ručak austrougarskoin poslaniku grnfn H a d i k u. na kome su bili, osim 'urskog i bugarskog otpravnika poslova, prvaci ovdašnje štampe kao i preds*avnici umjetnosti I đruštava. VeČe je Drovedeno vrlo iskreno.

Nainovije brzoiavne viiesti. Socijallsfe za uapšenie rumunjskog kralja i proglašenfe Riimunjske repiibHkom. (Naročiti brzojav „Bc'oaiaJrfkrh Novina^ Stockholm, 31. avgusta. U Kerzonu, gdje će se premjesh'tl rumunfski dvor. vlađa velika nzrujanost. Stanovnišfvo je iako neraspoioženo prenta rurrmnjskim gostima. Ako se možc vjerovati vijesti „Novoje Vremja“. tamo agitnju socijalfse, dai se rumunjski kralj kao i car uansi, a U Rumunjskoj da se proglasi republika. Demonstracije radi skupoće u Švajcarskoj. Kb. Bem. 31. avgusta, U svima većim gradovima Svajcarsko bile su danas demonstracije radnika protiv skupoće, koje je organizovala socijalna đemokratska stranka i savcz rudara. Poslije ophođa kroz glavuc ulice držani su govori. Demonstracije su tekle u miru. samo jc tramvajski saobraćaj bio prekinut za nekoliko sati. Dr. Ki'ihlmatin u Beču. Kb. Berlin, 31. avgusta, Državni tajnik spoljnili poslova dr. pl. K fi h 1 m a n n, odlazi večeras u> Beč, đa se tamo predstavi u svomc po« ložaju. Privrediii položaj Svedske. Kb. Sfockholm, 31. avgusta', U punoj dvorani slušaoca je držao mlnistar predsjednik Sch\vartz pređavanje o pitanju snabdijevanja i privrednom položaju Svedskc. Ministau predsjednik je požnjeo opšte odobravanje. On je pozvao cjelokupno stanovništvo, da bude stožno i uzajamno radi saviadjivanja teškoča, koje povodom rata postaju i za neutralue svakim danom svc veće.

tu“, svi su sc utrkivali u služcnju, obletanju oko svekra. Todora ga jc jeduako sluiila, svojom rukom dodavala čaše, mezc. Morao da joj dopusti, da mu sama ona skine koliju. Počcše već i da jc pcckaju. — A, Todova, babo, babo, mnogo ti oko novoga prijatelja! Svckar, sedcći na stolici, u čelu, sa rukom na kolenima, gologlav, uzdrbtalog grla i usta, uijc znao komc više da zahvali. Da li Todori, priji, koja jednako oko njega oblećc i čija ga toplinai jaraiznjcuih j š zdravih krupnih prsiju čisto u čclo ndara, ili Pasi, svojoi, ako đa Bog Sutra, snaji, koja ga jcdnako'dvori,kl če'imu uz koJcno, pravi mu cigare i, paleči iii, sama tini i!i mcćc u iista; da li opct svome Alilu grnetaru koji, kiečcći podaljc od njega, izvija i svira kao nikada dotlc. I svekar, no inogući više izdržati, a nc znajući šta ćc od radosti i srcćc, skoči i, sa rukama pozadi, pridjc AUlur — Alilc bre, zcmlja đa igra, tako da mi sviraš! Alil, čisto kao uvrijođjen, otlgovon: — Gazda Marko, svirka moja, obraz moj! I klcčeći još višc sc sažc. Poniknu grnctom dodirujući njiinc pod, tako da kao ispod zcmlje počc da se razlcva svirka, čuveno „teško oro“. — Todora, Todora! — povikaše svi. Inaizncnadjenjc8vih — jer su znali.da ma koliko navaljivali, mučno ćc ona pristaii, osobiio prcd mužcm i ostalima, starijint, da igra i to baš sad, i to čuvcno „teško oro“, — ona odmah počo, i to kao nikada dotlc, tako slobodno, razdragano. Svi ,-očešc da pljeskaju, starcl da se izva]juju, da bi je što bolje viđeli. Hadži-Jovan itvan sebe, poče u dvorištu Ua baca čašc, prosipa viao.

August Strlndberg:: Iz „Knjige Ijubavi". MAGNETSKA GORA. Ima Ijudi, koji nosc u scbi magiictsku goru: u njima se sabiraju svi željezni ckscri privučeni iz drveta drug'di ljudi. Špomenuo sam u ovoj knjizi licku malu čarobniou, koja je niogla u izvjcsno vrijcmc izvjesnc darovc iz 'daljinc primamiti, Imala jc magnetsku goru. A!i druga osobina čovjekova, koja razotkriva tajnc, tugu 1 brigc u ljudima, koja stiče povjcrenjc svih, ta jc još intercsantnija! Takva čovjeka zovu sinipatičnim; omiljen je radi svoga blagog i razumljivog bića. On sc bavi tudjim brigama, a o ^tcbi nikad nc govori; njcga pozivaju svuda, gdjc ljudi slavc s v o j e zaruke, svoj imeudan. Na njega sc obraćaju prilikom svadje« izmirenja, operacija, zajinova; ou niora, da prodaje za drugovc siromahc nfihove skulptnre i ako jc sam vajar. Karakteristično jc, da on uslijcđ tudjib briga prije vrcmcna osijedi. On svoloj goIcmoj tuzl ne usudjujc sc, da šta reče, jer Ijndi onda postaju neraspoložcni, nc odgovaraju na njegove riječi; tješe ga sa šaIjivim dosjctkama iii jednom dobačeuom riječju: ,,Ne misli o tom!“ On sc nasniije, a bol ga stegne 1 kao da bi Ltio kazati: Ljud', zar ncmatc smilovanja rrcnja nicni? RAJ. Kad bi neiskusan čovjek zuao, kakve patujc povlači za soboni rastava muža i ženc, razmislio bl đobro, dok ne udari tim putein. Obadvijc su duše jedua s drugom tako sljubljenc, da jc raskidanje ličnosti uajbolnjja operacija. koja u opšte može postojati. To jo vrsta smrtL Kad se oko iednog cvijeta oplijevi ko-

rov, otida najprijc cvijet svenc, djelomično jer jc korijenje oštećeno, a djelomično, jer jc lišcn sjenc, vlage, potporc, a mogućc i društva. Tuga u ovom slučaju sličua je tuzi nakon smrtj, ali nijc tako poučna i nc oplemenjujc. Raslavljena r.aravno dotazi „njo mu“ pred oči i isprepletc se kroz uspomone u apoloozi: šlo je ncdoličao briše se, prckori sc gomilaju, praznina čežnje traži Iiranu; ona, što jc otišla, razdirc dušu u parčad; najfinije korijenje dušc ponijela je uza se, poailazi tc osjećuj, da gubiš mnogn krv. Zajedničkc uspomehe trcbalo bi izinijoniti nouzalud, one sonemogu laz'di'cliti. A to, što su iluzije o prvirn pro’jotnim danima Ijubavi propalc, potrcsa vjeru u sve. Jauk sc prolama kroz svcmir, kao da jc učinjen zločin; i to ziočin, koji sc ncda više popraviti, kao ni grijch protiv Duha svetog. Ljubav, Božja stvnralačka sila, sunčana toplota, na jcmiji, izvor života, prestaia ]e đa postoji, haos i tama ponovo otpočinju. To je duhovna snirt, bez utjehe, bcz nadc. Pa ipak, nešto ostaje, ako jc čega biio. I ako objc stranke na novo stupc u brak, zaostajc uspomena ua prvi. On sc nc mužc izbrisati, nc niožc se zaboraviti. Makar kako bio odnos i'užan, sličio jc najljepšiin časovima ipak nečcmu, što sc nc može naći ovdje na zcnilji- Bio jc u svom krasnom počctku raj, Edcn, bio jc visoka Ijestvica života, na kojoj, misliš, da si blizu božaustva. Nijc to bila, varljiva obinana, nego viša stvarnost. A onda je došao griješni pad i izgon. Uspomena na prvu radost ostajc, i tačno jc, da istinska Ijubav ncma kouca. A da li sc ona pojavi na đrugoj strani, kad sklonost „promljeni svoj predmet", stavlja sc obično pitanje. Po svoj prilici uešto zaostane, all na jedan nepojmbivi način. kao kad bl sebi zam'sllo, đa sc lič-

nost rastavi u više ,,monada“ i od ovih jcđna privuče drugu sebi sličnu, druga trcću; i što sc nazivu Ijubav, možc ovdje biti prijateljstvo. Po Platonovom učenju o rcminiscenciji i po rcinkarnacaji thcosopha moglo bl se povjcrovati: kad se dva lica udružc sa velikom ljubavlju, to znači, đa su se ponovo vidjcli. I sva ona Ijepota, što jc oko s ebe opažaju, feste odsi'cv sjcćanja na daloko lijcpo prcđjc'.e, gdjo su se prijc sastr!*n. uetrn sp r r 'nrniri i i. r>^vf< iluzFo Fubavi stupe u \ e u ‘ a dožfv ja m i, na drugoj strani, ltoji sada ovdc izronc na površinu, na strani gdjc jc svc upotpunjciio i lijcpo. Btoga nastupa strahovita java nakon blaženstva, kad čovjek razazna, đa je ovdjc svc unakažcno, da jc svc jcdna karikatura, jra tako i ljubav. UNDINA. Fouque-ova Undina jcste osobito dragocjeno djclo iz dana romantike. Tko ju sada pročita, zapitaće u simmji, da li jc izmišljena; jer ona je prikazana sa takovim pojeđinostima, kao da jc pjcsnik sve to doživio. To nestašno I maio ziobuo čodo, Iiitro kao voda u potokn, kći pomorskog cara, sastaje sc sa vitczom Huldbrandom i izjavijnje mu svoju ljubav. U sred ljubavne sccne povičc: „Mora da ima nečeg prekrasnog ali i nečcg vaurcđno strašnog u duši. Zar nc bi bilo boljc, da je i ncmamo nikako?“ A kad uitko nc odgovara, j’cr nitko nijc razumio, nastavlja ona: „Teško mora đuša da pođnosi tcrct, preteško. Jer slika njczina idući ovauio svc bliže, baca ua mcnc sjeaku straha i žalosti. Ah, a ja sam bila tako hitra, tako vesela!..." Mladenc! polazc prcd oltar i Uuđina poslajc ženom vitezovom. U jednom povjerljivoni času saopći niu ona zagonctku: „Trcba da znađeš, moj premili, đa u ete-

mentima (vodi, vatri, vazduhu, zemlji) imat bića, koja izgledaju skoro kao i vi (čeda Ijudska), pa ipak rijetko ih možete opaziti... Mi smo bolji ođ vas, od đrugift ijudi; i mi sc nazivanto Ijudima, što i jcsmo po sastavu i po tijelu; ali imade jeduo zlo. Mi i nama jeđnaki u drugini elemenfima, mi se rastvaramo ! propadamo tijelom i dušom, te ne ostajc ni traga našega; vi budite drugoj osobi kad bilo novi, čistiji život, a mi ostanemo, gdje je stao i prali, varnica, vjctar i talas. S toga mi i ncmamo duše; elemenat nas pokreće, pokorava nani sc, dok živhno; razvitla nas, čint umremo; i tni smo rađosni, ne ubija nas Jad, kao što su i slavujl i zlatne ribicc i ostala mniljata stvorenja u prirodi. No sve tcži, da se pođigne još višc. Tako fe htio moj otac, moćni vođcni gospodar, da njcgova kći dobijc dušu 1 stoga mora ona iskusiti mnogc patnje, dušom nadahnutih Ijudi. Evo, sada imam dušu, i hvala ti na nioj, ii neiskazano đragi; i tebi ću zahvalili, ako mo spaseš od bijede u cijelorrt moin životu. Jer šta ćc biti sa mnoni, ako mc izbjegneš, ako mc odbaciš?... Ja ću zaroniti u ovaj potok, on je moj ujak... i kao što me jc doveo ovamo ribarima, inenc ncstašno i nasmijano dijete, odvešćc mc opet u roditcljski zagrljaj, mcne, dušom nadaiimit.ii žcnu, koja ljubi i strada! 1 *' Miada Uudina postajc nesretnoin i utapa se u vodi: „Preko ivice barkinc vinti sc oua. Spusti se do vodene površine, i preivori sc n Istu vođcmi struju, tko bž zuao kako; i oboje i nijedno. No naskoro se posve rasplinu u Dunavu". A tko se nljc kad bilo sastao sa malom Undinom? Mlađa djcvojka, lcoja pasivnc, bez obličja, bez misli, sjedi pred tobom, kao lijepi svijet sa jcđnakoni mjerom života; Hi sa upola otvorenim ustima kao mlađa ptica uzima tvojn duši;, daje ti iluzije, pojima, šta govoriš. Otvorenih očiju