Београдске новине

Broj '240. Kb. Stockholm, 31. avgusta. Listovi svih stranaka govore sa odobravanjem o razlaganjitaa ministra predsjednika, koja pružaju objektivnu i ako ne prijatnu sliku. Uvijck je boije da javnost sazna čistu istinu. Nova politička strauka n Eiigleskoj. Kb. Amsterdam, 31. avgusta. ,,A 1 g e m e e u H a r. d e 1 s b 1 a d“ objavljuje po ,,Times“-n proglas 36 osoba, međju kojima ie 6 sira i o članova donjeg doma, kojim ove izjavljuju, da istupaju iz konzervativne stranke i da će da obraznju nacijonalnu stranku. Nova je stranka za energično produženjc rata do po.pune pobjede. za poštenu upravu i politiku, protiv prodaje plemićkih titula, protiv klasne borbc izmediu radnika i poslodavaca i za najveću moguću proizvodnju s umjerenim nadnicama i unijerenim dobitkom. Dvogodlšnjica varšavske glavne gubernije. Kb. Varšava, 31. avgusta. Povodom dvogodišnjeg postojanja varšavske glavnc gubernije bila je u dvorištu državnog dvorca vojnička svetkovina, u kojoj su učestvovala izaslanstva varšavskih četa. Francnski budžet za 191S. (IN’aročiti brzojav „Bco ratlsi.ih Novina *) Žcneva, 31. avgusta. „Petit Journal" javlja, đa je ministarski savjet pristao, da se pct miJijardi franaka upoLijebi za prevodjcnje ratnc privrcđo u mirnodobnu.

Grad i okolica. Dnevni ka>en«lar. Danas je subota 1. scpterabra, po siaj rom 19. avgusta. —• Rimokatolici: Egidiop.; pravoslavni: Andreja Stratilat Casnička i ćinovnićka kasina otvorena je do 12 sati u noći. G. i k. v o j n 1 č k i d o m: Citaonica, soba za pisanjc i igranjc, kantlna. Otvorcno od 7 sati iz jutra do 9 sati uveče. Slobodan pristupsvakom \ojniku. Beogradski orfeum (u bašti Hotel Takova); Početak predstave u S'30 uveče. Kincraatografi: Vo;ni kino u Kralja Milana ullcl br. 56 (Koloseum): U 6 sati poslije podne prcdstava za vojnike; a u 8 o0 uveče predstava za časnike. — C. i kr. gradjanski kino na Terazijama br. 27 (Paris): U 6 sati poslijc podnc predstava za gradianstvo. Noćna sluzba u apo . ekama : Od 26. avgtista do 1. septembra vršiće noćrra službtt” u BcogTadu ovc apotckc: Dr. Panič, Saborna uliea 77; Nikolić, Bitoljska ui. 2; „Crveni Krst“, Bcogradska itlica 2 1 Stojić. Sarajevska ullca 70. Paroplovna veza. iz Beograda za Zcmttn: 6, 7, 8, 9, 10, 11 i 12 sati prije podne; 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 9 sati poslijc podne. lz Zcmuna za Beograd: 5'30, 6'30, 7 30, 8'30, 9'30, 10 30 i 11 30 prije podnc; l'SO, 2'30, 3 30, -V30, 5'30, 6 oO 7*30, 8'30 i 9'30 poslijc podne. — Iz Zemuna za Pancsovtt: u 1 snt poslije podne i « 8 sali u večc. — Iz P a ncsovc za Zemun: U 6 satl izjutra i u 4 sata poslijc podne. — Lattja, koja vozt izmeđju Zemuna i Panesovc i ooratno ne pristnje u Bcogradn. — Brodarski saobraćaj 5 a o a c—S m e d e r e v o. PolazUt iz Sapci za Beograd cetvrtkora i ncdjeljom u 8 i po sali tzjutra. Dolazak u Bcogtad u 12 i po sati jtoslije podne. Poncdjel,kom odmor broda tt Smedercvtt. B o t a n i ć k a 0 a s t a. Otvorcna tttorkom, ćctvrtkcm, nedjeljotn i praznicima. Eosjeta noiesnilta u balnicama: U bolnici .Brčko": od 2—4 sata poslijepodne. U boinici ,,Brflim“: od 9'3U—12 sali prijc podne t od 2—4 sata posiije podnc. — U c. i k. građjanskoj boinici: u utorak, četvrtak i nedjelju od 1—3 posiije podne. Ri j eć no k u p a ti 1 o n a Sa v i, otvoreno od 6 sati izjutra do 7 sati uvcče. Vojno parnoitoplokupatilo u Car DuSanovoi ulici. — 1. Kup a t i 1 o u k a d a m a: s) za vojnc osobc otvoreuo radnim danima od 7 sati prlje podtte do 5 sati poslijc podne, a nedjeljom i praznicnna od 7 sati prijc podne do 12*/.j sati u podne. — b) za gradjanstvo radnitn danima od 9 satl prije ftodne do 5 sati poslije podnc, a ncdjeljom i praznicima od 9 satl prijc podne do 12‘/j saU u podne. — 2. Parnokupatllo za časniko

pije tvojc poglcdc i zas'ćena stiagom kao da ti pogledc uzvraća. Pa kada si, kao Pygmalion, udahntio tom lijeponj, bczživotnom tijeiu dah života i ona započinje govoriti kratkc, milc i bezbrojnc rijcči, čttješ glasovc ptičjeg cvrkutanja. A kad sc ti sobi pokrcćc, čujes krctnjc i trcpcrcnjc linija kao niuziku. No oria može obllk i proniijcniti, niožc sc prctvoriti u toliko oblika, koliko đan ima časova; naduvati sc u sirentt, uviti sć n tankti viltt, inogu joj narasti krila i kandžc; zamorcna igrom, tnožc postati starom vješticom; zamorena pjcsmoni, zalirkati n snu. Može ti sc podsmjehnuti što sl lcdcn kao kainen, a pobjcsniš kao iuiija ii drttgoin trenntku radi kopče na rttkavici;i onda se prigušeno cercka... Onda cto ti zelcnog vijcnca i bijdog iveia-. Maska spanc, zagrizao si u jabuktt sazuanja i sada otkrivaš — dobila jc tvoju dtišu, ali ne i tvoj ura. Nije razumjela nijedne riječi, što si joj rckao u prvim, dtigim časovima Ijubavi. Ona je slušala samo zvttkc, što sti tigodno dražiii njene ušno iiko'jke, anikad nijosu dospjcli u mitamjost puža, iza koga jc smješteno malo prozirno staklo razuma. Ona se u tvojim očima samo ogleđala, a n*je čitala tvojih pogleda. Naposljctkn rasplinc se kao i Undina. * Zar se to nc podudara? I zar nije Fouque imao na umu, što ja mislim, i što je gospodja Q. napisala it svojoj knjizi: „žena, sazdana od muža?"

Subota i njima ravne činovnlkc olvoreno je utorkom, srijedom, petkom 1 subotom od 7 snti prije podne do 5 sati poslijc podne, a nedjcijom i praznidma od 7 sati ptije podne do 12'/., satl u podnc. — Za gradjane muskogpola otvoreno Je parno kupatilo ponedjeljkom i četvrtkom (ako u te danc ne pada kakav praznik) od 9 satl prije podne do 5 saU poslije podne. — Časnicima i njima ravnim Ćinovntcima stoje na volju da sc slttžc parnim kupatllom 1 u danc ođredjene za gradjanstvo (poncdjeljkom I četvrtkom). Blagajna se zatvara radnlm danima u 12 l /j sati, a nedjeljom i praznicima u 12 sati u“podne. Rimokatoiička služba Božja. Sutra u nedjelju, 2. seplembra, s'u> žićc se: I. U konaku: TJ 8 sati mađjarska propovijed i sv. niisa za vojništvo; slobodan pristup ima i gradjanstvo. II. U župskoj crkvi: U S sati tiha sv. misa. IJ 10 sati srpsko-lirvatska propovijed i pjevana sv. misa. U 4 sata poslijc podnc vcčcrnja. Evangeličko bogoslužje. U nedjelju 2. o. mj. u 10 sati prijc podnc služiče u ovdašnjoj njemačkoj evangeličkoj crkvi shižbu Božju na njemačkom jcziku evangclički ctapni paroh H o 1 z li a u s c a iz Smcdereva. Istoriiski kaiendar. Na današnji 'dan, 1. septembra 1715. god. umro je čuveni fraucuski kralj Louis XIV. Rodjen 1G38. god. došao je na prijesto 1643. god. kao 'dijete ot 5 godina. Do puuoljctstva vladalo je u nje« govo ime namjesništvo. Ukupno je daklo vlađao punih 75 godina, tri četvrti stoljeća. Za njegove vladavine postigJa je Francuska velikih vojničkih i polifcičkih uspjcha, ali su nečuveno raskalašhi život njcgov i njegovog dvora i neprekidni ratovi strašno uz’drmali fmansijski položćij zemlje. Ova zla u veži sa velikom samovoljom francuskoga plemstvastvorilasu unutrašnju krizu, koja je pođ unukom Louisa XIV., Louisom XVI. na posljetku dovela do francuskc revolu« cije, koja je stala glave kralja i kraljicu i učinile kraj kraljevstvu. — 1. septembra 1870. gođ. bila se velika sedanska bitka. Kao šlo smo na ovom mjcslu pod tim đatiunom naveli, 30. av'gusla su Nijemci u bitci kođ Bcaumonta zadržali Mac Mahonovu vojsku, koja je išla za Metz da oslohodi tamo opsadjenog Bazaine-a. Nijcmci na fo obuhvatišc francuskii vojsku i pritiskoše je uz belgijsku granicu. 1. septcmbra u 4 sata tt jutru Bavarci otvoiiše horhu kod sela Bazeilles-a, koje je branila f aicuska pomorska pješadija. Malo raim nadriješe i Saksonci ko‘d La Moucelle-a i uhvatiše vczu sa Bavarcin a, dok su Prusi i II. havarski vojni zhor napadali sa juga i jugozapa'đa. Oko G sati u jutro bude ranjen Lancuski glav« uozapovjedajući maršal Mac Mahon, te zapovjedništvo preduze general Wimpf« fen po porijeklu Elzašanin. TJ prkos očajničke odbrane, u prkos koniičkih napada, izvedenih prvo pođ zapovjedništvom gc« nerala Gallifet-a, a zatim pod zapovjedništvom generala M a r queri 11 e a (otac poznatih književnika Pa'ul-a i V ictora Marijucritle-a) Francuzi su sve više potiskivani i pritešnjeni uz scdc.nska tt« tvrđjenja. Oko 4 sata poslije podne otvoriše Nijemci opšte Jioinbaraovanjo Sedana. Pre'd večc je najzađ Napoieon III. uputio pruskom kralju poznato pismo, kojo je glasilo: „Gospodiuc mi hratc. Nemogav. i naći sunt na čelu svo, ■ vojs.te, ne ostajc mi ništa đmgo nego 'da položim svoju sabiju u ruke vašeg vc'.ičanstva. Ostajem Vašeg Veličanstva o a ;i hrat Napoleon". Sutradan, 2. sap'.cnmia u 11 sati prije podno bu'de potpisata kapitulacija. Caru Napoleonu odrfc'dišc za boravište do kraja rata dvorac \Vilhelmshoho kod Cassel-a. IJ Parisu pak na glas o scdanskoj kapitulaciji proglasiše republiku i hude o'dlučeno, da se rat nastavi. Filharinoničiii koncerat u Beogradit. Prograni {illiarmoničnog koncerta orkcstra kralj. ugarskc operc u Budimpešti u toliko je promijenjen, što ćo violinski umjetnik Eniil B a r ć mjesto Cajkovskovog guditi v i o 1 i n s k i konccrat u E-m o I u od l’eliksa Mendclsohn a, koji jc konccrat tehnički beztivje;no efektniji. Ostalo tnčke rasporeila ostajit iste, ktdto smo već javili. Beogradski orieum. Današujoj prcdstavi u brograklsk in orfeumu, k.ija prvi pui donosi senza/.ioni i sepfcembarski program, poklanja sj naj« vcćc intcresovanje. Biće prisutru svi vrhovi otmjenih lx;ogradskili ktugova. Gledalački proslor jo većim dijcloin rasprodat. Kao što je već javljcno, prikazivaće C3im nenmomili Gcorga i Gusti sve samc prvoklasue umjelničke sile, a priiom će se dali i dva oj)ere!ska šlagera. Pomoć za septembar. Priznanice za pomoć za mjesos septembar jzradjene su 'do broja (J00 i mogu sc danas dobiti u urođima okruž.nog zapovjeđništva Beograd-grad u Ki-alj Aleksandrovoj ulici broj 5 u sobi broj 57 od 8 đo 10 sati prije podne. Istoga dana, odrnaii po prijemu priznanic- prije podne blagajna c. i k. okružnog zapovjodništva Beogra'd g.ad isplaćuje i pomoć. Kako prilikom prijema priznanice, tako i samo pomoči, potrebuo jc imati uza 8o redarstvcnu legitimaciju, ra'dt u« stanovljcnja indentičnosti. Prodaja šcćet'a za septetnbar. Svo prodavnico životnih namimica opžtiuc grada Beograda otpočclc su d a-

BEOORADSKE NOVINE nas prodaju šećera gradjanstvu kao sljedovanje za mjesec septembar. Sećer se prodaje kao i do sad na osnovu kupona za šečer i stajo po 8.50. kruna po kilogramu. Prodaja luka slobodna. Pronoso se neistiniti glasovi o prodaji luka. Kao da ćc slobođna prodaja luka biti zabranjena, Ova je vijost potpuno izmišljcna i ue odgovara istini. Prodaja luka je potpuno sloho'dna. Dozvola advokature. Advolcatu Ljubomiru S t a n k o v ić u izđata je privremsna dozvola za vršcnje advokauire u Valjevu. Ploviđba izmedju Zemuna i (Kšave. Zr. putuike vojn'-čkog i gratijanskog ređa, koji putuju iz Zemuna za Oršavu, važi od 1. avgusta ovaj propis: putničke karte moraju se uzeti u beogradricoj parobrodskoj stanici (Donja ulica). Podvoznina se mora platiti u krunskoj vrijcdnosti. Vojna lica vau službe, brodarski službenici, državni čmovnici četvornog save: \ i članovi njihovih porodica plaćaju polovinu podvoznine ako se dovoljno legitimišu, tako isto d.'eca ispoi 10 godina. Svald putuik može ponijed sobom besplatno 25 kgr. prtijaga. Podvozno karte so mogu dobiU svakog raduog dana od 1—6 sati poslijo podno, praznikom od 11—12 sati prije podne, Olakšica za snabdijevauie Beogreda životnim nainirnicama. Voz, koji polazi iz Velikc Planc u 6 saii i 10 muiuta uveče, a stiže u Beograd u 3 sata 25 minuta iz jttira, moćl ćc od sad da sc upotrijebi i za prciios životnih namirnica. Naplata pristojbi za iznošctiie smet« lišta. Opštiua grada Beogra'da ovim još jednoirt obavještava graiijausLvo: da te pristojbc za iznošcuje smotlišta iz privatnih domova, kao i uličnog smellišta, moraju platili i ako su odjelenjn. prazi a, kad su upotrebljiva, to jesfc sposobna za stanovanje. Isto tako i vlasnici stanova, u lcojima stanuju vojni časnici moraju takodjo I plaćali pristojbu za iznošenje smc kšui, s obzirom na zakon o nastanjivanju vojnih pripaduika. S toga sc ovim i posljednji put pozivaju svi oni gradjani, koji do sada nijesu izvršili isplatu pristojhe za smetlište, da to o'dmah. učine, jer će u protivnom biti liatjejjsni pdisilniift putem daisto učine. as j; : Pod framvajsiltni Mčkovima. .Tuče poslije podno oko 5 sati pao je na Terazijama pred kućom br. 8 kao žrtva svojo nepažnje 7-godišnji 'đječak Naftali Moša Lcvi. Nesretui djetak Jitjeo jc da jednom svom dt'ttgu, koji je ušao u tramvaj neš'o saopšti. Tramvaj so medjutim. počeo da krcće, pa je zato mali Levi potrćao za tramvajom. Kod toga je u'dario na električni direk, kojii! gatijc o'dbacio pod Lamvajske točkovx|yi gitje je našao i smrt. Kola su mu zgrvječiin prsa. O ncsrećS' je : odmah obaviješfcena dječakova mati Vinuča l,evi, supruga srpskog podnareduika, koji jo pted dvijc godine poginuo junačkom smrti na bojištu. Nesrećna žena jc hiia prcđmer. opšteg saučešća. Djcčkov iješ prevczen je u ratnu prosekfciuu. Brodarski saobraćaj Šabac Sincdarevo. „Prvo c. k. clunavsko parobrodsko društvo" uredilo je plovidlm za prenos putnika i robc izmedju Sapca—L’mkeObrcnovca—Beog.aia— G.ockc — S elc« reva ovako: Polazak iz Smedcreva tnorkotn t pelkotn u 8 sali iz jutra, dolazak u Beograd u 12 sati u pođne. Polazak iz Sapca za Beograd četvrfckom i ned,eijom u 7 i po sati iz iuti'a. Dolazak u Beograd u 12 i po sati poslijo podne. Polazak za Smederevo u 3 sala pos ije podne. Ponedjeljkom odmor broda u Smedercvu Nesreća. Milovan M i t r o v I ć iz Žcljcznika trudio sc u putii za Topčider da zadrži svoje volovo, lcoji sti sc poplašili od dolazcćeg žcljezničkog voza, pn jc nesrećom pod isti dospio i pretrpio teškc ozlede, tc je prenijet u bolnicu. Zapalio se dinirijak. Prekjuče sc u kuči časnićke menaže br. 1 zapalio dimnjak. Vatva je odmaii ugašena. Švetc nije bilo. Izgubljeuo. 29. o. mj. izgubila je Natalija R istić u Makenzijcvoj uhci novčanik sa 110 kruna gotovine, prijavnom listom i 6 kupona za bašno. Pošteni nalazač se umoljava, da to preda c. i k. okružnom zapovjednišivu grada Beograda.

Kroz Albaniju do Krfa. PATNJE SRPSKIH (ZBJEGLICA ZIMI GODINE 1915. (Iz knjige Ljublšo Valića „Dožlvljajl narednika Miladina“.) (Naslavak). U potoku, porcd koga jo vodila staza, opazismo nekoliciim zarobljenika gde nešto rade. Malo đalje dvojica beiiu zauzeti loženjem vatre, od trnja I šušnja koga jc potop uaneo. Kad im sc oribližismo. zgrozismo se

1. septetnbra 1917. od njihovog posla. Č e t v o r i c a n j i li čučali su pored mrtvog konja i Iagano sekli meso sa butova i plećkl. Jedan po jedan prilazio je potoku, pa prao ruke i komad mesa i noslo ga na vatru. koja je plamcala. Lagano I pažljivo položi svaki komad na pepeo i žar, da nebi vatru ugasio. — Šta to radite, vojnici? upitah. — Spremamo ručak! bešc kratak odgovor. — Pa zar od konja? primeti kaplar Mirko. — Konj je čistiji od vola, a kod nas se tt varošima jede konjsko nteso. — Pa to je cr k nut konj, meso jc već kvarno, pa će te se potrovati! — Zima je tako jaka, da može još petnajest dana ovde ležati, pa će još biti dobro za jelo — reče jedan od njih. Pa kao da liam je itteo pokazati kako jc to zaista tćtko, on izvadi iz pepela komad poltt prcsna mesa i saino inalo duhnu da Oirese pulior, p o č c s 1 a t k o j e s t i. Nanta naidje voda na usta, jer besmo svi gladni, ali kad pomisiismo, da je od konja i to još crkimtog, nii samo odpljuruismo, pa hitno podjosmo za koionom, koja je odmicaia. Svc češće smo naiiazili na mrtve vojnike i zarobljenikc, ali ono što natn jc dušu tiš.alo, beše što naši vojn i c i b c h tt m 1 a d i ć i, g o t o v o d c c a, to beliu naši rcgruti. Oni mladi, neizdržljivi i neiskusni, lako su se odvajali i zaostajali iza svojiit jcdinica tako pojediiiačno propadali I umirali. Oko podne stadosmo u jednom potoku da se odinorimo. Skinusmo tovare i počesmo deliti ono malo rane što smo imali. Pođelismo i ono što snro kao rezervu nosili na konjima. Svc to beše tako nialo, da jcdva zavarasmo glad, ali sa straliotoin pomišljasmo na sutrašnji dan. Dađosmo konjima poslednjc seno i poslcdnji pregršt t obi I ječtna. Nadali smo se, da će rno na Vasjatu naći, nia koliko toliko, ako ne za nas, a ono bar za konje, za to, poslc kratkog odmora krenttsmo. žurcći se strmom stazom. U jeduom šuniarku naidjosnro na dva mrtva regruta. Pokraj malo pepcla, nasioujen ledjima na stablo drveia, sa rttkama zavučenim n nedra, sedio je jedan, a drugi položio glavu na njegovc grudi, ležeći poređ vatre. Tako su zaspali, tako ili je i smrt zatekia. Prodjosmo, krstcči se i šapćući: „Jadna tleca!" Poslc nekoliko mtnuta začusmo za natna kuknjavu i plač. Stadosnro misleći da sc dogoclila tieka ncsreća, da se neki kouj sa detetom iil žcnom otismio niza stranu. Lagano provlačaći se, vratih se do mesta, gde belnt ona dva smrznura mladića. Sccna, ltoju videh potrcse rni dttšu. Po onom, što je ležao glavom na grudirna svoga druga, pala jedna ž e n a, pa inu Ijnbi lice i rtike, kao da bi htela svojim poljupcima da otlcravi i povrati smrznuto tclo. Ljubeći ga i pokušavajuć da ga podigne, ona je jaukala neobičnim, strašnirn glasoin. Mi svi stojimo kao skamenjeni. Žer.e jecaju a vojnici kraclom brišu suzc. Na jedan put žcna se naglo okrete, pa reče prigušenim glasom: ,,Ž i v j c. eto o t v ćtra oči! Dajte 1 judi maI a topIog eaja! Naložite vatru!...“ Nas nekoliko u isti čas potrčarmo da joj pomognemo, ali se samo zgledasmo kad dodirnusino mrtvaca, On beše ukočen i Iiladan kao lcd. Žena ne obzirući so na naše reči, nnuiia se da ga odvoji od njegova druga i uz suzo, koje joj kapahu, prigušcirim glćisom, ona nni je tepala: „Sinc moj! Mile mojel Sarl ćc majka 'daii loplog čaja. Eto, vatra je naloženal... M;do da sc odmorimo, pa ćc mo u selo. u naše selo. Teško ti je... Majka ee ti potnoći... Topla jo naša soha... Pokušasmo da jo eilom odvojimo, ali ona se nadprirodnom snagom uhva« tila za nepomična i smrznuta tela, pa okrcnuv se, u pola pioma nama, poče ijutito: ,,E nećeš, kmcte, sad vala, noćeš ga otetil..." Pa okrenuv se ponovo prema sinu, poče mu šaptali: ,,N e boj so Mile, ne da te majka!... no da te rnajkal..." Moradosmo jo ostavili, jer se dau počeo gubili. Staze su biie tešk« i iKanc, a još nigde ni kuće ni sela, nit.i ikakva traga od sela. Kolona jo prornica’a porcd nje. Svaki jo oscććio kao neku krivicu, što ostavlja jaduu ženu ovde, gdo će i ona naći sigurnu sinit. (Naslaviće se.)

Zuanlfns otiicue. OBJAVA. Bozvola poštanskog saohraća« ja izmodju ratnih zarobljonika. kod vo j ske u poI j u i stanovnika o k u p i r a n i h o b 1 a s fc i. Za poštanski saobraćaj tamcšijsg stanovništva s ratuim zarobljenicima u monarbiji i kod vojske u polju važc u hudućo ove odredbe: 1. Pogtanski saobraćaj dozvoljcu jc jzmodju stanovnika vojne g'.avne guber« uija Lublina i ruskih ratnib zarob jenika, izmodju stanovnika vojne glav. e gnbemijo Beograd i srpskih ratmti zaiobljcnika i izraedju stanovnika vojno glavue gubernijo Cetinjo i cmogorskih ratnih zarbolienika.

Strana 3. Za šiljanje od strane stanovništva; pripugtaju se: a) obična pisma i poštanskc dopisno karte, b) poštanske uputnice do najvišd 500 kruna, c) paketi bez oznake vrijednosti u ulnrpnoj težini do 5 kilograma. Daljo je đozvoljeno slanovnicima c. i k. okupacionog opsega Srbije piedaja običnili pisama i poštanskih pakcta, kao i paketa u ukupnoj težini do 5 kdograma za srpsko ratne zarobljenikc u Njemačkoj. Sve tc pošiljke oslobodjeno su o'd poštariue. r. roSiljke moraju biti snabdjevenc što lačnijom odrcsom. Ađrese poši jaka, upućenih ratnim zarobljenicima pn voj« sci u jKilju mora biti snabdjevena navo« đima, normiranim s Qu. No. 85.469. Po* šiljko ratnim zaiobljenicima u mm rl.iji treba da su označcne injestom njinovog, opretljelenja sa navodom dotičnog ralnozarobljeničkog logora. Sve pošiljke treba dalje da su desno iznatl adrese snabdjevcne primjedbom. „Kricgsge{angencnseii.Iung gebnhren.' J'rei“ (iatno-zarobljenička pošiljka bet da. žbine). Ova primjedba može biti ispisa* na ili ođštampana. Kod poštanskih uputniea meće se ta prjmjedba na desm odsjek, kod poštan* skih palceta na samu pošiljku i na des« ni odsjek poštanske sprovodne atliese. Osim adrese primaoca t eoa pošiljač da navetle i svoje ’ sopstvcno Lnc i pre* zime kao i svoju bližu adresu, i to: kod pisma na poledjini zavoja, kod po* štanskih dopisnih karata na lijevoj pre'đ« njoj strani, kod pošlanskih uputnica nai prednjoj stranilijevogodsjeikći, a kotl po* štanskih paketa na samoj pošiijci i na lijevom odsječku pošianske spro>odue adrese. 3. Pisma i poštanskc đopisne karto moraju biti čitko napisane. Dužina p sma ne smije obuhvatali više od četiri oktav* ne strane (do 60 .edcka). Pismt se nura« ju olvorena predavaii. 4. Na odsječcima poštanskih uput-j nica ne smijc biti nikakvih pismcaibl saopštenja. 5. Pošlanski pakeli smiju da sa'držei samo odijelo, rublje, đruge predmete zai upotrebu i jestiva, koja r.e podi .že lato kvara (konzerve, kakao, marmeladc, ćo* koladu, dvopek i tome sličuo,. Ako predmeli za odašiijanje podleže zahrani iz* voza, onda je potrebna naročita dozvoia) za izvoz. Nije dozvoljeno, da se pošiljcf priključuju pismena saopštenja. Isto se tako no emiju pismena saopš cnja stav« ljati na odsječak pošlanske sprovodnc adrese. Poštanski uređi za odaši.janje po« šiljke ovlaštćm su, da po polrelri tiaifl otvaranje paketa radi konstatov a lja nji* liovc sadržine. Odnosno zavoja i zatvaranja važo isti propisi kao i za pakete poljske pošte, Cjelisliodno jc staviii u pošiijku iznutra odozgo jednu cedulju s tačnim piopi.om; spoljnc adrese pakeia, da bi se pošiijka' mogla prcdati adresantu i u slučaju ako se spoijna adresa izgnhi. Pakeu za ratnes zarobljeniko ne podleže catini. Oiprav« Ijanje paketa idc na rizik pošiljača, .0. i k. vojno vrhovno zapovjednišlva. Gradiausiti sud c. i k. okružnog zapo« vjednišžva u Valjcvu. OOLAS z a poziv n c p o z u a t i h n a s I j c ifu i k a. Ovim se obzriaiiji:;e od strane s;aralačkog sudije c. i k. okružnoga zapovjedništva, ođjclonjo za gradjanske stvari u Valjevu, Ja je Peiar Gligorić iz Ostružanja timro 23. febntara injeseca i godine 1909. bez zavještanja. Pa kako zakoniti nasljednici Pcra Gligorića primaju zaostavše imanje njegovo, lo isti sudlja poziva ovim svakoga, lcoji bi po kakvom god osnovu polagao pravo nasljedstva na imanja uinrloga, da sc za godimi dana, od dana ovog oglasa, javi staralačkom sudiji stida c. i k. okrttžnoga zapovjedništva odjclenjc za građjanske stvarii u Valjcvu, i đokaze o svoine pravui podncsc; jer ako sc đo toga vrcmena; nc javi, masa če se umrloga, kojoj sui sada odredjeni za staraoce Andrija! Ivauović i Mibajlo Jevtić rasporeditil prema onima, koji isio za nasljednike javc, i pravo svoje na nasljedstvo dokažn, pa će im sc po tom i izdaii sve što bi im od imanja mascuog kao uasljednicima pripadalo. U slučaju da se. niko nc javi, hnanje oc sc predari državi. Valjevo, 3. avgusta 1917« Sudija.

Poslijeđnje brzojavne vijesti. Austrijski večernji izvještaj. Kb. Bcč, 31. avgusta. Poslije dvoscdmičnih neprekiduili teških borbi na S o č i, prošao je da* našnji dan u neznatnoj borbenoj djelat-5 nosti.