Београдске новине

Strana 2.

Srijeda

BEOGRADSKE NOVINE

5. septembra 1917.

Broj 244.

sllgnu odgovorl na njegovu notu, obnarođovatl odgovor, n kome će biti označene tačke o kojima vlada saglasnost, j one taĆke, o kojima treba još pregovarati. Papa se nada, da će na taj način dovesti pitanje o miru na put praktične politike. (Naročitl brzojav „Bcogradskjli Noviua") Zuricli, 4. septembra. ,,I t a 1 i a“ doznaje, da će ponovni mirovni koralic pape predložifi neposredno izjašnjenje iztncdju zaraćenih. Ocjena WUsouovog odgovora. (Naročiti brzojnv „Bcogradskili Novina") ( Haag, 4. septcmbra. Po želji ovdašnjeg dopisnika .,As s o c i a U e d P r e s s‘‘ donio je iiolandski proiiv-raHii savjet u naročitoj sjednici svojili odbora ovu ncjenu o tWilsonovom odgovoru: Savjet niisli, da jc sadržiua i tendencija note ninogo oiirabrujuća nego Što se misli i što sc iz oštrili izraza njepog uvoda dajc izvesti. Nota ti slvari sadrži ova četiri važna gicdišta: Prvo Wilson nigdje nc traži vojničku pobjedu kao glavni uslov za mir, drugo on pozdravlja papinc mirovne osnove s dopadanjem i simpatijom i stoji na stanovištu o uspostavljanju Belgije a tako isto osudjuje svaki pokuSaj, da se tnonarliija iz političkih ttzroka rasparčava, u četnti on na svojoj strani ima skoro cio svijet i većinu pacifista cijelog svijcta, trcćc on sa svim nesumnjivo ostidjujc odltike pariske privredne konfercncije, da sc poslijo zakljttčenja mira olvori privrcdni rat protiv ‘srcdišnjili vlasti, i ni nkoliko nc potpomažc želju engleskih šovinisla. đa se mir s Hohcnzolerim.a nc znkijučujc; i ako bi \\'ilson to u srcu želio, on postavljii saino uslov, dr. i jijemački narod snosi odgovornost za zaključeni mir. Aiko samo Wilsonova nota ne bude dala povoda reakcijonarnom poHrci.ii protiv parlainentarisanja, mjesto da ga pom'ogne, onda sti se izgledi za mjr znat'ho poboljšali. iz današnje Rusije. Protivrevolucljoiiarna zavjera. (Nan'čtti brzojav ..Bcograđskiii Novina") Kb. Petrograd, 4. septembva U izvješiaju iz zvaničnog izvova 0 protivrevolucijonarnoj zavjeri sc veii: Mnoga stt apšenja izvršeua izvan grada Petrograda. Vlada srnatra, da nije još vrijeme da se objave inicna poapšcnih. Protivrevoliicijona zavjera itema za sad nikakvi’u ooasntii i osljcdica. General Ratko DimitrUev na inuoru. (Naročifi brzoj.nv „Beograd.skih Novina") Stockholm, 4. scptembra. Ovdašnjim novinama stigla jc iz i J enTograda brzojavna Vijest, da se tcsko ranjeni gencral Ratko D i m i t r ij e v nalazi u bolnici. Njcgovo je sianje beznadnO. Radnički i vojuićki. savjct zah iicva Kercnskov odstap. Kb. Amsterdam, 4. scptcmbra. ,,Morningpost“ dobiva brzojav, da je raduički i vojnički savjet u Petrogradu s a d v i j e t r e ć i n e g 1 as o v a z a k 1 j u č i o, d a s e i m a d c z a h t i j c v a t i Kercuskov o ds t u p, d a 1 j e d a s e i m a d e o b u staviti svaka ofenzi.vna djc1 a t n o s t r it s k e v o j s k e.

Kornilov protiv Kerenskog. (Naročiti brzojav „Beozradskili Noviim") Stockholm, 4. septembra. Prema vijesliina ovdašnjih listova nesuglasice su izineđju Kornilova i Ke renskog svakim danom sve to veće. Kornilov prijeti sa svojim odstupom, ako vlada ne uništi zaključak raJnRkog i vojničkog savjeta, kojt se izjavio protiv po novnog uvedenja smrtne kazne.

Proinjene u kabinctu Kerenskog. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novitia") j Stockholm, 4. sejjtembra. Poslije zaključenc narodnc škupštine ostali su i dalje u Moskvi zastupnici prve do četvrte dume, kao i izaslanici radničkog i vojničkog savjeta. Obe strane dijele mišljenje, da Kerenskov kabinet nijc dorasnao današnjim poslovima. Obe strane razmišljaju o sredstvima, da se izvrše promjene u Kerenskovom kabinefu. General Lešicky — gfavni zapovjcdnik sjevcrnog Ironta. (Naroćiti brzcj.iv „Bcogr.'iđskih Novina") Robterdam, 4. scptembra. Kako „Novoje Vremja“ javlja, naimenovau je gcncral Lcšickv za glavnog zapovjcdnika sjevernog fronta; on je prošle godine upravijao oicnzivom protivu Btikovinc i Ćcrnovica. Prema istom listu je Lešick.v izjavio, da su čeie, nad kojima on prima zapovjedništvo, t;tko is'io okužene agitacijama protiv rata, s toga je cu zalitijevao i dobio ovlaštenje od vlade, da može protiv neđisciplinovnnih clemenata prcdnzeti najstrožije mjcre. Američki ratni krcdit za Rusiiu. (Naročiti brzojav „Beogriruskih Novina")

Ženeva, 4. septembra.

Rotrogradska ,,B i r ž e v i j a V j cdomosti" javlja: Američka vlada jc izjavila gotovost, da ruskoj vladi stavi na raspoloženje nov krcdit od pct ! miMjardi rubalja.

Njemačka.

! Povt'atak državnog kaucelara s puta po Bclgiii i na zapađnom frontit.

Kb. Berlin, 4. scpfembra. Državui kaucelar vratio sc dauas ' prije podne s petodnevuog pitta po Belgiji i na zapadaom frotnu. Cilj tcga pura bio je, kako „Norđđc.Usche Aligemcine Zeituhg“ izvještava, lična informacija državnog kancelara o prilika| tna u Bclgiji i o raspoloženju na frontu. I U Beigiji je državni katicelar uzeo pri1 liku, da sc savjetuje s glavnim guveruerom o nizu pitanja i aa stupi u veztt s vlastima. Kao što je vee javljeno, primio je tom prilikom i flamlrijski savjcr, komc je izjavio, da prontjenom državnog kancelara nije nastala nikakva pvomjcna u flandrijskoj politici Njcmačke. Na zapadnom frontu posjetio je državni kancelar armijske vodje i imao je razgovor s i> 'mačkim prijcstolonasljednikom i s prijesiolomsljednikom Bavarske. Posjetom ' od četa na frontu i pregledom privrednih urcdjeuja u posjednutim prijedjelima stekao je sliku o neumotnoj djelatnosti njemaeke vojske, gotove sad kao i prije na sve žrtve za odbranu Nicmačkc. Vijesti iz unutrašnjosti. Vucl. U zadnje se vi-ijeme u rauogim rajestiuuv svo češte pojavljuju vuci. Toga se u ovo doba g<>dine ne sjećaju ui najstariji ljudi. Tako je. pred nialo dana i opet jeilan vuk u Karaenici u po bijela dana razderao tri ovec, a tri teško izranio. Isto javljaju I iz Krčmara, gdje se vuk ,,došetao“ u selo usred dana kao da ga 8e Ijudi i ne tiču. Seljaci medjutim nisu bili lijeni, nogo se dali za tim nezvanim gostom u potjera t istjerali ga natrag u njegovu planmu. Teška nesreća. U Ripnju sc 26. avgusta desila teška nesreća, kojom je , pao žrtvom i jcdan jjuđski živ’ot. Toga dana htio jc scljak Milau Stojić iz Ripnja svoju vršalicu prenijeti iz jednog mjesta na drugo. IJz pripomoć svoga sina 38-godišnjeg Milovana Stojića natovarili sn vrsalicu rni kola i kreuuli na odredjeno rnjesto. Sligavši do drumskog raskršća; 'desi sc ncsreća. Vršalica, slabo namješlera padne s ko'a. | Raztune sc pođ težinom sruše se i ko- i la i tako Milovan dospije pod vršalicu, ! koja gia. je svojim tereiom tako prilisla, | da je siroma malo sati iza toga tunro. j 1 iako je starina Milan u isti čas izgubio , dva vijerna pomagača: svoga dobrog siua i vršalicu, knja je padom teško oštećcna. On sail ja'dan kuka« I)o vršalioe rnu i nijo toliko, nabaviće vrcmenom drugu, ali za sinom hoćo da tnu pnkne slaračko srce. Šumski požari. Pišu nam iz Krtmara: 21. avgus a izbio je u ovdašnjoj opštinskoj jelovoj šumi iz Jicpozruitiii uzroka požar, koji se brzo Taširio. Stanovništvo iz okolnib mjcsla uije ćasilo časa i svc učinilo, da se požar uguši. To je požrlvovnim ljudima najzail i uspjelo, tako da štcta ne pre* koračuje svotu ovl 1000 kruna. —• U Gornjoj 'Bukovici zapalio sc 27. avgusta d.'o opštinsko šume. Stanovništvo je vatru vigasilo, a istragom se ustanoviio, da je požaru kriv SvetomSr .Tosipović, seljak iz Gornje Bukovicc, jor je ondje ualožio vatra. Uiiesrcćen kod vršen.ia. Javljaju nam iz Umče, da je ov'djo pred nekoliko dana unesrećen pn ra<lu j kod vršalieo 17-godišnji Gjorgjo Dučić, i On ,jc nljio stroj, a pri tom riije dovoljno ’ pazio, pa mu jo desnaurukti dospjela nvedju feotačc i Iteškoimviljfl izranila. Kraj toga jo mladić zadujjfoihjjkih ozlijoda i na glavi. Odvezen. jeon lidogrudskvi gradjimslm bolnicu. Kradja. Krajcm prošiog jnjeseca došla je seljakinja Pantelija Zarić iz Ragca vi posjetti svojoj znauici Tvatn.liji Nikolić vi Ivaujici. Kalalija je moia'.a .za to vrije Jno 'da prigleda djeci u dvorištu, a, 1o jo vrijeme upotrijebila Pantclija i ukrala svojoj prijateljici jvovčanik sa GO krana gotovine. -Naialij^ jc 0; protiv nepoštene ,,pi ijateljice“ podmjela' prijavu. Grad i okolica. Dnevni ksienciar. Danas jc srijeda 5. scptembra, po starom 23. avgusta. — RimoUatolici: Laiirenclj Just.; pravoslavnl: Mučcntk Lup t lrinej episkop. Casnlčka i člnovnlčka kasina otvorena je đo 12 sati u noči. C. i k. vojnički dom: Citaonica, soba za pisanje I igranje, kantlna. Otvoreno od 7 satt izjutra do 9sati uvečc. Stobođan pristupsvakom vojnilui.

jjira. i grahn, jer jo uovaca malo, a svaiko živ Iioće da jede. Tko <la izbroji sve oue neugcKinosti, uvjre hj i Icgolte, kuje su progutale čekajući pie i dtićanima na petrolej i šet-er, da oslade onn mato lošc crne kave, koja je njimw i died s kukuruznim žgancima glavna hranu? Po zimi su zeble i drhlalc u svojim jošim slanovima, jer nije bilo novaca, da kupo drva. lpak su 'dršćući od studeni zamotano u stare dronjke radi'.e dan i noć, da nešto privrije'dc, jer im državna potjrnra već davno nedoslaje. Kofiko su onc sasite košnlja za vojnike i ranjenike, koliko vreća pokrpale, kodko čarapa naplclel Radiic su u tvoniieama, prale su, hodilc na dvorbe, pošle su pismonoše, trantvajskc sprovodiiike, jer bije'da ne pita, da li je ovaj ili onaj ra'd zgodau z.i žene, da -li je dobro ostaviti tljecu samu kod kućc na Božjoj milosti. Jlijeda kažc: Moraš raditi, služili novac, ako ne ćeš da skupa s djecom pogineš! U urede su pošle, sjele za pisaće slolovc, a hilo lii Ijepšo i ugodnije ostati ko'd kuće u obitelji. Tho, da zahilježi sio.ine maldv i \elikih svakiclaShjiii briga našili kućanica u - građoviiua, njihovu borbu sa skupoćom, koja za vrijcnve ćitavoga rata od 'dana • i,o <lana sve više rasle,.— njifrovu vje.< <lii uku za životnini namirnicama? Tko, <1 ’ opise teške i mučno brige supruga ‘'••'dh činovnika i namjestenika, jirofcsova, učitelja i drugih, kojc jnoiaju da puki'ivaju putrebo oskudnom mjcsečnotu i laćom svojib jnuževa, a ipak hoće, da oeiivaju svoje porodice na izvjesnoj socij vluoj i kultiirnoj visini, koja doliknje oiivazovanijn Jjudima ? Tko bi nabrojio sve jade, svn nevuljii našib žcna u ova teška vremena; tso sve njihove biige, svu bijođu, osamjjev.o^t i lugu njihovu opisao? Tko može, dtv opišc otaj raajka i žena, ka'd jm Bmovi i muževi odlnzc na ratišta, gdjo »totine strašnih smrti, hiljada paklenih

muka, nobrojeno groznih opasnosti svaki dan vreba? Neopisiva je bol toga rasLajanja punoga strepnjje i slraJia. l)a li će so igcla još vratiti omitjeni sin, dragi muž? Tuo, kako se jadno srce boji nesrećo, boji očaja, bojt tuge! Možda ćo več brzo doći vijesti, da je sin pao, miiž poginuo. Doći ćo pismo t javiti o opasnoj bolesti ovoga mlađog momka, ovoga lijepog čvrstog muža, kojeg sada grle. Možda oe 'dobili glas, da jo izgubio ruku, nogu. vid? Tko, 'da ocrta užasne slutnje, groznu strepnju cine mis]i, koje danas jnuče sica tolikih žena? Ipak! 8ve tc današnjc boUi i mnke, (l)rige i patnje, sve gorkc suzo, očaj srca, tugu duše, svu bijedu osamljenoslt i zajHištenost, sav veliki strah i skromne nade žena — sve je to opisano, prekrnsno, prcđivno živom toplom krvlju pisano; opisalo su to žene same i pis* inima, što ili šaiju svojinv milima. na ratišto, u vojamicc i bolnice! Već od nočetka rata ncprestano lnieJini na ta pisma, n"a la jadna i krasna, na ta tužnal i sveta pisma našili majka i žena, što ih šalju dan na 'dan vi svo vojarnico u sve etape diljem naše 'države, pa li streljačke jarke na daleka la'išta, pa u bezbrojne bolnicc za svojim sinovima, za svojinr mnževima, za svojim ocima, za svojom braćom, za svojim zaračnicintai i drugima. I sve strepim ra'di tih pisma naših žena, pisanilr krvlju srca s najdubljim čuvstvima, s najvećom is* krenošću žcnsklh duša. Mislim na 1a pistna, što uose našu ljubav i našu utjehu onima, koje Ijubimo i za koje strepimo, što nose naše brige, naše jado tamo u onu stranu daljinu, gdjc se još uvijek biju i kolju, koja nosc našu čcžnju za mironi, za ljepšom budućnošću pu skorom radosti našega teškog osamljcnog žjvota onima, kojima pripadaju naša erca i naše duše. I bu'ilc mi žao, huđe mi silno žao tih pisama, jer s<» bojino, đa se izgub'e, podera, porazba-

caju, da odbačena Ježe tamo na b'ojišlima inedju razdrtim plotovima bodtjikavo žicc, u jamamg, medju mrtvacima, poški'opljena krvlju svojih vlasnika. Rude rni žao tili pisama, koja zgužvana leže u hJatu streljačkih jaraka, jer oni, koji su ih primili nemnju više mjesta za njili u svojim torbama. Bujje mi žao tih pisama, koja so deru po bolnicama i invalidskim 'domovima, jer oni, kojima bijahu pisana. nijesu navikli, da spremaju pisma. Svela su lo pisma i trebalo bi ili pomnjivo čuvati! ;\eka jednotn polomci naši saznadu i za ta pisma. Neka im pričajn' i o jadima i jpnlnjnma r.as žena u ovo veliko i strašno doba. Ona će im dati pravu slilcu, kako nam jo bilo teško kod kuće, dok sc na ratišlima bio ovaj gigantski, nomilosrdni rat, kojemu kraja ncniožemo da 'dočckamo, N<vvino će dati samo blijeđu sliku pravoga života i patnja najširih slojeva našega naroda. Pisma su iskrenija, pa i ako so nijc moglo pisati n pismima sve, što su našc žene kod kućo morale da pate, ipak so moglo pisati ncporcdljvvo više nego n novinama. Mnoga pisma naših žena i Jjoz obzira na to, da li slikaju ekonomske i spcijalne priliko koil nas, toplinom i isldoftošću svojili čuvstava tako su lijcpa, da bi bila grjeliota, da so vinište. Mnoga su pisma, kao dragulji i biserje sasuto ii najčistijoj krasoti iz si'ca naših žeua. Mnoga od UJi pisama jesu živa tjubav, prave i istinske suze jsplakane riječima na bijelu papiru o<l onih, kojo su ih pisale. Naš narod jcst pjesnički narcši, pa s.u i njegova pisma prekrasnn, opisivala ona štogod bilo: tugu ili rađost, bijedu ili sreću, Jjubav ili mržnju. A žene osobito umiju, da pišu lijepa pisma. Ne volo, pa da Š išti zapiske, dnevnike, memoaro, đržim, a su i mbdju našim obrazovanim ženama vrlo rijetke, kojo su u tom obliku bilježile utiske ralmJi godina ako ih’

B eo gr a d s ki o rf e u m (u baštl Hotei Takova); Počctak prcdstavc u 8 sati uvcčc. Kinematografi: Vojni'kino uKralja Milana ulici br. 50 (Koloseum): U 6 sati poslijc podnc prcdstava za vojnikc, a u 8‘30 uvcčc predstava za čnsnike. — C. I kr. gradjanski kino na Terazijama br. 27 (Paris): U 6 sall poslijc podne prcdstava za građjanstvo. Noćna siužbu uopolekama: Od 2. do 8. scptcinbra vrJićc naćnu službu u Hcogradu ovc apotckc: D c I i n i, Kneza Miiiajln ttlica 1; Sckullć, Takovska ulica 37; Protlć, Kncza Mihajta ulica 87. Paroplovna veza. Iz Heograda za Zcmun: 6, 7, 8, 9, 10, 11 i 12 sati prljc podnc; 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 9 sati poslijc podne. Iz Zcmuna za Bcograd: 5-30, 6-30, 7'30, 3’30, 9 30, 10 30 i 1130 prijc poduc; 1‘30, 2'30, 3'30, 4 - 30, 5'30, (3-30 7 30, 8 - 30 1 9 - 30 poslije podne. — Iz Zcmuna za Pancsovu: u 1 sat poslijc podne i u 8 satl u večc. — Iz Pancsovc za Zemun: U 6 sati izjutia i u 4 sata poslijc podne. — Ladja, koja vozl izniedju Zcmuna i Pancsove i o'uratno nc pristajc n Hcograuu. — Brodarski saobraćaj Sniia c--S m c d c r c v o. Polazsk iz Sapci za Beograd ćetvrtkom i nedjcljom u 8 l po sati izjutra. Dotazak ti Bcogiad u 12 i po sati poslijc potlnc. Ponedjcljkom odmor broda u Smederevu. B o t a ii i čk a b a š t a. Otvorena ulorkom, čctvrlkom, ncdjeljom i praznicima. Posjeta botesnika u bolnicama: U. bolnici „Brćko": od 2—4 sata poslijc podne. U bolnici ,,Brt'iim“: od 9‘3U—12 sali prije j:oitne i oti 2—4 sata poslije podne. — U c. i U. gradjanskoj bolnici: u utorak, čcIvrtak i ncdjelju od 1—3 posllje podnc. Rijcčno kupatiIo na Savi, otvorcno od vi sati izjutra do 7 sati uvcče. Vojuo parnoitoplokupatilo itCarDuSanovojuiici. — 1. Kup a t i 1 o u k a d a m a: a) za vojne osobe otvoreno ratinim danima od 7 sati prije podne do 5 sati poslije podne, a nedjeljom i praznicima od 7 sati prijc podne do 12*/ a saii u podne. — b) za gradjanstvo radnim danima od 9 sati prije podne do 5 sati poslijc podne, a ncdjeljom i prazniclma od 'J sati jjrije podne do 12 1 /., sati u podne. — 2. 1‘arr.o k u p a 111 o” z a t a s n i k o i njimaravne činovnike otvoreno jc utorkom, srijedom, petkom i subotom od 7 sati prije podnc do 5 sati poslijc podne, a ncdjctjom i praznicima od 7 sati prije podnc do 12 l / 3 sati u podnc. — Za grad j a n c mušUogpola otvorcno jc parno kupatdo ponedjcljkom i četvrtkom (ako u te dane ne pada kakav praznik) od 9 sati prijcpocinc do 5 sati poslije podnc. — Ćasnicima i njima ravnim činovniciraa stojc na volju dn sc služe parnim kupatilom i u danc odredjenc za gradjanstvo (poncdjeljkom i čcivrtkoin). Blagajna sc zatvara radnim danima u 12>/„ sati, a nedjeljom i prazuicima u 12 sati tfpodnc. fstorijsM kalendar. Na današnji dan, 5. sejiteiiibra 16.38. god. rodio sc tt Jtraljevskoni dvorcu u S t. 0 e r in a i n-e n-L a y e (blizu Parisa) nioeni franeuski kralj Louis XIV,. o eijoj smo dugoj vladavini progovorili nekoliko rijeći prilikom onomadašnjc godišnjice njegove smrti — 5. septembra 1791. god, rodjen je u ITerlinu poznati komponista Oiacojno M e y c r b e e r. — 3. sepiembra 1836. god. izvršio je u 1 J c 11 e n s v c in u u Donjoj Austriji samoubijstvo bečki pjesnik i'erdinand R a i m u n d (linjpoznatlja djela: čarobnc pozorišnc igro „Der Verschwender“ l„Raspikuća“J „Der Bauer als Millionai"' [„Seljak kao milionar' - ]. „Alpenkčnig imd Menschenfeiind“ [„Alpinski kralj i mizantrop“J). Vrlo je čudan razlog, koji je ovog znamenitog književnika nagnao da digtie ruku na samog sebe. Pateći posljeđnjih godina svoga života od hipohondrijc, bio je uobrazio, đa ga je ujelo bijesno pseto, pa se iz straha od posljedica ubio. Po njcmu jc dobilo ime bečko pozorište „Raimmid •Tliea:er“, koje je zimus gostovalo u Beogradu. 5. septembra 1857. umro je u Parisu znameni'ti francuski filozof Auguste C o m t e. — 5. scptembra 1905. god.

vtopće i ima. Žcno težo vvhvale nešto slobodna. vremeiia, da se saboiru' j pišu. 8fo nialili ali zato tcžili biiga uzneminije ili svaki dan, sto različnih poslova valja da vrše; 'djeea ih zaokvvpljajvv jnnogo višo jiego mttškarce. A'i za pismo žona lako nadje vremona i ia';to piše. Kolikih silnih žcnskih pisaraa otišlo je iz svakoga našeg sela u svijet za vri« jcme rata! A vtIo mnogo ima medjvt njima takvili, koja bi zavrijedila, tbv se sačuvaju našim vmncima i praunucima. Zato čujte, vi hrvatski vojniei i ranjenici, vi invalkli i zarobljenici, čuvajtc pisma svojih niajka i žcna, svojili kčerki i svojih zaručnica! Šteta bi bilo, da sc izgube, poderu. propadnu! Oko našili novih ženskih novina „Ženskog Svijeta" okupilo se kolo sviju naših obrazovanlh domorodnih žcna, koje kulturno rade, pa bisrno nii drage volje takva pisina sabiralc, pregledale i poredjale, tc ili predale onda hrvatskoj sveučilišnoj knjižnici, da ih pohrani budućfm naraSiajima. Nekoje od njih bismo već sada objavilc u no\ uiama, a ako oni, koji nam ili pošaliu, to dopuste. Znaino, da su ta pisma svetinje. pa bismo postupale s njiina sa svom onom savjesnom pažnjom, koju zasliižtiju. Ne ćemo ih čitati s površnom radoznalošćn ncgo s pobožnhn srcetn i diibokim saučešćcni, a možda če i iz našiii oeiju često kanuti sitze na njih, da ih orosc, kao što su ih rosilc stize onih, koje su Ih pisale i onili, kojima bijaliu pisane. Nijedno od tili ženskili ratnih pisama, koje dodju u luiše rukc. ne eemo zabaciti lli izguliitt.i. nego ćcmo sve posvo saviesno oduijeti sveučilišnoj knjižnici, da ih na sigurnome mjestu pohrane. Pijma mogu da se šalju urednistvn „Zenskoga Svijeta' 4 Zofki KvedcrDenKdrović u Zagrcbu, Pantovćak 1 b. Sve naše novine molim, da u cjelini ili barem n izvatkH preškunpajn

potpisan je u Porthsmouthu (u Sjevernoj Americi — državi NewHampshire — ne u engleskoin pristanišriu Porrhsmouthu, po kome je američki Porthsmoutli dobio svojc ime) ugovor o miru izmedju R u s i j c i .1 ap a n a, te tako okončan krvavi r u s k oj a p a n s k i r a t. Mir je zaključen posrcdništvom Sjcdinjenih Država, odnosno tadanjcg njihavog predsjednika republikc R o o s e v e 11 a. Ruski dclegat bio je grof Vite (umro 1915. god.) a japanski delcgati Komura i Tak o li i r a. + Gjoka Stefauović. Juče je sahranjen uz ućcšće velikog broja svojih prijatelja i poznanil a Gjoka Stcfanović, bivši državni savjc nik vt penziji i bivši liiinisiar pravđe. Pok. Stefanović je jedun od onih Ijudi, koji je uživao prijateljsko raspoioženjo dinastije Obreuovića, od koje je počastvovan više puta muogim odlikovanji* jna, biran za rninistra đva puta, za 'državnog savjetnika i lako t’a je. Poslijo jjromjeao režim.a pok. Stefanović bio so potpuno povukao od političkog života. Za vrijeme napušianja Srbije od innogili većih ljudi, pok. Stefanović ostao je na svome ognjišltt, gdje je 2. ovog mjeseca i preminuo poAiie kiatkoe bolovanja. Vječan mu pomenl Miiodar. Preko našega lista privedena je svojoj svrsi svo:a od 215 kruna 80 helera, koju je skupila uprava ureda za' izdavanje putnica (pasoša) u Beogradu za austrijski i ugarski fond za pomaganje udovica i siDćadi u ratu poginulih ratnika. Preseljenje gradianskog suda. Gradjanski sud c. i k. okružiio k'omande Beogra'd-grad preseljen je iz Miloša Velikog ulice broj 27 u Vlajkovićevtv vtlicu, ćošak Kralja A'eksandia ulice. Uređt suda se nalaze iznad pnjavnog ui'cda u dru^om spratu. Vojno parno i kadno kupatiio u Beogradu. Zbog nekih popravaka ostace ovo ku'patilo 5-, 6. i 7. sepfembra zatvorcno. Preniijera u beogradskom orfeuiun. Kako nas izvještavaju, ostaće jos samo do subove na repertoaru sadašnja komedija „Biber i so“, koja se daje iz dana u dan s neobičnim uspjehom predi uvijck punom kučom. U subotjj će sč prikazivati prvi put „Pristojna žena“, od Roberta Stolza. Za ovu se predstavu već sad mogu dobiti ulaznice. Režija stoji pod upravom I'riedrichai Đeutscha.. Ko đakle još nije vidio komediju „Biber i so“, ncka ne propusti priliku, da to vidi za ova tri daua. U mesto ponieua — za beogradskn sltotiujii. Gospodja Katarina D e I i n i, 0 trogodišnjem pomenu svoga sina Nik o 1 e, apotekara, i jedno i po godišnjcm pomenu svoga sina K o s t c, direktora pozorišta, poslala je sirotinjskom odjelenju opštine grada Bcograda svotu od 100.— kruiia, kao svoj prilog za pomagauje beogradske sirotinje, a za uspomenu na svoje sinove. Brodarski saobraćaj Sabae Smedfirevo. „Prro c. k. tlvmavsko parobrodskđ društvo“ uretlllo je piovidbu za prctvos putnika i robe izmeaju Sapca—UmkeOI)reuo\*ca—Bcogtaia—Gt'otke— S olc* reva ovako: Polazak iz Smedercva utor-

ovaj elatiak u imc domoljubue stvarl, o kojoj se radi. Isto tako molim i gospođu časnike. v'a potjjomoguu ovtt akcijtt.

Književni prijegled. Kaleudar Bošković. ovili je dana uzušao kalendar .,Bošković" za godiuu 1918., što ga jo izdala zvjezdarnica hrv. prir. diuštva u Zagrebu pod rcdakcijotn upravi el.a zvjczdarnice, prof. A. pl. Kuglcra. Ovo jet prvi put, da je hrvatska javnost dobila ktilcntlaj 1 , koji je osnovan na ua.ičnim temeljima. Potroba se takovoga kalcndara. kod nas jako osjećtvla, to više, što sti mnogi kalcnđari, koji se kod nas izdaju', krcati pogrjcšnim i naopakim podacima, koji zaradj iju svojo čitaće u blu'dnju i praznovjcrjo. Sum kalendar možc služitl. ujcdno kao priručnik astronomije, tc je prema tome trajna knjiga, ko a Čovjckvt može služiti ue satno za jednu sezonu. U kalondarn se nalazi jprikazan život 1 naučni rađ Ru’djcra Boškovića iz pcia' svcučiiišnoga profcsora V. Varićaka pa niz astrouomskih člajiaka, cd kojih jstičemo ovc: Pomrčino sunca i mjeseea, po* mrčanje Jupiterovih injo-.eca, stmčani suslav, zemlja i njczin satclit, satcliti qstalih planeta, zvijezde repatice, zvijezđe stajačice, geografske koordinalo, normaino vrijcmc, vječni kalendar i kalcndarski račuin i t. 'd. 8vojini »oučfBim s;vdržajom u velike so ističc ocl ostalih na* šili kalcndara. Oprcma mu je vrlo ulai-na, a kako sn u njem navedeni tačni poda 'i o iziazu i zalazu suuca i mjeseca, t<i ostalo asli-ouomske pojave, kojc su od .opštog jntercsa za svakoga inteligenta, to će taj kalendar naići ua najbolji prijern. Osobito će ga moći rabiti djaci, jer ćo u njem naći nuiogu pouku. Pieporučujcmo ga najtoplije, Oijena mu jc 2 K', Može se naručili uz unaprijed poslan uo« vac kovl ure'đništva ,,Prirodc“, Znsrebj pa i u srakoj većoj knjižari.