Београдске новине

uroj 240 . Cetvrtak BEOURADSKE NOVINE 6. septembra 1917. Strana 3,

Istorijski kalenđar. Na đanašnji dau, 6. septembra 1634. god., a u toku tridesctogodišnjeg rata, pobijedio je carski general Gallas uđružcnc Svedjano i protestante pod komandom vojvođo Bernliarda Sachson-W eimarskog u dvodncvnoj Iritci kpd Nordlingcna, koja je bila zapoCela još u oči toga dana. — 6. sopt. 16 83. god. umro je znameniti francuski državnik i dug'ogodišnji ministar iinansija kralja Louisa XIV, Jeun Baptistc C o 1 b c r t. — 6. s o p t emb a r 1688. g o d. z n a m e n i t j e d a n u burnoj beogradskoj istoriji. l'oga daua, a poslije ravno 167 godina neprekiđnog turskog gospodarstva, skiuut je prvi put polumjesec sa beđema tvidoga grada. Poslije neuspjele opsado L'e:a 1683. god. slalo se kao od jcdnom rušiti tursko gospodslvo u Ugarskoj. Već 1686. god. oslobodjeu je Budim, a 12. avgusta 1686. gođ. nanio jo čuveni vojskovodja knez Maksimilijan Emanuilo bavarski na istom Mohacsu (Muhaču), gdje su Osmanlije 160 godina prijo toga bili skrhali magjarsku državu, Turcima težak poraz, koji ib jo stao i najvećcg dijela Ugariiko. Krajcm ju’a 1688. god. stajao je knez Maks Emanuilo sa 53.000 Ijudi svojih Bavaraca i carskih trupa pređ Beogra’dom. Potpomognute od srpskoga življa, koji je svuda oduševljeno dočekivao prvu hrišćausku vojsku, koja se pojavila u ovim krajevima pošlije propasfi stare srpsićo države, izvršiše carskc trupo p r e 1 a z preko Save kod Ade Ciganlije. Tnrci dadoše saino slaboga otpora. Na gias o prelazu počc opšte Jiježanjc Turaka jz Bcograda u Smedgrcvo i dalje niz Dunav. Pobjegošc i mnoga lica, koja ; auzimahuvisokavojnazvanja- Pri bjegstvii Turci zapališe sva beogradska pre'dgradja, nascljena Srbima. Za branioca Beograda ostadc Oki Aldur Ahme'd sa nekih 10.000 Ijudi. Na poziv Maksa Emanuela, da se prc'da, Oki Aldur Ahmcd je učtivo ali o'dlučno odgovorio, da će braniti povjerenu mu tvrdjavu do posljcdnje kapi krvi. 8. avgusta 1688. g o d. bio jc Beogra'd polpuno opkoljen i iotpočela jc opsada. Cjelokupnim opcracijama rukovao je lično Maks Emannelo, a tehničkim opsadnim ra'dovima fel!. ajgmajstor (artiljeiijski gjcneral) Sarenv, U vojsci bavarskog kneza nalazio se i princ Evgenije Savojski koji je 28 godina 'đocnije (16. avg. 1716. god.) i sam ponovo zauzeo Beograd. Teško opsadne batevijc otvorišc tolikn vatru na tvrdjavu, 'da je već poslije nckolilco dancl Jdlo znaLne štctc na zidinama i be'deniima građskim. Tuvci su se hrabro branili. Vršili su velike ispađe i pokušavali sii pomoću mina razoriti položaje napadačeve, no nisu imali uspjeba Pošto je podignut pontonski most preko Dunava, počeše opsadjivači napadaU tvr’djavu i sa dunavskc stiaie. Oko t. septcmlira nadjoše u štabu Makta EmanuiJa, da je tvnijava što ’no vele zrđa za juviš. Opšti napađ bu'de odrc Ijen za 6. s e p t e m b a r 1688. u 5 s a t i u j utro, s timo da se napa'due jednovrcmeno na pettafiaka, i to na dva pro'dora, kojo je opsadna artiljerija biia prolcrčila Jcroz gradskc zi'dine kao i na tvi najglav« nijc gradske kapije. Uslijed izvjesnih ncočekivanih sniijelnji, juriš je otpočeo tek u 10 s a 1 1 p r i j e p o d n e. Uz urnebesne uzvikc .,Bog je s namil" i „Einanuilol“ jumušc napadači na razorene Jiedcmo. Turci đađoše očajnog otpora i otvorišo smrlonosnu vatru na napađače, koji pretrpiše ozJiiljnih gubitaka, Odjelenja, koja sc već bijahn đočepala je'dnog oćl dvaju pomeuutih proćlora, štadoše opct odstupati, kađa se u njihovoj srodini po javi sam glavnokomandujući Maks Lmanuilo, sokoJeći ili na dalju boibu, Posliie užasne borlvp zauzele su olijc odbranbene linije, a zatim najzad i gornji giai. Nastado užasno klanje, jer u prvi mah Turci i no pomišljahu na predaju. Tek kada jc polpuno pritjeran u tjesnac, slado ostatak posa'de, oko 1000 Ijudi (_9000 pogiunlo je za vrijeme opsade i juviša) raoliti za milost, koja ito je i ukazana Maks Emanuilo pokloni život l'hrabrom komandantu O k i A1 'd ur Ahracdu. Neposredno ]ki zauzcću primio je knez Maks Kmanuilo veliko izaslanstvo srpskog građjaustva, kojemu je pre'dao ia stanovanjo napuštem lurski dio grada u nakuadu za spaljena srpska pfe'dgradja, l] tokn borbo bio je lako ranjen i eam Maks Emnnuilo, a poginulo je neko’liko carskih generala i oko 2400 ljudi hava:skili i car.-ikih vojnika. Kralj Ludivig I. bavarski podigao jo u Miincbenu spomenik svome pretku Maksu Emanuilu. 6. scptembia 1813. god. bi!a sc ko'd D ennevitza krvava bitka izmedju Prusa s jedne i u'družonih l’rahcuza, Suksonacai \Vur11ember2ana s <lrugc stvane. - - 6. septombra 1907. umro jo slavni francuski pjesnik, član francusltc akademijc Su 11 y Prudhoinme, Vaznesensba crkva — /a beograđsku sirotinji:. V ii /, u e S e h s k a C r k v a poslala je fciroliujskom odjelenju opštine giada Beograda svotu ou 33.60. kruna, koju je

svotu skupila za vi'ijeme bogosluženja, kao svoj prilog za pomaganjo bcogiadsko sirotinje. Izdavanje novih uputnica za iniijeko. Sva ona lica, koja su ostala bez uputnica za mlijeko prilikom zamjcnjivanja novih uputnica za mlijeko, a isle žele. dobiti, inogu oćl danas .6. ovog mjeseca svoje novo uputnice dobiti u kanceJariji contralnog stovarišta mlijeka opštine grada Beograda, koje se nalazi na uglu Saborne i Jovanove ulice. svakog dauaod 3 do 5 sati poslije podne. Ovo izdavanjo novili uputnica u zamjenu starili uputnica za m’.ijeko, trajaće zaključno do 10. ovog mjeseca, poslijc koga vremona biće sve nepodignute upulnice oglašene za nevažeće i iiništene, a druge sc uputuico ni u kom slučaju neće izdavati, Cjenovuik životnih namimica ostaje 1 dalje n snazi. Cjenovnik životnih namirnica, koji je 31. avgusta izđala opština gra'đa Btograila, oslaje i 'đalje u snazi do dalje narcđbe. Javna prodaja. Po odluci starateljskog suda iz'.ožiće se javnoj prodaji zaos’L'ivština pok. Vidosavc fsailović, na 'dan 18. seplembra o. g. u štanu u ulici Toplićin Venac broj 22. Pro'daja će počeli u 9 sati prije podne. Pozivaju se kupei 'da na ovu prođaju 'Uodjii. Vojno panio i kadno knpatiio u Beogradu. Zbog uekih popravaka ostaćo ovo lcupatilo 5., 6. i 7. septembra zatvoreno. Pribirajte žir za ishranu s'inja. S obzirom na odgajivanje svinja i lieslašiću u masti glavna vojna gubernija izdaia je nare'djenje, da se otpočno sa prikupljanjem rastovog žira po šumama za ishranu i tovljenje svinja. Naročito se preporučuje prikupljanje žira od strane graujanskog stanovništva, osobito o'd šlrano ujcce. Prikupljeni žir isplaćivačc sc ddmah o'd strane vojnih nadlcžmh vlasti, po cijeni o'đ 6 kruna po 100 kiiograma. Veoma je podesno prikupljanjo žira i od strane školske omlaidinc uz nadzor svojih naslnvnika i učitelja.

Vijesti iz unutrašnjosti. Prirođni lenomen. Javljaju nam iz Sapca: 29. avgusia U 8.30 sati uveče vidio so ov’dje pad jednog meteora U sjcvero-zapadnom, pravcu. Prvo so pojaviia svijetla lačka pod 45. stepenom horizonta. Za 2—3 sokunde poče ta svijotla tačka naglo 'da raste, naglo padajući u potpuno vcriikahvom pravcu, i za pet sekunđa dostiže veličinu čovječje glavc. Ta svijefla Jcugla iinala jo Injco jaku bistru maguezijevu svjetlost, 'da oči zasjene, a ostavlja'a jo za sobom plamcm rep dug 1 nv crvea lcao purpur, šatirim uijansama hoja, koje so mogu Vidjeti u svnkoj dugi. Prema vcličini mcteora i potpimo vertikalnog pravca za šabački liorizonat dade se za kijučiti aprokshuativno, da jo pad uda ijen od šapca 5—600 kilometara. „Neka je za pokoj duše niome lliji.. Pišu ‘nam iz Sapca: Ovih je dana na ,,šteku“ ladje diouijeia Marla, scljanka iz Tabanovića jednu punu korpu krušaka na prodaju. Oko korpe se skupili ruski zarobljenici ’i uzimaju jeduu po je'dnu krušku, 'da ,,koštaja“, kakvo su. •— Nemojte sinovi moji da prevarifo majku' svoju... Stara sam i sh'ola platilo mi... >— preklinjc ili baba Marta. -— Haraso majka, svaka majka je sirota ali ipak nika(tl nije bilo, 'đa .majka prodaje svojim sinovima niti pak tla sinovi plaćaju rnajci kruškel... odgovaraju Rusti i produžuju put na rad. Baba Marta najprije sc prckištonih ruku nckako čudno zagieda za tim gvojim ,,ainovima“, a onda zavikne: .— Pa kad je tako, neka je to 1 ar za pokoj duše monie Ilijil... Nogoinctna ntakmica n Palanci. 2. soptembra ođržana jc u Palanci nogometna utakmica izmcdju dvije kombinovano grupe palaTiačkib gimnazista. Utakmica je bila vrlo dobro posjećena i intcresanlna. U igri su se naročito islakli gimnazista Ljubiša Gjoković i bogoslov Milov.m Manojlović. Cist priliod utrikmico bio je namijenjen u korist do1) r otfvo rnih, i n s t i tu ci ja,

EKSPOZITURA PEŠTAHSKE-UGARSKE KOMEHCIALNE 6ANKE u Beogrfidu — Knez Hihojlova br. 50. Specijalno edjelenge za šiljaftie Rovaca ratnlm zarobljenldma i interniranlma. Osnovna glavnica i pričuve . 232,000.000 kruna. m

Kroz Albaniju do Krfa. PATNJE SRPSKIH IZBJEGLICA ZIMI GODINE 1915. (Iz knjige Ljubiše Valića „Doživljaji narednika Miiadlna**.) (Nastavak). Veče se spuStalo kad stigosmo pred prve kućc u D e b a r. U svim ulicama pod ćepencima zatvorenih dućana, pod strehama uza sam zid, vide se tovarni konji, denjkovi i razne s'.vari, kraj kojih stoji po neki vojnik, te ih čuva. Po neka turska kola, uz škrip« svojih glomaznih točkova, iagano se kreću zamrzuutom ulicom. Raspitasmo gde nam je š;ab, te podjosmo onamo. Major M i Ii v o j, sav obrastao u bradi i kosi, da ga jedv r a poznadoh, izadje, pa videv me, reče svojim tihini glasom: „Jesi li stigao Miladine?’* Ja pozdravIjajući odgovorih, da sam sa jcdnim delom stigao, ali ne znam šta je sa onima št'o su izostali. Odrediše nam da se smestimo u jednu kuću u bliziiii, a inene uputišc đa iz vojnog slagaiišta primim I>rann i lcbac. Lebae! Ta reč prodje kroz sve nas kao električna struja. P o s 1 e p u n i h đcset dana kako 11 c videsmo 1 e b a, činilo nam sc da jc to najlepšc i raajviše šio čovek može poželeti. Poliitaii u slagalištc, koje beše u blizini. U glaviioj nlici sustrctoii povorku, koja je nosila ranjeuike. Misleći, da su to raiijenici ivoje iz boluiee evakuišu za S t r u g u i O h r i d, nisam ni obraćao pažnju, kad me u prolazu zovuu slab gias po imenu. U sutotm videli da uosilima ranjcnika sa uvijenom rukom i glavom. Priđjoh da vidim ko jc. Jedva pozuadoh Miiisava, posilnog našeg slikara. — Šhi jc to s fobom, Aliiisavc? upitaii sav u čudu. On mi slabim glasom odg'svori: — Na Vasjatu nas napadošc Arnauti... i gotovo svc pobiše. Videći da mu jc teško govoriii, obećah mu, da ću ga sutra potražiti u bolnici, tc sc oprostili, sav ubijcn vešću da sii naši na Va-sjatu toliko stradali. Kada donesoh u stan Ieba, sira i masla, zatekoh u dvorištu čitavu kasapnicu. Vola, koji je „hteo da lipše“, po predlogu Mirkovoni, preklali. Oderali kožu, pa ga sad čcrcče. Kad videše Iebac, oni se poćešo radovatl kao dcca. Spolja, ovda, oiula,začu se truba automobila. Mi saini sebi uc verujemo, da smo posle svcga"'onog što prcživesmo, zaista čuli frubu automobila! Uđjoh u kuću da ženama i deci dam Ieba i masla i da ih obrađujem veSćn cla če večeras jesti to.plog, dobrog jela i prava ieba. Ali ja se više iznenadih i obrađovah nego onf. U sobi zatekoli svog dobrog prijatelja i druga, poručnika Tošu inžinira. On je sedeo na jednom denjku, sav lcaljav od blata, ruka niu uvijelfa 1 ’krvava. Pozdravismo se, a na niojc pitanjc odakle je toko krvav, .ooaaui veče da je bio u borbi ua Vasjatu. Dole u dvorišfu se čuo živ razgovor. žagor i po neki uzvik. Miris kuvanog jela, uvlačio se krađom u sobu i dražio živcc. Olad, koju smo vako dugo zavaravali, pojavi so u svoj svojoj stiazi. I oni dolc izgleda da su bili tta istim niukatna, jer več posle kratkog vremeita pojavi se kaplar M i r k o, sa povelikom činijom, kuvana i dobro zapržena jcla. Svi se prihvaitismo jeia. Nasta tišina, kroz koju sc samo čulo krckanje zuba I po neki tizdah. Čak i u dvorištii nastade fakva fišina, da se lepo čulo puckaranjc vatre. Škripa turskili kola, ii kojirna su preuošcni teški ranjenici za Strugu, mešala se sa šumont talasa Drima, koji je tekao pored lepog, širokog druma. Drum ravan I dosta čisf, pa po njemu nije teško ići, ali sc svi kreću sporo. Bilo jc dosta desetak dana puta preko L j u m e, pa da umori i najjačeg čovcka a kamo li od borbc I gladi malaksale vojnike, bolesnike, žene i decu. Srefasmo i sustizavaiiu nas teretni automobili, koji su prenosli nešto profijanto i tmmicije. Od šofera saznadosmo đa je B i t o 1 j pao već pre desetak dana i da se neprijauelj nalazi pred 0 h r i d om. Sv'a naša n a da, d a s c p r c k o B i t o 1 j a d o d j e n a S o1 u n, b e š e i z g u b 1 j e n a. Moralo sc opiet preko albanskih planitia u D r a č. Sa sitrahotom pomišljasmo na taj put. Pokraj pit'to na svc strane, scdele su grupe izbeglica i bolesnih vdjnika, tc se odmaralc. S t r u g a uije daleko, a ovde smo več u pozadini srpskc vojskc, tc svako mirnije scdi i odmara se. Prcd samom Sirtigom, jedua grupa žetia i dece, sa dva tri dečeka od dvanajst trinajst godina, odmarala se kraj puto. Nazvasmo hn Boga u prolazu. Umor, glad i tuga, oglcdaše se ua svim licima. Mi na čclu kolone, odmakosmo već podalcko, kada iza nas začusmo

vrisak, a za tim plač. Stadosmo da vidimo sta se dogodilo. Svi se okupili oko one grupe žena i tlece, pa se čuje samo žagor i plač. Vratih se da vidirn što je. Naše devojče iz Prizrena palo oko vrata jednoj ženl, pa je ljttbi i plače. Žena je grli i tepa joj: „Zlato moje, zar si mi živa?“ Đečak jedan stoji kraj njih, pa je milnje, a suze mu tekn niz blcde, ontršavelo obraze. — Šta se dogodilo? upitoh u nedoumici. Naše devojče kad ču moj glas, ođvoji se od žene, pa uhvativ inoju ruku, poče je Ijubiti. — M a j k a.., m o j a m a j k a... i mo j b r a t!.., — pa okrcnuv se tnajci, počc pričati: kako sam je našao u Prizremi i poveo sa nama. Žena sva zbttnjena vadošeu, što je dete našla, samo je šaptala: „Hvala, Bog vam p!atio!“ Pozvah ih da sa narna podju do Strtige, pa će mo onda videti što da se čini dalje. U Struzi sasnasmo da nam pređstoji put preko E1 b a s a n a za Drač i da je put nmogo iakši, ali da se moramo odmah krenuti. Jedan trgovac, tt čijoj kući ttoćismo, savctovao je, da đccu i žene uputinio lircko granice u G r čk u. gde će biti sklonjeni, jer i ako ptit nije težak kao preko Ljutne, nije u ovo doba godinc ni iak, preico snegoin zavejaniii planina. On sam se ponudi da ih sproveđe do u Groku. Sve žene i deca beliu voljtii da idu, i tako tiašc šrićcnikc u zortt ispratismo za grčku granicu, a mi se porcđ jezera krenusmo za Č u k u s. Satno žcna ntajora Ljubc ne ode; ona je htela da nadje jcdinicu svoga muža, koja je pred nania išla i da vidi njega. Ja sam je odvraćao, ali ona nehtede ni čiiti, a ja nc imadolt srca, dajoj u ovoj bedi saopštim tešku i strašnu vcsr, da joj je muž pogimto. (Nastaviće se.)

Književrii prijegled. „Hrvatska Njiva“. Primili smo 26. broj revijalnoga tjednika „Hrvaiska Njiva“ s ovim sa'držajem: —o—: O utjccaju luđjinšline. —• Nikias: Zadaci socijalue i gospo'đarsko politiko u Ilrvatskoj. •— Dr. Fran. Bubanović: Vanjski i unutamji svijet (II.) <— V, A. L.: Produkcija žitarica i samoprehrana žiteljstva Dalmacije. ić: Sedam'đesetogođišnjica Jurja Biankinia. >— SMOTRA: Zar antisocijalni kurs?; Prosvjeta; Knjižcvnost i umjetnost.; Od uredtiištva i upravc, *— LISTAK: Ilenri Poincare: CudoreitiLost kao opće doJjro. — Go'tlišnja pretplata „Ht'vatske Njive“ iznosi K 30. Pojcdini Jnoj 70 fil. NaiULlžbo šalju sc n.i upravu „Ilrv. Njive“ u Zagrebu, Nikolićeva ulbroj 8.

Poslijednje brzojavne vijesti. Izvještaj njemačkcg vojnog vodstva. Kb. Beriin, 5. septembra. ZapOdno bojište: Front prijestolonasljednika R n ppreclita bavarskog: U Flandriji zadobiia jc topnička borba na o b a 1 i i od h c u t h o u 1s t e r s k e šunie do V e u 1 c na prostranosti, osnovnom izvadjanju i jačini; dosada nikakvc pješadijske djelatnosti. Frout njemačkog prljestolonasijcdnika: Pred V e r d u n o m sc na istočnoj obali Maase vatrena borba tečajem dana takodje pojačala; ona je potrajala i u noći. Kroz dan i kroz lioć vlada vrlo jaka Ietočka djelatnost s izbacivanjem nmogobrojnih bombi. Kao najdaIji ciljevi s uspjehom su s bombama napadmito ova mjesta: Dover, B o u1 o g n e i C a 1 a i s. Oborene su 22 neprijateljske letilice. Poručnik .V o s s svalio jc svoga 39. protivnika. Istočno bojištc: Front maršaia princa L c o d o 1d a b a v a r s k o g: Našc su se operacije istočno od R i g e i dalje razvile onako, kako sino namjeravali. UšćeDvinc je zau z c t o. U n a š e s u r u k e p a 1 i n a jt e ž i o b a 1 n i t o p o v i (do kalibra od 30.5 cm.). S jc v er o-i s ; očno od Dvinedosegnuto jc Jstočno m o r e. O d s j e k 1 i v 1 a n d i j s k e r ijekeAaprekoračen je. Uniš t e n e s u r u s k e z a. 1 a z n i c e, k o j e s u s c z a d r ž a v a 1 e j u ž ii o o d r i j e k c. Neprijatclj s e n alazi lia daljcm odstupanju p r e m a s j e v c r o-i s t o k u. Od D v in c do D u u a v a uema većih borbenih djelatnosfi. Maćedousko bojištc; Nikakvc promjene a položaju. Pn’l zapovjcđnlk glavnog stan« pl. Ludendorff.

Poslije zauzeća Rige. (Nnroelt! brzolav „Beogradskih Novina") Rottcrđam, 5. septembra. Mornarski stručnjak „DaUjr, C h r o n i c I e“-a primjećuje, da se u riškom zalivu opaža živahan rad njemačke mornarice. To se imade ozbiljno shvatiti, jcr ta djelatnost stojl u savezu s neprijafeljskim osnovama protiv Petrograda. (NnroClti brzojav „Beogra'iskih Novina") Haag, 5. septembra. v „Vader]and“ povo'lom zauzeća’ Rigo piše, da se tom 'đogadjaju ima pii-j pisali najveća važnost. Nijemci su sad< gospodari finskog zaiiva s ralnim priri stanišlem Kronstadtom i botnijskim zali-, vom. Ruska je flota onesposobljena ztfl I svaku akciju. Vidi sc 'da je moral ruskilri ! Ceta u prkos Kornilovljevi'u drakonskih mjera teško Irpio. 'Nameće se pitanje, da li zauzeće Rige ne znači početalc opšlega sloma. (Nuročiti brzojnv „Beogradskih Novina'') Bcrn, 5. septembra’. • Francuska je štampa zbog zauzeća Rigo posve utnčena. ,,T e m p s“ piše: Doduše, put jc o'd Itige do Petrograda dalek, aii teški porazi naših sa ezmkal mogu urođiti uajozhiljnijim posljeidicamaj Kud su Nijemc i mogli tal<o brzo da svla. daju onako znatne zaprijeke kae što jo’ rijeka Dviua, onda se čovjek mora via pita, ko;ji front Rusi uopšte još mogu 'd i odi’že?

Ispražnjavanje Petrograda. (Naiočiti brzojav „Beograd-skih Novina") Stockholm, 5. scptembrn. I ,,U t r o R o s i j i“ javlja, da jc ruško vojno ministarstvo preduzelo opsežne mjere, da tvornice, koje Ieže lta pruzl Riga—Petrograd, ne padnu u ne; prijafeljskc ruke. Zbog zaviađale uervoznosti ispražnjuju sc vcč i same petrograđskc fvornice. Već je započelo ispražnjavanje Putilovljevili tvcrnica. te najvažnijc ruskc tvornice topova. Najvažniji strojevi te tvornice su vcć rasiavljeni i otpremljeni dalje na istok. ,,I z v j e s t j a“ javlja, da iz Petrograda ne sele samo škole i upravna sjcdišto, nego i diplomatska zastupstva. Englesko, talijansko i američko poslanstvo biće već za nekoliko dana premješteno n Moskvai, a za njima ćel onamo preseliti i poslanstva Srbiie, Rtnnunjske, Crne Gorc i Belgije.

Strahovit požar u okolišu Touiona, (N.iroCiti brzoiav „Beogradskih Novina") Bern, 5. septembra. ,,B u n d“ javlja, đa je u okolisu T o ti I o n a izbio ogronini šnmsk: požar, koji je imištio najljepše šumc dcpartementa. Požar traje vcć tri dana t bliži se Toulonu. Toulonska fvrdjava opkoljena jc vatrom. U prkos svih na-, stojanja u pomoć poslanin četa nije do- ! sada uspjelo, da se sprijcči dalje šircnje požara.

Gradjansk! sud c. i k. okružnog zapovjedništva u Valjevu. OGLAS z a p o z i v u c p o z u a t i h u a s 1 j e dn i k a« Ovim sc obzaanjuje od straue staralačkog sudije c. i k. okružnoga zapovjedništva, odjelenjo za gradjauske stvari u VaJjevn, da je Petor Gligo r i ć iz Ostružanja umro 23. fcbruara mjeseca i godinc 1909. bez zavještanja. Pa kako zakoniti nasljednici Petra Gligorića primaju zaostavše Imanje njegovo, to isti sudija poziva ovim svakoga, koji bi po kakvom god osnovu polagao pravo nasljedstva »a Imanja umrloga, da se za godinu dana, od dana ovog oglasa, javi s'aralačkom sudiji suda c. i k. okružuoga zapovjeđništva odjelenjc za gradjanske stvari u Valjevu, i đokaze o svonie pravit podnese; jer ako sc do toga vremena Uc javi, masa ćc se umrloga, kojoj su sada odredjeni za storaoce Andrija Iv r anović t Mihajlo Jevtič rasporeditl prema onima, koj'i jsie za nasljodniko jave, i pravo svoje ua nasljedstvo dokažti, pa će im se po tom i izdati sve što bi im ođ iinanja masenog kao nasljednicinia pripadalo. U slučaju da se niko nc javi, inianje će se pređatj državi. Valjevo, 3. avgusta 1917« Sudija.