Београдске новине

Subota

BEOGRADSKE NOVINE

15. septembra 1917.

Đroj 259.

„Novoje Vremja“ zabraojeuo. (NaroCUi brzojav „BeognđskilJ Novina") Petrogiađ. 14. septembra. Petrogradski brzojavni ured javlja: .Vlada je zabranila izlazak li§ta ,,N o v o j e V r e m j a“ što je opširno donio poklič Kornilova, a poklič Kerenskog samo u izvodu. Novi ministar moiuarice. Kb. Petrogra'd, 14. seplembra. Petrogradska telegrafska age c ja javlja: Prijašnji zapovjednik balf.čke mornarico naimenovan je za minislra mornarice. ' Strah od letilica i gladi ii Petrogi'adu. Kb. Rotterdam, 14. septembra. ,,Times“ javlja iz Petrograda: Iz straha od letilickih napada glavni grad je noću obavijcn potpumm mrakom. Da sc otkloni revolucija zbog gladi, daje se siromasnom stanovmištvu' besplatna hrana. II1 j e b a i m a j o š s a m o z a tri dana.

Demanti o engleskoj ponudi za mir Austro-Ugarskoj. Kl). Beč, 14. septembra. Posljc'dnjih dana su u nmogim listovima Njemačke izbile vijesti, da jc Engleska ponovo ponudila nilr Njcmačkoj. ,,M ii u c li n c r N. N a c h r i c h t e n“ je tu vijest u toliko ispravio, da ta ponuda nije učinjena u BorlinU, ali je možda u Beču učiujena. Kako hečki listovi s mjerodavnog mjcsta saznaju, ovi izvještaji miuichenskog lisla ne odgovaraju činjenicama. Oni se inornju označiti kao potpuuo neosnovaui.

Smrt bugarske kraljice. Kb. Sofija, 14. seplembia. sofovi diplomatskili misija bili su danas u ministarstvu spoljnili poslovn, gdje (i'u mičelniku minislarslva izjaviii svojc saučešče povo'dom smiti kraljiće Eleonore. Pogreb će biti u četvrtak poslije podnc u 1 sata. U gradu i Bugarskoj je velika žalost, na zgradanm sn istaknuto crno zastave, Naredjena je žalost od četiri mjeseca. U svim krugovima je pokojna kraljica zliog njenib dobročinstava bila vrlo omiljena.

- Riješen švedsko-američki spor. Kb. Berlin, 14. septembra. ,,Vorwarts“ javlja iz Stockholma: Američki poslanik S» Stockhollnu M o r r i s imao jc jučc dug dogovor s ministrom spoljnih poslova L i n d ni a n o m. U toku pregovora posiigao se sporazum, kojim izglcda da je riješen šveđsko-arnerički spor.

Papinski prijedlog za mir. Odgovor središnjili viasti »a papimi notu. (Naročiii lirznjav „Bcogradškili Novina") Bcč, 14. septembra. ,,P ol i t i s c h e R u n d s c)j a u'* javlja : U odgovoru srodišnjih viasli na papiuu notu, koja ćc se idućc nedjelje predati, naglašuje se gotovost za ostvarenje trajnog mira, koji čc štititj pravo svili država i naroda; odgovor se bavi opširno svim pojcdinim papinim prijcdlozima. Bitna sadržina odgovora objaviče se na dan predaje, a doslovna sadržina neđjeiju dana doenije.

Novi uspjesi podmornica. Kb. Berlin, 14. septembra. Wolffov ured javlja; U Sredozemnom itioru ponovo je potopljeno 49.000 brutto registrovanih tona. Medju potopljenim brodovima nalazili su se: francuski brod za transport četa ,,Poteno“ (6246 tona) s četama za solunsku vojsku; „Admiral Obry“ (5576 tona) na putu za Aleksandriju kao i jedan dupkom krcati transportni brod sa hranom za Solun. Ova su tri parna broda potopljena od jedne te iste podmorniee (zapovjednik kapitanlajtnant M a r s c h a 11) i to u Ugejskom moru. Potopljeni brodovi biii su praćeni jakom sigurnosnom pratnjom. Time je ovaj časnik n posljeđnje vrijeme potopio četiri četna neprijateljska transportna broda.

Propali talijansko-srpski pokusi izmirenja. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina") Frankfuit., 14, septembra. „Frankfurter Zeitung" javlja iz Lugana: Pašić je jiiče otputovao u Brin'disi. Odlazak Pašićev propraća šlampa hladniin ćutanjem, što jako pada u oči poslije čniii poz'dravnih člaliaka, koji su bili začinjeni velikim na'dama. Iz ova« kog 'držanja štanipe se izvodi zaključak, 'da su talijansko-srpski pokusi izmirenja, koji su otpočeli pod engleskim nastojanjem, potpuno propali. — Pašić jc svakako otputovao na Krf, Njemačka. Njeinački narod vjerail svomc caru. Kb. Stuttgart, 14. septembra. Prošlog petka je ođržana sjednica svih wurlt,einbcrškili trgovinskih komora, ihdustrijskih saveza i (rgovinskih društava, u kojoj je riješeno, da se proliv odgovora 'lVilsona na papiuu uolu odlučno protestuje, a povo'đom ovog riješenja poslati su brzojavi caiu Vilimu, Hin'derburgu i đržavnom kancelaru, Od Ilindenburga je stigao ovaj odgovor: Wiirttemhciškim trgovuiskim komorama, in'đustrijskim savezima i trgovinskim dmštvima blagodarim, na jeilnodušnom, patriotskom poz'đravu. Preina drskim riječuna Wilsonovhu se nalazi njemački naro'đ iza svog CfUa j.-/ »jcgovih savjeLnika i odlučno zahra.njuje svakomc da se miješa u njegove ynulamje stvari. Mi ćemo oslatr i ualje složui, čvrsti i svjesni pobje'de. Tada ćemo skraliti rat. Talco mora osjcćati svaki Nijemac. NJemačka vojnička industrija. Kb. BrojnliStafe, 14'. septembra. Pre'dsjedništvo njemačkiii trgoviuskili komora jc riješilo u svojoj sjednici od 12. ov. mj., da djelainošt vojnrČka dornaće industrrjo proširi i na Rigu. Ovo je na mjero'davg<?nt mjostu ve* i o'dobreiio ■ ,r 'rrr, Boiba na zap3du. Nova ofcnziva u Flandrlji? (Naročitl brzojav „Beogradskili Novina") Berlin, 14. septembra. JL o k a 1 a n z e i g e r“ javlja s holandske granice, da se, kako izgleda, u Flandriji priprema nova ofenziva. Izvještaji iz sjeverne Francuske slažu se u tome, da londonski ratni kabinet nalazi, da su novi napori neophodno potrcbni.

Neograničeni podmornički rat. Sudar brodova. Kb. Bern, 14. septembra. „Mati n“ javlja iz Pertignana: Pdtrolski brod ,,Jeanne“, koji pripađa defenrivnoj gmpi Port Eiidrosa, nšao jc u pristaništo s pogašenim svjetiljkama to eo su'dario sa jcdnim engleskim parniru bro'dom, koji je „Jeanne“ po srediui presjekao. Bro'd je za 5 mmuta potonuo. Udavilo ee 7 mornara.

Najnovije brzojavne vijesti. Pokret protiv rata u Italiji. Kb. Lugano, 14. septembra. Milanski odbor za spoljne poslove našao je za potrcbno da utvrdi ono, što je i nama vrlo prijatno. Napori viadc u ugušivanju vrbovauja protiv rata sa svim su propali. Potrebno je, da sa javno mnijenje naročitim člancima razbudi i da se izjasni za ratnu politiku, koju zahtjjeva sigurnost zemlje. Ovake su izjave vrlo značajne za raspoloženje u Italiji, one priznaju siabost vlade i zahtijevaju sumnjiva sredstva, koja izgledaju kao potrebna za sigurnost zcmlje. „Vossische Zeitu»g“ o uovoiii fraiicuskom kabinctu. Kb. Berlin, 14. septembra. „Vossische ZeitUng“ p'še o novom francuskom kabinetu ovako: Pitanje aneksije u najmanju rukn nie razhistreno liovim ohrazovanjcm kub’meta, svakako ne u sniislu socijalista, pošto se Ribot primio ministarstva spoljnih poslova. Posljednji fakat ne daje ni Engleskoj povo'da, da novi francuski kabinet posmatra 'drugim očima ncgo prijašnji. Bez sumnje se ima posla s ministarstvom, pri čijem sklapanju je uticaj Poincarća pokazao jak kako prije tako i sad. Naravno da je drugo pitanje, kakvoj sudbini idc na susret novo ministarstvo. Rekrutovauje stranaca u Americi. Kb. Washington, 14. scptembra. U prc'dstavničkom domu i u s iiatu prcdloženo je, da se uzmu u vojsku svi stranci, izuzimajući one, koji su ugovolima o'd toga oslobodjeni, ili koji dolaze iz Njemačke ili zemalja s ovom u savczu, u koliko ne žive duže od godine dana u Sje'diujcnim Državama, Podanicima savezničkiii zemalja, koji polažu pravo na oslobodjenjc, daćc se rok od 00 dana, u komc mogu 'da napustc zemlju. Senat je usvojio prijedlog. Nesporazum nied.iu uiinisirima u Raliji. Kb. Lugano, 14. septeiubra. Bissolatu biizu stojeći listovi ,,M essagero" i ,,S e c o 1 o“ tvrde, da su nastale protivnosti u juče održanom ministarskom savjetii izmcdju Bc-sselia i njegovih prijateija od krajnje ijevice kao i Salandri blizn stojećih ministara s jedne i ministra unutrašnjih poslova Orlanda i drugih s druge strane. Salandrine pristalice u kabinetu poglavito negoduju zbog nemira u Turinu sredinom avgusta. Današnji ministarski savjct će jamaćno dovesti do kabinetske krize, pošto višc ministara iz svojih nazora misle da mogu izvestj zaključak za odstupanje. Velika poplava u Kitaju. Kb. Rottcrdam, 14. septembra. Iz Šangaja se javlja: Uslijed poplava ostalo je 3 milijuna Ijudi bez krova. Broj udavljenih nije sc mogao još utvrditi. Poplava je ogr.oninu štetu počinila i u Home Hugc i Fumamu.

Strana 2 . „Boljši" uz Kerenskog. Kb. Stockholm, 14. septembra. „Dagens Nyheter“ izvješćiije, da je Kerenskoin uspjelo, da ,,boljše“ pridobije protiv protivrevolucijonaraca. P o 1 o ž a j j e d o k r a j n o s t i kritičan. U Tornei prilijepljeua je na ćoškovima proklamacija, potpisana od Kcrenskog i zapovjeđuika Tornee. Njomc se pozivlju vojnici, da ostanu vjerni Kerenskom i privremenoj vladi te u slučaju nužde i oružjem u ruci ustanu protiv protivrevolucijoiiaraca. Ruska štampa protiv sporazumiiili sila. (N.iročili brzojav „Beograđskih Novina“) Stockliolm, 14. septembra, Držanje saveznika Rusije povodom Biskog poraza izaziva u Rusiji buru ogorčenosti; svi, pa i gradjanski lislovi donose ogorčene članke protiv F.ngleske i Francuske. ,,B i r ž e v i j a V j c d o m o s t i“ donosi pisanjc francuskih listova, u koijiina se veli, da Rusiju treba izbrisati iz računa i učvrshti savez izmedju 'Amerike i Japana. List na ovo primje’čuje, da tako što Rusija nije očckivaia. Doista, Rusija preživljuje sad teška iskušenja, ali je ipak nč treba brisati iz računa. Ovo je sad prvi trcuutak u ratti, gdjc sc pravo priiateljstvo treba da pokaže. Socijalistički listovi ,,N o v a j a ižiznj" i „,1 z v j eis t i ja“ pišu: Engleska i Francuska otkrivaju duboku mržnjti prenia Rusiji. Onc nisu nikad ni imalc iskrenc odnose prema velikoi istočnoj državi. R u s i j a b i t r e b a I a d a r a t u j e s a ni o r a d i n j i Ii o v e p o b j e d e. Žbrka u eng'e k.ij štampi (Narnčiti hiznjav „Beogradskih Novina") llaag, 14. sepleinbra. ilolaudski „Niou\vesburcau“ javlja iz Londona: Kouzervalivna engleska štampa ra'di za Kornilova, jor ona of ck'ujoda jcs'njime još jeJinomogućc oživili otpornu snagu u ruskoj vojsci. I aberalna štampa je izmcdju sebc nesložna, ,,Daily Nc\vs“, 'danas najugleclniji iibcralui organ, napa'da Kornilova. ,,W cslminstcr Gazette“ je na stram ruskog konzervalivnog pravea, jcr taj 1 isC otvorcno više cijeni posljcdnju jnogućnost ruskc pomoći nego li vlastitc slobo'doumne tradii ijc. U loj zbi'ci javnog mišljenja sc „Maivchcster G u a r'cl i a n“ nada, da ćo dcmokiatsko ideale Engioskc spasli ovim dokazivanjima: Engleska mora raditi proiiv Kornilova: to ćc odlnčili, jer sc Kornilov iiez spoljnc pomoći nc bi mogao 'dugo održaii. Njemačko jiasiupa« uje popušta ])cz vi'dljivog uzvoka; ati Nijcmci nc ra'dc ništu hez uzrok'a, jiišla bcz 'dobitka. Oni sc prcma ruskim dogavijajima drže hlagonakJonc ncul ralnosti i stoje iza Kornilova, od kog očekuju da 'će ponovo uspostaviti autokratsku vladavinu, a time đovesli do skorog zaključenja mira hez 'đemokratskih načela. ldealiznnn cijclog svijeta zahtijcva, 'dn o Knrnilov ukloni. Kb. Stockliolni, 1 i. scptgmbra. Kako ovdašnji listovi javljaju, londonskom jc ,,T i m e s u“ Kornilov simpatičan, jer jc vrstan vojnik. Kornilovu jc uspjclo, da uspostavi opet u vojsci red. Njcgovii djela bila su medjutim ovisua od radničkog i vojničkog savjeta, pod čijoin je vladavinom Rusija došla na rub propasti. I z g 1 e d i s u v r 1 o t m u r n i, piše ,,Times“. Sve i pod najpovoljnijim okoliiostiiua trajaće dosta dugo, dok Rusija dodjc opet do svoje vojničke otporne moći.

Zaklinjao se Jova da više liećo krasti, da če biti pmnctjiiji, ali ništa ne pomažc. Jela podiže sudovc i lijedc da podje> - Spusti to dole, viknu Jova. — Neeu! — Morašl Onda joj istržo sudove iz ruku, prosu svu vodu iz njih i otkotrljnu ili. Zatim dolivati Jelu u naručja kao kakvo dete, jednom rukom joj zapuši nsta da nc vičc, i odnesc jc nicdju guste vrbe, što su bi!e pored izvora. ’J'u jc pričekao dok se sve u seiu Smirilo, pa je onda tilio odneo kuei. Sutra dan so zoroin ćuo u sclu pucanj iz pitšaka i pištolja. To je Jova prosiavljao svoju proševinu. Odtmdi sn svi znali da je Jova nkrao devojku. — Ima li još nešto ua svctu, što Jova nc bi mogao da ukrade, pitali sii se medjusobiio. — Ma, nijc on nzaluJ svršio inaturu. — Jcs-, bratc. ako siučajno kroz godinu ckma ne dobije sina, ou će vcć znati da ga krađjoni nabavi, dodaic po neki šaljivčina. Kad jc već i svadlia bila gotova, onda su se svi ukućani trudili da Jovu odvikuu od te zle navike. Aii on je ostao onaj isti. Rrodje li porcd tudjc lijlve, tnora odlomiti koren, prodje li porcd vindgrada. mora otkinuti grozd, pa niakar zaiao da če ga spaijti. Mislili su da će prestati da krade kad dobije decu. No i te sn nade prcvarile. Jova je posle pet godina svoje ženidbe, vodio sinčiča za ruku, i pri tomc krao što god bi mu došio na zgodu. Dcte je gledaio šta otae radi, pa se i samo postaralo da se pokaž« dostoino svoga roditelja.

■— Oiedaj, babo, što sam ja uhvatio, pohvaii se dete jednog dana držeći pile u ruci. — Zar i tj, ncsrctničc! Zar si i ti pošao inojim tragom! Hoćeš li i ti osani godina učiti škoiu? Zar i tebe da nazivaju seoskim maturantom! Otuiu ga dphvati i nemUosrdno počc tući. Stari dcda, otac Jovin, brzo prftrča i ulivati ga za koŠulju na grudinia. •— Stiuii, sinko; ako si uiu dao život, neniaš pravo da nut ga odnzmeš. Ako ga za kradju tučeš, onda je valjalo da ja tebe do sad sto puta zakoljeni. Bolje udri scbe samoga — dete se uglcdalo na oca! Jova kao da sc trže iz nekog siia. Usne mu beliu suve, čas sti se pružale, čas sabirale. U starog oea nijc smeo pogledati. — No, što ćutiš, siledžijo! Možda si se i ti jednoni postideo od mojih sedili viasi i od ovog deteta. Tck posle nekoliko trenntaka, Jova podižc glavu, pogleda u oca, i drhtav|m, ali jasnim glasom, reče: • - Babo, inoram li rcći, ali ti si kriv što sam ja do sad krao. Da si me izinlatio kad sam prvo jaje nkrao, pouzdano je, da sa daljc nc bih usudio krasti. Posle ovakovili batina, mome sinu sc pouzdano ucče prohteti da opet stavi riiku na tudje pile. A ja tj sc cvo sad zaklinjem, da više r.eću ni pomisliti na kradju, za\TŠi Jova i prekrsti se. Otac se sinejao tome, ali je Jova zbilja održao reč. Od tada jc on svakomc pričao, kako ]a „kradi-i najpoganija stvar na svetu'*.

Nikola Fink: Hipnotizirane životinje. Nama 'dobro poznati slavni majslor u opažanju života kukaea 1. II. Fabre, pripovije'du, da jc za svoga školovanja. u južnoj Francuskoj, zuao sa svojim 'druzima u 'djcčačkoj obijcsti uspavali čitava jata purana. Jc'dnostavno bi ih brzo uhvatili, Uuili itn glavo pod krila, jnalo ili zibali, lo ili lijepo postavili u travu. Mirno su tu lcžali kao mrtvi na najveći jad seljaka, koji su se brzo strčali- Ej, kolika je hila radost nestažnih dječaka, ka'da su iza gn)dja pi-oniatrali zabrinula lica scljaka! Kolikoga li liihota, kada je koji o'd seljaka prijnio puraua, da vidi, što li je s njim, a taj na nogc, pa trkaj preko poljal Okretanjem j /dhanjem došii su purani u ncko poseblio stanjc ukočenosti i mirovanja, kazali bismo u nekakav san, iz kojega se mogu hrzo probu'diti. Takovo nam je stanjc 'dobro poznato kod ljudi, koje se od ovoga ne razlikujo Ričjm drugim, nego što jc čovjek misaon, razuman stvor, pa kod njega opažamo i psihijskc promjene, dok se kod životinja ne obaziremo na takove profnjeno, jer ili no razumijevamo. Tjelesno se, fiziologijski to stanje ne razlikuje ničim ko'd čovjeka i životinja, koje nam je ko'd čovjeka poznato pod imenom liipnoze. Sam pojav liipnoze nije nam ni kol čovjcka razjašajen, ne poznajemo ono pi’ocese i promjcne, koje so prigodom; toga zbivaju. Sigurno znamo, 'da io nijo nikakovo holcsno stanje, nego posvc normalan, fiziologijski pojav. 95—98 pače i 100 poslolaka o'draslih ljudi može se prema prilikama posve iako ili malo tcže *) Iz 7. broja ,,Piiro'de“, populamog časopisa hrv. prircRloslovnog društva u ZagrebU,

hipnolizovati. No s čovjekom je vcoma tošlco obavljati tiziologijske pokuse, koji se mogu lako izvesti sa životinjama. I kod čovjeka upada osobito u oči, da bilo kako konlrahirani mišići teže za tiim, da ‘ostanu u tom stanju, a kod životinja možemo u glavnom opažati samo ovo slanje, koje uazivljemo kata1 e p s i j a. Gotovo od pamtivijeka poznalo je k'od mjjiogili jiaroda Jjipnotizovanje kokoši. Treba je samo zgoclno primili, polegnuti na le'djaj i pridržati još nekoliko sekun'da, dok se prestane opirati, i eto je, kako mimo leži ukočena u Jiipnozi. Taj pokus možemo i sami vrlo iako izvestj. Uhvatim lijevom rukom kokoš i!i kokota, koji se opire i viče, na 'dnu krila, te ga postavimo na sto, a tieba li, potisnem desnicom i g'Javli do stola. Ali obično obnemogne kokot već prije, spustj so na sto, a krila se inlohavo ohjete na stranu. Naš pokus je uspio, pa mogu odmaknuti rukc «xl kokota. Mogu gai preokrenuti na ledja, primiti ga za nogu ili prst., te ga dignuti posve mlohava u vis, U ovom položaju mogu ga objesili na konop, koji visi sa stropa, i nihati ga amo, tamo, a da se ni ne gane. Kada ga opet skitreni i položim postrance na sto, mogu mu spružiti ili zgrčiti nogu, koja ostajo u ovoine položaju, mogu juu kretali glavu na sve strane, a u svakom položaju oslajc dotie, <Iok je ne okrenem u novi položaj. Konačno ulivatim kokota za krestu, pa ga tako dignctn u vis, a on visi opct posvc nepomično i mlohavo. Položim ga na slo, i mogu praviti s njime jošte nmoge pokuce, uostavili ga u povoljue položaje. No Ueoa, da samo lako duncni u njega, i u laj trcn nestaue toga stanja, kokot skoči na nogo i eto ga, gdje bježi. Isto se tako mogu hipuotizovati mnoge diiige

Ruska vlada ne propušta runumlskfl socijaliste u Stockhofm. Kb. Stockholm, 14. septembra. „P o 1 i t i k e n“ javija, da jc ruska vlada zadržala rumunjskog socijaiistn Rakowskog na njegovom putu u Stockholm, gdje je litio prisustvovatr Zimmerwaldskoj konierenciji. Vlada mu ne dozvoljava, da uastavi svoj put.

Grad i okolica. Onevn« kalendar. Danas je subota 15. scptembra, poslarom 2. scptembra. — Rimokatolici: Nikođcm m.j pravoslavnl: Mučcnik Mamant. , Casnlčka i činovnlčka kasina otvorcna je do 12 sati u noći. C. i k. vojnički dom: Cilaonica, soba za pisanjc i igranje, kantina. Otvoreno od 7 sati iz jntra do 9 sati uveče. Slobodan pristupsvakom vojniku. Beogradski orfeum (u bašti Hotcl ) kova); Počctak predstave u 8 satt uvečc. Kinematografi: Vojni kino uKralja Miiana uticf br. 56 (Kotoseum): U 6 satf poslije podne predstava za vojniko, a u S'30 uvcče prcdstava za časnike. — C. i kr. gradjanski kino na Terazijama br. 27 (Parls): U 6 sati poslije podnc prcdstava za gradjanstvo. Noćna služba n apotekama: Otl 9. do uključlvo 15. scptembra vršiće noćnuslužbu u Beogradu ove apotekc: KuS.ik o v i ć, Knežev Spomenik 2; V i k t or o v I ć, Terazije 28; P r e n d i ć, Kralja Ateksandra nlica 64; Stojić, Sarajevska ulica 70. Paroplovna veza. Iz Bcograđa za Zcmun: 6, 7, 8, 9, 10, 11 i 12 sati prije podnc; 2, 3, 4, 6, 6, 7, 8 i 9 sati poslljc podnc. Iz Zemuna za Beograd: 5 30, 6-30, 7-30, 8*30, 9‘30, 10'30 i 1130 prije podnc; T30, 2 - 30, 3'30, 4*30, 5‘30, 6 30 7 30, 8'30 i 9'30 posllje podnc. — Iz Z em u n a za Pan c s ov u: u 1 sat poslije podne i u 8 satl u večc. — Jz Pa ncsovczaZemun: U 6 sati izjutra t u 4 sata poslije podne. — Ladja, koja vozl izmcdju Zemuna i Pancsove i obratno ne pristajc u Beogradu. — Brodarski saobraćaj Obrenova c—S m e d e r e v o. Polaznk iz Bcograda za Obrenovac: srijedom i subotom u 7 - 30 satl u jutro; tz Obrcnovea za Beograd: četvrtkom i ncdjeijom u 7 .30 satl u jutro; iz Beograda za Smederevo: ncdjeljom i čctvrtkom u 3 sata poslije podne; iz Smcdcreva za Beograd: utorkom i petkom u 8 sati u jutro. B o t a n i čk a b a š t a. Otvorena utorl.om, četvrtkom, nedjeljom i praznlcima. Posjeta bolesnika u bolnicama: U bolnici „Brčko*: od2—4 sata poslijc podtie. U boinlci „Briiiin“: od 9'30—12 saii prijo podne i od 2—4 sata poslije podne. — U c. i k. gradjanskoj bolnlcl: u utorak, čeIvrtak i nedjclju od 1—3 poslije podne. Rijcčno kup ati 1 o na S av i, otvoreno od 6 sati izjutra do 7 sati uveče. Vojno parnoitoplokupatilo u €ar Dušanovoj ulici. — 1. Kupatilo u kadama: a) Za vojne osobe otvoreno radnim dantma od 7 sati prije podne do 5 satl posiije podne, a ncdjeljoni i praznlcima od 7 sati prije podnc đo T2ty a sati u podne. — b) Za gradjanstvo radnin? danlma od 9 sati prije podne do 5 satž poslije podne, a nedjcljom I prazuicima odl 9 sati prlje podnc do 12'/ a sati u podnc. — 2. Parnokupatlloza časniko t njima ravne člnovnlkc otvorcno je utorkom, srijedom, petkom i subotom ođ 7 satl prijc podne do 5 sati poslijc podne, a nedjetjom i prazniclma od 7 sati prije pođne do 12■/, sati u podne. — Z n g ra-' djane muškogpola otvoreno jc parno Uupatilo ponedjeljkom i četvrtkom (ako u te dane ne pada kakav praznik) od 9 saii prije podnc do 5 sati poslije podne. — časnicima i njima ravnim člnovnicima stoje na volju da sc služe parnim kupatitom i u dane odrcdjene za gradjansfvo (ponedjeljkom 1 četvrtl(om). Blagajna se zatvara radnim danima u 12'/„ sati, a nedjetjom i praznicima u 12 satl u'podne. Ritiiokatolička slnžba Božija. U nedjelju (16. scptembra) služi* će se: I. U k o n a k u: U 8 sati it jutro ujemačka i hrvatska propovijed i tiha sv. misa za vojništvo. Pristup inia i gradjanstvo.

ptiee, kao puran, patka, guska, golob'. kanariiiACS i t. 'd. Na sličm se način možc eksperimenlirati sa sisavcima, na pr. s kunićima, vjevericama, mjševiina, niačkama, psima, konjima, opicama. Najlaglje se ln'pnotizuje zamotče. Treba ga sanio primili inedju obje ruke, preolyeuuti na ledja. ‘da se za nekoliko sekuriđa posve umiii i omlohavi. 1 mauji psi mogu sc vrlo lijepo uspavati, sanio trebaju d\ije osobe. Pas se postavi na sto, a je’dua osoba' prihvati prednje noge, druga slražnje. U isli trenutak digiie se pas u vis j okrene brzo na lc'dja. Sa svake slraiie treha ga po'duprli knjigtuua, da se ue prevrne lijcvo ili desno, jer se talco opel probu'tli. Na ledjinia se odmah ukoei s raskrečenim nogama, Nakon malo vremena počne mahati repom, a česlo dršću i noge. Pomalo zaklopi i vjodje, te se posvc uniiri u liipnoHčnom snu. No ipak oštro pnzi ha svaki i najtiši glas; na slabi zviž'duk ili pljesak otvori oči, počne mahati repom i gibati jiogama. Na glasan zvižduk ili pljesak okrene se odrnah i skoči iia noge. Zmije, žabe, raci mogu S3 lake pceliijcti u kutaleptičko stanje, a takovo je opisano već u ,,Priro'di“ (god. V. 1915., slr, 33. „Kanibali u svom insekt:eriju“) kod jeduoga paličnjaka, a njihova so čjtava familija o'dlikuje titn pojavom. Pa* ličnjacima je to stauje upravo zaštiluo siedstvo, jer i onako oblikom tije’a i bojom posve nalikuju graačicama. Di li. je taj pojav i kod ostalih životinja oil kakove važuosti po njihov živoć nijc nam poznato, no svakako je vrlo zanimljivo, 'đa nicliauičkim podražajom (kie tanjem) možemo 'dovcsti životinje u tiziologijski posve isto stanje, kao što fa vjeka ^ugestivnim 'djelovanjem, luiimo u hipnptičko i katalepličko stanje.