Београдске новине

Đroj 253«

Subota

BEOGRADSKE NOVINE

15. septembm 1917.

II. U ž u p s k o j c r k v L: U 8 sati u jutro tiha sv. misa za skolsku djecu; U 10 sati njemačka propovijed i pjevana sv. misa; U 4 sata poslije podue večernja. U radne dane prva sv. misa poeima u pol 7, a druga u pol 8 u jutro. Jevrejsko bogoslužje o Novoj godinl. U tsiinngozi jevrejskc eSkonazijeve vjcroispovjedne' opštine, Kosmajska ul. 51, biće bogoslužja povo'dom jcvrejskih praznika kao što slijedi: 10. septembra, ulazak u Novu godinu u 7 sati poslijo podne. U poneđjeljak i utorak počinje jutarnje bogosluženje u 7 sati u jutro, a večernje bogosluženje u 0 sati poslije podne. Njemačka propovijed u ponedjeJjak prije po'dnc u 10 sati. Istorijski kalcndar. Na današnji dan, 15. seplcinbra 1612. go’d. rodio se u Parisu francuski književnik Francois vojvo'da L a r o c Ii cfoncaulđ-ski (umro je 1680. god.) 15. scptcmbra 1789. god. rodjen je američki knjižcvnik James Fennimoorc Coopcr. Ko kao 'djcčak nijc u slast čitao njcgovc čuvene indijanske vomano, koji su doduše svojim dobrim prijemom kod publikc izazvali ncvjerovalnu proizvodnju užasne „petparačkc" „književnosli" iz te oblasti. — 15. septcmbra 1812. go'd. ušao je Napoleon poslije borolinsko pobje'dc na čelu svoje vojske u stara'drcvnu Moskvu. Ali tu ga je čekalo strašno razočarenjc. Upravnik Moskve, cuergičiii grof Rastopšin, bio je navedio cvakuaciju cijeloga stanovništva, Životnih namimica il.'đ. Francuska vojska zatekla jo u ogromnom: gradu skoro sve same prazne kuće i nekih 12—15.000 'đuša, većinom bolesnika i razuoga ološa, puštenih robijaša it.'d. Odmah prve noći buknuo je na uekoliko mjesta požar, a pre'd ovim je cijela Moskva bila u’ plamenu. Požar je izazvan po naredbi grofa Rastopšina. 16. septcmbra skonio se Napoleon u zamak Pjotrovskoje, Tclc 20. septembra uspjela je francuska. vojska uz ogromne napore 'da savlada požar, pošto je pobila većinu puštonih robijaša, koji su neprestano sa bukliiijama u ruc.i jurili po gra'du i svc iznova palili, O'd 2600 kamenih kuća ostalo je poštedjeno 525, a o'đ 6600 đrvenih đomova. ostalo je 1797. Stela o'd požara u Moskvi i okolini iznosila je oko 321 milijuU robalja. Docnije su mnogi pisci optuživali grofa Rastopšina, da jc Moskvu 'dao zapaliti ne iz patriotskih vcf iz scbičnih pobu'da, ali se ovo tvrdjenje ne može 'dokazati. Požar u Moskvi predstav*. Ija simboličan preokret u Napoleonovoj vla'davini i početok njcgovih vojničkih i političkih ne'đaća, koje su dovelc do njegovog pa'da. — 15. septembra 1830. ro'dio se u Oasaci u Meksikn dugogo'dišnji meksikanski pređsjednik republike P o r f i r i o D i a z. — 15. seplembra 1834. godinc rodio se u Drezđi znamcniti isioiičar Heinrich pl. Trei-tsehk’e. Alagjarsko bojno pozorišfe. U pozorišnoj 'dvorani na Terazijama započinjc danas u Beogradu od pro« šle godine dobro poznato magjarsko bojno pozorište svoje gostovanjc, koje će trajati nckoliko 'dana. \ ečeras će kao prva predstava biti šaljivo kab'arelsko veče, kojo se prošle go'dine toJiko svidjelo. Rasporcđ ie vrlo bogat l posve nov, pa će zacijelo svakoga za'dovoljiti. — Poč'-lak jiredslave u 8 30 sati uveče. Za spoinen na svoga sina — za beogradsku slrotinju. Oospodja Natalija M i I e t i ć, udova u mjesto trog'odišiijeg ponluia svome poginulom sinu Dragoljubu Maše M i 1 e t jć a, pješadijskom kapetanu, pritožila je sirotinjskom odjelenju opštine grada Beograda svotu od 50 K, kao svoj prilog za pomaganje beograđske sirotinjc. Priznanice za poinoć. Priznanice za pomoć za mjesec scptembar gotove su do broja 5000 i mogu se odmah i dobiti u urcdiina okružnog zapovjedništva Beograd-grad u Kralj Aieksandrovoj uliei broj 5 u sobi broj 57 od 3 dc 10 sati prije podne. Istoga dana, odmali ]io prijeinu priznanice prije pouiic biagajna c. i k. okružnog zapovjedništva Bcogradgrad isplaćuje i pomoć. Kako prilikoin prijema priznanice tako i saine pomoći, potrcbno jo imati uza se redarstvenu legitimaciin. radi nstauovljenja indeiitičnosii. Javna prodaja. Po odluci starateljskog suda izložiće se javnoj prodaji zaostavština poč. Jelene .1 o k s i m o v i ć, na dan 28. s e p t e mbra ove godine u njenom stanu u ulici Kralja Aleltsandra broj 39. Prodaja će početi u 9 sati prije p o d n e. Pozivaju se kupci, da na ovu prodajti dodju. Izdavauje mehaiie pod zakup u selu Kneževeu. Sutra na dan 16. sepicmbra ove godine sud opštine kneževačko izdai’aće pod jednogodiSnji zakup svoju inchami postojećn u selu Knežcvcu. Licitacija će sc obavili u istoj meIiani. Uslovi se inogu \ idjeti mt datt licitacije. Zapaljen odžak. U kući br. 3 ulicc Visoki Dećani zanolio so 13. ov. mj, u 7 safi uveče odžak. J'oža'nici c. i k. vojne policijo su požar h'zo ugasili. Stete nije bilo oikak\e

Izgubljeu novčanik. Natporučnik Aurel Petriser, pjcšačkog puka br. 31. (tečaj obuke u mašinskim puŠkama u Bcogra'du), 13. ov. mj. je izmedju i/ 2 12 i 12 sali prije podne izgubio na putu iz vojnog mjesnog zapovjedništva do„ poslaničke ulice svoj novčanik s 140 kruna. Nalazač se moh da nadjeni novčanik donese i p;eda c, i k. okružnom zapcvje'dništvu Beogradgra'd. Izgubljen kisobran. Ona ličnost, koja je 14. ov. mj. oko Va9 sati prijo po'duc slučajnom omaškom uzcla u tralnvajskim kolima pruge t. lcišobran, a Icoju kon'dukler poznaje, poziva se, 'da kišobran donese U urc'd elektrane u Dušanovoj ulioi; u prolivnom slučaju bićo prijavljena vlasti, Kišobran ima crnu prcvlaku a na 'đršku mu jc pseća glava s okovratnikom i pokrclnim ustima. Vijesti iz unutrašnjosti. Drski zločin. Javljaju nam iz Stepojevca, du se 30. avgusta u kući Milana Paj ića ti Poljane, dogodio neobični drskl zločin. — Spomenutoga dana provalila su silovitim načinom u kuću spomenutoga Milana Pajića, koji se u ovaj čas nalazi u beogradskoin istražnom zatvoru zbog prckršaja suprot siguniosti života, dva maskirana čovjeka. U kući su našli Pajićevu ženu samu s njenim 14-godišnjim sinom. Nezuanci su bili oboružani puškama-karabinkama, revolverima i bombama. Kad su se našli pred uplašenom ženom, posfavili su pušku na ,.gotov‘s‘‘ i zahtijevali od nje, da im izruči sav novac, što ga ima u kući. Siroinašna žeua im od stralia nije mogla ni da odgovori, ncgo im dršćućom rukom saino pokaže drvenu škrinju. Razbojniei otvoriše škrinju i nadjoše u njoj 1000 kruna, koju svolu prisvojiše. No to iin je bilo malo i oni od Pajičke zatražišc, da im dade više, najmanje 20.000 kruna. Kad ona tom zalifjevu nije mogla udovoljiii, svežaše jc drski razbojnici užetima i zlostavljaše, tukavši jc kundacima svojih pušaka. Kađ ni to nije pomoglo, jer im žena nije mogla dati neŠto što liije imala, pograbiše zlikovci njenog sina i svezavši ga, izvadiše »\pž. — AkoMiaiu nedaš zalitijevani uovac, zaklaćemo ti sina kao pile. Očajna žena udari u vrisak i prcklinjanjc. — Nenram, vjerujte ini, liemam... — Imaš! Ztiamo mi! Novac. ovanio ili ti je sin mrtav. Biraj . . . Sav plač nesretne majko bijaše uzaludan. Zvjeri u Ijudslcoj podobi nijesu joj litjeli da vjeruju. Najzad uperiše na đječakova prsa revolver. — Ženo, još jpduom! Novac ili život tvoga djetefa! Biraj šta ti je milije . . . — Dala bi vatn. ali ncmam . . . Prasak... P«.azl>ojnici ispališe u 'clječaka hila’, koji srećom nije jiogo'dio svoga cilja. Valjda iz hojazui da zbog opaljenog hilca i zapomagfUijc žeuc ne priskoči u pomoć kbji od susjeda, odustašc od toga, 'da u dijctc ispale još jedan liitac ili 'ila ga zakolju, nego svom ’hrzinom' rastui'išo ćijclu kuću, nc hi li našli traženo blago. Nc našavši nišla, pokupiše svu rubeninu i svc vrijednijc pre tinc.e i uz pnjetnju Pajićevoj, da će joj se lju. to osvetiti, ako ikomc priča šta sc 'đesilo, o'dmaglišc u noć. Pajićeva je ipak stvar piijavila ouižnicima i navela, da jedau od zločinaca nc možc biti nilco 'drugt do Badovani Marković iz Konafice. To j - isto ustvr'dio i njen sin. Oni su jiairhe prc* poznali njegov glas, a kraj toka 'd t saino 'on može da Ijude tačno upućen u njihovo kućevne okolnosti. Dalje su Marlcovića prepoznali i po tome, šfo ili je nazivao njihovim krsnim imcnom. Oružnici su se o’dmali za drskim razbojnicima <luli u potjeru, pa ima oprav'diuic nade, da ćo oni u najktaćem vremeuu pašti prav'di u šake, u ?nko .41romašni svijct hili oslobod.on sl čnili nasilja. Utopio se djcčak. Kako iz Dljin a javljaju, utopio se kod kupanja ovih dana 12-godišnji dječak Damjau Ra'đović, Lješ je djcčakov nailjcn tck nakon dugog potraživanja. Šuinski požar. Iz Zlatine (čačanski olcrug) javIjaju nam: Konccm prošlog mjescca nastao je u 'državnoj šumi, koja se nalazi u opštini Ranica, požar. Vatra je nanijcla najvise štcte mla'đoj šumi, od kojc je vcliki dio potpuno izgorio. Uz,mk je požaru nepoznat. Lijepi čuva'i hidjeg dob a. 6. o. ltij. oko 9 sati uveče otišli su seoski čuvari Nikola Vukovio i Radovan Vukovič iz Barziloviča na vršenjc svojc službe da euvaju tudje, njiliovoj straži povjercno dobro svojili siunještaua. Te jc noći pošla seljakjnja Jelka Miliajlović, koja je u zadnje vrijcme opazila da joj ncpozvani gosti svojski pomažu pobirafi njeziuu mukii, u vinograd da ga prigleda i ondc nu svoje najveće čudo opazila kako u ujenom vinogradu kradu grožđje — samj gore spomeuuti seoski čuvari. Razumijc se. izgrdila ili je I najurita, a oni u mjcsto

da uvide svoj grijeh i uinole je za oproštenje, još joj se opasno zaprijetišc. SeIjakinja je nepoštenc seoske stražare prijavila nadležnoj vlasti, koja će ih već znati podučitl njihovom redu. Uhvaćeui ratni zarobljeiiiei. Javljaju nam iz Uničara, da su 2. o. mj. uhvaćena dva ruska • hdan talijanski ratni zarobljenik, koji su r>objegli iz ra'tnog zarobljenrčkog logora u Bcogradu.

Književni prijegled. „Ženski svljet“. Prhnili smo I. broj „Zenskog Svijeta“, mjesečnika za kulturne, socijalne i političke interese žena, što ga izdaje I uredjuje Zofka Kveder-Demetrović. Sadržaj toga broja je ovaj: Zofka Kveder: Što hoćetno? Zagorka: Hrvatska žena u politiekoj borbi. — Ženka Frangeš. Q posestrinistvu u narodnoin životu i naroduim pjesmama južnili Slavemu — I. Miclielet: Ženama. — Dragmiu M. Domjanić: Zđenac. — Dr. Milan Perković: Mi i naš ženski svijef. — Dr. Aleksnnder Qiess\vein: Ženski pokret i sporazumIjenje naroda. — Ksaver Meško: Življenje. — Marija Kmetova: Iz sdouov. — Ljuba Drakulić Ploetzer i V. Z. T.: Sedamdesetgodišnjiea Marije Jambrišakove. — Zora Janković-Velikovccka: Morituri. —- Ivka harunica Ožegovie: Vrijednost rada. — Minka Govekarjeva: Slovenkc v vojnem času. — Iva Rod: Tiho. — Viktor Car Emin: Golgota žene primorkinje. — Vinka Bulić: O dalmatinskoj ženi. — Darinka Stojanovie: O srpskim žcnaina. — Zlata Kovačević-Lopašić: Mirovni pokret i žeue. — Zofka Kveder: Počeci mirovnog pokreta u Hrvatskoj. — Ignotus: Basrelief. — Staleški interesi žena: Jadi bankovuc činovnicc; Prilike poštanskili nainještenica. — Naša ženska društva: Udruga učiteljioa', sekcija ,,za našu djecu“ u Zagrebu; Pučka radiona u Zagrebu; Karitativiii rad žena u Novoj Gradiški za vrijeme rata. — Prosvjeta: Žena i kultura. — Naša pisma. — Lisnica uredništva. „Ženski svijet" izlazi svakog prvog u mjesccu te stoji godišnjc K 16.—; pojediui broj K 1.50. Dobiva se u svim knjižarama. Narudžbe šalju se na gdju Zofku Kveder-Pejiietrović, Zagreb, Pantovčak 1 b. 1 Mi ćemo se, ifa'fi6gaii sadržaj ovog najnovijeg ženskog llsta opširnije osvrniiti. Zuanlčne objaoe. OBJAVA. U sprovodjcnju p. 4. ocls. 2. nared* be o monopoht soli puiiLa se 'dozvolom vojuog glavnog zapovjeduištva u promet dcnalmalisana s6 :i zj 1 htoku. Cijcna je toj soli 35 (triđeset i pel) helera po kilograimrr“ Podjela iste vršiće se — kao i ostale soli — preko opština, Beograd, 9. sepleinlna 1917. C. i k. okiužno zapovjeduištvo gra’da Deograda. OB.IAVA. Naredbom vojuog vrliovnog zapovjechiišfva vojne uprave br. 30868 od 3. aprila 1917. (Zbornik naredaba vojne uprave u Srbiji IV. komad) za opšte itvedcno ljetnje vrijeme godinc 1917., svršava 17. septembra 1917. u jutro u 3 salta naročito računanje vrcmeha, utvrdjenog tom uaredbom. Prcma tomc sc imaju od 17. scptembra 1917 u jutro u 3 sata svi satovi udesiti za 60 minuta u naza d. Da bi se izbjegle smetnje u javnom saobraćaju, promjene i tome slično, dobija 17. scpiembra 1917. u jutro prvi sat izmedju 2—3 sata dodak A, a drugi sat od 2—3 sa<a dodatak B. Udešavauje javnili satova u smislu ove naređbc, narsdiće dotična nadležna zapovjedništva. Beograd, 4. septembra 1917. C. i k. vojna glaviia gubeniija u Srbiji. OBJAVA. Stavija se do sveopšteg znanja, da je u privatnim kućama strogo zabranjeno svirkom, pjevanjem, kućnim zabjivama, gramofonom i t. d. preko 11 sati noću, osobito pri otvorenim prozorima smefati noćni mir susjeda. Vlasnicima gostiona i kafan.a može se od slučaja do slučaja podijeliii, kao i do sada, dozvola od strane okružnog zapovjedništva (obrtno odjelcnje) za održavanje muzičkili i pjevačkih produkcija do 12 sati noću. Isto tako mogu privatne osobe u iznimnim sltičajevima kod okružnog zapovjedništva molitj dozvolu za sviranjc preko gore izrečeuog vremena. Svako prekoračenje ovc narcdbc kažnjava se pollcijski novčanom kaznom ili zatvorom. Vlasnicima kafana i gositiona možc se osim toga i koncesija oduzeti. C. i k. okružno zapovjedništvo Beograd-grad.

Razne vijesti.

Strana 3.

Rijedak organizator. O sadašnjem šefu uprave životnih namirnica Hooveru, iznosi neki Francuz vrlo karakteristične biograrske podatke. Hoover nije deputirac, pa ni senator niti političar. Sad mu je 43 godine i nije čak nikad uzeo udjela u izboru predsjednika iz prostog razloga, što nikad nije kod kuće. Neprcstano je na putu čas u jednoni čas u drugom dijelu svijeta, čas u Aziji, ćas u Airici, ili Australiji. Ima tri stalne adrese za primanje pisama: San Francisco, NewYork, London. Sad je u VVasliiiigtonu, gdje uredjuje bajagi provijantovanje ncutralaca, a u stvari provijantovanje sporazumnih ratujućih sila. Po zanatu je rudarski inžinjer i prije tri godine nije bilo atneričkog niilijunara, koji ga nije poznavao. Putovao je po svjetu, tražcći u zemlji minerala. Ako ih je gdjc našao, on je brzo organizovao društva za njiliovu eksploataciju. Imao je najboljeg izgleda da postane innogostruki niitijunar, da nije nastupio rat. Da li će i u njegovom novom pozivu iinati toliko sreće, pokazaće vrijeme. Sudeći po onome, kako je oočeo, izgleda, da neće imati onog uspjeha, koji jc sebi stavio u zadatak, jer on računa i apeluje poglavito na dobrovoljnu štednju svojih zeinljaka i zemljakiiija. On veli: Ako svaki Amerikanac uštedi prcko sedmice samo polak kilograma liljeba, onda ćc Amerika moći da izveze hrane za sto milijuna buslielsa višc ncgo obično; a ako svaka domaćica uštedi na svakom ručku samo sedam filira. onda će Ainerika tim načinom uštediti za gođinu dana sedain milijardi kruna. Zeuiljine katastrofe. Cuveni astronom Armstrong slaže se s ononi većinom svojih kolega, koji tvrde, ‘(la snaga, kojom je naša zemlja kao malen dio siuica o'd ovoga otrgnut i odbačeu, postepeno inalaksava i da će jcdnoin tako oslabiti, 'da će zetnlja umanjiti 'brzinu svojih ohrtaja, tc najzad napnsliti svoj sadanji put oko sunca i u ovo upasti, a timc pružiti mu novo gorivo za nckih 50.000 godina. Ali prije no šlo do toga ’đodje, vjerovatno je, da će naša zomlja pretrpitr još inuoge katastiofe, kakve je sličnc već više puta, pretrpila. Jedna o'd tili katastrofa je mijcnjanje zemljinog položaja prema suncu. Nijesu se ’od uvijck njezim polovi i njc« zin ekvator nalazili tamo, gdje so sad nalaze. Oni su morali dmg'djo negdje hiti. To svjedofe iskopane i smrzle prepotopske životinje, i ugljem majdani kao sagorjeli ostatci ispohnskili biljaka >ia hladnom sjevern, kakvih 'danas ncma ni na ekvatorn. Ne možc bc vjerovati, da su so polori i prostorijc Djima bližc postcpcno ohladnjivale, jer u fom slucaju i one iskopane životmje hi se postepeno izgnbile i pretvorile u svoje hemijsko l»,astojke, t. j. istrunule bi i ne bi od sebe ostavile 'traga, niti bi s© moglc konzenisane do sa'd oćuvati. Vjcrovalno je, da je to inoglo postati nekom zcmljinonr katastrofom. Vjerovatnijo je, da su so polor i zemljini nalazili na drugi,in mjestima, a njezin ckvator ili ovome blizak žaiki pojas da je bio tamo neg'dje na sjeveru i da je ze,mlja naglom proinjenom svoga položaja prema suncu, hilo uticajem ovoga, hilo uticajem drugog kakvog ncbeskog tijela, a niožda i uslijed malaksavanja snage, koja je Ijera u naprijeđ oko sunca, pretrpjela kralku nli 'ogronmu katastrofu, u kojoj su voda i vatra zcmljina činile svoju dužnost, te se tako taj ekvatorijalm prostor Siinrzao i konzervisao ta,mo zatekle životinje, dok je većinu njih do neraspoznavanja uništio. Trcba znali, da sc uaša zepilja nc okrećo haš potpuno javnoinjemo i glatko oko svoje uobražcne oso vino kao recimo točkovi na dobro tjerajućoj lokojnotivi, već od prilike kao točak’ s izgfodaniiin trupcem oko izglodale osovjne: povija se čas na jedim čas na drugu stranu, čas jače čas sfabijc u sraamjeri prema preprekama, koje joj stoje na putu. To jo vrlo preciznim instromcntiina utvrdjeno. A kad je tako, onda je sa svyn moguće, da jednog dar.a „napukne osovina" i da se „točak - ' t. j. naša zenilja nakrivi na jednu ih diugu stranu i da njezina površiua dobijc <■ a |svjm dru|<u sliku, l’o će so jamačno u razmaeima od mnogo hiljada godina naizmjence ponavljati sve donde, dok onaj liitac iz sunca, što tjera zeinlju, sa svim ne malakše, te je pusti onanio, od ku'đ je potekla, da se tamo ponovo pretvori u žarku masu. * Nije mit upalilo. Franciiski ,,književnik“ Destpierroid napisao je lnnog'o djela, ali nije pomoćn njih nikako inogao da sc pročuje; a mnogo mu bijaše stalo do toga, da se o njemu govori, pa ina i saino poslijc njegove smrti. Zato ostavi testamentaliio francuskoj akadcinijl nauka 50.000 franaka, da svake pete godinc kamatom od tc glavnice nagradi onoga, koji bi napisao najbolju kritiku o ma koin njegovom djelu. On je ovako rezonovao: ,,Za života ne htjedošc da čitaju moje knjige, lijepo; onda neka ili za kaznu čitaju poslije moje smrtl, a za novac, koji im ostavljaui, stičein pravo, da se svake pcte godine govori o mcni u hramu besmrtnosti“. Kod ovoga čovjeka probudio se genlje pred samu smrt, kad je niogao doći na ovaku ideju, koja mu ii ostalom ipak nije upalila, jer je akadeniija odbila taj lcgat, *

Žena. Ne 'davno vodjena je u našem Ustui poduža polemika o ženi. Jeđan naH piljatelj, upitan za svoje mišljenje rec*: „Žena je kao mati i sestra andjeo, a kao 'djevojka i udata žena djavo. lifali so nikad ne odriče djeteta, čafc ni onda, ka'd jo ovo od cijelog svijeta prezrcno i napuštcno; baš on'da ga još više pri« Ijubljujo uza se sa željom 'da mu umanjil holove, koje mu je svijet nanio. A sc* stra? Posmatrajte je samo sa strane, kako su joj puna usta, kad govrari s hrntom. Sa svim je drukča žena uđalai, t. j. žcna prenva mužu. Ima ‘đo duše i slučajeva, 'da se muž i žeua slivaju ,u je'dnu harmoniju, ali tih jc malo, jer se brakdvi zbog postojećeg društvetiog ure* 'djenja većinom sklapuju u ciiju, da jedna strana đrugu eksploališe, hilo ma Icojint načinom. U tom eksploatisanju žena ge no uz'da U svoju tjelesnu snagu, već pribjegava lukavstvu, u čemu postaje često virtouzkinja, t. j. 'djavo. A o djevojei i 'da ne govoriin. Poznata je onai priča, kako je ovčar prvi pul poveo sina' iz plauine u svijet i to u grad na sajam, te ga tamo upoznavao s raznijnr stvarima. Sinu zapadne oko za djevojkom, pa upita oca, šta je to. „Ne pitaj, to je djavo“ odgovori otac; a siu će' na to bezazleno reći: „Babo, kupi mi je'dnog djavola 1“ * Posiijednje brzojavne vijesti. Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 14. septembrn. ZapP-dno bojište: Front prijestolonasljednika R n p* prechta bavarskog: U FI a n d r i j i pojačala sc žestoka topnička borba, koja je od podne trajala izmedju houthoulsterske šume i kanala C o i n e s—Y p e r n u veče i rano u jutro sjevcrno od F r ezenberga do bubnjarske vatre. Do engleskih napadaja nije došlo. — U noći od 12. na 13. septembra bacile sn wilrttemberške satnije neprijatelja iz jednog dijela šume sjeverno od Laiig e m a r c k a. — Privedeno je mnogo zarobljenili Engleza. U A r t o i s u i sjeverno od S t. O u e n t i n a s uspjehom je izvršeno više izvidničkili prcduzeća. U naše jc ruke pao izvjestan* broj zarobHenika i plijena. Front njemačkog prijestolona.sljeđnika: -> Zapadno od Q u i g n i c o u 1 1 a na Aisni provalile su ivestphaJske i Ji’anscatske juiišnc čete sve 'đo u drugn francusku liniju, nan.ijelc neprijate’.ju u rovovskoi borhi teških guhitaka a oii’da sO povratile sa zarohJjenidina natrag. IJ\ C li a m p a g n i i pre'd V* e r d u n o m pojačala se tonnieka djelalnost. samo u pojedinim odsjecima do većc jakosti, Istočno bojište: Izmc'dj u I s t o č n o g m o r a i C rj nog mora nikakvili zuačajuijih Imrhe« nili 'djelatnosti. Maćedonsko bojtšte: Na o h r i d s k o m j o z c l' u položajt je neizmijenjen. I Prvi zapovjednlk glavnog slana pl. Luđendorff.

Njemački večernji izvještaj. Kb. Berlin, 14. seplemhra. \Volffov ured javlja: Na nekojim o'dsjecima sjeveroistočnog froula pred V e r 'd u n o m Iraje živahna topuič'k'a horba, Zbrka vijesti iz Rusije. Kb. Stockholm, 14. septembra. Jedan lielsingforski list javlja, da je jcdan dio Kornilovljevih čcta prešao na strann vladc. Naprotiv toine javlja „Dagens Nyhcter“ iz Haparandc, da jc Kornilov u bitci kod L u g a zadobio nadmoć i da mu se priključio jedan dio vladiiiili četa. Kerenski je na svom uzinaku dao spaliti mostove, da uspori napredovanje Kornilovljevili četa. isto tako protivurječno glase 1 sve ostale vijesti iz Rusije. Osujećen Kornilovljev usianak? Kb'. Petrogra'd, 14. scptembra'. * Prema vijestima petrogradske lnzo* javne agencije k'onačno je svla'dan’ Komilovljev uslanak protiv vla'de. Baltička flota protiv Kerenskog, Kb, Stockhohn, 14. septembra. Preina vijestima ovdašnjih lislo\a, baltička je flola otpula o‘d Kcrcnskog. Krvave ulične borbe u Turinu i Bergamu. Kb. Ziirich, 14. scptembra. „N. Z. Z.“ javljaju sa talijanske granice; Prcma jednoj vijesti iz Ralije došlo je prošlog utorka u B c r g a m u do velikiji nemira. Putnici iz Italije pripovijcdaju, da je posljedujili dana došlo ne samo u Bergamu liego i u T ur i n u do k r v a v i h u 1 i ć n i h b o;.b i. Navodno je morala da ^.e u borbu umiješa i artiljerija. Garnizon se u Turintt pobunio i liakon što je svla'dan, odveden je u ratnu zonu. Istinifost se, tiii vijestj da usianoviti,