Београдске новине

Broj 259.

PefaK

BEOURADSKE NOVINE

Koncerat Tkalčić-Gruss. Kako sino već javili, držaće 11 a cijeloin svijetu pozuati odiićni h r v a tski virtuoz na 6elu Jurica T.kalcić u Beogradu koncerat u korist zakla<Ie za potpoinaganje udova i siročadi palih austro-ugarskiii vojnika. S njime doiazi i poznati zagrebacki umjetnik na glasoviru Herman Q r u s s. Koncerat će se održati u utorak 25. o. mj. u dvorani prijašnje tnjesne dapne menaže (,,Kasiua“), a početak biće u 9 sati uveče. Fristup na koncerat iinade i gradjaii'Stvo, a uiaznice ’rijede kao legitimacija za izlazak preko vremena do 12 sati noću. Raspored koncerta, koji još ntje utvrdjen, ali u glavnom sadržaje najIjepSe koinade svjetskih glazbenika i neke kompozicije samog Tkalčića, donijećemo na vrijeme. Odlikovan dr. Sava Neđeljković. Njegovo carsko i apostolsko kraljevsko Veiičanstvo Svojim Previšnjim liješenjem o'd 9. avgusla tok. god., a u priznanju lirabrog 'držanja pred nepiijateljem i uaročitili zasluga i službi odlikovalo je zemunskog giadskog fizikusa i poznatog ljeknra g. d r. S a v u N e d e 1 jkovića viteškim krslom rc'da Franje Josipa sa ratnim edličjem i mačevima. Prekomjerno trošenje vode. Za prekomjerno trošenje vođe su vlasti prijavljena ova lica: Petrija Miloševdć, Milica Milanović i Marija Malić, sve sa Senjaka. Protiv pickomjernog t, ošenja vo'de se moraju preduzeti najstrožije lnjcre, jer je zbog suše nasiala oskujlica u potrebuoj količini vode. Ako se na ovu okolnost ne bi st.rogo obaziralo, građjanstvo može ostati bez vode. S toga če se prema pretjoranim potrošačima vodo postupiti najstrožijo. Traži se porodica. Porodica umrlog u Ugarskoj interniranog gradjanina Miliajla An d j e1 i ć a, potrebno je da se odrnaii javi sudskom odjelenju opštine grada Bcograda, radi izvjesnog hitnog saopštenia. Godišnji pomen za pok. Svetozara-Zaku M. Savića, kojcga daje njegova porodica, biće u subotu 22. septembra u 10 sati prije podne u crkvi sv. Nikole. Iz opštinske ambulante. U injesecu avgustu n ambulauti opštine grada Beograda izvršeno je besplaitnih ljekarskih pregieda nacl 1230 lica, a za isto vrijemc učinjeno je 373 bcsplatnih Ijekarskili pregleda sirotinje po domovima. Kalemljeno jo u ovom mjesecu 16 lica kno prvi put, a 5 lica kao drugi pat; svtga 2 kao uspješno. Izvršeno je 103 desinickcija doinova. U augustu bolovalo je 105 lica od zaraznih bolestj, od kojiii dolazi ua tifas 58 slučajeva, dizdntcriju 36 slučajeva i ua drugc razne bolcsti 11 slučajeva. Restauracija kod ,,Parka“. Hote! ,,Park“ dobio jo od prije nekoliko dana i restauraciju, koja je snabdjevena s odličnom hrauom. Porcd dobroga izvrsnog pića, posjetioci će biti potpuno zađovoljni sa vanređnotn srpskom i stranom knjnom. Javna prodaja. Po odluei starateljskog suda izložiće so javnoj prodaji zaostavština poe. Jelenc Joksimović na dau 28. septembra ove godine u njenoni stanu u ulici Kralja Aleksandra br. 39. Prodaja će početi u 9 sati prije potlue. Pozivaju sc kupci da na istu dodju.

21. septembra 1917.

Zbog pretjerane cijene. Milovan Nikolić i Dobrosav Maksimović, iz Stepojevca, pritvoreni jsiu i bićei kažnjem što su naplaćivali preljeranei cijene i bez dozvole trgovali na ulici. Dva grailjanina su pritvorena zbog nedozvoljene prođaje drva i preljerane cijene. U koliko se ovakovi prolivzakoniti slučaji bu'du ponavljali, u toliko ćo se sti'ožije prema njima postupati. Narodna privreda. Priredba sjemenja za sjetvu. (Nastavak). Zrno, koje smo dobili poslije vršenja, nije sposobno da ga se upotrijebi za sjeme. Znamo vrlo dobro, da je ovakvo sjemc pomješano sa slainkama, košuljicama, praznim klasjem, sitnim grumenjem itd. Znači dakle da sjeme treba osloboditi ovih štetnih primjesa, a to se postizava čišćenjem, trijebljenjem. Ovaj pcsao nc nvože se izvršiti lopatama i rukama, niti valjano običnim reŠetitna, več za to treba upotrebiti naročite sprave, koje su nam poznate pod imenoin: vjetrcnjača, vijalica, trebnjača; trijer (izbirači i sortirači) i t. d. V j c t r e n j a č a (vijačica), ili kako je seljaci u Hrvalskoj zovu i g u vnara, ima zadatak, da prevjctri ili prcvije sve ouo što je lakšc od zrna, da od raznih prirnjesa (pljeve, sitne slaine, Iakog tuška) iščisti, pa i da zrno probcre i razdijeli ga po težini, ako jc, naročito, snabdjevena sa podesnim sitima. Vjetrenjača je po obliku slično napravljcna kao i trijer. Ona ima drvena ili limena vjctrila (krila), koja su u okrug postavljena, te okretanjem istih proizvadja se vjetar. Kod vjctrcnjače je važno proizvadjanje vjetra, koji ovisi o brzini okretanja vjetrila. Zatim vjctrenjača ima 2—3 sita, koja su razno išupljena: manje, srednje i veee. Najprije dolazi manje rupičasto, pa sreduje i onda ono sa najvećim rupicama. Da li će sc upotrijebiti sita sa manjim ili večiin rupicama, zavisi do sjcmena, lcoje hoćemo da provjetrimo. Kad je vjetrenjača u radu, onda običho eisto zrno pada s prednje straue vjetrenjače, pljeva, prašina i slično sa stražnje strane (ozad), a krupnije primjese (grudvice zemlje, kamenčići itd.) sa strane, gdje se obično nalazi poseban otvor, ili, kako ga zovu, smctištc. Sakupijanje izradjenog sjemenja biva na razne načine. Najobičnije je tako, tla se sakuplja lopatama i sasiplje ti vrećc. Zatim se upotrcbljavaju i punila ili dizala (patemoster), koja povlače zrnje, pa ga onda saspu u vreće, koje se na ovu spravu učvrste. Medjutiin trijer ima teži i važniji zadatak. On mora da zrno odvoji oii korovske smjese: kukolja, Ijulja, grahorice, pa osim toga da izbaci polomljeno i šturo zrnje. U glavnom oni vrstaju jednu vrst sjemenja. Kako vidimo, vjetrenjača i trijer medjusobno sc nadopunjuju. Sa sitima, na primjer, mo*e se zrno vrstati saino po krupnoći ili po debljini, dočim ne po obiiku zrna. Zato ni grahorica ni kukolj nc mogu sc potpuno istrijebiti iz pšcnicc iste krupnoće; to je, medjutim, posao našeg trijera ili vrstala.

Strana 3,

Dosljedno tome na trijeru mogu se čistiti uvijek zrna približno iste krupnoće i sličnog oblika. Zato je trijcr I udešen: da čisti ili pšenicu i raž, ili ječam i zob (ovas). Nu da bi se ipak na istom trijeru mogla čistiti sva četiri žita: pšenica i raž, te ječam i zob, mora se imati još jedan valjak, koji se onda izmjenjuje: jcdan cilindar služi za pšenicu i ra*, a drugi za zob i ječam. Medjutim na trijeru za pšenicu I raž, uz pripomoć nužnih sita i rešeta, mogu se čistiti i zob i ječam, samo se na takvo čišćenje mora nešto progledati kroz prstc, t. j. čišćenje ne može da nas zadovolji. Nu nije moguće, da se na trijeru za ječam i zob može čistiti pšenica i ra ž . Hočemo li zrno da protrijebimo, proberemo i da ga po krupnoći svrstamo, onda moraino imati i naročite trijere, tako zvana vrstala. Istina je, doduše, mi možemo i obični trijcr pretvoriti u vrstalo, ali samo onda nvoramo obični valjak iz običnog trijera izmjeniti sa valjkom vrstala, koji je sastavljcn od obvijeiiih sila sa šupljikama trojake krupnooe, Žito sa guvna obično se najp r i j e pročisti sa vjetrenjaČama. Ali, kako smo vidjeli, vjetrenjača ne odstrani sve suvišue prhnjese, pa stoga trijer mora biti udešen tako, da prije nego što počne vrstati, žito još jedliom i pročisti, provije. Baš radi toga i pa-avc se trijeri sa vjetrenjaeom u manjem obimu. Ova vjctrenjača pročisti žito prije nego ono dospije u pravo vrstalo, vaIjak ili cilindar. Vrstalo, to je valjak, koji je s gornjeg kraja za jednu trečinu okruglo si.to, a doljc, ostala dva dijela (dvije trečine) jest valjak od kovine (metala) savijen u obliku trublje, na kome su izmitra napravljena mala izdubljenja, rupe ili čahure, lcao saće u pčela. Kad metnemo žito u ovakovu spravu nastaje slijedećc: Na prvom svom putu, kad naidje na sito, žito se čisti od još preostalog šturog, povredjenog i zakržljalog zrnja, te od korova i ostalili primjesa, pa tek kad prcosialo zrnje dospije u cilindar, onda tek nastaje vrstanje, trijebljcnje. Tu se odvoji žitno zrnje napose, a opet korov napose. Taj posao %še cue rupe ili ćaliure, koje s^.ntmize na kovinskom cilindru. Te udtibihe zahvate okruglo zrno korova, drže ga, i pošto se ciUndar okrcće, nose ga na više, dokle ga ne izbace u žlijeb, koje je namješteno unutra posrcd valjka. Taj je žlijeb učvršćen na iednoj manjoj osi, na kojoj sc nalazi takozvani pu ž — zavijena tanka krila od Iima, koja u žlijebu potiskuju korovsko zrnje, dok ga napokon ne izbace na poijc. Dočim .žitiif' zrna, lcoja su duguljasta, ne moguuia s.e zadrže u dubine, nego polakcn "'Silaze po donjoj površini valjka, dok' 'nSpdkon ne ispadnii na glavni izlaz cilindra, gdje ga sakupljanio. Da ovaj veoma korisni rad lmde uspješan, ntižno je da imamo dobru spravu i zuamo đobro sa istom upravljati. Ako lioćemo da nabavimo dobru spravu, nu ? no je da istu dcbro poznajemo, te da znanio koji su to nslovi, koji je čine dobrom. Prcma toine treba da znamo slijcdeče okulnosti. od kojc zavisi vatjanost ove sprave:

koijavajući i obvijajući eelo njcno telo, mirišc, ltiiriše ... I Olga ču kako on krklja i valja se, tipinje, naprcže, da bar glavom, ramellima gurnc u vrata, otvori ih i udjc k njoj. Ali ne tnožc. Pada. Rukc, laktovi i kolcna ga izdaju, jer ga ono ženino eviljtnje kao neko uže oko vrata steže, ne da mu i ne pušta ga da se đigne, predje prag. A medju tim da sc opet vrati, tamo, kod žene, u oim sobu. kući, «e može —- svršeno je! A to njcno cvilieaije, a baš s toga što nije silno, ne priziva ii pomoć, već tiho, ubijeno, bez jiade, baš zbog toga Oho mu sve jasnije, sve stluije dopire do ušiju. Izglcda da mu tavanice, grede, crcpovi i sva kuća sa tim njenini cviljenjem pada na glavu i bije ga u tcme, u mozak. I jcdva, pomoću laktova i kolcna, uspe nekako da se od samoga sebe otrgne, oslobodi i posrćući podjo u dvorište. c, — Arso, pojas i siiav! — Jedva što promuca i dovuče se do dircka kućnog j poče uz njega ledjima, glavom uzdižati, naslanjati, da nc padnc, čekajuči Ha ga Arsa opaše. t£> Arsa dotrča. Poče ga opasivati, ali s niukom, jer ceo njegov donjl dco tcla, • kukovi, klatili su mu se i drhtali. Sva ,*nu je utroba jednako kreala I kao da $e kidala, pa sc sve to srozavalo u pojas. On sam liišta nijc video sem sluge Avse ispred sebc. .Videlo sc samo kako

se, da ne bi pao, upiiijo i glavom i tcmenoin da se održi uz uirek a jedva drži uzdignute ruke, da bi ga Arsa što jače stcgiio, opasao. Posle jedva promuca: - Alata! Arsa lnu poče silav opasivali. On to nije ni osećao, sav je truuo osluŠkujući da li se nc čtije što iz onoga sopčeta, gde je Olga i odaklc sc videlo kako još prska sveća. Srečom ništa sc nije čulo, ni Olgin plač, jaukanje. Medjutim iz one druge sobe jednako je dopiralo ono svekrvino cviljenje, da mu se Činilo da joj se, otkalco ju je uđaiio i otkako ona već cvili, sigurno vcč cela prednja strana lica onako u krvi izgubila u zemlji. A noć je bila jednako mračna, i dvorište, kaldrma skamenjena. Jcdino iz onog tanio kuta u diiu dvorišta, gde se slivala i skupljala nečistoća, zaudaralo jc, na đjubrc, na trulež. On svc jače i jačc počc da udiše taj truIe'Ž. I to ga poče 3vao osveščivatk Sed se svega. Poslednji put zadrhta i iznenada, silno, jako poteže rukom za nož iz silava. AJi zastauu, jer vidc da će gu opaziti Arsa, koji mu se približavašc dovodeći alata. I da se ne bi ovaj dosetio, Jovan tom podiguutom rukom za .nož na sebc, na svoja prsa, srce, samo što počc da briše čelo. Opet ga obuze strah, opet malaksa, oseti ueko krkljanje, tupo, teško, kao neko davlje-

nje sanmga sebe ... Sam je Arsa morao u uzengijo da mu umeće noge, jer se on jedva držao o jabuku na sedlu. Ali iznenadiiom snagom odjednoni skeči, nscde u sedlo i nožein alata ostrag sapima šinu. Siknu krv. Ala*, blješteći se u mraku, propinjući se I razrivajući kaldrmu, odjuri sa njime. Oiga ču kako Arsa polete u kujuu, i tamo ka svekrvi viknu: —• Ode gazda i posečc alata! * l kroz deset daua donesoše ga mrtvoga. Tobože, po onim svojim hanovima na granici puškarao se sa Arnautiinta oko švcrca i bio pogodjen kuršumom. Mcdju -tlm posle se doznalo kako istina ranjcn u trbuh, kada jc nošea kući u jednoj kafani gde su otseli da se. odinore, on pošto se osvestio i kada uvreba prilike da je sam n sobi sve one zavoje i pojase raztrzao i pokidao sa sebe da se raua otvorila i krv bljunula i on izdahnuo. Doekan u noć, iu šiiom otvorenoj* 1 osvetljenoj kapiji ukazala su se glomazna rabadžijska kola lcoja su vukla dva jaka, stara, crna biv: .a a kola su bila puna sveže 1 meke slaine a povrh nje, u sredi, cmio se on, Kara Jovan mrtav, ispružeii, nkočen i pokriven širokim gunjom.

1. Od količine, rasporeda, udaljenosti, veličine, oblika i dubina (rupa, čahura na cilindru). Ove udubine pravili su od mekog inetala (a i danas Lli prave), koji se je ubrzo izlizao i trošio, te prema tome i trijer ubrzo pokvario. Ovi su trijerl veoma jeftini, pa ih radi te okolnosti naŠ seljak rado kupuje. To je, razumije .sc, nerazumuo, i lia taj način može bacati novac samo ili neobavješteni ili lakomisleni seIjak. Tu se ljuto osvećuje ona poznata mana našeg pol.ioprivrednika, da u prvom redu gieda na cijeiiu, pa tek onda na vrstu robe. Ovakvi su trijeri jeftini već i s razloga, što je udubine Iako ptraviti u mekanom matcrijalu. Aledjutim solidne tvornice uix>trebile su čvršći, tvrdji i jači inaterijal, te su udubine čahure dubli pomoću naročitih noževa (frcsova). Kod ovakve izrade valjka postiglo se: a) da je valjak za nekoliko godina trajniji; b) da šc na istoj površiai uspjclo napraviti više udubina, te prcma tome postigao i veći rad; c) da su bridovi (rub) udubina veoma oštri, te zrnjc ne nalazi otpora na putu za iste; d) da je površina izmcdju udubina veoma glatka, što je vrlo važno, te e) da sc sa istom niarkom trijera, ali sa ovim prednostima, možc za 20% više uraditi. Da bi cilindri bili jači i trajniji, naročito da nc hrdjaju, dobre tvorliice prevlače ga nikloiu (nikeluju), pa su, razumije se, trijeri sa nikelovanim cilindrima i skuplji (obično 5%). 2. Najbolji oblik udublne (rupe, čahure u eiiiudru) je ovaj: moraju biti na površini okrugle, položaj udubljenja kos, a oblik vrećast, 3. Va z na je okohiost koji promjer iinaju udubine (čahure, ćelije). Promjer se udešava prema žitu, a tu su već za pojcdine zcniljc (vrst njihovog žita) napravljeni i tiaročiti tipovi (marke). 4. Od krnpnoće duguljastili šupljina L proreza 11 a rešetima i na sitima. I ovo se ustanovljuje prema vrsti žita dotične zemlje, za koju se trijeri prave. Najbolje vrsti trijera jesu takozvaui prebirači ili sortirači. Ovi trijeri niogu da zrno vrstaju ili prebiru u 3 ili 4 odbira po krupnoći zrna. Oni vrše najsavršenije odabiranje sjemenja za sjetvu, oni upravo dovršujn, s jedne strane rad trijera (vrstala) u čišćenju, trijebljenju, prcbiranju i odabiranju sjemenja. Ovim trijerom dobivamo u svakom pogledu uajbolje sjeme za sjetvu. (Nastaviće se). Poslijednje brzojavne vijesti. Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 20. scptembra. Zapadno bojištc: Front prUestoIonasIjednika R u pprcchta bavarskog: U. FI a n d r i j i trajao je prcko dana jaki topnički boj izmedju h o u t li ou 1 s t e r s k e šume i L y s a sa jednakom snagoni. Jaka vatra ležala je naizmjence na pojedinim odsjccinm naše odbranbene zo'iie. Noć nijc prekinula pojačanu borbenu djelahiost topničkih masa. Poslije izvanreduo snažne bubnjarske vatre prema jutru slijcdili su u rauu zoru prema dosadanjiin izvještajima jeki engleski napadaji na širokom frontu. ■ Front njemačkog prijestolonasljcdnika: Pred V e r d u u o m navaiili su Francuzi jučer ujutro i uveče ponovno, ali bez SNmkog uspjeha kod visipe 3T4, istočno od Samogneusa, gdje su več dan prije krvavo tučenr. Svaljeno je 20 neprijatcljskiii Iclilica. Podnarc-dnik T h o m svalio je i jučer dva protivnika u vazdušnoj boroi. Istočno bojlštc: Frout niaršala princa Leopolda bavarskog: ■' Kod Dvinska, na Slochotlif, kod Brođy-a i Tainojpolu bil*t jo živaluia topivifcka djclatjvost, Front general-pukovnika nadvojVode Josipa: U Buk’oviai navalili s\v Kusi suvpuđno od A r L o r e. Oni ru uaSoni valiom protjerani natrag u njiliove rovovc, g’ljo se pokušalo, da ih se vatrora iz jnašinskiJi poSaka opct potjcra )ia uaprijed 1 .

Maćedonsko bojište: i U zavijutku Crne Reko irvalnRt borbena ’djelatnost. Prvi zapovjednik glavaog siana pl. Ludendortf. Zvonltne oblnve. OBJAVA bdnosuo naredbom ccs. i kralj. vojndf, glavne gubernije u Srbiji, odj. 13. br<j 14.002 od 1917. naredjenje štednje pri upotrebi ciektrične strujo za osvjctljenjc' prostorija gradjanskog stanovništva. t Opšta nužnost, 'da se štefcli svim obrinim materijalom, izazvala je polreb'u/ da sc i u Beogradu uvcdu ograničonja. u pogledu potrošnje električnb strujo slično onima po ostalim gra'doOma kopna U sadašnjosti. S toga se liaredjiije: I. Z a radnje, gostionice, k’avane j za bavne lokale. Zabranjeno je do đalje naredbe' svako povcćanje kajo i novo vezivanje Uck tričnog osvjetljenja. Nije dozvoJjeno Osvjctljcnje za reklamu nili protj'eranp ©svjelljenje izloga. r Vrijeme, 'dokie se u opšte sniije up«r trebiti električno osvjetljenje, us*annvljava se ovako: t Za ra'drije do 7 sati uvečb, za g«r t stionice do 10 sati uvečo, za kavane i« zabavne lokale do 11 sati uvečo. Iziize;-' tak čine u ovome „Grand Hotel“ l „llotcj Balkan“, koji služe za odsijedanje «“a> ’ Biika i kojima so dozvoljava gorivo rTeU* trične sr’jetlosti 'do 12 safi noću'. Zabranjono je obilaženjc oviir od-' redaba spuštanjem roletna, zavjesa it.it.' koje bi s polja skrivale elcktričnrr svjetlost poslije odredjenog doba. Akq se pojavi nuž'da za osvjetljeOj'K rečenih prostorija poslije ustanovljenogj vremena, on'tla se irnaju za to upotrebiti petrolejske lampe ili sviječe. fj Ovhn se odredbama ni u koliko rW mijenjaju odredl e o zatraranju javnif^ ra'dnja. il. Z.a stanove. . 11 svakoj sobi, u kojoj so stanujfc?, snriju sarno makshnalno da goru sijalicej u ukupnoj jačini o'd 50 normainih svijje«:» Više o'd dvije sobo istog^stana nef srniju u isto 'doba biti osvjetljene. < U spore'dnhn odjeljenjima, kao kuhinjania, kupatilhna, pre'dsobljima, nuž* nicinia, smije eleklrična sv-jetlost da gorij samo za vrijenie faktičnog bavljenja «Iq tičnih lica u istima, : Lica, koja hnaju clektričnc agarauij za kuvanje, grijanje, glačanje i t. d. i koja se istima služe, iniaju, u koliku to vcč nisu učiniJa, 'da prijave* te apa'rate električnom postrojenju naj'dal.'e <;lo 1. oktobra o. g. I Neprijavljeni aparali t'c se zapbje: liiti a osirn toga sopslvenici redar.-lveno: kazniti. rosJije 11 satf uveče ne smije <ta gori clektrična slruja u stanovn'ma. ■* III, NeispUnjavanje ovih o'di edalia ka* zaiće se najvećom 'tlozvoljenom knzOoin U uovcu L zatvorom. IV. Ova objava stupa u krijeposl «j«tmah po njezinorn obnarodovanju', , .« i k. vojna glavna gubernlja u Srbiji. 1 OBJAVA. Sve osobe i po'duzeća u čijeai s«> posje'du nalazi željezuog materija'a za proizvodnju kola. sviju vrsti, za građje-J \TnsJ:e ra'dove i za potkivanje foglećih* i tovamih životinja, koje nije za vlastitu porabu imgn za pro'daju odroTjvii««; dakle: Željezne šinke, okovano fasojisko željezo, tregeri, lim, šarafi i gra'djevn* oko\T ima'du to pretna stanju otl 20.' septembra okružnoin zapovje'dništvn njiliovog prebivališta. pismeno najkasnije «lo 30. septembra 19 J 7 javiti. Ove prijave imaju sadržavati: 1. imfr i prebivalište viasuika ili p>xsjednika, f 2. broj, vrstu i ležinu naJazećeu -0 gotovog materijala. Prodaja piijavljenog jnaleiija’a duzvoljena je samo na temelju pismemj naputnice uadležnog okružnog ili kotar.f skog zapovjedništva i pieraa usUmnvTjfi;, nim jnaksinmlnim cijenaraa, Tko ne izvrši prijavu ili ppdnesa nepotpunc ili lažne navodo kao i su'dioništvo kod prekršaja obveza ustanov, ijenih ovora naie'dUjm isto tako prodaj* prijavljenog maierijala bez pismeue m;* putnice okiažnog i!i kotarskog zapovjed ništva, biće kažnjen od okružnog zapo vjedništva do 1000 kruna ifi zatvorom đo 30 dana, u koliko čin nebi podgpfct.au strožim kaznonim odredbama. Ova naivdba stupa ua snagu i.Tan.ojn objare. G.ik'. Vojua Glavna Gubemija. u Srbiji.