Београдске новине

Strana 4.’

Subota

BEOUKAlJSMi MOVIJNIi

Radnički ^avjet odlučno protcstuje protiv gradjanskog kabinetas koji je Kerenski obrazovao, a predsjcdnik socijalno-revolucijonarne stranke Isključio ]'e Kerenskog zbog tog udara proliv rcvolucije. U vezi s time već se govoii 0 raspuŠtanju đirektorija i 0 obrazovanju člsto socijalističke vlade. Ovo zaoštravanjc položaja, kako .,Birževija Vjeđ 0 ra 0 sti“ javlja, izazvalo jc medju savezničkim diplomatima jaku uervoznost, jer je van svake sumnje ono, Što saveznici mogu očekivaiti od čisto socijalistićkog mmistarstva. S toga su poslanici preduzeli zajedničlti korak, da Kerenskog pod svini okolnostima nagovore da i dalje izdrži. Raspoloženje kod samog_ Kefdiskog je vrlo utučeno, njcgov je položaj i t|mc otežan, Što je 11 a glavna! injesta postavio Ijuđc, koje socijaliste jako mrze. Traži se iaka ruka. (N.-rnčili brzojav „Beogradskih N'ovina'j Stockhohn, 21. septembra. Frcma i-zvještaju dopLsnika fiuskog ,,H u v 11 ds t a d b I a d c r-a vlada u širokim krugovima Pctrograda neraspoložcinje zl^>g Kcrenskove pobjcde. Kornilovu sc samo zamjcra, što jo izabrao liezgodan trcnutak za* svoje prcduzeće. U kritičnom času za Rusjju poslije poraza kod Rige 011 nije irebao da dovcde 11 opasnost bczbijcduosr. dr'žave. Ali je već javna tajna, da široki krugovi tcže za jakom 1 čvrstom rukom, i žale što je ; sađa.ija vlada nejna. Ti su krugovi protivni S V a lc 0 j s 0 c i j a 1 i s t i č i; 0 j v 1 a d i. Vladini organi uziiuajti redarstvenu vlašt 11 svoje rufce. Kb. Rolterdam, 21. se'picmura. ,,I3 a i 1 y T c 1 e g r a p Ir‘ javlja iz f > e.‘trograđa: Vlada je izdala zapovjest svinia rcvolucijoiiarniin odborima, koji su iirošie sedinice po uaredbi savjeta postavili dobrovoljačke redarstvene korovc 11 borbi protiv protivrevoiucije, jla redarstvenu službu osla\ r e opet vladinim organjma. O socijalističkoj skupštiui. Kb. Rotterdam, 21. scpiembra. Kako tvrdi ,,N i c 11 \v c C 0 11 r a 11 1“, dobio je ,,D a i I y N e \v s“ iz Petrograda ovakav izvješitaj: Socijaiistička skupština će jamačno učiniti kraj izvršnom odboru zbog njcgovog ncsigumog držanja. Radnički i vojnički savjet sfoji miiogo bliže eksjtremistima ncgo izvršnom odboru, koji zastupa svckolilce r-adničke i vojuičke snvjete iz cijele Rusijc. Pctrogradski savjet je svojom izjavom protiv koalicionc vlad-e, 11 kojoj bi i kadjcti imali pijesta, ht'io da prcduprijedi irrerano odvajanje uticajnog krajnjeg lijevog lcrila. I opŠtiuski odbor Petrograda kao i savjet izjasnili su sc protiv smrtnc kaznc. I ova će stvar doći na pretres ti socijalisfičkoj skupŠtiiii.

Papinski prijedlog za mir. Papino svojcručno pismo vladaocima zaraćenih sila. (KaročiH lirzojav „BcograJskili Novina“) Karlsruhe, ,2i. septcmbra. Rimslci list „Italia'* javlja, da jc papa u produženju svojc posljednje fnirovne notc uputio svojenično pismo svima vladaocima zaraćenili sila. .loš je papi pošio za rukom, da pridobije potporu jednc velike iieutralne cvropske'silc (vjcvoratno Spanije) za svojc dalje mirovne prijedlogc.

Njemački ratni zajam. .NjonniČka vlaida raspisala je svojf novi (VII.) ratui zajam, pa sc obraća na sve Nijenlce izvan 'doniovino, da na nj Sto iz’dašnije upisuju. 0 tom radi ;oglas na Njemce u inostranstvu, koji u njeniačkom originalu na 3. sirani 'đonosi naš list po'cl nalpisom ,,An die Deutsdien ira Auslanđe".

Pokret za mir. Novi njemačkl korak za uiir? MiSljenjc engleske žtampe. (Naročiti brzoiav „Beogradsiclh Novina") Ziiiicb, 21. septembra, ,,Teinps“ 'drži mogućlm, da će Njemačka, oslanjajući so na uspjebe na bojišl.ima i u vi'du, da su ti uspjesi u glavuom postignuti protiv Kusij >, pre'duzcti novi korak u intoresu mira na taj načiu šlo Li Njemačka na račua Rusijc bila predusretljiva piema zapadnim silama. List na očiglcd mogućuosli, da ovak'o važna pitanja izbijaju 11 a površinu, zalitijeva, 'cta se zbog francusko ministarske krize odložena konferencija sporazumnih sila što sko lije sazove, a da se 11 a nju pozove i. Amerika, Zvuci 0 lniru iz liberalue eugleske štampe. ^ (N'.iročiti brzojav „Beogradskih Novina") Haag, 21. scptembra. Libei'alni ‘dio cnglesko štampe piše U vezi s njemačkom novinarskom polcmikom 0 lispostavijanju Belglje dosla pomiiljivo. Tačuo kao „Dailv Ncws“ nalazi i ,,Star“ u njemačkoj nainjen', da napusti Belgiju, znalan korak mira i Voji, 'da dauašnji dogadjaji i razgovori j u štampi nisu nmogo iidaljcni od prcliI minamih pregovora za mir. Po sobi f.e laziunijc 'da ti iskazl ne niogu obvezati lijcmačku vlaclu, ali jo tako isto jasno, da vlada te iskaze ne možo sa svim povuci, što 011 a očeviclno i ne želi. Izjava sporazumnih sila da će one odgovoriti na papinu notu tek pošto buldo ohnai’odovan odgovor njemačkc vlade, pruža pnliku, 'da se jednovremeno odgovori i na mogućo pre'dloge središnjili vlasti, što hi u mnogome olakšalo put k miru. ,,Daily News“ misli, da je pronašao srostvo 'da se ubrza zaključcujo mira time, što zahtijeva svečauu izjavu sporazumnih sila, da ćo se svi proizvodi trgova sporazumnili sila za dva mjoseca zatvorili za trgovipu sreilišnjih vlasli, u svakom mjesecu, 11 komo bi se src'dišnje vlasti ustczale da piihvato opraVdano prcdlogc sporazunmiii sila. Ti predlozi, koji u glavnome troba da obulivate uspOstavljanjo svili osvojenih oblasli, osiuuranje svijeta i demokracije od obnavljanja rata, morali bi so š(o jc mogućo prije obnarodovati. List izrično izjavljuje, da ni u kom slučaju ne že!i ekonomski rat poslije zaključenja mira. ,,D ai 1 y C h r o n i c 1 0 “ pretresa njemacka saopštenja o hu'dućnosti BelgijC. Ako je tačno, da je Njemačka riješila, lla odustajc od svoje namjcrc, da u svojim mkama za'drži kontrolu nad Bcdgijom, ou'da je luue učinjen prvi korak lin putu za mir, ali će taj put hiti đug, jer u namjerama Njemačke, 'da se odrekno svojih unoksionih prohtjeva na zapa'du, no će niko moći viditi i zadovoljavajućo riješenje svih pilanja o miru, Ali hi ipak to kao prvi korak 11 a putu za mir značio konačni poraz svenjcmaca. Konačno napuštanje svememačke mis)i prvi je uslov za jnir. Duznost je sporazunmih sila 'da porado na to’me, da radi postizanja tog hilnog uslova sporazunmo vla'dc ohnaroduju svojo ratno ciljevc. Drža'ti i if'ialjc u tajnosti mirovne uslovc sporazumnih siia, ka'd Njemačka odustaje od svojih aneksionih prohljeva, hila bi je'dna teška pogreška, alco no i zločin.

šicu. Tefegrafske, telefonskc i elck- ' trične žice su bile svtida nokidane i lcžale su 11 a drvenoj kalđrini, koja jc 11 a umogo mjcsta granaiiama bila izrivena. U okollni dvora šamo .ic po neka kuća es-tala sa svim čitava, komadl granata i šrapnela nanijcli su manje ili veće štete skoro svakoj ktići. Pred zgradom ministarstva prosvjete graimtc su stvorile 11 kaldrmi pravu -provaliju u velikoni prosioru. Kuća pok. dr. Hirscha, koja je vcč ranije bila znahio oštećena, te je noći ponovo pogodjena i vcćim dijelom srušena, tako isto i kuća pozadi uje, pa onda kuča na uglu Markove ttlice, koja so prije izvjesnog vremena montia sa svim porušiti. Kafanu Moskvu je grauata skroz probila, a s drugc njcnc strane, n Balkanskoj nlici, veči broj kuća je jako oštečeu. Na 'fcrazijama su od Ijepših zgrada jako oštećene: Ruća pok. Markovlća, načel. ininistarstva spoij. iiosl., koja tii dauas nije opravljena, unutrašnjost kuće Krsinaiiovića i od nje prijcko obe novc, tek dovršene zgrade, Na ,,/irovnoni vijencu" nije iii jedna kuća ostaia uedirnuta, a inia ili dosta jako oštcćeihh, tako isto u Prizreuskoj, Kosmajskoj i Brankovoj ulici. 1 s drngc stranc Terazija a ulicama, prema Dnnavu bilo je velikc šl:ete. Zgrada Uprave Foudova je dosta oiako prošla, nju jc grauata tidariia u prizemni dio iz Vasine ulice, izbacila nekolrko kamenili ploča i zarila se u podrumu. Kad sam se sa ovog površnog razgleiauja oko 9 sati vratio na Terazije da « hotelu ,,Paris“ nopiiem kavu, 8tra-

hoviiim fijukom iireleti granata prcko Beograda. Time je protivnik dao bio znak da dombardovanje grada protiužuje. Svijet ie bjcgao 11 a svc strane. a i ja s njiine, da se dograbi svoga krova. Fijukanje graiiana i strahovitc cksplozije bile su učestane tako, da im je teško bilo ocijeniti pravac, ali se moglo ipak toliko ocijouiti, da protivnik ponovo tuče središte Beograda, kao što se <0 i Utvrdilo, jer ni jeidua granata nije udarila -dalje od liotel „Londona , ‘. Oko 2 sata poslije podne morio sam otići do telegrafske stauice, koja se još nalazila ti Kolarčevoj zgradi. Išao sam hitno ulicom kralja Aieksandra. Kad satn prošao bio novu skupštin-sku zgradu granata ie sitfahovi’tiin treskom udarila 11 kuću apotckara Viktorovića i porušila ie, a druga u đvorište liotcl ,,Parisa“. Produživši mit jedva sam mogao proči kroz Dcčansku ulicu, u kojoj su mnogo kuće bile jako oštećene a kaldrma je bila prosto isprepietna oborenim žicama. 'foga dana mcdju mnogim oštećenim zgradania naročito su vrlo iako ošicćene zgrade: univerzitet i narodni muzej. odmali do njega 11 a uglu porašena je dvosiiraina zgrada apotckara Alarkovića. Klasna lufrija, iiekoliko zgrada u staroj čaršiji, na Zereku i oko nrajog Kaiimegđana. Qvo produžcno bombardovanje jc trajalo besprekidno do 7 sati 11 veče. btctc su bile ogromne. ali je na žalosr bilo tog dana I Ijudsklh žrtav«}. S. P. R.

Amerlčki financijskl krugovi proriču za zlmu svršetak rata. (Naročlti brzoiav „Beosradsklli Novlna") Berlin, 21. septcmbra. ,,V 0 s s i s c h e Z c i t u n g“ javlja iz I.ondona: U anioričkim financijskim krugoviina se održava i raste uvjerenje, d a j c m 0 g u ć e. ;1 a ć c s e p r cg 0 v 0 r i 0 m i r u 0 1 p 0 č e t i j 0 š p r i j e i s t j e k a 0 v e g 0 d i 11 e. Vijesti u 'tom smislu poslate su brzojavnim putem i u Paris, ali tamošnja cenzura nije dozvolila đa se objave. Englesko pipanje u belgijskoin pitanju. (Naročiti brzojav „Beogradskia Novina") Berlin, 21. septcmbra. 0 vijcstima engleako njemačkog zbliže-nja u belgijskom j itanju piše „Loka 1anzeigcr“: Ko'iko smo mi izvješteni, Uoista jo u posljednje vf ijemo bilo nekog engleskog pipanja u keigijskom pihuiju, a tako isto je na ueobavezan način odgovoreuo; o'dgovor se bavi cngleskim poticajem, 'da se belgijska zaloga zamijeni s njemačko-afričkim kolonijama. Da Ji jo odgovor u jpozilivnom ili liegalivnom smislu sastavljcn, i!i su protho'dno tražcne zadovoljavaj uća jcmstva za Belgiju, to spada u oblast-'manje ili više umjcmih nagalđjanja, koja su javnost zahvati a. Painleveovo miaistarstvo posiiedii.il korak za ugušivaiije mirovnc struje. (NaročiH brzojav „Beogradskih Novlna") Žencvas 21. septcmbra. Kako ,,H u m an ito“ veli, Painlćveovo prcdsjedništvo raintstarstva j e p 0 s 1 j e d n j i k 0 r a k z a 11 g U š i v a11 je mirovne struje. Sooijalistički kongrcs ćc se sasaiti 6. okfobra u Bordea-uxu. On će uvjeri-ti Painlćvea, đa je pirt za mir otvorcn. Francuska se mora sačuvati nevolja novog zimskog rata.

Nova potapljanja. Kb. Berlin, 21. sep.iembra. AVolffovured javlja: U Atlantskom oceanu potopljeno je od liaših podinornica pouovno 20.000 tona. Medju potopjjeuini brodovinu ualaze sc dva velika naoružana parna broda, kao i jedan dupkom krcati tovarni brod, vjerovat'no s tovarom niuuicije. Taj je brod potopljen usred jakc slgurnosne pratnje. , . Načclnik admiralskog 1 stožera orj -iftioninriec. Neograničeni podmornićki rat. Posljedicc iieograničenog. podinorničkog rata. Kb. London, 21. septembra. „Timcs“ javlja iz Sitlneja: U Australiji. zbog uešlašice hro'dskd zapremino brzo opadaju sve zalilie. \ustralska industrija ne možc zbog nedostatka stiojova 'da artikle, koje jo ranijo uuosila, sama proizvodi. Ovo ima za poslje'dicii, da japanska trgovma sve više raste. ■ Dogadjaji u Itaiiji. Krunski savjet. (Naročiti brzojav „Bcogradsklh Novlna") Lugano. 21. septembra. U R i m 11 je održan pod predsjedništvom k-ralja kriuiski savjet, kome su prisustvovali svi člauovi vladc, Na dnevnom redu su bili 11 c m i r i u g 0 rn j 0 j 11 a 1 i j i. Pred uuutarnjim slouiom. P u t .V i k 1 0 r a E tn a n u e 1 a u P a r i s i L 0 n d 0 n. (Naročiti brzojav „Beogradskih Noviua") Berlin, 21. septembra. ,,Kreuzz©iitiung“ saznaje, da kraJj .Viktor Emanuel namjera, da svojim putem u Paris i London izradi pomoć od milijun ljudi za talijanski frou-t, jcr mu je ta pomoć ueopiiodno potrebna da bi Italija posr.igla svoj cilj. Ako sc ta pomoć ne ulcaže, 11 n 11 1 a rn j i j e s 1 o 111 11 a 1 i j e n e i z b j c ž a 11 . Poklič talijanskih socijalista. (Naročitl brzojav „Beogradsklli Noviua") Budimpcšta, 21. scptembra'. ,,Az Es t“ javlja iz Lugana: Izvršni je odbor talijanskili rcvolucijonarnih socijalista obnarodovao poklič, kojim poziva sve soćijalisfe, da sc slože radi otklanjanja kapitallstičkog društvenog poTd’ka. Poklič ističe poirebu za neodložno zaključcnjc miia.

Otrijeznjivanje u Americi. Kb. Berlln, 21. septembra. „L okalanzoigei“ 'donosi iz Haaga new-yoršku vijest, prema kojojl Hearst ošlro napada u „Ne\v-York Ame 1 can“-u \VUsoiiia i jijegovu politiicu, koja označava ratnom politikoin' i veli: Izvještaii naših vlastitin časnika iz Francuske javjjaju, 'da bi saveznici izgnbili rat, aJcof ini 'ne nabavimo dovoljno ralnog matciijala, brodoivl iljudi, da im pomognemoda; izvojuju pohje'dn. Ako mi 1o 11 c možemo, onda nema n i fcak'vc svrhe da savcznicima preporučimo proUuženje rata Prema podacima naših vlastitih časnifca laspolažc Njemtifka s više od jeduog milijuna izvježbane pričuve. Kolika je pričnva Austro-Ugarske, Bugarske i 'JTirske, to mi tačno ne znamo. Sporazunme sile imaju u Francuskoj oko 5 milijuna ljn'di. Anstio-l'garska ‘drži bez velike muke Talijane n škripcu. Sporazumna vojska u Grčkoj mogla bi 8e tako isto dobro lViiazS'Ji i ua ftjevcinga) polu, Engleske vojske y

22. septembra JBI7. Bro] 260,

Mesopofamiji 'drže Turci 1 Bugan s lakoćom u škiipcu. Rusija je prestala biti kakva činjenica u ovom ratu. Cijelo sc pitanje sastoji u tome, 'da so prohijja njemački zapa'dn i front. Ali naši časnici javJjaju, 'da 5 mihjnna francuskili i engleskih četa za laj zadatak nisu dovoljni. Koliko čo lju'di za to hiti polrebno, ako njemačke pričuvc pa mož'da i njemački vojnici, koji će se povući s ruskog froni a, pojačaju front na zapadu, mi ne znamo. AJi ćemo mi morati najmanje 4 mili- i juna lju'di, pa možda i dva put više, ] poslati saveznicima u pomoć. Prelpostavljajući, 'da mi toliki broj ljudi možemo izvježbati i njaora-žiali i 'da podrnornice ne će trgovinsKe bro'dove moći brže uništiti nogo što ili mi gra'dimo i da mi svo nažo trgovinske liro'dove, kako okeanske parno hro'dovo t.dco i obalske brodove, možeino prepraviii, nama će bili najmanjc 5—G godina potrcbno da hi taj zaidatak mogli izvršiti. Mcdjutim po'dmornicc n i danas ne miruju. One torpeduju mjesečno najmanjc prosječno 1 milijun tona, dakle jnnogo više nego što sve bro'darnice na svijetu mogu sagra'diti. Svaki račim 0 transportu ljudi i materijala iz Amenkc nalazi se u magli, 'dokle god mi 110 mognemo po'dmornicc savladali« Pošto stvari tako sloje, to bi doisfa holjo hilo, 'da se rat časno završi, Smijcmo li poslati čete ra'di uništenja Njemačke, kad one- mogu biii potrebuo i u vlastitoj zemlji?

Najnovije brzojavne vijesti. Njemačka i Argenthm. Kb. Lonclon, 21. scptembra. ,,R c u t e r“ javlja iz B 11 c n 0 s Airesa: Senat je gotovo jednoglas110 zaključio prekid diploinatslcih odnosa. sa_Njemačkom. Američki ratni proračun. (Naročiti brzojav „Beožradskih Novina”) Washhigton, 21. septembra-. Clan kongresa F r i 1 g e r a 1 d, koji jc ujedno i izvjesrtilac proračimskog odiicra, podnio je predračun do 1. jula 1918. — Prcdiračun predvidja svo;u od S5 milijardi dolara-. Samo za gradjenje letilica predvidjano je 3.2 miiijarde doiara. Prcma tomc računii Sjedinjenc Države če d-nevno izdavati za rat 250 milijuna dolara. Švajcarska štampa 0 izjavi Painleveovoj. Kb. Beru, 21. septembra. Njemačko-švajcarska štampa vidi u vladinoj izjavi Painleveove znak rastreznjivanja friancuskih vladinili krugova i skretanj-e od bezgraničnih i I uz i j a naj'n-ovije prošiosti. „Baseier Natlonalzeitung“ veli: Kadl se sravni izjava Pamlevea s programima Vivi-ania, Brhuida pa i samog Ribota, lcojc su ovi podnijeli komori, onda sc ne može čovjek oprosdti uticaja, da je u Francuskoj poslije ljevnjih nada nastaio jesenje neprijatno raspoloženje. Cjelokupni smisao njegove izjave izdaje izvjasnu rezignaciju. Nigdje se ne vidi u izjavi jasna naid'a, da neprija-telj može bifci vojnički pobijedjcn. Njcgova izjava do dtiše ne ukazuje još put za mir, ali pokazuje jaku zamorenost i g 0 1 0 v 0 s t Francuske za mir. ,,Z u r i c h e r N a c. h r i c h t e n“ pišu: Program-na izjava vladina znaći prvi ali ipak vrlo značajau preokrei od strane sporazumiiih sila za mlr. O-vo je govor, kakav so od suđbotiosnog avgusta 1914. god. nije čuo s pretlsjedničke stolice francuske vlade. Govor Painlevea pokazuje više lice mira liego rata, pošto nade za liiir isključuje do one mjcre, koja se za sad francuskom ministru predsjedniku mora dopustiti. Potankosti glasanja o povjercnju ito v oj vladi 11 francuskoj komori. Kb. Berlin, 21. septcmbra. ,,N a t i 0 n a 1 z e i t u n g“ javlja iz Žeuevc: Prilikoin glasanja 0 povjcrcnju Painleveu, koje jc u francuskoj komori primljcno sa 37S protiv 1 glas, uzdržalo so od glasanja 178 poslanika. Medju njima sve socijaliste. Ostali nraogobrojni poslauici, 'koji su se od giasanja uzdržali, pripad'aju socijaJdemokratskoj stranci Caillaima. Uslijed ovako izglaisaiiog povjerenja kabinet ima protiv sebe cjelokupnu Ijevicu.

Grad i okolica. Dnavnl kalnndar. D a n a s fc subo'a 22. scptenibra, po starom 9. gcptcmbra. — RimoUatolici: Mauridj m. (Uvatrc); pravoslavni: JoaUim i Ana rođ. Bogorođ. Časnička 1 člnovnlčka Uasina otvorena )c do 12 satl u noći. C. I U. vojnički dom: Citaonica, soba za pisanje i igranje, kantina. Otvoreno od 7 satl iz jutra do 9 sali uvcčc. Slobodan pristupsvakom vojniku. Beogradski orfcum (u bašti Hotel Takova); Početak predstave u 8 sati uveče. Kincmatografi: Vojnl kino uKralja Milana ullcl br. 55 {Koloscum): U 6 sati poslijc podnc predstava za vojulkc, a u 8'30 uvečc predstava *a časnike. — C. i U r. gradjanski kino na Tcrazijama br. 27 ffarls): U 6 sati uvečc prcdstava za gradjanslvo. Noćnn služba uapotckama: Ođ 16. douključivo 22. septeuibra vršiće notnu službu u Bcogradu ovc apotck«: Setaković, Kneza Mihajla nlica br. 45; NlUolić, Bitoljska ulica br. 2; „Crveni k r s t“, Beogradska itlica br. 2. Paropiovna veza. Jz Beogrnda aa Zcmun: 6, 7, 8, 9, 10, II i 12 sati »rlj« podnc; % 3, 4. 5, 6. 7, 8 i 9 sati

prije podnc; 1'30, 2'30, 330, 4'30, 5'30, 6.30 7'30, 8'30 i 9'30 posltje podne. — iz Zcmuna za Pancsovu: u 1 sat poslijc podnc I u 8 sali u vcče. — Jz P a n-' csovc zaZcmun: U 6 satl lzjulra 1 u 4 saia poslijc podne. — Ladja, koja vozl izmcdju Zemuna i Pancsove i obratno ne prislajc u Bcogradu. — Brodarski saobraćnj. Obrcnova c—S mederevo. Polaz;iU iz Beograda za Obrenovac: siljcdom i subolom u 7'30 satl u jutro; iz Obrcnovca: za Bcograd: čctvitkom i nedjeljom u 7'30 sali ti jutro; iz Bcograda za Smcderevo > ncdjeljom i četvrlkom u 3 sata poslijc podne; iz Smeđercva za Beograd: utorlionr 1 petkom u 8 sati u jutro. — Brodarskf saobraćaj izmedju Bcograda t Budimpcštc: Brod iz Beograda za Budimpešlu krcće svakoga dana u 5 satf izjutra; brođ stižc u Budlmpcštu drugoga dmia u 3 sata poslije podne. — Iz Budint pcšte za Beograd kreće brod svakoga danal u 10 satl noću; tt Beograd sliže taj brod) drugoga dina u 12 satl u noći. B o t a n i £ k a b a š t a. Otvorena ittorkon?,' čctvrtkom, nedjeljom i praznicima. Posjeta bolcsnlka u bolnicama: Ubolnici .Brčko": od 2—4 sata poslijc podne; U bolnici ,,Briiim“: od 9"30—12 sali prije* podnc i od 2—4 sata poslije podne. — Ug c. i k. gradjanskoj bolnici: u utorak, čc-, tvrtak i nedjelju od 1—3 posllje podnc. Rijcčno kupatilonaSavi, otvorcno od 6 satl izjutra do 7 sati uveče. j', Vojno p a r n o i t o p I o k u p a t i! oj uCarDušanovojullci.— 1. Kw patilou kadama: a) Za vojne osobe otvoreno rađnim danlma od 7 sali prijo’ podne do 5 sati poslije podne, a nedjeljonf 1 prazniclma od 7 sati prije podnc do 12'/j sati u podne. — b) Za gradjanstvo radnirrr danima od 9 sati prije podne do 5 satl] poslijc podne, a ncdjeljom i praznicima ocl ; 9 sati prlje podne do 12'/ 2 sati u podne. — 2. Barno k upa ti 1 o" za časnlkiv i njlma ravne činovnlke otvoreno, jc utorkom, srijedom, petkom i subotom od' 7 satl prijc podne do 5 sati posiije podikv’ a ncdjcljom i praznicima od 7 satt prlje podnc do 12>/, satl u podne. — Za gradjane muskogpola otvoreno je parno' kupatilo ponedjeljkom i četvrtkom (ako u' te dane ne pada kakav praznik) od 9 satf* prijepodne do 5 sati poslije podne. — Čas-„ niclma i njima ravnim činovnlcima stoje na volju da se služe parnim kupatilom i ii danc odredjenc za gradjanstvo (ponedjcijkom 1 četvrtkom). Blagajna se zatvara rađ< niin danima u 12'/., sati, a nedjeljom i praz-, nicima u 12 sati u'podne. Isforijski kalcudar. • Na današnji dan 22. s e p t e m b r s 1791. god. rodjen je n N o w i n g t o n B n 1 1 s-u blizu Londona engleski prrrodnjak Mihajlo F a r a d a y. — 22* sepiiembra 1793. god. rodjen je u selir' A d a š e v c i m a u Sremu zaslužni srp-' ski knjižcvnik Gjorgje Magaraš e v i č prvi urednik „Lctopisa* 1 Mah-' ce Srpske. Svršivši osnovnu školu iri rodnom mjestu produžio je školovanje-' na karlovačkoj srpskoj gimuaziji, pa je zatim u Pešti svršio filozofijit, docniic; je stupio u karlovačku bogosloviju, vr-' šeći jednovremeno nastavničku shtžfcu : na karlovačkoj gimnaziji. 1817. god. predje na novosadsku gimnaziju, gdje; je- radio itored slavnog P a v i a ž a f arik a. U Novom Sadu razvio je Maga-’ rašević obilat književni rad, te je fcio| u službi novih, itaukom osvećeniit ntisli ti glavnim pitanjima srpske književ-' nosti. 1827. god. proputovao je Srbiju opisao taj put u djclu ,,P u t e š e s t v i j a 1 ; p o S c r b i j i“. Bfo je, kao što rekosmo. 1 prvi ttrednik ,.Letopisa“ „Matice Srp-J skc“. Magarašcvićeva đjela najvcćinrsu dijelom istorijske prirode, tako jej dao živo-topis Napoleouov (prijevodU,’ pripremu za istoriju srpsku i sloveu* sku i t. d. Umro je 18. januara !S30i> god., a sahranjen je pored novosadske ps'avoslavne saborne crkve. — 22. sept'embra 1814. god. umro je u B e r l i n tt čuvern glumac 1 f f 1 a n d. — 22. sejjtembra 1862. god. izdao je ondašnjf predsjcdiiik Sjedinjenih Američkiii' Država, čuveni Avram Liucoln proglas, po kojemu svi crnački robovi od 1. januara 1S63. god. postaju slobodni američki gradjani. Oko toga pitanja vee se tada vodio krvavi gradjansla rat izmedju Sjevemiit Sjedinienih Država, kojc bijahu okupijene oko zakonitog predsjednika L 1 n c o 1 n a i južnili, koje su se bile odmetnulc. Na ime u tim južnim d'ržavania dominirali stt veleposjednici, za koje je oslobodjenje robova značilo ckonomsktt propast. Stoga su se tc južne države odcijepile od ostaiog saveza i oružjem u ruci branili svojć zalitjeve. Razvio se krvavi gradjanski rat koji je završen tek 1865. god. porazom južniit država. 'kojitn je vaspostavljeno jedinstvo Saveznih DržaVa. 1 — 22. septembra 1909. god. otkrivena je u ziagrebtt spomen-ploča na domu slavnog đr-a Ljudevita Gaja. Riniokatolička služba Božja. U nedjdju (23. septetnbra) služićc sc: I. U konaktt: U 8 sa<i u jutro magjarska propovijed i tilia sv. misa za vojništvo. Prb stup hna i gradjanstvo. U 10 sati prije podne talijanskft propovijeđ za talijanske zarobljcnikeII. U žnpskoj crkvi: U 8 sati u jutro tiha sv. ntlsa ža školskn djecu; U 10 sati srpsko-hrvatska propcvijed i pjevana sv. misa; U 4 saia poslijc podne večcritja. U radne đane> prva sv. misa iračima u pol 7, a drttga u pnl 8 u jutro. Koncert Tkalčić-Gruss. Umjetnički koncerat Jure Tkaleiea (cello) i HermaTtna Grussa (glasovir). za koji smo javili, da če se obdržavad u u t o r a k 25. o. inj. u velikoj dvoranit stare etapne nienaže (prije „Kasuia“]i itna ovaj birani raspored;