Београдске новине

Subota

Broj 260. 1. Lalo : Cello-koncert: Allegro maestoso, Intermezzo, Allegro vivo (cello i glasovir). 2. a) Brahms: Rapsodija; b) Mendelsohn: Uspavanka ; c) Mendelsolin: Prelja (glasovir). 3. a) Bruch: Kol Niđrei; b) Tkalčić: Hajd u kolo I (cello i glasovir). 4. a) Wagner Brassin: Feuerzauber; b) Liszt: Rigoletto-Fantazija (glasovir). 5. a) Saint-Saens: Allegro apassionato; b) Chopin: Nocturno; c) T k a 1 č i ć: Sćrenade de Pierrot; d) Popper: Tarantella (cello iglasovir). Početak u 8'/a u veče. Prev prod aia karata u eitapnoj menaži svaki dan od 9—12 prije i 3—6 poslije podne. K a rt e vr i j c dc zavojništvo i z a gradjans tvo kao propusnice do 12 s a t i u n o či. Interes je za ovaj konccrat već sada znatan, naročito u gradjanstvu, kojemu je čelisita Zagrepćauin Juro Tkalčić ostao u ugodnoj uspomeni još sa svoga gostovanja prije balkanskog rata. Neki su ga uedavno sluSaii i u Zemunu, pa sa mogli vidjeti razliku od nekadanjeg gusilača i sadanjeg vir-tuoza. Manje poznati ali jcdnako vrsni glasovirač Hermann Q r u s s, zadivit će jednako sluša'telje svojim savršenim sviranjem. Program ja tlako udešen, da ćc bi?ti udovoljeno svakom-ukusu, jcr ittia u njem lakših melodijoznijili i opet tcžili točaka; zaitim stavaka, u kcjima dolazi do izražaja umjetuikova duša i čuvstvo i opet stavaka, u kojinia će sc vi'djieiti tfehnika ruke. Već pjrva točka ,,Cello-koncei"t il kao najmnogostrajiija podat će cjelokupnu sli'ku reproduktivne snage u obojicc umjetiiika. Svračamo pažnjtt i 11a Tkalčićeve originalnc skladbe „Hajd u kolo!“, pa „Pisrrotova serenada 14 ; u ivjinia prevladavaju topli j jaki slavenski tonovi. Užiiak je s uinjotničke s't’ranc zajamčeti; progratn je isti, koji je izvodjen n većim gradovima monarhijC’, a aeidavno u Bukareštu i Sofiji, pa kako je svuda osvojio slušateljstvo, nadamo sc, da će i elita beogradskog gradjanstva znati cijeniti vrijednost ove svjetskc utrncje, te sc u ntorak nuiogobrojno naći na umjetniekom domiciiku, kakav se rijetko dešava. Darovi u knjigama. Darove u kujigama, ilustrovauua časopisima itd. za bolesne vojnike prima sa zahvalnosću carsko njemačko' zapovjedništvo za sakupljanje bolesnika, Miloša Velikog ulica 70 . Zatvaranje kaiana, gostioua i radnji u Beogradu. Nakon uvodjenja nonnainog dcba od 17 . septembra ovc godrne, upučuje se s obzironv na vrijeme zafvaranja dućana, gostiona i kafana na naredbu od 1 . niar.ta 1916 . godine. Prema tome je zapovjedništvo lieograd-grad odredilo: da se sve gos t i o n e i k a f a n e u o p š t c i m a j u u 9 sati u veče, a s v e o s t a 1 e ra’dnje u 8 sati u vcče zatvor i t i. Izuzimaju se samo ono nekoliko kafana i gostiona, koje imaju posebnu dozvolu, da nvogu ostati duže otvorcnc. Objava c. i k. vojnog građjevinskog odjdenja broj 14.002 od ove godinc o štednji pri upotrebi električne strujc ne oilnosi sc na gostione i kafane, _ koje nemaju naročite policijske dozvolc, da mogu i poslije 9 sati u veče otvorcne biti. Uredovni satovi prijavnog odjeleuja. Ured c. i k. prijavnog odjeljenja okružnog zapovjedništva Beogradgrad radi sa publikom svakoga radnoga dana od 8 d o 12Vž s a t i p r i j e p 0 dne i 0 d 3 Vz do 6V2 sati poslije p 0 d 11 e. Nedjeljom i praznikom radi nrcd samo p r i j e p 0 d 11 e, posl'je podue nema uredovnih sati. P r i j a v e i 0 d j a v c p r i 111 a j u SO s Vak 0g a dana sa 1110 p r i je p 0 đ 11 e. Obustava plovidbc izinedju Zemuiia i Szegeda. Zbog niskog vo'dostaja na T:si ohustavljena je 'do tlaljega parobi'odarskat plovi'dba izmedju Zeinvma i Szegeda, kojvi je pcAJržavao brod ( ,Merkui“. Krctanje gradjanskog s*anovn»šlva u Beogradu. Oradjansko stanovuištvo, prcma objavi okružnog zapovjcdništva Beograd-grad, koje ueirta posebne dozvolo za kretanjc po varoši, može sc slobodno kretati 0 d 5 s a t i u j u t r 11 d 0 9 s a t i u v e č e. Radjanja, vjenčanja i uroiracja n Beogradu. Preina podacima kojs smo dobili, u Beogradu se prošlog mjeseca a v g u s t a rodilo 26 djcee, od kojih je bilo 16 muških, a 10 ženskiir, sva su živa rodjena, U istom mjesecu 11 Bcogradu nije izvršeuo ni jedno vjenčanje. Umrla su 202 liea, od kojih je 7S niuškiii, a 174 ženska. Od ovili su umrli zbog staračkc slabostl 37, 33 od tubcrkuloze, 23 od euterltisa, 11 od mane srea, 11 od artcrije skleroze, 6 od itifusa i ostalo od dnigih raznili bolesti. Kod svojih kuća mnrlo je 117 liea, ostalo po bolnicauia i matcrinskom udruženju. Po zaniuiatiiju od uniriih lica biio je: M5 radnika, 31 zanatlija, 16 čiuoviiika, 8 trgovaca, 7 zemljoradnika i 105 lica drugog raznog zaviimanja, ili u opttc be? zanimania.

BEOORADSKE NOVINE

Izgubljeiio. Je'đan siromašali vojnik-ortionaus izgubio jo 20. o. mj. prije podno na putu o‘d hotel „IiOnđona" do suda u Miloš Veliki ulici crveni omot sa 250 K. U Omotn nalazila se osinv toga jedna potvr'đa časničke mcnaže I. tc dva privatria pisma. Pošteni se nalazač umoljava, Ba taj oniot pre'đa u kancelariji ju Kraljla Milana ulici br. 64. Dobiće 50 K nagra'de. Vijesti iz unutrašnjosti. Teška nesreća. Javljaju nain iz L e s k 0 v c a 1 Premda se narod svakom zgodom upozoravao, da buđe oprezau pri radu kod vršalice, rnš svijet još uvijck ne posvećuje tom stroju dovoljno pažnje, a, kad se koine šta desi, onda, razuniijc se, kuka i prdklinjc pamct, što nije bio oprezniji. Ali Šta ćcino, svaki je pametniji, kad polazi od kadije nego li kad polazi k lijemu. Svaki se kaje fek onda, kad jo prekasno. Tako se i u selu Konatice zbog nepažnjc na radu kod vršalico ovih diana dcsila vclika nesreča,md koje će jedan ncsrećnik imati žalMnu uspomenu dok je žrv. 18 -godišnji Milisav P e t r 0 v i ć rodjeri 11 selu Stubline, srcza Ub, bio je 14 . 0. m. 11 selu Konaticc uposlen kdd vršalice. Momak je pjevao i veselio sc i posao tnu išao brzo od ruke. Sriijao je gore 11a stroju i gurao nogoin snopove pšenicc. Upozoravali ga, cla pazi, jer da obično poslijc veseija tlolazi plač, ali motmk se samo smijao i na sve opomene još jačc zapjevao. Odjediiom mu vršaJica zaiivati nogu, i mladić u sred pjesme strahovito vrisnu. Zaustaviše brzo stroj, no bilo je prekasno. .Višalioa je nesrećnom mladiću srnrvila i otrgla cijelu nogu. Ođvožli ga teško ranjcna 11 bolnicu, gdjc se z'oog velikog gubitka krvi bojc za ujegov život. Eto, novi dokaz, cla se pri radu kotl vršalice ne treba šaliti i đa ireba biti vcoma oprezan. Ne veli se badava u našern narodu, da je opreznost mati nnidrosti! Ne ostavljajte djecu bez nadzora. 11. 0. m. uputila sc Vasilija Matejić iz Vrčina ti Bcograd, da posvršava neke poslove. Kod ku.će je ostavila bez ikakvog nadzora samoga svoga S-gođišnjeg sinčića Vitomira. Dječalai bilo dosadno, pa se si/ao đa igra žižicania u dvorištu kraj sijeina. Razumije se, djavo ne miruje, sijeno se zapalilo i 11 tili čas nastane velika vatra. Dječak še dao u dreku, a 11a to dotrćaše susjedi i teškom mukom pogasiše vatru. koja jo mogla da uanese veliku nesreću čitavom selu. Izgorjelo je sijena 11 vrijednosti od 160 kruna i jedua šupa, koja još nije procijenjena. Roditelji, uc osiiavljajte djecu samu bez nadzora kod svojilPkuća! Svileni Ljuba. Javljaju nam iz šapca: E, a, šta bi vi rekli ri ovorno ,,modemom“ ratn, da se ne će pojaviti i limogo drugih čuđa — veća, nego što snio nri u Sapeu vidjeli, da i ljudi mogU postari sviteni ? I Nevolja ili žu'dnja za lalcšim životom, čino čovjeka mridrim; a da li ga ta muđrost vodi pošfonju jli apsu — to jc a. parta! Do juee Jrijaše kolar, bda je teška bra'dva da se na ovoj vmćini tešo jasenova japija... Došao Ljubo kolar iz Beograda, doyio za 30 bilja'da espapa: maiuifakture, plave lonce, šešire, sita, bakiaec — gcmištevare. .— Ozbiljna konkUfenđja šabačkim grosistima... tako zabnija glas je'dnog Idana (prije 4 mjc^eea) po Šapcu. Sabačkc se grosiste počešo 'da mršte na ovog konkurenta, koji davage jevliuije robu u šapcu, no što su oni mogli, u Beogra'dn kupiti. Bazletio sc svijef i Irči na Kamieak 'da vidi čudo od jevtiuoee, isto kao što hijašc prijo rata ko'd Talvi i Maudilovića, koji su rcklamirali 2 vagona prsluka a 3 vagoua pantalona!... U Maksićevoj kafani čitav vašar, s\ijet kttpujc, 'dobija i *na krcdit ... — Natumaiao I.juba na neku 'duboku kesu!!... šapuće sc po ša.pcu. Uažda Maksić, Bo/.c moj, nije da Irči oko ,,pravog“ novog gazde šabačkog, već leti, tu dolaze klanjanja, jcdan' ’dječko pridržava kaput, dmgi štap, tieći namješla stolicu gdje ćo ,,gospodin“ Ljubo 'da sjednc!! Staćeš nm, zamjevke nejna, „mo'derna“ kafana, „mo'deTaii" rat, „moderari' liotclijcr -- sve je ,,modcmo“I... Hmt 'djevojke, inladc trgovkinje, da. polome noge trčcći oko mladog bogalaša tražeći „trgovačke veze“ s njim, — sa'đa so tek ču’da stvaraju... — Jub kako je če'dan, mali brčići, pa vickast, zlatan je on! —• tepa mu Lela... — Cali lu'do — ukorava je Mareićeva, 011 je prvi u Sapcu, ravna mu nema on je za nas ceo svilen!.,. — Jest, kamila misli je'dno, a kamilar 'drngo... Zar, Moša, Sarnga, Ojuro i Frajt ra'de 30 godina trgovinu, pa 110mogu da kupe ni tuce Šubara „angro“, n ovaj kolar, pa za uoć postao op, 'gaz'da!., lako so ja'dikovalm ova čeiiii egzemplara „nnivnosti“!... — Mi moramo riješiti ovaj proldem 11a Sabačkoj pijaci, 'da li jo zbilja sav O'd svito ili jc protkan i kojim koncem O'd kudUje... predloži naš Sarapa. — Pa lo jo lako, samo ako Ljubo igra „farbla" 'dodado jotko Bjoko Sljiper, I.ijcpo namještena soba u ka.fanj

Maksićevoj bijaše zatvorena tako reći liermetički, prozor bijaše tapaciran jedriim ćilimom, a na stolu' so moglo vi'djeti 5 novib ,,špiiova“ karata. Noći su prolazile, 'dani su osvanjivali, robe je sve manje i manjo dolg,zilo tt kafani na lageru. Nakon 'dva mjeseca buTnog frgovanja mfigla so vi'djeti česfco uz našeg ,,svilenog“ je'dna prosijoda mala žena, koja je pratila Ljubu kao; demon Hrisfca —< fo bijaše 'đaljnja rodjaka njegova'Mara!.., Jednog jutra puee glas.., Ljubo sviIcni izgubio na kartama 9 hiljada, drugog jutra... Joco kasapin dobio od Ljube 600 dinara 11a dominama ... Ljubtt uhvatili u ,,švercu“ duvanaj Ljuba izgubio 11a ,,ajncu“ 2 hilja'de kruna.., Ljul)a preko njegovo Mare izmamio od neke Žanko 35 hiljada krona, po Sapcu izmamio oko 15 biljada, — puče tikva, zasmr'do cio Sabac... Ljuba bijaše spolja svilenf ali'unutra say o’d đruštvenog kala.,, Sad, za dalje izvinite 1 —- riječ ima bcogra'dska i šabačka policijal

Narodna privreda. Priredba sjemenja za sjetvu. (Nastavak), Kako sc vidi, svaku spravu treba poznavati u dušu, poznavati dobro materijal od koga jc sastavljena; sve njene sastavne dijelove, kako se zovii, kako' sastavljaju — te ne samo znati tvornice, kojc prave najbolje sprave, te vrstl, liego znati ih i naručiti prema potrebama i prilikama 11 ašeg poljoprivreduika. Kađ tvornica primi pisino, 011 a odmah iz samog saslavlca vidi, da li ima posla sa strukovnjakoiu ili sa laikom, slabim poznavaocem same stvarf — pa ee mu prema tomc robu i poslati. 1 ako se širenjem privredne prosvjete i pouke ide za tim, da svaki poljoprivrednik gleda sa razlirajevanjem i sa izvjesnim znanjem 11 a svojc gospodarstvo i njegove potrebc — ipak nije mogućc da svnki poljoprivrednik poznaje potanko sve gospodarske potrepštine. Zato ima ustanova, kojima je dužnost da ovu prazninu ispune, da poljoprivredniku olakšaju naid oko nabavke gospodarskili potrepština, te ga tako snabdiju gospodarskim potrepštinama prve vrsti uz što povoljnije uslove. Nije mogttće riražiti od pojedinog poljoprivrednik4r dri, 011 prati i proučava naprcdafr irijera u drugim državama, i da sc obavješćuje 0 uspjesima koje su dali obavljeni pokusi sa istinia. Zato su pozvani drugi faktori: strukovnjaci i gospodarske ustanovc. Upoznaii smo sc sa važnošću trijera za gospodarstvo, sa svojsfcvima ! koja dobar trijer treba da ima, a sađ I je nužno da se upiitiino u njcgovu upotrebu, ođnosno kako se rukuje sa trijcrom. Rekli sino'tia' je tiijer udešen za pšenicu i ra*, yli igj jcčam i zob, a da se opet svaki trijer, mjeiijanjem cilindra i sita za vrstanjc, može upotrebiti za sve vrsti žita. Z a d a t ak t r i j e r a. Trijcru je zadatak da iz žita odstrani: kukolj, plcvu, ijulj, koro-v i ostalo nekorisno sjeliienje. Razumije se, da žito mora biti prije očišćeno od slame. P 0 stav 1 janje. Trijer se mora postaviti 11 a ravno zemljište. Ako jc nužno, postave se daščice ispod nogu da se isti stavi 11 ravnini. Zatim treba paziii da. su kajiši dobro nategnuti, te i da su sva le ž išta podmazana uljera. Cilindar 11 trijeru mora se, gledano sa donjega kraja, okretati sa lijeve na desnu stranu. Ako bi se obratno okretalo-, lako sc može trijer u ciliiidru pokvariti. Okrctanjc. O brzini okrctauja kola zavisi znatno i valjanost rada. Broj okretaja u niinuti ima biti slijedeči: broj trijern (uiarka) Ia 1b I II 111IV V VI Vb VU

razređ I„ 111., IV., IV. a

1 65 63

6260

i 55 55

razred 11., V.

—

6563 1

00 00 1

46 1 15 1

•15

Važiio je istaknuti, da se za vrijciiie okretanja cilindra čcsto rupice začcpe zrnjem. U tom slučaju uzme se četka od žice, pa se ciiindar očisti. (Svršićo sc.)

Zvanlfne obiave. OBJAVA. Nakoli uvćdeuja lrormalnog doLa (od 17. sefilcmbra t. g.) upućujo se obzirom na vrijcmc zatvarauja dućana, gostiona, kavana na objavn' o'd 1, marta 1916. Prema tomc se odredjuje, đa so go(stione i kavane u opšte imaju u 9 sati, svo ostalc ra'dnjc u 8 eali u vcče zatvoriti. lzuzcto jo samo ouo nekoiiko lcavana i gostiona, koje imaju posebnu 'do/volu, 'da mogu duže ostajati otvorene. Objava c. i Iki'. VGG. Odjel B, broj 14002 1917. o štednji pri upotrebi električno strojo (tačka 1) no o'dnosi se na gostione i kavaue, kojo ncmaju naročitu re'darstvenu dozvolu, da mogu i poslije 9 sati otvpreno biti. Gradjanstvo, kojc nema poscbno dozvolo može so slobodno po varoši k.velati odi 5 u jutro do 9 sati na veče. | €ar. i kTalj. okružnO zapovjedniStvo Beogra'đ-grad,

22. septćfrim 19T7.

Stfina ^

Poslijednje brzojavne vijesti. Izvjestaj niemačkog vojnog vodstva. Kb. Beiiin, 21 . septembra. Zapaduo bojište: Froiit priiestolonasljeđnika Rupprechta bavarskog: Cete 4 . vojske jro'd vodstvom gcnerala pješa'dijc S i x t a pl« A r n i m a p objcdonosno su rzdržale prvi dau treee bitke u Flalidriji. VaIreno djelovanje neprijalolja, koje je yeq poslje'dnjili dana dalo naslućivati na veliko razvijanjc neprijateljskib borbenih sredstava, doseglo jo 2 Q. septembm na frontu o’d okruglo 12 kilometra, jraj'rišu mjeru. Iza silovitih valova jiajjaČc bubnjarskc vatre iz top'ovaj i sprava' za bacanje mina sviju kalibara, pošlo jo jutros u uzanorn napa'đačk'om prostoiu izmedju Langenurcka i II0 1 e becke na ju'riš najmanje Hevet b ritanskib 'divizi ja, međju jijima višo australskih, podupiranib mnogostroko o'd oklopljeniti automobila , i sprava z'a bacanjc plamcnova. Napa'daj je doveo neprijalelja poslijo borbe, koja je kolebala čas na ovu eas na onu stranu, do 1 kilonrcLra dubinc u liašu odbranbenu jzojiu; U pravcu prcma E a s s c h c n d n e 1 e i G b o I u cvele prodro jc ncprijalelj privrcmcno nešto dalje. Zapadno od Basscbeiv daele potisnuo jc jtepn'jat'olja natrag liaš priotivnapadaj; sjevemo odf drmna M e n i 11 - Y p e r ri ostao je dio: zemljišta u njegovim rokama. U svim ostalim ods jeclma bojnog polja Englezi su uz najtežc svoj.o gubitkc do predvečorja č i t a v 0 m i j u n a č k 0 ni b 0 r b’o m n ašib čc ta b ačcni natrag i p 0pu l lijjevaka izgradjeno polje riašeg borb'enog prostora, preko k 0 j e g a u i j e s u m 0 g 1 i v i š c n i k a kvog zcmlji.šta 'da zađobiju ni ncpr i jatel jska pojačanja, koja su uveče nanovo poslata u vat r u, M j e s t a, k 0 j a s 0 11a 1 a z e u b 0 rbonoj zoni, u cjclosti sc nalaze, U našem p o.s jcdu. Danas u jutro nisu dosada Englezi nastavib boriie. Kn'o f U' prijašnjim bitkama U Flaudriji pokazalo je naše vo'dstvo zajedno sa svojim čelama vrhun ac val jariost i. Kod ostalih vojski zapadnog frorita, jia istoku i n:a Balkanri nikakvih natAčitih dogadjaja, Pn’i zapovjeđnilt glavnog stana 1 pl. Lndendorlf. Austro-ugarski odgovor na papinsku notu. i, Kb. Bcč, 21 , septcmbra 1 . jri T > OdgoVor, koji je austro-ugarski mimiistar spoljnih poslova 20. 0. mj. u iine svoga vladaoca predao papiuskom nunciju 11 a notu Svetc Stolice, sadržaje u glavnom ovaj tok mlslii „Za vrljeme ovog strahovlfcog rata MI smo uvijdc u NjegovoJ Svetosti papi gledali onu flajvlšu lićnoat. koig je snngoin svoga

prekozenmog poslanstva i hvaleći svojem visokom shvaćanju postavljenih dužnosii, prosta svakog uticaja, znala naći put, koji bi mogao đovesti do oživotvorenia Naše vlastitc želje, — d'o fcrajnoga i zasve stranke časnoga mira“. ,,Od liastupanja 11 a prijesto Našili prjtdjedova potpuno svjesni Svoje dužnosti, koju nosimo pred Bogom i Ijudima za povjerc-nu Nam sudhini! Aitstro-Ugarske Moriairhije, nijesmo nikada iz vida izgubili visoke eiljeve, da Našim narodima Sto skorije, prnžiino opcit blagodati mira“. Zatim se upozoriije na pokušaj, koga su u svrhu uasnoga i trajnoga mira prošle godtnc preduzele NjemačIca I Aiistro-Ugarska u sporazunm sa svojim saveznicima, a time se u vezi u odgovoru ponovo iiaglašuje, da Austro-Ugarska teži za miroiri, k 0 j i b • ž i v 0 1 n a r 0 d a b i 0 k a d a r 0 s 1 0 b 0 d i t i 0 đ 111 r ž n j e i osvctc i s ač u v a 0 b u d u ć a p 0 k 0 1 j e 11 j a 0 J 110 v ih r a fo v a. Austr'o-Ugarsk’a se vla'cla na kraju i’zjavljujc sprcmnom, da stupi u prego vore o papins’koni pre'đlogu, da se u sviTiti jzbjegavauja budućib ratova sva preporna pitarija izriesri pre'd ; o b r a n i č k e s ri 'd 0 V e.

Njemački odgovor na papinsku notu. Kb. Berlin, 21 . septembta. Jučo je pre'dan ndgovor jta papijjskil notu, O'dgovor se u meritumu poklapa sa aristro-rigaxskim nVlgovoroin. no 11 c ulazi ri poje'dinosh’ kao austro-rigavski o'dgovor,

Ruska vlada nije pristala na londonski ugovor o zabrani utanačenja’ zasebnoga mira. (NaročM lirzoj'av „Bcograitskili Novina'') Stockholm, 21. septcmbra. ,.N 0 v 0 j e V r e m j a“ iivjcrava u svom broju od 15. o. mj„ da vijesf, kao' da je privremena vlada pristala na iondonski ugovor 0 zabrani utanačenja za-( sebnoga mira. ne odgovara.čin j cn i c a 111 a. Po Kerenskovom nalo- j gu Čejdze je 16. 0 . mj. u rađničkom i vojničkom savjefu saopštio, da privremena vlada od svoga opstanka nije sa savezniciina sklopila nikakvog tajnog ugovora, pa ni ngovora 0 zasebnoni mjhru.

Strahovita eksplozija u Londonu. (Narociti brzojav „Bcogradskih Novina") Ainstcrdairi, 21. septembra.j U is'iiočnom dijeju L 0 u d 011 a ra* zorenri je uslijcđ cksplozije jedna ve« lika tvornlca kenrikalija. Eksplozija bila tako silovira, da je o<,l nje stradala pet susjednili tvornica i stotlnc lcuća.' 1 , koje su sve jako oštećene,