Београдске новине

Cetvrtak

UEOUHADSKt INOVlNtl

nroj zbo.

Straua £.

n. sćptcmorai'Ji/.

Ojelimična demobilizacija u Rusiji. Kb. Potrograd, 26. septembra. ,,Djen“ javlja: Vlada je načelno rijcšila djeliiničnu demobilizaciju. Otpustiće se godištr. od 40 do 43 godine s t a r o s t i, _ Ruski haos. Peslmisdčko shvaćanje položaja u viadinim krugoviuin. Kb. Stockholin. 26. septemhra. ,.Rječ“ javlja: U vladinim kr ugovima v 1 a d a v e I i k i pe s itnizam o po 1 ožaju v 1 ad e us 1 ijed jakog uticaja „bnljših'* p o s 1 i j e s if z b i j a n j a K o r n i I o v a. Socijalistc sazvalc iinski sabor. Kb. Siockholm. 26. seplembra. U prkos raspuštanja finskog zeinaJjskog sabora i naredjenili izbora za 1. oktobar, sazvali sn cosijaldemokraie Jienadano sjednicn sabora za 28. septembar. Gradjanska štampa osuđjujc postupak socijaldcmokrata, koji thue lioće ili da rusku vojsku izazovu pa da iime dobiju agitacijouo sredsivo za iz« borc, ili da ncposredno prcd izborc s^ave na snagu poznatu sabarslui odlukii od injeseca jula. Rusija pred katastrofoiu. Kb. Pctrograd, 26. sej/tcinbra. Ihilikom savjctovanja izaslanika svih odbora životnih namirnica predsjednik je izjavio, da se Rusija nalazi uslijed rdjavc organizacije dobavljanja 'životnih nainirnica p r e d k a t a s t r of om. Samo ako sc vlada umiješa, moČiće sc otkloniti sirahovita nesrečn. Novi zapovjeduici voiske. Kb. Petrograd, 26. septcmbia. Genoral Ceremisov jc uainienovan za zapovjeđnika sjevernog froiv *a, a gencral Voločenko za zapovjcdftika jugo-zapadnog fronta. kao nasJjednik Ćeremisova. Kongres neruskih naroiinosti. Kb. Kijev, 26. scptcnibra. Ovdje se sastao kongres ucruskih luuodiiosti Rusije, Tatara, Gjurgjijanaea, Don-kozaka, i.etta, Litavaca i Jevreja. Kongrcsu Jc svjha, da utvrdi osnove narodnog razvi'tka fiit narodnosti. Gencral Veršovski o tobožniim njemačkim namieraina, da utaiiači m!r sa Fogleskoiii i Fraticuskoin na štetu Rusije. Kb. Petrograd, 26, septembra. Ministar vojni general V e r š o vs k i jc izjavio u sjeduici izvršnog ođbora radničkog i vojuičkog savjeta iznicdju ostalog ovo: Kad je ajemački državni kancelar zvanično razložio mirovnc uslovc, on Rusiju nije ni spomenuo. To ćittanjc znači, da Njemačka, videči našu vojskti da sc povlaci, pokušava, da sc sporazume sa ) digleskom i Francuskom na štetu Rttsije. Srećom su narodi Francuske i Eugleskc izjavili, da njihove vladc ne će zakljiičiti zasebau mir. duče smo dob'di stvaina nvjcravanja o tomc. Sudbina carske porodice. (Naročiti brzojav „Beogradskib Novina' J Stockliolm, 26. septembra. Prenu vijcstitua ruskili listova nfjc tnogao carev brat, veliki knez M i1) a j 1 o da nastupi svoj pu-t u inostraustvo, jcr se protiv toga izjavio radnički i vojnički savjct. izmcdju sav'eta i

vlađe došlo je zbog toga da žcstokog I sukoba, koji jc povcćao postojcće , oprjcčnosti. Pokret za neodložni mir. (N’aročltl brzojav „Beosradsklh Novliia'*) Stockholm, 26. scp.embra. Po petrogradskim vijestima, podnijeia su sva maksimalistička udruženja Rusije juče sakupljeuom demokratskom kongrcsn prijedlog. k o j i traži od vlade da neodložuo slupi u mirovne prego'vore. Pr'.jedlog su potkrijep'li radnički i vojnički savjeti Moskve. Kronstadta. Gdcse i Kijeva. Rezultat ruskog „Zajma siobode". (N.vročiti brzojav „Beogradskili Novina") Stockholm, 26. septembra. Ukupni rezuitat ruskog „za.ima s!obode“ iznosi prema potrogradskoj brzojavnoj agenciji do 24. sep embra 3.9 milijardi rulxtlja. Maksini Gorki. Kb. Rotterdam, 26. scptembra. ,,N i c u w c C o u r a n t“ javlja iz Londona: Maksim Gorkl je istupio iz uredništva lista ..Novaja Žiztij'*.

Njemačko nadiranje na Dvini. Pesimizam u pariskoj štauipi. j (Naročitl brzojav „Beogradsklh Novina"; Ženeva, 26. septcmbra. Do pesimističkog posmatranja dolazc pariski listovi pod utiskom izvjcštaja, koji se f s rtiske strane potvrdjuje, da je Nijemcima pošlo za rukom, da proširc dvinski front do morske j obale do ti opasmi bliziuu tvrdjave Dvinsk. ,,L i b e r t c“ vee računa s vjerovatnoćom, da ee Rusi biti primorani, da napustc sa svim dviinski položaj, jer ništa nije ttčinjeno, da se zaštiii žcijez- • nička pruga za Volsk, kojoj Nijemci i odavna groze. ,,L e J o u r n a 1“ priziiajc veličmu njemačkog napada na rtiski front, koji je opct pogodjen u najosjetniju tačku. Treba samo uzeti u obzir, da je Jakobstadt raskrsnica obe velike pruge Riga—Dvinsk i Mitava—Moskva. ,,T e m p s“ nenta više nikakvc nade n uspješnu ruskti odbranu. Za njcga je već izgubljena cijela dvinska !inija. Samo bi što slcorije nasmpanje zhmijeg vremena moglo zadržafi dalje napredovanje Nijemaca.

Njemački letački napadaj na Englesku. Kb. Berlin, 26. sepfcinbrn. \Volffov ured javlja' Noću u oci 25. sepBembra napala jc jedna jaka pomorska Ictačka cskadrila s očevidno dcbrirn uspjchom mjesta, vojna i industrijska urcdjenja u Hitmberu kao i ti pređjelu izmcdju Scarborotiglia i Bostona. Primijećeiii su mnogi požarij i survavanja zgrada. Eskadrili, koja jc stajala pocl poznatom upravom fregatskog kapetana Strassera, pripadaIc sti i već iz ranijih višekratnih lijetova na Englesku poznati letački zapovjednici kapetanlajtnant Mavtiu Dietrich, kapotan Manger, kapetanlajtnant Ehrlich, lunirovljcni kapctanlojtnant P r o c i e s, kapefanlajtnant S t a l 1 b c r t. Svc su se letilice povratile bez povrijede i gubitka u prkos neprijateljskoj proiuođbrani na nioru i na kopnu.

Engleski prikaz napadaja. Kb. London, 26. scpteinbra. Zvanično javljaju: Odbranbeni topovi su rastjerali jedtiu grtipu neprijateljskih letilica, koje su se sinoć približavale Londonu. Samo jedna ili mogtiće dvije letilice su prodrlc kroz odbranbenu lhtiju. Prema dosadanjim izvještajima je poginulo 15 liea, 70 je ra njeno. Stvarna jc šteta nczn-ttna. Irski pokret za slobodu. (Naročiti brzojav „Beogradskih Noviiia' 1 ) Rolterdajn, 26. seplc.mbra. 0 značajnim piilikama u Iiskoj dali su interesantne podatke časnici, podčasnici i vojnici od 2. irske gardijske p'ošadijske .brigade, koje su Nijemci 13. scptembra zarobili. Prema njihovom iskazu zađobijaju Sinnfoinetci silnog ujicaja. Za ugušivanje neprokidnih manjih i većili nemira u zemlji upotrebljavaju l’Inglczi samo šotske čete, jxtšto izmedju njih i Iraca postoje velike narodnosne i vjerske oprjeke. Žarobijeuici izjaviju ju, <la zbog tih nesredjenih odnosa u domovini vlada ve'ika potištenost i medju vojniciina na frontu. Pokret za mir. Francuski socijaiiste za mirovne pregovore ios prije zime. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina") Bern, 26. septcmbra. Kaico javlja „Echo de Paris". upueen je socijalističkom kongresu. koji sc 5. oktobra sastaje u BordeauMi, prijedlog socijalističkili biračkih dclegata iz 13 departmana, da stvori zaključak. kojim sc traži od vlade, da stupi u mirovnc pregovore još prijc početka zimpjeg rata.

Dogadjaji u Italiji. Apšenja u gornjoj Itaiiji. (Naročiti brzojav „Bcogradskili Novina") Budimpeišta, 26. septembra. ,,Az Est“ doznaje iz Ztiricha: I z gornje Italijc javljaju, da jc tamo poapšeno preko 4000 osoba. Socijalističke vodje Rebezana, d'Alberto i Oberti stavijcni su pod optiitžbu zbog veleizdaje i bunjenja. D v a b e r s a g 1 i j e rs k a b a t a 1 i j ti n a s u r a z o r u ž an a, š t o s u ' o t k a z a 1 i p o s 1 u š n o s t, t e n edft t jto d o š c d a p u c aj u. Gamizoni u Turimt, Milattu i Genovi izmijenjeni su, pošto sn sesva t r i p o k a z a 1 a k a o v r I o nepou z d a n a.

Nova potapljanja, Kb. Berlin, 26. septembra. VVolfiov urc'd javlja za ovo novo uspjehe njemačkih podmomiea u Ailantskom okeanu: Sbpama broda, 1 jedrenjaka, 1 ribarskil bistd i jedau vrlo tclilci oiužani paaruimhro'd praćen sigurnosnom prainjom, dalje francuski narni hro'd ,,Alesia*‘ (5144 toaa) t' engleski jedrenjaci ,,Tlieodore“, „Francis", ,.Exmno“ i „Dccelberes" kao i francuski ribar- j ski bro'd „1063“, 9 Sastanak njemačkog Reichstaga. | (Naročiti brzojav „Beograđskih Novina") ! Berlin, 26. septembrft. j Danas se njemački Reichst.ag saslaje opet na zašijedanje. — „Berlincr Tageblat(,“ doznaje, <la će u sutrašnjoj sje'dnici glavnog odbora Re'chstaga u 7 . e ti r i j c č državn i kancelar đr. Mic haeli s.

kom rodoljublju itna na lo prečo pravo od ono dvojice. •Skorli«: neće to ućinili samo zato, šlo je jednom o njernu Vojislav llić Mla'dji nepovoijno pisao! Iz istog razloga prelazi ćutko i preko M ilana Bu'disavljevića, uekadašn'e; ure'djiika „Brankova Jv<»la“ i nežno o e'ajnoga pripove'dača, a ;.r Svetozarn Coi'oviću, literarnom bolhidžiji iz Mostara, raspravlja kno o velikom piscut J.ii'na je animoznost bila lakodjo razlog, Sto nisu spomonuti Dragomir Brzak, S t c v a n B e š e v i ć P o t r ov, J o s i j) Hersa, Miioš I’orović, Vla'dimir Stanimirović i V I a d i s I a v P e tković I) i s, od kojih je svaki ponaosoh bolji pesnik <vd Pandurovićn Dnčića i P.určina. šta je moglo rukovo'diti Skerli. ća, osirn lič.noga iiKmienla, ka'd je izostavio zaslužna pntopisca Milann Jovan o v i ć a M o r s k o g, dramaličaro M anojIa (Ijorgjcvi<’• a Prizren<• a i AliloSa Ovetića, 'darc>vitog Okicu <} 1 u š č c v i ć.a i L j u 'd e v i I a V u I i č c viea, pisca divno pesmc u pio/i Al<>ja m a t i? Zašto j'* prcćutao D r a g o s I av a N c n ad i ć a, a • n aroči to ista kao Voj i slava Jovanovića, i nko ohojica pišu b podjodnakitn uspehom drame iz heogiadekog života? Samo zato, što je Jovanović saraduik „Srpskog Književnog Glnsnika", a Nt-midie to nijo hio. Tako sn, datje, zabeleženi kao unmtnički kriličaii: Dimitrije Milrinović, pisac koji no zna šta piše, trabunjalo žaljenja dostojno, komo jo umelnost mo/ak zavrtela, i -Milan Pfedić, fcoji je sastavio jednu ili <lvo neinteligenlne i sasvim nestrufine kritičice umotničke, Spomcmut jo Branko Lazarević, neorigmalan, torokl.iv lecenzont „Književnog Glasnika“, a izosiavljeni 8ii, na primer, Dušan Nikolajović i Kosta Luković, koji nisu bea jačc erudkije kiitičavsko i koji

u pisanje unose nc-'og samoslabto indiI vidutdnog. Da hi irouija i bezobziniost bile što veće, Skerlio pojedinc pisce, kojima lično simpatiše — a lcoji su u najbolju iuku književnici osrednji i prosećnoga talonla — fshtvi kao vclikane *svetske. Ono što jo kazao o Bogdanu Popoviću, Jovanu Ditčiću, Afiianu Bakiću i dr. bilo bi preterano čak i u jednoj zdravici na, bankelu ili jubileju, Kome god jc bila poznata njiliova povezanost intete.a Iitorarnih, iaj će znali, da je ovde po sredi Ono nemačko .J.oh't euch, Rriider'M Ovo priro'dno hvaiisstnje odveć liči na garene, bombastično etiketo sii vinskih flaša. IJ njima je, mahom, vino nepriro'dno, ,,farbano“. Ali ćc vas namamiti zvučna etiketa i jdatićcte dobro paro ni za kakav, ekKlra-napitak. F.to, takav jc i onaj đeo našo modernc književnosti, koji so naročilo favorizirao u „Srpskom Knjižovnom Glasniku". Njego\u su so pie'dstav* nici trudili, da spoljašnjim šaivnJlom, ie čima Sto zveče, lečeiiicauia koja zvono i stilom koji ostavljn ulisak je’dne stampane 'para'de, nadokuade oskudicu dubijih i'deja, islinskog nadnhnuća. i pesničko bogodano&ti. Aii nemamo nišla protiv toga, jer zuamo 'da će pristići geiioracija i doćii novi iju'di, koji će voćnjak otrebiti od kc, Vreme postavi ij-ivakog na njegovo pravo inosto, i nema pera kojo će onirna sto no vredo, što nisu uista, moći za navek zapisati imc n isloriji literature gusenica, poseći ncplodne i trule voći mnetnosti. To so može momenlan.o postići, zahvaljujući neobavcštenoj, lakovemoj i umetnički nevaspilanoj publici; u jednom vremenu, kau 80 do glasa dolazilo lako i bez zaslnga, jhmhoću reklame, lii-oih i koterijskih veza, posie uekolito prazpih belotristićkih gastava,

ili 'dva Iri nadmena, frazasla napisa iz literat.ure ili timetno3ti. Mi smo ovu kritiku nnpisnli ti iilieresu jugoslovcnske kullure u opštc, smatrajući da sc njoj najbolje služi, ako se govori i pi.Šc samo istina. A to će so postići, ka'd u Jugoslovenslvu pie>stanu 'da važo laŽni apostoli, od kojih je jedan bio i pokojni .Tovan Skerlić, pisac. neoriuinalan, površan i tesoognVd u podjednaJroj mOri. ! NflLI PODLISTflR. Šta sve djevo.ike pjevaju? Od dvnnaeste do četmaesto godine: i ,,Ti plaviš zoro krasna“. O'd petnaesio do gesnacslo: „Srcc mi boiuje, ja ne znam, što mu je“, Od scdamnaeste do dvaik-se'o: .Ji me Jjubi, il me e okani“. Od dvadeset prvo do dvadesei: di'ugc: „Geraj kcra ka'd si započela". 6'd dvadesct trećo do dvadeset četvrtc: I opel je'dtia godina, i opet jedan’ I rok“. i Od dvadeset pete do dvadeset osrno: ,,Aln puca srce u mcnika, što mi moja n : dolazi dika“. Od itvadeset 'devote đo tridesotei „Sje'dila sam, čckala iam devet godin 'dana". Od tridescte do četrdesete: v ,Ah, prestan’te, nevine, okol’ mene, ptiiico", Od čctrdeset do četrde-et i petc: ,,Oh kako to? zašlo to?“ Od čelrdesct pete do pedesetc: ,,Bacala Toda jabuku“. _ Od pedesete do pedesef pete: ,,V'o* ljeli se dvojo starih“. Od pedeset pcto do šeziiesete: „Štava baba i tarahal**

Grčka. Poiožaj u GrčkoJ. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina‘) Atcna, 26. septembra. (Reuter). U provincijama Lakoniji, Arkadiji i Larisi proglašcno je oi<sadno staiije. Vlada je otpustila pobočnike kralja Konstantina, koji su ostali kod kralja Alcksanđra. jer su dražili na nezadovoijsivo protiv nove vlađe.

Najnovije brzojavne vijesti. Rezultat izbora u Švedskoj. Kb. Stockholm, 26. septembra. Re-zultat izbora za parlamenat djelimično je sad u Stockliolmu poznat. Prema tonic je izabran ministar spoljnih poslova Lindman; Braniing je ponovo izabran; propao je vodj lijevih socijalista Hoegelund. Desnica je do sad izgubila 21 mandat, 9 u korist fcderativnog seljačkog saveza. Libcrali su dobili 3, socijaliste 8 mandatn. Desnica je do sad dobila 63 niaudata, liberali 58, socijaliste 89, od kojili !0 i>ripachiju stranei Lindenhageu-Hocgeiunda. Talijanska ietačka pošta u Foiidonu. Kb. Lon’don, 26. septembra. Reuter javlja: U ponedjcljal. poslijc podne u 2 sata i 50 časaka siigoše dva talijanska ietača, koji su bez ođmor prevalili lije iz Turina do Londona preko Alpa, Francuske i Kanala. Letači su polctili iz Turina istog dana u 9 i po safi prije podne i don’jell su sa. sobom poštu. Nezadovoljstvo u Eiiglesk<)j zhog pitauja o ishrani. Kb. Berlin, 26. sepiembra. AVolffov ured javlja: Po iskazima jddnog cngleskog hrodarskog kapetana, koji jc sa svojim brodom u :e;>tembrii iz Ilulla stigao u RotteFdam, viala u Hullu veliko nezad-ovoljstvo zbog pitanja 0 islirani. Prikupijanja gomiia na ulicarna se rastjoruju. Od 2. do 8. scptcmbra opijaćkana su rnnoga stovarišta 1 prodavnico u Commcrcial lloalu u Ilullu, a 30. avgusta ubijeno je u istoj ulici više osoba zbog pljačke. 8tiogo je zabranjeno, da sc o tim nemirima javlja preko novina ili ma kojim drugim načinom. Grad i okolica. Oncvnl katendar. D a n a s ]c čctvrtak 27. scptembra, po starom 14. septcinbra.—Rimokatolici: Kuzma 1 Damjan; pravoslavni: Krstov-dan. Casnička i ćinovnička kasina otvorcna jc đo 12 sati u noći. C. i k. vo j n i č ki dom: Citaonica, soba za pisanjc i igranjc, kantina. Otvoreno od 7 sati iz jntra do 9 sati uvcče. Slobodan pristup svakom vojniku. Bcogradskl orfcum (u bašti Hotel Takova); Počclak prcdstave u 8-30 uvečc. Kincmatografi: Vojni kino uKralja Milana ulici br. 5G (Koloseum): U 6 sati poslijc podne predstava za vojnikc.—C. i kr. gradjanski kino na Terazijama br. 27 (Paris): U 6 sati uvečc predstava za gradjanstvo. Noćna služba uapoiekama: Od 23. do uključivo 29. septcmbra vršice noćnu službu u Bcogradu ove apoiekc: Dr. Panić, Saborna ulicn br. 77; P r o t i ć, Kralja Milaua ulica br. 87; S e k u 1 i (, Takovska utica br. 37 ; Stojić, Sarajevska ulica br. 70. Paroplovna veza. iz Beograda za Zcniun: 7, 8, 9, 10, 11 i 12 sati prije podnc; 2, 3,4, 5, 6, 7 i 8 sati poslijc podne. lz Zcmu u a za Be ograd : 6’30, 7 - 30, 8 - 30, 9-30, 10 -301 11-30 pr. podne; V30, 2-30, 3 30, 4-30, 5‘30, 6.30 i 7 30 posl. podne. — Iz Žcmuna za Pancsovu; u 1 sat poslijc podne i u 8 sati u vcče. — Iz P a ncsove za Zemun: U 6 sati izjutra 1 u •1 sata poslije podne. — I.adja, koja vozl izniedju Zcinuna i Fancsovc i obratno nc pristajc u Bcogradu. — Brodarski saobraćaj 0 b r e n o v a c—S m c U c r c v o. Polazak iz Bcograda za Obrcnovac; srijcdom i subotom u 7 - 30 satl u jutro; Iz Obrenovca za Beograd: čctvitkom i nedjdjom u 7 - 30 saii u jmro; iz Bcograda za Smcdcrevo: nedjcljom i četvrtiiom u 3 sata posltje podnc; iz Smcdercva za Beograd: ntorkom 1 petkom u 8 sati u iutro. — B r o d a r s k i saobraćaj izincdju Bcograda i Budimpcštc: Brod iz Bcograda za Budimpeštu krećc svakoga dana u 5 sati izjutra; brođ stlže u budimpcštu drugoga dana u 3 sata posiljc podne. — tz Budimpcšle za Bcograd krcćc brod svakoga dana u 10 sati noću; - u Bcograd stižc taj brod drugoga dana it 12 sati u noći. B o t a n i čk a b a š t a. Olvorena utorkom, čctvrikom, nedjeljom i prazuicima. Posjeta bolcsnika u bolnlcaraa: U* bolnid »Brčko*: od 2—1 sata posiije podne. U bolnici ,,BrOnn u : od 9-80—12 sati prijc podne i od 2—1 sata poslije podnc. — U c. i k. grnd|«uskoj bolnici: u utorak, četvrtak i nedjelju od 1—3 poslljc podne. Rijcčuo kupatilo na Savi, otvoreno od 6 sali izjutra do 7 sati uveče. Vojno parnoitoplokupntlto u Car Duhmovoj ulicl, — i. Kupatilou kadaraa: a)Za vojnc osobe otvorcno radniin danima od 7 sati prijc podne do 5 sati poslijc podnc, a nedjeljom i praznicima od / satt prije podne do 12'/, sati u podnc. — b) Za gradjanstvo railnim danima od 9 satl prlje podnc do 5 sati poslijc podnc, a ncdjcljom i praznicima od 9 sati prljc podne do 12>/ a sati u podnc. — 2. Parnokupatilo za časniko i n j i m a ra vnc či uovnike otvorcno jc utorkom, srilcdom, i>ctl;om I subotom od 7 sati prijc podnc do 5 sati poslije podne, a ucdjetjom i praznicima od 7 sati prijc podnc do 12>/„ satl u podne. — Za graUjanc muškogpolaotvorcnojeparno knpatilo ponedjcljkom I četvrtkom (ako u le danc nc pada kakav praznik) od 9 sati prlje podne do 5 satf poslije podne. — Časnicima I ujima ravnim člnovnicima stoje na votju da sc sbUc paruim kupatllom i u dane odredjenc za gradjanstvo (pouedjeljkom I četvrtkoin). Blagajna sc zatvara radnlm danima u 12»/ a satl. a ncdjcljom I praznicima n 12 sall u podne.

Istorijski kalendar. Na tlanašnji dan, 27. septembra 1527. godine pogimto jo knez Krsfo! Frankopan pri opsafli Varaždina. — Istoga dana, a 1592. godinc pobijedili eu Turci pod Hasan-pašom ko(t; Karlovca. Te su godinc bili završil? Jtonačno osvajanjc Bosnc, zauzečem B ihaća, a isto su tako do 1606. godino zau/.fli skoro cijelu Hrvatsku izuzev, jcdnog pojasa zemljišla sa Zagrebom, V a r a ž d i n o m, K a r 1 o v c c m i S e njem. Karlovačklm mirom (1699. god.)' povrati car L^opold od Turaka svc k.a'evo do rijekc U n e. — 27. geptembrpj 1825. godiue svečano je jjredaha saobraćaju prva putnifika željeznica (sa parnom lokomotivom) izmedju Stocktona i Darlingtona u Fngleskoj, Lokomotivu za ovu željeznicu je sagradio pronalazae lokoinoliv r e u opšte (ieorge Stephenson, o komc smo onomad na ovom mjestu govorili, a koji je i ruko\ T odio gradjetijem o\ T e prugtj u opšte. Ova prva željcznica voz la j>? rclalivno izvanredno vclikom brzinom odJ 16 do 17 km. Velimo, đa je ovo relativno vrlo »vetika brzina za prvu željcznicu, jer i tlanas, kada je tehnika u opšto a napose željeznička tehnika loliko ogromno razvijena (elektrićnj željezničkit voz Berlin—Zosscn, pušten prolro rađi, jurio jc brzinom od 207 km na sat) ovdjeondjc ima još ,,bržih“ vozova, koji za sat ne prevaljuju rrmogo više od ove prve željeznico. Tako su npr. vozovi u Španiji čuveni sa svoie .sporosti Krsfov-dan. Današnji dan piazn.ijc pra.os’avua crkva naročitim bogoalužcnjcm, i/.no.si so sv. krst i kiti se jescnjim rnirisnirn cvijctom — b<jsiljkom. Svakome, koji cjeliva sv. krst, pruži sveštenik po jcčlani strutak bosiljka. Na današnji se đan' zasadjeni bosiljak vadi iz zeml.'e u svim vrbovima ili dvorištima, prave sc odi njega veće kite, koje s<: zadjevaju z,v ikonu domaćeg patrona. S tom kitoujf bosiljka osvcćuje sveštenik vođicu o krsnom imenu i u 'drugim prilikama. U, narodu se današnji dan smatra kao pn i> pravi jesenji dan, poslije kog se poslepeno otpočinju jesenji radovi na donnr i u polju. Bcogradjani hnaju i jedau uspo< mcnu na 'đanašnji dan, — čuveiu z emunski vašar. U ne'davno prošlim* sretnim danima Bcogradjani su ohično na današnji dan preplavljivati Zemun. Od ranog jutra do docne u veče svii brodovi, koliko ih je bi!o na raspoloženju, bili su prepuni Beogradjana, koji su hilali na vašar u Zeinun, da tamoj sebi nabave što jevtiniju zimnju i jcsenju robu, ali je veliki broj odlazio i da se napije čuvenog zemuiiskog; „rampaša“. Ni najstrožije mjeie nisui moglo odvralili grdue mase Beogradjanu da tog dana ne posje;e Zemun. Beogradski policijski i carinski činovnici imalt su na Krstov-dan u nedavnoj prošloslij pune rukc posla. Beogra'dski trgovci, naročito s gotovim odijelom, ljutili su se tog 'dana na svoje sugradjaue, ali sui ipaJc zato Beogradjani svake godinc ruf Krstov-'dan sve više punili Zeanui. Tkalčić-Grussov konceraf. Sinoć se u posve rasprodanoj dvć>rani ,,Kasinc“ održao najavljeni konccrat svjclskih virtuoza Juj i> e T k a 1 č i ć «, umjcfnikn na ćelu i llermanna Grnssa, umjctnika na glasoviru. Koucerat jc nspio izna'd svakog očckivanja. UmjC.nici su liili nagradjeni burom odobravanja i plieskanja. Opširniji prikaz o koinei'lu donijećemo u sutrašnjem broju. Lijepa jesen. I ako smo već ušli u pravu jesen, imanio vrlo lijepe 'dane sa toplim sunčanim zracima preko cijeloga dana sa nešto malo zahlaklnjelim jutrom i vc čerom. _ Rjječno' kupatilo na Savi još rađi i dobriin plivačima ova lijepa jesen claje mogućnosli, 'da još uživaju u svom<* sportu. U Topčideru čovjek se još osjeća vrlo prijatoo. Lišće je istina vei počelo polako 'da opada, ali ipak još je svu ! zcleno, vesclo i prijatno. Prijava činovnika, pcnzioncra i pcnzicnerki. Središnji odbor za pomoć objavljuje iojvim: 'd a s c n i k a k v a p o m o ć n« dajc od strane središnjeg o d b o r a, n i t i s e u o p š t e p r i m a j u molbo ma kakve vrste za pomoć. Središnji odbor prinia svakoga dana saano prijc podne od 10 do 12 sali u svojoj kancelariji u zgradi „Sale Mi« ra“ pismcnc molbo jedmo od svih bivših' činovnjkn, penzionera, ge i/.ioncrki i o stalih služhenika, kao i ratnih iuvalida, koji do sađa u opšto nisu primili nikakvu pomoć na osnovu svojih ranijih primanja. U molbi, koja mora biti pismcna, potrobno jo navesti porcd svojo tačnc adrese, broj čIanov;i svoje porodite, ranije godišnjo prihode i taćno ranije gvanje. Molhe ma kakve 'drugo vrsto u opšte so ne primaju, iviti ih treba podnositiCnVftjic hljcbne karie. U posljeđnje vrijcme ponavljaju se vrlo često slučajevi, pri kojima se hljcbno karto g ube ili na dmgi način upropašćavaju; uslijed iega dolazi, da sc gradjanstvo obraća molbama za izdavanje duplikata- hljebnih karata. Skreće sc paknja gradjanstvu: da se duplikuti ldjebnih k:irala u opšte ne mou.jzdavati, 8 toga. treba obratiti najrižljiviju pažnju ua euvanje istib, IVare-