Београдске новине

Strana 2.

Nedjelja

BEOORADSKE NOVINE

30. septembra 1917.

Broj 26».

som, ali su im ,,BoIjšiji“ uskratili poslušnost, jer prefna njihovoiu niišljeuju sva vlast pripada satno. revolucijonarnini organizacijama. Leuin opet u Petrogradu, (Naroeitl brzojav „Bcogradskih Novina") Kopenhagen, 20. scplembrit Lcnin je o r oL u PcLogra'lu te pripi'crna akciju ,,lK)ljšijib“ protiv vlf.de. Kornjilov otkriva Kercnskove smicalice. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina' 1 ) Koln, 20. seplcmbra. Prema izvješlaju „Kbjnischo Zeitung“-a donose ruski listovi sa svim di'ugu siiku o loku i uzroclraa Kornjilovljevog ustanka, ona sc bitno razlikujc o'd onoga, što jo petrogradski brzojavni ure'd javijao. U dncvnoj zapovijesii, kojom jc Kornjilov otlgovorio na riješenjo 'O njegovom svrgavanju, voli so, da jo brzojav ministra predsjednika, kojim se irn žigošo kao iz'dajnik zcmljc, u prvoin njegovonr 'đijclu prosto laŽan. „Nijesanr ja“, veli Kornjilov, „poslao Lvotva privremenoj vladi, nego jc on došao Ic nreni kao izasianik rninistra predsjcdnika, To je u samoj stvari bilo je'dno vcliko izazivanje, kojim je su'dbina Rusije hila Slavljena na kocku. Ja sam prinroran, Vlavse javmo istaknom i da izjavim, da privrenrena vla'da pod pritiskom vcćino „bo!jšijili“ ra'dničkog savjeta radi vi punoj saglasnosti s planovima njemaf.kog glavnog stožcra. Tcreščenko zamorcu. ' (Naročid brzoiav „Bcosradskih Novina") . * Petrograd, 29. scptembra. tjupiot nctačnim vijestima pojedinih listova o o'đstupanju ministra spoljnih poslova saznajc petrogra'dski brzojavni iured iz pouzđanog izvora, đa^o TerešiSenlco izjavio Kerenskom, ka'd so ovaj vratio iz glavnog staua, 'da smatra Ua su uslovi vla'de za rad nenomralui. S pogle'dom na sadanji medjunarodni polažaj 'drži za nemoguec da napusti svoje mjesto prije, no šlo mu se nc imeuuje nasIjC'dnik« Teroščenko je dodao, da 'on u opšle ne može ostati u kabinetu, ako so no Li mogla ustanOviti slobodna narodna vlast, Tereščenkova osiavka. (Naročifi brzojav „Bcosiads'iili Novlua“) Pclrogra'd, 29. septombia. Miuistar spoljnih poslova Tercščenko jc 'dao ostavku. Kabinet sc sastoji iz samih socijalista, Šta ie sa Kaledjinom? Kb. Rottcrdam, 29. scptcinbra. Prcma ,,N i e u w c C o n r a u t u“ javlja ,,D a i 1 y N c w s“ iz Pefrograda: Kaledjinova afera čiui sc, da će sc svršiti time, što se sa svili straua prizuaje, da sc radi o — nesporazuinku. Upadica je đovcla samo još do užc zajcdnicc donskih kozaka sa kubansktm kozacima. Oni su zaključili osnovati savcz ruskili kozaka. Kozaci iz Astrahana, Orcnbttrga i Kavkaza izjavili sit sc Ume solidarni. Finski pokret za slobodu. Kb. Rottcrdam, 29. septemhra. Scparatistički pokrot tt Finskoj svo se više širi. Finci se od ojačanja maksimalista nadajtt pomoči iz Rttsae. Monopoi šećera u Rusiji. Kb. Petrograd, 29. septembra. Vlada je prilivatila osnovu o raonopolu šećera, koji bi imao državi donijeti godišnjc 850 milijuna rttbalja.

Laži o austro-ugarskoj vojnoj upravi u Srbiji. • Kb. Beč, 28. eeptombra. Iz glavnog stana za rafnu šfcampu javljaju ra'di ispravljanja liekih lažnih vijesti, koje su iskrsio u ir.ostiMiistvu: 1. P o t p u n a j o n c i s t i n a, da se đjevojko iz Srbijo odvlače i šalju u haremc turskih vlasnika, 2. Tako sc isto iažno tvrđi, da so za školu obvezna đjc:a infemiraju na osnovu piijavo za upis u škoiu. fnternirano je za v r ojsku sposobno muško stanov'iiištvo od 17. do 55. godiue siatosti, kao i politički kompromitovana iica, protiv kojih su postojali slvarni osnovi sumnje. To je' bila razumljiva poIreba, da bi se zašiitiio za'edjo vojske, ; koja u zernlji operiše, ka» i djeialnosf. i c. i k. v'ojne upravo, o'd smicalica i | hajdučijc. Intemirani su smješteni u za- ! scbne logore, u kojima jo, pošto je komisija izvršila pregled, kako smeslišta, tako i snabdijevanje i postupanje, potpuno zaidovoljavajućo. Uzro i pojavc spora'dičnih boleština nalazo sc u oko.nosti, što su u logoru zaje'dničko stnještena lica, kojima su načela o liigijenskoj obazrivosti i njegi vcćirn 'dijeiom sa svim uešlo strano. Medjutim su bolesti, gdjo su se pojavile, suzbijane svu'da sa uspjehom. Pošto so djeca intermraiiih roditelja nisu mogla sama kod lcuče ostaviti, to suona zajedno s ioditoljima smještena u iogorc. U logoru u Braun.au djoca pohadjaju školu, koja je za njih naročito uslanovljena. O'd srpskih podanika, koji su od početka rata interniram, već jo 'do sad vraćeno ktićama više od 10.000. ; Dalja akcija u tom pogleđu jo u toku. 3. Ncko'iko jc popova intemirano, jcr su fanatički podbadali protiv monarhije. Ali je potpuna laž, 'đa c. i k. vojna uprava u Srbiji vrši propagandu za prelaz u limo kaioličku vjeru. Naprotiv, od prvih 'dana okupacije so pravoslavna vjcra poštuje u svjma njejiim pravima. Veiiki pravoslavni praznici, kao Bogojav- ! ijenjo, proslavljaju so u prisustvu pre'dstavnika c, i k7 upravc. To jc najbolji 'dokaz o tomo, da jo pravosiavna vjera svima ostalim ravnopravna i podjednako poštovana. Daljo je neistina, 'da se praroslavno cvkve upotrebJjavaju za katoličko bogosluženje, Mnogc su, u koiiko su ratnim 'dogadjajima biio 'cLŠlcćcne, opravljcno o trošku : c, i k. upravo, ponovo su osposobijeno ! za ra'd i predate su srpskoj crkveiioj opštini. 4. Dalje sc raonarhiji zamjera, što jo UkinUia julijanski kalenda r. To je učinjeno gamo za javni saobraćaj, jer za njega može važiti samo gregorijanski kaJen'dar, U privatnom saobraćaju možo i Ualje važiti julijanski k a I e n 'd a r. f>. Ćirilica jo zabranjena samo ;u zvaničnom saobračaju (za po'dncskc) i u škoiama, medjuiim zvauični h'st (Zbornik) vojne uprave k;to i objavc njenih Oi-gana izlazo ćirilicom štampane, a mogit sc eivilicom upućivati v 1 a s t i m a i m o 1 b e. U u č b e n i c i m a za vjcronauku jc ćirilica o.sla- | 1 a i 'cl a 1 j e u u p o t r e b i. 0. Zapljena knjiga, kojc po'diiadaju ! protiv monarhije, sa svim jo raziunljiva j rnjera, koja se primjcnjujc i u neprii jatcijskom inostranstvu protiv štampnnih j spisa sličnog pravca« 7. Daije se Ividi, da je c. i k. vojna uprava zatvoriia srpske školc. Ko srp.-ko škoiske priliko prijo rata poznajc, taj će baš u toj tački morati o'dati pohvaiu monarhiji. Kao što se zna, srpska vlada sc neposrcdno vtio italo brinula o školama. Lslijed neprekidnih ratuih dogacljaja od g. 1912. veiiki jc dio škola u zemlji preslao bio da služi svojoj svrsi pa su upotrebljono na

čisto vojničke svrhe. Djoca su, bcz svakog nađzora i obučavanja, očigledno po'divljala. Kad je auslio-ugarska vojna uprava u Srliiji pOčeJa svoju djc atnosf, prva jo njena bngii bila, da tu oskuclicu olkloni. Davno pozaivavanc školo bilo sit ponovo otvorenc, gdjo nijo bilo dovoljno prostora, dobavljene su za školsku svriiu potrebue zgra'dc. Dje-a u škoiama nisu samo poučvana, ncgo su, ako je to bilo polrebno, snabdjevana cdijclont i hranom. I poćetku su postavljani i domaći nčitelji. Vli kad se vidJlo, da 'držanje i djelatnost srpskih učite’ja dovo'di u opasnost dalje rcdovno pohadjanje škola u posjo'dnutoj zeml i, mo.io ?e odustad od njibove upOtiebe.-Nastavn i j o z i k j e u s v i m a š. k o! a m a s r psko-hrvatski; što se porel njega uči njemački i magjarski, to Ježi samo u interesu 'djece. 8. l'repiska izmeclju izbjegiih Srba i njihove rodbino, koja jc u zctniji ostala, nije zabranjcna. Šta više i pisma aktivnih vojnika se otpravljaju i predaju prcma propisima ceuzure. 9. Najzad se op užuiu i vojnici monarhije zbog njihovo surovosti. Ah se taj prijckor čini tako u opšto. 'da no zaslužuje ni da se oprovrgava. Sve te laži protiv austro ugarske monarhijo su toiiko pula iznašane i oprpvrgavane o'dgovarajućim načinom. A!i je žalosno, ka'd se i u neutralnim zeinLama nalazi lju'di, koji srpskoj v!adi t čija je Ijubav prema istini i suviše dobro poznata, čino usluge i poipomažu je u klevctanju. Moraju 'daklo dozvoliti, 'da s o i njima. pred cijelim gvijetom kažc, ,da. lažu.

Nova potaptjanja, Kb, Beilin, 29. septemFra, Woiffov urecl javlja: U zapornoj zoni oko Engleske 'djelatnošću naših podmornica ponovo je potopijeno 22.000 tona, Načclnik luornariekog stožera.

Zekov o ulazu Bugarske u rat. Kb. Budimpešta, 29. septembra. Dopisniku ,,A z E s t“-a, koji se divio uvijek otHtičnom držanja btigarskc vojske, generalisim 2ekov je izjavio. da jc cio bugarski narod prožct težnjom za ttjedinjenjem. To je osjećaj. koji je zahvatio cluboljj, korjcn. U ratovinia 1912. i 1913'. 'god. bila je Bugarska zadaimuta tim osjećaiuna, pa i tt ovome jc ratu taj ošjjfećfif'nju pobuaio da se lati mača. Bugarskoj liijc potrebno da postavlja izvješiačcnc ratno' ciljcvc. Ona nijc nikad gubila iz vida svoj veliki cilj, njedinjenje. Kada je poslije pouiženja u Bttkarešiu buknulo doba svjetskog rata, uvidila jo ona priliku. da svoj vcliki cili postignc. Ona nije rnnogo pitala, ko je rat izazvao, zbog čega je on buknno, radi čega se bore veliki narodi, ncgo sc sprcmala za napad- protiv svojib dtcprijafelja i izvela je taj napad odlučno. Revolucione struje u Engleskoj. Kb. Rotteidam, 29. septeanbra', ,,Timcs“ objavljnju pivi članak jcdnog anonimnog niza članaka o revoiucionim strujama u Engleskoj, lcoje su, kako iist u uvodu primjećuje, dovoljno ozbiljne da zaslužuju pažnju cijele zernije. Članalc počinje: ,,U ovoj zemlji postoji zasad rcvolucioni pokrel, koji je vcć postao dosta jak, Ni;c istina biio još nikakvog napada protiv prijesiola, nikakvih odiučnih pobuna, nikakvog jiništcnja tiidie imovine, aii je on izazvao već takve promjone, k o j c s p u t a v a j u naporo vlade za ratovanje. Ako

to promjene budu idaljo napreflovale, zemlja ćedoćiu zabunu. Naime, izvan pravog oi'ganizovanog radničkog pokrela, koji je u samoj stvari patriotski i lojalan, vlada svakako jako vrijeiije, Icoje potiče od inlcligcnlnih mlađih Ijttdi i žonai i dobro piaćenili dnevnili radnika. Ti elementi nernaju za sad ni vo'dje ni organizacijo, ali ih ođržavaju u zajodnici teorijo, kojo se ne slažu s 'đruštvcnim poretkom. Oni raspolažu propagandom. koja to teorije unosi u svaki radnički dom. Titn elementima, kojistojonazcmljištu maik i .tičnih i'doja, pripisuju sc injesni ustanci, koji su s vremcna na vrijemo sputavali snage izvršnih ođbora ruđarskin udružcnja i \ la'de, u kojitn su obični radnici često puia i ncsvje-no iii prisiljeno učostvovali.

Neograničeni podmornički rat. L'ltimatum republike Peru Njeuiačkoj. Kb. Haag, 29. scptembia. ,,Nicuwo Courant“ javija iz Londona: Zbog potapljanja btoda „Larton“ Peru je uputio ultimalum Njemačkoj i tražio zađovoljenje u rokit od jedlve ne'djeije. Rekvizieija brodova u Americi. Kb. \Vashington, 29. septembra. Reute r Javlja: Brodarski uređ izvještava, da će se od 15. oktobra rekvirirati svaki za pomorsku službtt upotrebljiv brod preko 2000 tona. Dosadašnje prevozne cijene znatno su snižene. Najnovije brzojavne vijesti. „Stockholui Dagbladet“ o sastavu novog švedskog minisiarstva. Kb. Berlin, 29. septembra. WoIffov uređ javlja.: „Stockliolni Dagbladet“ vcli da se pitanje o novoj viadi ima riješiti ne samo s obzirom na unutrašnje, već i na spoljne prilike. Sastav nove vlade treba povjeriti ljudima, koji će i riječima i djelom zastupati istiusku lojalnu nepartajienu neutralnu spoljnu politiku. Po mišljenju liberala Branting i njegovi drugovi. koji imajtt uticaj samo u socijalističkoj stranci, nijesu podesni za obrazovanje neutralnog kabincta.

1. oktobra počinje nova mjesečna i četvrt-godišnja pretplata. Molimo, da se ista za vremena obnovi, da bi se mogaolist bez ikakova prekidanja dostavljati. Kod obnove pretplate ttmoljavamo, đa se uzmu u obzir ove cijene: Pretplata: Za Beograd, za Guberniju Srbije, za vojne i etapne pošte, mjesečno 2 ltrunc; četvrtgodišnje k. 6. Za Beograd sa đostavom u kuću mjesečno k. 2 - 50, četvrt-godišnje k. 7 50. Za Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaeiju I Bosnu-h’crcegovinu mjcsečno k. 2.00, četvrt-godišnjc k. 7 80. Za ostalc zcmtjc Austro-Ugarske Monsrhije mjesečno k. 3, četvrt-godlšnje k. 9. Za lnostranstvo mjcscčno k. -i'50, čctvrt-go dišnje k. 13-50. Kod plačanja se ima jasno navesti točna adresa. Kod preselenja, osobito kodpromjene bojnih pošta nužno je, da se osim točne nove adrese navede i prljašnja adresa. Uprava „Bcogradskih Noviua' 1 ctapna poita Beograd.

bijati svakoga. Glavno jc da u pjesma ma ima osjećanja i da sn ta osjećanj.i nježna i diskretna. Treba pročiiaii pjcsnut U t o p 1 j c n e d u š c i odmah osjetiti da je napisana sa polevoni i srdačnom iskrenošćti koja sc nc zaboravlja odmalt. Svc se gubi I sve trune pod životom:

I samo ka'dkad, al' to refko biv’J, Nju kuda vidint posrcd ovih zala, Priiazi mcni neka magla siva, Nagovcst. biaga 'dalckih obala. Gledeći dugo taj maglcai vco, iKamo se 'dani ntoji razasuše, Siri se p>okrov ve!ik, prostran, l>co fod. kojim ležc utopljenc duše. Tako je i S c ć a n j c, kada pjesnik n nekadašnjoj dragoj gleda scbe, izraz svojih snova. To su iutimni moraenti, zaista preživljeni, koji stt istinski osta.vili traga u pjesuikovoj dttši. To su rijeei pisanc nikotn čovjeka koji stvarno pati, voli, čczue i najzad sarr.njttjo svoju 'lušti željtm visinc i svjetlosti: Moji tl.ani umivu > tako, A moj život ulc' t : e pružtt, Moja sunmja joste i moj pako, 'Moja zenodja nema ža mo ružaUuao satn t ja svojti mla'do-f, •Sa’d jo gledani i cseeam da «a Stnri 'đar.i bili jeđna ratiosf, Jcdno Jjuliav koju žlvot rasu. Ali uajljepJi irraz i jeduo široko osjcćanje svega iznicr je Dis u svojoj Nirvani. koja više nego lšta drugs 'dokazujc njegov taleuat. Noseći n sebi jcdno čis»o Jtoistričko osjećanje, rjcs^k

oživljava cijelu prirodn, ali ti svcmti vidi i poglcd Nirvane:

Pogled koji ncma Ijudsko oko; Bez obiika, bcz sreće, bez ja'da, l’osle'tl mrtav i prazan duboko. I taj poglc'd, ko knm da jc tieki. Paidao je na mcnc i snove, Na lntUućaost, na prostor daicki, Na i'dcjo i sve ntisii novc. Noćas su me poho'diii mitvi, Nova groblja i vekovi stari; Priiazili- k mcui kao žrlvi, Kao boji prolaznosti slvari. U prazuim dauiina prijc 1912. gedinc, itada jc odlika naše sredine bila ravnodušHost prcma svcmu, Dis ic išao za svojim životom, iznosio svoja intitnna osjcćanja i davao sva oua kolebanja intđcktualuog čovjcka koji tcži da se uzvisi nad žtvotom svoje okoline. Ali kad su veliki dogadjaji iz ncdavnc prošlosti (1912. god.) pokrcttttli duliovc širom cijcloga Srpstva, Disova je dtiša takodjc odjckiiuia nadom tt novi život. Pisac N i r v a n e zaboi avio ie svnjc ličnc bolove i kremto naprijed, noseći sobom vcliku Ijubav za čitavo jedno pokoljcnjc. U njctmi su jeknuii svt poItliči, kroz njega su prošii svi dogadjaji, on je na sv;c oko scbc ttpravljao svoj uznemireni pogleđ, tt lcorae se oglcdala nciziiijema radost: Kroz pioju 'dušn prošle stt svc trnbe, Doboši, pesmc i krvave sećc, HiljaAn Brea što ginu i Ijube, Den p\m grobova kno zvcSda veče. ' (Pruito ime.)

Takva je cijela Disova zbirka M i č c k a m o e a r a. Vladislav Petkovič-Dis, rodjeit je 29. II. 1880. godittc. Poslije svršcne giranazijc primao sc razuih nestalnih zanimanja, ali je kroz cio život ostao poglavito književnik i bocm. Za vrijcmc posljeđnjili dogadjaja izbjcgao je u Francusku, tt Paris, koji mu je otvorio svoj vcliki horlzonat i dao mnogo polcta za novi vad. Ali liesrećnim ttdcsom, na Jadranu prcd Krfotn — propao jc sa brodom 15. maja ovc godinc. I tako jc nestalo za svagda jednog simpatičuog književnika; prijc nego što jc uspio da nam kaže sve što jc osječao i prijc no što je o njemu rečcno sve što je trebalo da sc kažc.

Književni prijegled ,Savrenicnik“, tnjesečnik društva hrvatskih knjižcvnika u Zagrčbti. P>r. 0. (rajan). Ncšlo nam jo okasao sJigao septemLiuslu broj ovo 'dobro uiedjivano hrvatskc rovijo, ali u ralnim prilikama nijc đnikčijn ni moguće. Sadržaj jo i ovaj put zanimljiv. Belctristični je 'dio manji ali mnogo viije'dan. Naročitu pažnju zavredjuje novcja Milico Jankoviće* vc „Spasioci“, nesamo stoga što je ratna (iz prvog balkanskog rata) nogo što je dtiboko c'.ična. Otmjcnosfc ove sipske spisateljico, poznata i iz oslalih joj djela, nije ju ostavila ni ovdje u muškom, Lorbenom miltetl-u. Neobtčna priča — ranjena junaka noic na povijalište dvojica kukavioa, koji.su se za horbo noću skrili, a otv laže pre'd <lok-

torom, da su zbog njega pošli natrag, >da ga spasu — no bi ma i onako fino ispričana iii prcpričana znaćiia li'štii osobito, da spisateljica nijo pošla đaljo i izraldiia obrt u đušama ove dvojice; oni su o'd tog dogadjaja postali junaci i pokazali so junacima, a 'da ih nije ranjenik obranio onda, bili lii strijeljani. Sasvim tolstojevski završuje so taj odlomak jćdno liistorije: ,,Ja no razumijcm smrtnu kaznu. Trcba Covjck da jo živ, pa da može da popravi pogrjošku. N ika'd nije đockan, da so čovjok pokajc. Ja satn <ek u ovomo ralu vilio, koliko mnogo dobra hna u svakom čovjcku...“ — Novedsia Rikar'd Nikolić crta u „Zadnjcm utočištu" tmurnu socijalnu sličicu prosječnog, činovničIrog, bećarskog života, koji sc živi oi dana u đan, dok ne umro ih se nc zaglupi u ratnoj svalcidašnjosti. Odmaii je i/.a ovc crtico prikaz Nikolićevo „Djeco majkc zcmlje“, gdjo kritičar (aud—nov) brani scoskc piscc, a iznost i neko uspjelo momcnte jz Nikolićcva rada. II pjesmama su dva dobro siožona noneta B. Lovrića, dvijc mutne i' jedna neuspjela lirska pjosma A. Danka (s jezičmm omaškama kao „gibaju sc“, .,gnjijaia“, „bezglavni'* il.d.) to pjesničko pitanje J. Milakovića „Zašto?“ Pretožniji su naučni č’and, u giavnom listu i listku. Dr. D. Prohaska obra'djujo temu o ,,Idiotu“ Doslojevskoga na osnovu Tuigmjcv'jeva „Haraleta i don Kihota“, a 'dr. S. Jcžić iznosi nalanko Voltairea kno hislorika. Ovamo bi spadao i uvodni članak dr. T. Marctića, predsjednika jugoslovensko aka'dcmijo „Misii o naučnom radu“, ali su nazori u njcm toliko zastaije’i a način S isanja toliko primitivan, da bi mu jeva juoglo biti mjesta ur „listkn". ' i-

Novogradnja brodova u 1916. i 1915. godini kod sporazumnft i neutralnih država. ,,G 1 a s g o w H e r a 1 d“ objclo«.njuje ovu statistiku brodogradnje kod sporazumiiili i neutralirh država u godini 1916: brodova toua

Engleska

412

585.305

Sjed. đrž. sjev. Amerike

178

554.813

Japan

250

240.234

Holandija

360

211.693

Njemačka

2(1

81.950

ltalija

50.472

Francuska

39.457

Norveška

44.902

Švedska

40.090

Danska

37.150

Španija

11.171

Kina

7.862

Rusija

—

Ukupno 1383 broda sa 1,918 099 tona

1915. jc pak bilo sagradjcuo brođova tona

Englesks.

517

649.336

Sjed. drž. sjev. Amerike

127

270.124

Japan

127

98.213

Holandlja

390

217.592

Njemačka

179.804

Italija

20.230

Francuska

41.43S

Norveška

64.477

Šveđska

25.927

Danska

51.361

Spanija

n s

14.306

Kina

8.073

Rusija

792

Uktipno 1472 broda sa 1,641.673 tonri

Iz tc se stafistike razabire. da se godinc 1916. doduše sagradilo uknpno manje brodova, no godine 1915., ali se opct vidi, da je tonaža od godine 1916. veća, no ona od godine 1915. Svrliemo li pažnju na rad pojedinilt državn, tad nam gornja tablica kaže. đ a n E n g 1 e s k o j b r o d o g r a dn j a p a d a, dok naprotiv u drugim zemljama raste. To osobito za Ameriku i Japan. Amerika je sagradila gotovo dvostruko više tona godine 1916. uo godine 1915., a Japan sublizu trostruko, dok je Holandija godine 1916. ponešto ltazadovala, po svoj prilici radi oskudicc materijala. U ovaj čas ima Amerika tu korist, da može liferovat? brodova, dok liaprotiv engleski škvcri nijesu u stauju n i d a p o k r i j u d om a ć u p o t r e b u. Doduše u Americi vlada oskudica ti izvežbanoj rađniekoj snazi, a to dakako spriječava izgradnjtt brodova. Ali amerikanski popisi pokazuju ipak veliki napredak, i ako tu đolazc u obzir od veće česii manji brodovi Nu sve to pokazuje ipak žalosnu sliktt za budučnost sporazumnih sila. Dok se na ime prcma gornjoi engles k o j statistici u s v i m sporazumnim i n e u t r a 1 n i m državama g o d i šli je sagrađi recimo najviše 2,060.000 tona novili, računajući da ćc t a 1917. god porasti broj novosagradjenih tona, potapljaju podmornice središujili' vlasti m j e s e e n o oko 1 milijun fona, dakle godišnjc za 10 milijuna višc. ncgo li se n svim škverovima svijera može da sagradi, a te brojke govcrc san’e po scbi.

tat I.jubomira Ncna'dovića tt toj „rasptavi“ nc iskače nipošto izna'd niveau-a; Marctićeva raspravljanja, koje naivno kopira još uvijck Vukov stil. Biagoćlarni moramo liti piscu, što nije o utnjetnosii ništa rckao (kako je bio počco), a njcgovoj 'dcfiiuciji, da so u akađemiji U budui: izdajo ono ,,što je dobio i novo“, dodajcmo „i •— pametno". Dnigo svc, što jc čianak ,,izvalio“, zasa'd prcšućujcino, ali moramo konstatirati, đa je ispa'd .0 honoraru i o onima, koji ,,piijenc kasu akademijc“ vrlo neubusan, pa, je prava sreća, cla to nijo izrečeno ,na nedavnoj svečanoj sjednici akademijo, lcako je pisac litio, ali je odustao, jer je znao, 'da ćo ostaJe besjetlc „trajali dobe!u mu“(!). Ta naivnost ima rc'ti sistom — rekao bi Hamlet — ali je ipak no bi trebalo štnmpati, ma dolarila i o'd akademijo. Listak ima prikaz o Vladisla.vu Pclkbviću Disn, koji donosimo u na&cuv iistku, ocjcnu Brlić-Mažuranićkinih „Pri. ča 7& djecu“, Donadinijevilt ,,8abla.sti“. Trstonjakovih „Kulluraih uzgajatelja“ j dr. Intcresanlan je jctlan poicmički cdziv „Hrvatjskoj rapsbdiji“ iz predjašnjCf>: broja, u kojcm se korigiia pjcsnikov > mišljcnjo o karaktcm našc narodne duiv. Poseban su ukras ovoga broja „Savremenikova“ slike mladog Lju)>e Babića, u kojima se nastojo riješiii probiemi rasipavanja svijetla. ,,Savicmenik“ izlazi svaki nijesc?, a staje 2 K na mjcsoc, •1 K na četvrt godinc, 8 K na po, a 16 na eijelu godinn. Poručujc se u knjii.ari S, B. Cvijanovića.