Београдске новине

Nedjdja

Đroj 26b.

Austro-ugarska vojna snaga. Strafegija sporazumnih s'Ia, po kojoj jc trebala da so istroši snaga protivnika, -— ako to uije hila možda samo spicrnIjena maska za jamaPni nenspjeh njihovih prolonmih pokušaja, — 'đobila io jasan ođgovor u olpuštanju vojnih obvoznika iz godina 1805. i 1800. u AusttoUgarskoj. U zemljama sporazumnili sila vlada posvo i>ogrije3no misljonje o vojnoj snazi Austro-Ugarske. Sa svim se pieviđja, dase vojna snaga AustroUgarske tek u toku rata potpuno razvila. I reba sc sjetiti, da je Austro-Ugarska do odbranbenili zakona od 1912., koji su . e tek 1918. imali potpuno provesti, zbog parlamentarnih priiika satno djelimiCno mogla da izvježba vojnu moć svojiir naroda. Rekrutski kontigenat za zajedničku vojskti i momaricu iznosio je 103.100, a kontigenli ustaške vojsKO ukupno 30 do 37.000 Ijudi. Tek pos'ijo provodjenja odbranbenih zakona od 1912. inrao je godišnji lokrutski konligenat da sc povisi na 245.000 momaka. 6 o 1912. prelicalo je godišnje 100.000 vojnih obveznika, koji iii no bijahu nikako pozvani ua dužnost iii koji samo 'đjelimično dobiše obuku naknarhie rezerve. Mobilisanjem 1915. stajala je dakle jedna ogromna masa neizvježban.h ili slabo izvježbanih ljudi iz svih godina vojne obve poćevši od najmladjiii rekratskih razrcda pa do najstarijih u.staškili obveznika na raspolozenjir, boja je imaia postepcno da se izvježba, te da postanc korisna. S obzirom na ogromnu nadmo'nost raskog kolosa, čiji je glavni tcrot u prvCj ratnoj godini imnla da snosi AvrslroUgarska, biio je sa svira priro'dno, što je ova pozvala na vojnu dužnost sve izvježbaue lju'de, kojima jo u opšte raspolagala, i što jc vrlo brzo raširila taj poziv 3o najstarije gLranice ustaške obveze. Zatim su postepeno obučavani ncizvježbani vojni obveznici svih godina, mla’di rekntti i svi ustaški ohveznioi, tako, 'da je ukupna snaga toliko narasla, 'da so sad mogio pristupiti uslovnom otpuštanju rečenih starijih vojnih obveznika, pripa'dnika za rat obrazovanih formacija, tirolskih 'dobrovoljačkih striie!aca i dobrovoljnih ustnša. Ofenzive šaveznih siia u cilju 'da sc protivnik istroši, baš kao da su slabo imale uspjeha, u koliko se to otlnosi na Austro Ugarsku. U Njenmčkoj pak jo vojna toibveza u opšle ograničena 45. godinom života, a i Turska i Bugarska raspolažu bogatom rczervom. Prema tomo strategija sporazumnih sila, u ciljn 'da se protivnik istroši, nije ništa drngo, 'do p r a z n a f r a z a.

Grad i okolica. Dnevni kaiencet. D a n a s je ncdjclja 30. scptembra, po s'arom 17. scptcmbra. — Rimokatolici: Jeronim pr.; pravoslavni: Mufi. Sof. i 3 kćcri (V. i-j. N.) Casnička i činovnička kasina otvorcna jc do 12 sati u noći. C. i k. v o j n i č k i d o m: Citaonica, soba za pisanjc i igranjc, kantina. Otvorcno ođ 7 sati izjutra do 9 sati nvcče. Siobodau pristupsvakom vojniku. Bcogradski ortcum (u bašti Hotcl Takova); Dvijc prcdstavc, prvau J, a druga kao obićno u 8'30 sati uvečc. Kincmatografi: Vojni kino uKraija Milana ulici 56 (Koloscum): U 1 i 6 sati posi. podnc predstavc za vojnikc. — C. i kr. gradjanski kino na Terazijama br. 27 (Paris): U 2-30, -1 i 6 sati posi. p. predstavc za gradjanstvo. — .Slavija": u 3-30 i 6 sati posl. podnc prcdstavc za gradjanstvo. NoCna siužba uapo.ckama: Od 30. scptembra do uključivo 6. oktobra vržiće noćnu službti u Bcogradu ovc apoteke: D c1 i n I. K.ncza Mihaila ulica br. 1; Prcndić, Kraija Alcltsandra ulica br. 6-i; V i k t orović, Terazije br. 23. Paroplovna vcza. iz Bcograda za Zcmun: 7, 8, 9. J0, 11 i 12 sat'i prijc podne; '/, 3, 4, 5, 6, 7 i 8 sati posiije podnc. Iz Zeinuna z .1 Beograd: 6'30, 730, 8'30, 9-30, 10*30 i 11'30 pr. podnc; 1'30, 2'30, 3'30, 4'30, 5'30, 6.30 i 7'30 posl. podnc. — Iz Zcmuna za Pancsovu: u 1 sat pcsiijc podnc i u 8 satl tt vcčc. — Iz P n ncsovc za Zcmun: U 6 sati izjutra i tt 4 sata posiijc podne. — I.adja, koja vozl izmcdju Zcmuna i l’ancsovc i obratno nc pristajc u Beogradu. — Brodarski saobraćaj Obrenova c—S mcdcrevo. Polazak iz Bcograda za Obrcnovac: sibcdom i subotom u 7'30 sati u jutro; iz Obrcnovca za Beograd: čctvttkom i nedjeijom u 7'30 satl u jutro; iz Bcograda za Smcdcrevo: nedjcljom i čctvrtiiom u 3 sata poslijc podnc; iz Smcdercva za Bcograd: utorkom i pctkom u 3 sati u jutro. — B r o d n r s k I saobraćaj izincdju Ucograda i Budimpestc: brod iz Bcograda za Budimpeitu krcće svakoga dana u 5 sati izjutra; brod stižc u bndimpeštu drugoga dana u 3 sata posiijc podnc. — Iz Budimpcžtc za Bcogrnd krcće brođ svakoga dana n 10 sati noću; 'u Bcograd stižc taj lirod lirugoga dana u 12 sati u noći. B o t a li i ćk a b a S t a. Otvorcna utoiitom, Cetvrtkom, ncdjeijom i praznicima. Posjcta bolcsnika n bolnicamn: U boinici „Brčko': od 2—i sata poslijc podnc. U boiuicl „Brtlim": od 9'30—12 sall prijc podnc i od 2 — 4 sata poslije pcdne. — U c. i U. gradjanskoj itohiici: u utorak, čclvrtak i ncdjelju od 1—3 posiijc pođnc. Rijcčno kupatilo na Savi, otvorcno od 6 satl izjutra rio 7 sati tivcčc. Vojno parno toplokupatilo u C a r Dusanovoj »t I i c i. — 1. K up a t i I o u k a d a m a: a) Za vojne osobc otvoreno radnim danima od 7 sati prijc podne do 5 sati poalijc podne, a nedjeljom i praznicima od 7 sati prljc podncdo 12*/ 3 sati u podne. — b) Za gradjanstvo radnini ilanima od 9- sati prljc podne do 5 satl poslijc podnc, a ncdjeljom 1 praznidma od 9 sati prijc podne do 12>/ a satl n poditc. —•2. ParnokupatUoza fiasniko ] njima ravne činovnike otvorcno jc ulorkom, srijedom, petkom i subotom od 7 sati prije podnc do 5 sati poslijc podnc, a ncdjdjom i praznidma od 7 sati prljc podnc do 12 1 /,, sati u podnc. — Za grodjanc mulkogpolaotvorcnojcpamo kupatllo ponedjeitkom i četvrtkom (ako n

BEOORADSKE NOVINE

Prodaja kobile.

30. septembra 1917

■ 5

5 1

Deuffdje fm Jluslan^! Die Wurzeln Eurer Kraft sind deutscheTreue, Starke und gesicherte Zukunft Eurer Heimat! Zeichnet die 7. Kriegsanleihe!

Sfrana 3.

§

lllMiiltffllllllltH»^ MllglMIMIHHIMMIIMIMMIHBHMIIIHMMHmMMMIIMli

Poslijednje brzoiavne vijesti.

tc danc nc pada kakav praznlk) od 9 sati prljc podne do 5 sati poslije podne. — Časnidma i njlma ravnim činov.iicima stoje na volju da sc služe parnim kupatilom i u dane odredjeti# za gradjanstvo (poncdjeljkom i četvrtkom). Blagajna se zatvara rad* njm danima u 12>/ 2 satl, a nedjcljom i praznicima tt )? sati u podne. Istorijskl kalcudar. Na današnji dau, 30. scptembra 1789. gođ. otco jc maršal Laudon lia jnriš najvcći dio varoši Bcograd a, dok je tvrdjava kapitulirala liekoiiko dana doctiije. (O tomc vidi opširan opis u podlistku ,0 p s a d a B e o g r a d a 1789. god.“ u br. 154—156 „Bcogradskih Novina“ od 18. i 20 jula 1916. god.). — 30. septembra 1818. god. počeo jc kongres u Aachenu, na kojcmu jc pored A u s t r i j e, R tts i j c i P r u s k e, čiji su vladari bi!i iičuo prisutni na kongrcsu, učestvovala i Francuska, koja je tu pristupila savczu jirvih triju država, nazvanom ,,svcta a!ijancija“. Na kongresu je riješeno, da se iz Fraucuske povuku posijednje okupacijone trupe, koje su sc tamo nalazile još od pada Napoleonovog. Osim toga rijcšeno je b a d e n s k o pitanjc — 30. scptcmbra 1868. god. zbačena jc revolucijom vladajuća kraljica Isabella. Isabella II. Marija Luisa rodjena je 10. aprila 1830. god. kao ćerka kralja Ferdinanda VII, koji je izmijenio red nasljedja, kako bi mu kći mogia biti vladarka. Smrću očevom, došla je nominaluo na prijcsto tek nekoliko mjeseci stara. 29. septembra 1830. god. Namjesništvo je za nju vodila njcna mati. Pošto se ova posljednja morala ukloniti isprcd jedne rcvolucijc, pritnio je namjesništvo čuveni general Espartero, jedna od „gvozdenih ruku“ u novijoj španskoj istoriji. Parlamenat (,,cortes“) proglasi Isabcllu punoljetnom već 8 . n.ov. 1843. god., ma da joj je bilo tek trinajest godina. 1846. godine kraljica se uda za princa F r a n j u A s s i s k o g, svoga rodjaka. Kao vladarka kraljica Isabella je bila potpuno potčinjcna nticaju svoje okoline, eiji sc sastav prema prilikama mijenjao. Uz to joj je njen raskalašni privatni život ubio sav uglcd u narodu. Skoro na samu 38. godišnjicu vladavine — 30. septembra 1868. gođ. bude revolucijom zbačena s prijestoija i prinudjena da ide iz zemlje. Tek 25. juna 1870. god. službeno se i sama odrekla svoga prijestola u korist svoga sina A1 f o n z a XII. (oca sadašnjeg kraija). koga su Španci priznali tek 1875. god. Protjerivanje kraljice Isabellc ; pitanje o popunjavanju španskog prijestola, koje je time otvoreno iinalo je kobtiih posljedica. Ono jc bilo povod, ali ne pravi uzrok njcmačko-francuskom ratu od 1870. god. Španci stt bili porutdili krtmu princu Leopoldu Ho'aenzoilernSigmarinškom (bratn pok. nmiunskog kralja Karola), a Napoleon III. tražio je notom od Pruskc, da priiicn zabr fii da primi pomtdjenu krumi. U toku toga rata bila sc 30. sept. 1870. god. kod C li c v i 11 y-a krvava bitka izmedju pariske posade i njemačkili opsađjivaea. — 30. septcmbra p. n. 1912. god. oko jedan sat po jtodne potpisat je u Bcogradu ukaz o mobilizaciji cjelokttpne vojske. Rimokatolička služba Božja. T anas u ne'djelju, 30. septenibra \ ršiće se katolička slnžba Božja kttko slije'di: I. U konaku: U 8 sali it jutro njcmačka i češka propovijed i sv. misa za c. i k. vojsku. Pristup imade i gradjanstvo. II. U župnoj crkvi: U 8 sali u jutro tiha sv. rnisa za školsku djecu. II 10 sati svečana služba Božja i njemačka. propovijed. U 1 sata poslije podne litanijo. Radnitn dauom započinjc piva sv. mtsa u > 27, a druga u 1/28 safi u jutro. Evattgclieko bogoslužje. Danas it ne'd'cl.u. 30. septemlj a. u 10 sati prije podne održačo pastor llo 1 /hausen iz Smedoreva u evangdičkoj crkvi u Beogra'du njemačko bogo.-Iužje. Vrijeine 11 Beogradit. U Beogradu imamo lijcpo danc. Preko cjjeloga dana grije topio siuice. a tek 11 veče malo zahladni. 1 ako jc vcć jcsctt nastupila, tck se pred večc vidi po koji laki jesenji kaputič, ili po koji laki ..pcle" nckc damc. Kišc nijc bilo davno i ovo . lijejro vrijcnte čiui još prijatnijom je.sen, berhu viimgrada i posljednjc danc na polju i šunti. Polja stt još pttna mladeži, tramvaji za Topčidcr još uvijck praznikotn netnaju tnjesta za svc ptitnikc, a Kalij mcgdan je kao uvijek skup beogradske intcligencijc i otmcnosti. Prodaja braštta. Sutra počiujc prodaja brašna za mjesec 0 k t 0 b a r u svima prodavnicama opštinc. Prodavnice brašna opštine grada Beograda prodaju samo pšenieno brašno 11 a iipotrebu gradjanstva. Brašno jc vrlo dobrc kakvoćc i staje po kilogramu 80 helcra. Porcd ovog ohičnog hljebnog brašna, prodavnice prodaju i bijclo prosijano brašno, lcojc stajc po kilogra'im 1 kruna. Smjeli plivaei. U ncdjelju 23. 0 . nij. prepljvall sn jedan časnik i jedtia dama od zenumske vojnc plivačnicc do bcogradskog pristaništa u dttžini od 4.3 kilometra za rnvito jedan sat.

Danasprijcpodneizmedju 8 i 9 s a t i prodavaće se u opštinskim štalama na Trkalištu jedna kobila, svojitia opštine grada Beograda, na kojti so prodaju pozivajtt kttppi. Prijatelj cigareia. Iz Š a p c a nam jav-ljaju, da je tamo noćti 22 . 0 . mj. jedan dvanacstogodišnji dječak prodro tt stan jcdnog podčasnika u namjeri, da mu pokrade cigaretc, a kad ove liijc našao, on jc zgrabio tamo nadjenc fotografske pločc i fotografske razglednicc i ove bacio iz osvcte 11 nužnik. Rcdarstvo ga je brzo pronašlo. Ne bi bilo zgorega. da sc mladcži u opšte zabrani pušenje, kad je već do toga došlo, da djeca zbog pušenja postaju lopovl. Prikupljauje kestena. Prcnia raspisu glavnc vojne gubernije 11 Srbiji broj 23.351 ođ 1. septcmbra ove godine naredjeno je svuđa obavczno prikupljanjc divljcg kestenja, koje bi sc nalazilo 11 a državnont, opštittskom ili napušlenom, to jest zcmijištu, koje jc sa'da bez gospodara. Na zemljištu, koje je privatna svojina, prikttpljanje smije se vršiii samo j)o odobrenju vlasnika ili zakupca, ili još uz jtlaćanje odštcte od 5, pa na.iviše do 8 kruna za količintt nabranog divljcg kestena. 0 prikppljenim količinama ima se javiti svake subotc nadležttoj vojnoj vlasti. Skupljeno divlje kestenje ima se držati u pokrivenitn , 1 sttvim 1 dobro provjetrenim prostorijama, nasiagano najvišc do 30 cm, i tnora se punih 14 dana svakodnevno bar jedan put razgrtati, a docnijc dovoljno je to činiti jcdan ili dva pnta licdjeljno. Prikupljeno kestenje iz okoline Bcograda predavaće se poljoprivrednoj stanici n Bcogradu. Zaboravljett novčatiik. U gostionici „Balkan"-u je ovib 'dana 1 g-'dja Dora Sušić zaboravila svoj novčanik. U njeniu je bilo 30 K 32 h u gotovom novcu, <la!je 10 para, djačka karta i poštanska priznanica. Gostioničar je novčanik preclao c. i k. okmžnom znpovjc'dništvu Beograd-grad, gdje ga spomenuta gospodja tnožc primiti. Člfajte prospekt hanke KronfeU 11 Zagrebu. . rjuf. »aie „ . .... . Preporueuj^pta^jasoj cijeloj današnjoj nakladi priležcći prospekt banke Krontcld d. d. 11 Zagrebu osobitoj pažnji naših cijenjenih čitatelja. Jedatt milijun kruna možete dobiti sa 'cđnom jedinotn srcćkom. Svaka druga srećka mora dobiti. Sva.ki mjesec po jeduo vttčenje. U roku od šest mjeseci isplatiće se za zgoditke 13 milijuna i 160.000 kruna. Prvo vučenje već 10 . i 12 . 110 vembra 0 . g. Narudžbe neka se šalju čim brže banci> Kuonfeld d. d. u Zagrebu. .( ij'Ji

Povećanje glavnice Ugarske banke. Kako doznajemo iz jednog kominikea Ugarske Danke i Trgovačkog diouičkog drušlva, slupa sad i la banka u red finansijskih uslanova, tee hoće sa’dašnje povoljne novčane prilike u inleresu osigitranja svojeg bu'd'.ićcg razvića za povećanje svoje glavnice da da upotrelie. Uprava le ustanove done'a jo 24. ov. mj. zaključak, da izvanrodnoj glavnoj skupštini, koja so ima sazvati !). oktobra, prcdloži povcčanje dioničke glavniee od 80 na 100 njilijuna knma i da nove đionićc za emitovanje ponudi sopstvenicima starih 'dionica u srazmjeri 4 prema 1. Ta odhika uprave stoji u polpunom skladu sa predvidjajućom i btižljivom radnoin poliiikom, koje se (a uprava vcć godinama dosljcdno pridržava. Ona jc scbi postavi.'a za. cilj, 'da s jedno straco odgovoti nn.o;o trukim očekiva iji.r.a, koja u banku već sa'cl u svo .vcćoj mjcri polaže privrcdiii život, kao i s drrtge strane, 'da se postara, kako bi bila u stanju. 'da rijesava mnogosti’ukc zatlaće, koje će so kod n jc tek po skiopIjenom miru pojaviti. Zna se, kakvc je vclike za'dalko postavio rat iianci i kako so ona svom snagom uspješno tmdi'a, da sebe i sve, njezinom koncc ti) pripa'dajui'o maogobrojnc novčane zavo'de i iirdustrijsba pretluzcća potpuno i sasvint sfavi u službu ratnih ćiljeva. Tako jc Ugarslca ISanka bi!a prvi bankalski zavod, koja jc poslijc posjc-đanjn Beograda ovdje pro'dužiia pa čak i prošinla svoju još prijo rata poznatu ug.'ednu djelatnost. Pod cjelishodnom upravom sadašnjeg direktora beogradske fih’jale, gna Bcnihaitda (WoIf) l'arkaša pošlo je ovoj za rukom, đa pribavi sebi sve voti uticaj u trgovini s robom u Srbiji, a ona upravlja i monopolom soli, đuvana, žigica i cigar-papira, koji je c. i k. vojna uprava uvela za c. i k. okupaciono područjo u Srbiji. Banka je obnovila rad V'actočkovo fabiike špiritusa i vodila je u opštc u najvcčem obimu pos'ove sa šljivovicont i špirilnsorn, Naročitu je 'djciatnost razvi.'a bcogra'dsku fiiijala za ratne zajmovc. Zbog kulantnog obavljanja evojih poslova omiijena jc Ugarska Bauka i Trgovačko dioničke društvo kako u Beogradu tako i na eijeiom Balkanu, tako, 'da je sasvim rar.umljivo produžiio širenje njozino intci’csnc sfere. Nnntvno, ‘da s« djela'nost

Ugarskc Banko u ralnoj službi nije ograničila samo na Srbiju, već se jo okvir njezinih važnih zadaća o i počctka rata u opštc znalno prošir.o, jer su privređno pri!ikc uzele neslućone razmjerc, i što sc više prih!ižujemo ntiru, to svo veći zadatci niču, boje treba 11 a svima poijima privrede savladati. Tima po broju i značaju povećanim za'datcima može jcdna vclika banka satno tako 'da odgovori, ako za vrcme.ia prikupi potrebne snage, ako se za vremena postara za sredstva, bez kojih ne hi mogla snažno 'da su'djeluje u velikom preporodjajnom radu budućnosti. Povećanje glavnico Ugarske Banke i Trgovačkog dionjčkog drušlva n j ■ <laklo uslovljeno samo neprostanim jačanjem i razvićcm sopsivenih bankarskih. i poslcva s raznom robom k'ao i napretkć , njezinih sve življih filija'a i mnogobrojnih indcslrijskih pre'u e a, lcoja ra’de uspješno pod njezinom egidom, već to iziskuju i da’ekosežni planovi, koje zavo'd namjerava da ostvari, čim prestane zveket oružja, le se rnognc da pristupi mirnim poslovima. U ovom posljednjcm pogledu otvara se ban< i prostrana perspekliva uo samo fiuansitanjem novih preduzeća u gradjcvinarstvrt, u izvo'djenju razmh vrsta industrije, 11 aročito oiie u vezi s poljoprivre'dom i u proširenjrt trgovinc 11 unutrašnjosti, nego već iz valutamih ciljeva po’željnp povećanje našog izvoza, proširenjc r.aših o'dnosa prema inostranstvu, naiočito njegc sr'dačnih trgorinskili odnosa s balkanskira zcndjama, koja joj je povodom njozmog osnivanja od Gavrila Barossa stavljena u zadatak i kojoj se je ona 'do sad s uspjehom posvelila, uslovljavaju veća materijalna sredstva, te posvc opravđavaju povcćanje glavni e zavoda. Dosadašnji rad zavoda pruža jamstvo za to, da će banka od tih tnoćnih. sredstava činiti najbolju upotrebu i u interesu ckonomskog naprctka zemlje. O povećanju glavnico Ugarske Baakc i Trgovačkog dioničkog društva dobiii smo ovaj komunikc; Dirckcija Ugarskc Banke i Trgovačkog dioničkog draštva zakijučila je it svojoj sjedniei od 24. septembra, da za 9. oktobar sazovc vanrcinu glavnu skupštinu, u kojoj će predložiii, da s'' sa'dašnja dionička glavnica druš'va. od 80 milijuna kruna poveća 11 a 103 milijuna kruna. U smislu pred’oga ditcki ije imalo bi se nove dionico u srazmjcri 4:1 ponrtdili sopstvenicima starih dionica pođ emisionirn uslovima, koji će se tek o'drediti. 'J’o povećanjc glavnico, čije je provodjenjo osigurano, znači u vezi sa otud proistU'ićim znatnim pojačanjem sopstvenih 'draštvcnih sredstava dalju važnu ctapu u razviću Ugarske Banke.

Zvanlčne objaae. OBJAVA. Po t^are'đbi vojno glavnc giibernije odjeljak 1(>, hr. 5189 žitni odjeljak od 13/iX. 1917., obavezni su evi proizvoUjači, koji su obradjiva.'i suncokret i blrindevo, bezuslovno odnijeti sjeme zrelo i 'dobro osušcno u srcdišnicu za iskorišćenje žetve prema plaćsnju. l’reuzimna rijena za sjcmo 0<1 suncokrota iznosi 75 K, za bun'devo 125 K od 100 kg. Naročito se primjećuic 'đa so cjeiokupau i/nos tnora predati.

Sastanak Njegovog Veličanstva cara i kralja Karla sa njemačkim carem. Kb. Odersbcrg, 29. septembra. N j e m a č k i je c a r 11 a svom povratktt s rumunjskog, erdeljskog, bukovinskog i istočno-galičkog fronta sftgao danas u Dzieditz. Njegovo Vcličanstvo car i kralj K a r 1 0 , koji jc želio da Svog visokog prijatelja i savcziiika pozdravi 11 a području Monarhijc. uputio se juče iz Reiehenau-a 11 Dzieditz. kamo je stigao još prije prispjetka njemačkog dvorskog voza. Njegovo Veličanstvo car i kralj Karlo 11 imiiormi pruskog maršala, 11 sred Svojc visoke pratnje, medju kojom se nalazio i načelnik glavnog stožera, harun A r z, dočekao je njemačkog cara 11 a peronu. Sastanak sa njemačkim carcm. koji je nosio austrijsku maršalsku tmiformu, b i 0 j e n a d a s v e s r d a č a nj O b a s u s e v 1 a d a 0 c a i z I j u h i I aJ Poslije najsrdačnijega pozdrava prcdstavljene su obje prantje. Iza <oga jc Nicgovo Veličanstvo car i kralj K a r 1 0 ušao u njeniački dvorski voz i odvezao se zajcdno sa njemačkim carcm 11 Odetsberg, gdje jc ostao u salonu cara Vilima tik do pred odlazak njctnaćkog đvorskog voza. Njentački je car sprovco onda Njegovo Veličanstvo cara i kralja K a r 1 a na peron, gdjc se uajsrdačnije s Njimc rastao. Dvostruka vlada u Rusiji. „Ilav.ns" javlja, da je pctrograjski radnički i vojnički savjot na protiv Kerenskovom savjetu od pet Jica osnovao svoju vlastitu vla'du. Fsdpomaže irfcložuje fcstlinu.^ ^SiattonFe^v (GIESSHUBLER) \ČISTA PRIRODNA ALKAUČNA/ Heinrlch Hattoni d. d. Beč i Karlsbad. Glavno skladište za Srbiju: U vojnottt prometu stojeća Ljekarna Protić, Beograd, Kralja Mllana ttlica 87. EKSPOZITIIRA PEŠTANSKE-UGARSKE KOMERCIALNE BANKE U BP.OGRADU KN'EZ MIHAJLOVA 50. GLAVNA UPRAVA C. I K. MONOPOLA PETROLEJA I ŠPIR'TA Bavi sc svima banl.arskim poslovima, pošiljkama novaca iz AustroUgarske i za Auslro-Vgarsku, savezničke i ncutralne državc. Specijalno odjelenje za siljanje novaca ratnim zarobljenidma i interniranima. - Prima uloge i obavlja mijenjanjc novca po najkulantnijim dnevnim kursevima. Zasebno ođjelenje za robu za sve vrste trgov. poslova. n Osnovna glavnfca I nrlfove n J | 23100(1000 Itrmia. [