Београдске новине

Broj 'Ud.

Fetak

Ne smiju ostati ne pomemifa ui imcna _ onih predstavnika srpskog naroda, koji 8u, svojom privrednom i po'iličkom uvidjavnošću, na najinfe.'izivniji natin, omogućili ootvarenje ovoga za.Oda, a naročito, izmedju mnogiii drugih: Arso Drenovca, trgovca iz Kmševca, čede Čovića, advokata iz Krnševca, Biljčevića, kvuševačkog opštinskog pre'dBjcdnika, Premovića, jagodinskog opšlin. predsjetlnika, i Angjelkovića, trstemčkog opšt. predsjcdnika.

Grad i okolica. Dnevni kaienaar. D a n a s je petaU 5. oktobr.i, po starom 22. septembra. — Rlmokatolici: Placid 1 dr. m.: pravoslavni: Foka i prorok Jena. Casnička i ćinovnička kasina otvorena ]e do 12 sati u noći. C. i k, v o j n i č k i d o m: Citaonica, soba za pisanje i igranje, kantina. Otvoreuo od 7 sati izjutra do 9 sati uvcčc. Slobodan pristupsvakom vojniku. Beogradski ortcum (u bašti Hotet Takova); Poćetak predstave u S'30 sati nveče. Kinemaiograii: Vojni kino uKralja Miiana ulicl 56 (Koloseum): U -1 i 6 s. posl. p. predstave za gradjanstvo. — C. i kr. gradjanskl kino na Terazijama br. 27 (Paris): U 6 sati uveće predstava za gradjanstvo. N'oćna sluzba uapo.ekama: Ođ 30. scptembra do ukljućivj 6. oktobra vršiće noćnu službu u Beogradu ove apoteke: L) elini, Kneza Mihaila ulica br. 1; Prendić, Kralja Aleksandra ulica br. 64; Viktor o v i ć, Tcrazije br. 28. Paroplovna veza. iz Beograđa za Zemun; 7, 8, 9, 10, 11 i 12 sati prije podne; 2, 3, 4, 5, 6, 7 i 8 sati poslije podnc. iz Zemun a za Beograd : 6'30, 7'30, 8'30, 9-30, 10-30 i 11-30 pr. podne; 130, 2'30, 3'30, 4'30, 5'30, 6.30 i 7'30 posl. podne. — Iz Zcmuna za Pancsovu: u 1 sat poslije podne i ti 8 satl it veče. — Iz P a ncsovc za Zemttn: U 6 sati izjutra i tt 4 sata poslije podne. — Ladja, koja vozi izntedju Zeinuna i Fancsove i obratno ne prHtaje u Bcogradu. — Brođarski saobraćaj Obrenova c—S m c d e r e v o. Polazak iz Beograda za Obrenovac: sri|cdom i subotom u 7'30 sati u jutro; iz Obrenovca za Beograd: četvrtkom i nedjeljom u 7 sati u jutro; iz Beograda za Smederevo: nedjeljom i ćetvrtkom tt 3 sata poslije podne; iz Smcdereva za Beograd: utorkom 1 petkom u 8 sati u jutro. — Brodarskl saobraćaj izmedju Bcograda i Budimpcšte: Brod iz Beograda za Budimpeštu kreće svakoga dana u 5 satl Izjutra; brod stiže u budimpeštu drugoga dana u 5'30 ssta poslije podne. — Iz Budimpešte za Beograd kreće brod svakoga dana u 8 sati prije poanc; tt Beogradstiže taj biod drugoga dana u 7'20 sati poslije podne. B o t a n i č k a b a š t a. Otvorena utorkom, čcivrtkom, ncdjeljom i praznicima. Posjeta bolesnika u bolnicama: U bolnici „Brčlto": od 2—4 sata poslije podne. U bolnici n Braun“: od 9-30—12 sali prije podne i od 2—4 sata poslije podne. — U c. i k. gradjanskoj bolnici: u utorak, ćetvrtak i neđjeljtt od 1—3 poslije podne. Riječno KupatilonaSavi, otvoreno od 6 sati izjutra do 7 sati uveče. Vojno parno toplokupatiio uCarDušanovojulici. — 1. Kupatilo u kadama: a) Za vojnc osobe otvoreno radnim danima od 7 sati prije podne ao 5 sati poslije podnc, a ncdjeljom i praznicima od 7 sati prije podne do 12 1 /, saii u podne. — b) Za gradjanstvo radnlm danima od 9 sati prije podne do 5 sati poslije podne, a nedjeljom i praznicima od 9 sati prije podne do 12 l / 2 sati tt podne. — 2. Parnokupatilo'za časniko i njima ravne Činovnikc otvoreno jc utorkom, srijedom, petkom i subotom od 7 satl prijc podne do 5 sati poslijc pođne, a nedjeijom i prazniđma cd 7 sati prije podne do 12>/ 2 sati u podne. — Z a g r adjane muškogpola otvoreno je paruo kupatilo ponedjeljkom i četvrtkom (ako u te dane nc pada kakav praznik) od 9 sati prije podne do 5 sati postije podnc. — Časnicima i njima ravnim činovnicima stojc na volju da sc sltiže parnim kupatilom i tt dane odredjene za gradjanstvo (poneđjeljkom 1 četvrtkom). Blagajna se zatvara radnim danima u 12'/ 2 sati, a nedjeljom i praznicima u 13 sati u'r Maja đe Strozzi u Zc.iiuku. U ncdjeljit 7. oktobra pjevaee u velikoj dvorani „Orand Iiotela“ u Zeniitnu u dobrotvorne svrhe članica hrvat. kazališta u Zagrebu Maja de S t r o z z i. Na programu su najnovije kompozicije Konjovićeve, za:im C. Saint-Saens, O. Puccini, deo Welibcs, Fclicien Uavid i J. Strauss. — Za glasovironi Bela pl. Peičič. — Prctprodaja karata kcd Szabo i Mar.xa u Zemunu, a uvečc na blagajntci. Počctak u 8 i pol uvcčc. istorijski kaicndar. Na današnji dan, 5. oktobva 152o. god. biia se krvava bitka na M r c žnici kod Belaja, gdjc su hrvatski ban Ivan K a r 1 o v i ć i Vuk F r a n k o p a u potpuno razbili Turke. — 5. i 6. oktobra 1789. god. francuska revolucija, koja je bila započela zauzećcm I3astille (14. jula 1789. god.) otišla jc u svome razvoju jedan Icorak dalje. Tiit ’dana ogromne masc pariskoz gradjanstva krenuše u obližnji V e rsailles, gdje su još od Louisa XIV rezidirali fraucuski kraljevi, prodrijcšc u dvorac i uatjcraše kralja, da sc iz (Versaillesa preseli u Paris. Za njim se preseli u Paris i tek sazvam narodnn skupština, koja je tu potpiiuo potpala pod uticaj prijcstoničkog stanovništva, kojc Je opet potpuno bilo u rukama poieđluih dcmokratskili klubova. Selidba skupštine u Paris zbog toga ]c ubrzala dalji razvoj đogadjaja. — Tačno šest godina docnije, 5. oktobra 1795. god.

konačno je ugušcn ustanak pariskog gradjanstva, koji }e izbio dan prije, 4. oktobra 1795. god., po republikanskom kalenđartt 13. v e n d e m i e r e-a (znači koliko ,,vinski“ ill „berbeni mjesec“) *{f; godine republike, a koja je u istoriji i poznata pod imcnom „13. v e n d etn i č r e‘‘-a. Konvenat (skupština), vidjevši, da se sa dotadanjim ustavom, kojim je sva zakonodavna i izvršnn vlast bila skoncentrisana u njegovlm rukama, što ‘no vcle nc može ni živjeti ni umrijcti, izglasao je novi, umjcreniji ustav (tzv. ustav od 1(1. godine). Po njeniu so vihovna vlast predaje u ruko pelorico ,,direktora“, a zakonodavno tclo dijeli so na dva doma, od kojih je ,,savjet pet stotina“ (consei! dcs cinq-cenis“) fungirao kao donji, a „savjet slarih" („conseil des anciens") kao gornji dom. No kada konvent odlnfi, da so od poslanika za pm „savjet pct 5101111 : 1 “ 'dvije trećine izabem iz sređine sfaroga konventa, a samo trećina neposrc'dno iz naroda, pobuni se parisko gradjanstvo komo se, koristeći so ovom prilikom, priđružiše rojalislički elcmont'. Konveoat -u opasnosti a na preporuku uglednog poslanika Barrasa predado mladom generalu Banaparte-u, koji so nalazio u Parisu, i koji je dolio bio u velikoj nomilosti (bio je čak i apšen i olpušten iz vojsko) kao prijatel] Robespk-rreov, komnn'du nad reguiarnom vojskom, koja je u Parisu stajaia na raspoloženju. Bonaparte energično i krvavo, služeći so u uličnoj borbi i artiljerijom, ugušt ustanak. Da jc nešto po'đ'egao u toj borbi, bio bi sigurno giljotiniran, a ko zna kakav bi tok uzela svjctska istorija, da jo čuveni Korzikanac svršio na giljotini kao još nepoznat, poluzaboravljen generaJ, u mjesto 'da docnijo postane gospođar svijeta... — 5. oklobra 1880. go'd. umro jo u Parisu poznati muzičar Jacqucs Offonbach. Dao je preko 100 opcrcta o'd kojih su najčuvenijo „Lijcpa Jolona“ (davana i u Beogradu), ,,Pariski život“, „Orfej u paklu“. Priiikom premijere njegovih „Hoffmannovih priča“ đesio so strašni požar „Ringtheater“-a u Beču. Saborna crk' a za bcogradshu sirotiuju. S a b 0 r 11 a c r k v a poslala je sirotinjskom ođjelenju opštine grada Beograda svotu od 59.30 kruna, koju jc sumtt novaca skupila prilikom bcgoslnženja 11 a tas, kao svoj prilog za pomaganjc sirotinje grada Beograda. Dar. Samucl Kopp iz Bosanskog Bro'da, za sad u Beogradu, darovao jo austrijskom- Crvenont Krstu 50.— kruna. Loptačka utakmica izmedjd Beogradjana i Kragujevčana. U nedjelju 7. 0 . mj. ođržaće se n Košutnjaku velika loptačka ntakmica izmedjti beogradskog i kragujevaćkog loptačkog klnba. Čist prihod je namijenjen beogradskoj sirotinji. — Početak u 3 i pol sati poslije podnc. Parobrodarski saobraćaj za vojua liea. Zbog rnalo vodo ohustavijen js do daljo narcdbe parobrodski putnički saobraćaj na Dunavu izrnedju OršavcTurn Sevcrina i Oršave—Smre Moldavo. Vojni putnički parobrod saobraća od 4. oktobra samo izmc'dju Zomuna—Staro Moidavo i na donjem Dunavu izmedju Tum Severina—Braile. Polazak iz Zomuna i Beograda svakog ponodjeljaika, srijedo i petka u 5 sati uzjutra. Traži se porodica interniranog stu* denta. Porodica iuteniiranog^gradjanina Nikole Stefanovića, studcnta tehnike, potrcbno je, da se odmah javi sndskom odjelenju opšiinc grada FJeograda, radi izvjcsnog hitnog I važnog saopštenja. Izdavattje kupona za šećer i so. Odsjek za kontrolisanjc utroška hljebnih karata ekonomata opštiiic grada Beograda objavljuje: da će od sai da samo svakoga prvoga ti mjesecu izI davati kupoiic za kupovinu šećera i soli oniin gradjanima, kojima jc oduzeto pravo na kupoviuu brašna, pošto isti pridržavaju dovoljnu kohčinu za svoju ličnu upotrebu, te zbog toga 11 c dobivaju kuponc za brašno, šećer i so redovnim putem. Skrcćc im se pažnja, da ako svakog 1. u mjesccu nc promjeue kupone, izgubićc pravo 11 a iste. Prodaja jaja. Nekoliko prodavnica životniii uaniirnica opštine grada Beograda prodavale su opct u srijcdu građjanstvu na ličnu upotrcbu jaja. Jaja su prodavana po cijeni od 25 liclcra po komadu i dobivana sti prema brojti člnnova u porodici. Velika nagrada. Na putu od Bitoljskc ttlice br. 27, kroz Otmdulićevu ulicu porcd zgradc novc skupštinc u Dvorsku ulicu do intcnđanture u Kralj Milanovo] uliei br. 50, izgubljen je 1. 0 . nij. zlatan žcnskl

BEOGRADSKE NOVINE sat sa monogramom „K. R.“. kao i zlatan lanac dugačak dva metra. Obećava se poštenom nalaziocu v e I i k a n a g r a d a, pošto se tiče jedne drage uspomene. — Predati kod gosp. nadoficijala Pavla Riesela, lutendaiitura, Kralj Milanova ul. br. 50.

Vijesti iz unutrašnjosti. Požar iz nepažnje. U ova doba godine se često dešavaju po selima, zaseocima i pojatama požari, kojima je većinom uzrok nepažuja i neobazrivost ukućana ili drugili lica, od čega trpi štetu okolina. Takav slučaj požara se desio 26. pr. mj. u Vrčinu. Toga dana je izbio požar u donjoj mahali istog sela, zapalio se plast slanie. Srećom je vrijeme bilo tiho, te se požar mogao ograničiti samo na taj plast. Šteta nije mnogo velika, ali je ipak osjetna. Tim su požarom oštećeni Janićije, Veličko, Ivan, Spasoje i Radojka M a r i n k 0 v i ć i, svi iz Vrčina. U prvi mah se nije moglo znat* od k,ud jc požar izbio, ali jc traganjem oružničke i>ostaje pala sumnja 11 a seljaka Nikoltt Vujića, iz Vrčina, starog 66 godina. Saznalo se. da jc 011 prije požara prošao pored plasta, da je pušio na lulu, koja nije imala kapka, i da je lulu, 11 c misleči razumijc se ni na kakvo zlo, zajedno s vatrom istresao u blizini plasta. Vlast je Nikolu već uzela na odgovor i on će, nema sumnje, zbog te svoje nepažnje biti kažnjen a ifloraće uaknaditi i prouzrokovami štetu. Iz Hrvatske i Bosne. Odstup zagrebačkog načelnlka. Kako iz Zagreba javljajtt, odstupio je predsjednilc zagrebačke opštiue arIiitekt Janko H 0 1 j a c i već se opro stio od gradskog činovniŠtva. Klub većine gradskog zastupstva sastao se u sjeđnicu, u kojoj je uzeo do znanja ostavku načelnikovu, te pretresao pitanjc, kako da sc obavi izbor rtovog uačehiika. Poslove načelnikovc preuzeo je intermistički gradski vijećnik K a t k i ć. Uzrok Holjčevom ods upu leži u razmirici izmedju njega i većine gradskog zastupštva zbog aprovizacijonog pitanja. Autonoinni proragmf jjtraijevina HrVaiskc i Slavonijo jZa godinu 1917./I9I8. Hrvatskom šaborti podnešena zakonska osnova proračuna. U toj osnovi proračuna iskazana je potreba za godimi 1917./18. jednaka sa iznosom pokrića od 39,782.595 kruna. Cjelokupna je potreba za godiiui 1917./18. za 5,486.700 K veća od potrebe za godinn 1914./15. Pokriće iz vlastitog prihoda svili 4 vladinili odjela iskazano je s 1,632.695 K, te je naprama proraćunu za god. 1914./15. dna'uje za 163.300 K. Cilavno pokriće’j/tz %jigente izravnili i neizravnih porcza i drugih dohodaka kraljevine Hrvatske i Slavonije za god. 1917./18. uvršteuo je i/nosom ođ 38.150.000 K ti smislu zakona od 29. jula 1906. 0 inartikulaciji financijalne nagodbc, ugovorenc medju kraljevlnora Ugarskoin i kraljcvitiom Hrvatskom. Slavonijom I Dalmacijom, odnosno zakona od 11. januara 1914. tc zakotta od 30. juiia 1916., kojim sc prođttljuje krepost spomenute financijalne nagodbe.

Razne vijesti. Najnovija ratna vještina. Najtiovija rama vještiiia sastoji se u zavaravanju protivnika pomoćtt optieke obmane, koja jc danas do nevjerovatnosti dotjerala. Evo nekoliko prirnjera. Na brodu se nalazi top, a kapetan broda želi da ga prikrije, da g& 11 c primjeti ni protivnički brod nl protivnički letač, te da brod smatraju kao miroljubiv trgovački brod. Top sc preinažc bojom pređmeta, koji ga okružavaju, te mu sc oduzme onaj metalnl sjaj i 011 se za posmatraoca iz daljine tako reći izgubi mcdju ostalim predmetima. Slično sc postupa s motorniin kolima, municionim transportima, iokomotivama pa i čitavim željezničkim vozovima, ako sc zelenom bojont poprskaju, jer se tada iz daljine ta zclc11 a boja spaja sa zelcnilom okolnog prcdjela, te s ovim predstavlja kao jcdnii ncrazdvojnu cjelintt. Zimi, ako jo naiKio snijeg, ti se predmcti obojadišu bijelom bojoin i onda još mauje padaju u oči. U vještini oihičke obmatie se tako dalcko dotjeralo, da jc 011 a postala naročita struka za izučavanje. Vještak 11 toj struci pretvori pomoću kičicc stražara u nješto, što jc 11 a svaš;a prije nalik nego na čovjeka: ođ kanicna isteše kaincnorc'Zac naduvenog mrtvog konja, iz čijc utrobo istaknuti stražar bczbrižno posinatra okolinu.

5. oktobra 1917. Iznalaženje sve novih načina za optlčku obmanu nema kraja. Priča se, da su Francuzi u bitci na Sonimi na taj način stvorili prividan put pomoću raza strtog platna sa imitiranim drvečera s obe strane tog puta dugačkog tri kilometra, a ispod platna da su mirno danima transportovali vojsku, municiju. topove i t. d. preko jedne poljane, koja je bila izložena njemačkim topovima. Razumije se, Nijemci su i tu tajuu brzo otkrili i doskočili joj.

Narodna privreda. 0 povrtarstvu. O podncblju i položaju. Razni prijedjeli imadu i razno pcdncblje, pa se stoga moramo zadovoljiti sa podnebljem onoga prijedjela u kom se nalazimo, jer vrlo su rijetki slučajcvi, da se može birati podneblje. Osiin opšteg podneblja jednoga prijedjela, ima i mjesnog podneblja, koje može osobenim izborom i zaklonom biti ugodno za povrtnjak. U vcćem obimu i raznovrsnosti može sc povrtarstvo voditi samo u blagom i umjerenom podneblju. Odje je pretoplo, tu neće neko povrće da napreduje, ili neće da se potpuno iazvije; povrtarstvo je ovdje moguće voditi samo s pravihiiin i redovnim 11 atapanjem, navodnjavanjem. Ako jc podneblje košljivo ili studeno, tu is'o neće neko povrće da naprcduje, kao i ondje gdjc je pretoplo. No naravno ne treba se dati odmah ni zastrašiti od neudesiiosti podneblja, pa ako prvi put ne ispadne za rukom nešto treha imati sfrpljenja, pa opet ponoviti. Obično povrće, ltoje za svoje razviće ne potrebuje lnuogo toplote može se sijati 11 vrlo studeuim prijedjelima. Uopšte može se uzeti, da u pojasevitna gdje uspjcva žito, možc uspijevati svako povrće. Ako imademo za povrtnjak na izbor vrše zemljišta, onda valja izabrati ono, koje je od juga k sjeveru malo uzvišeno, a pd sjevera, sjevero-istcka i sjevero-zapada zaldonjeno od studenih i žestokih vjetrova drvećem, šuinom, zidom, kućom ili brdom. Akc ne možemo naći zemljištc koje je sasvim obrmho jugu, onda treba potražiti da je bar u položaju zapadnoni, jugo-zapadnom ili jugo-istočnom, a treba izbjegavati 011 a zeinljišta, koja su izložena prema sjeveru, sjevero-istoku i sjcvero-zapadtu. Ako jc bašta okrenuta sjevcru i ako je položaj u opšte studen i otvorcn 11 c možc se 11 a njoj potpuno razviti ni jedno povrće, ma bila ovdje zeinlja i najbolja. Jedna bašta je 0 1 v 0 r e 11 a 1 s 1 0 b 0 d n a onda kada nijc opkoljeua n; s jedne strane visokun predmetima kao ogradom, zidoin ili kućom, '.ako da jc sa sviju strana izložena vazduliu i svjetlosti. Bašta je z a k 1 0 11 j c 11 a kad je zaklanjaju brda, šume, kuće i visoke ograde od sjevernih, istočnih i zapadnili vjetrova, a južna joj strana leži otvorena pod puiiim sunčaiiim uplivom, V i s 0 k 0 leži ona bašta, kad je 11 a gredi jedne visočice 11 a glavici i t. d. Ovdje je položaj običtio suvlji i izložen suši. T 0 nj a v a je bašta onda, kad joj je površina jcdtiaka sa površinom neke blizu ležeće baruštine, pa je s toga izložena velikoj tonji, vlazi ili poplavi. Zbog toga izvode sc sl'jcdeća opŠia pravila: Kod z a k 1 0 n j e 110 g vrta treba 11 toliko ukloniti drveće, šuine i ograde u koliko ovi prcđmeti smetaju uplivu sunčauom, jer je uvijek ovdje glavni uslov, da od juga nesmiju s ajati nilcakovi predineth koji bi bacali debehi ladovirm 11 a povrćc. Na to se mora liaročito pazili pri gajenju ranoga povrća pod staklom. jer je zimi uvijek Iadovitia duža. Kod 1 0 n j a v 0 g povrlnjaka treba dobro pnziti pri zalijcvanju, da se mnogo ne kvasi zemlja, jcr 011 a valja uvijck da jc odozgo trošua i prha, kako bi suvišna vlaga mogla lakše odlaziti. Nisko iežeći povrtnjak treiia čuvati liasipima, šančevima, jendecima I dubljim brazdama od škodijivog upliva suvišne vode i vlagc, a pritorn treba i lejc da sc podignu više od obične površiue, a staze dubljc napraviti. Kod v i s 0 k 0 ležeć'j povrtnjaka treba uvijck da ima dgvoljuo vode i da se ova voda ne troši nemilice, ncgo sanio ondjc upoirijcbi, gdjc je baš nužna. v Ako povrtnjak lcži na sjevcrnom osojku jedne glavice. treba ovdje sijati samo oho povrće, koje se s prolječa sijc i rano dospijeva. T 011 J a v a i zatvorena injcsta vazda su najrdjavija, jcr bez vazduha i svjetlosti svaka biljka jadno uspljeva i nikad se ne može potpuno razviti.

Strana g . N i s k a mjesta mogu biti dorrnr, ako nije zdravica tako podvodna, da zenhja ostaje ladna i da zbog toga tru > nu žile. Visoka mjesta običvr? su studena i košljiva, ako nemaju prirođnog ili 1 vjcštačkog zaklona, pa je s :oga možen»> upotrjjebiti samo za gajenje tvr/ljcg povrća. Na s t r m e n i m 0 s 0 j c i m a nemože se osnivati povrtnjak s toga štQ ovdje splače kiša zemlju i što zbog toga povrću žile ogole i tako propadnc. Ovdje se može pomoći samo gradjcnjem batrica. Ovakove batrice mogti se upotrijebiti s uspjehom I za izvodjenje ranijeg povrća, a naročito, ako se može to povrće u svoje vrijeme pokrit* asurama i 11 a taj način sačuvati od sju*» čajne slaue.

Poslijednje brzojavne vijesti, Napad austro-ugarskih letilica na sta.nicu Palazzo. Kb. Beč, 4. oktob'ra« Javljaju iz sfana ratne šlarnpe: Donas u noii navalila jo naša pd* morska letačka eskadia na sfanicu i stovarišna nyesta u P a 1 a z z o, izbaciVj teško, srednje i zapaljive IromLe sa mno* go nspjeha. U prkos žestoke odbranbfm« neprijateljske vatre, poviatile su se svet letilico nepovrijedjenc. , Vazdušni napad na Njemačku. Ncuspieli pokušaj ođmazdc. Kb. Berlin, 4. oktobra. v Zvanično se javlja: U noći od 2 .11 a 3. oktobra pokušali su neprijateljski letači, d'a više puta navale na domovinske prijedjele. Ovi napadi nijesu donijeli nikakve koristi. Jedna neprijateljska letiiica doletjela je sve do Stuttgarta, pa je nađ Feuerbachoni izbacila 6 bonibi, koje su nanijele neznatmi stvarnu štetu, ali nikakav gubitak, Otvr, eni grad Frankfurt na Majni napadiiut je od kojc 10 letača, koji su došli s juga i sa zapada. Izbačene bombe rasprskale su se bez svakog usjcha) van varoši. U samom gradu udarile su bombe 11 a 13 mjesta. Bombe su pale po ulicama i na trgovima. Stvarna šteta jc neznatna, a ranjeno je lagije 5 lica« Mrtvih ncma. Lotaringijsko industrijsko područje napadntjto je od brojnili 1 letača, koji nijesu niogli postići kakavj uspjeli, zbog naših sprc/nljenih odbranbenili mjera. Da prodre sve do Dortmunda, pošlo je i opet za rukom sama jednom Ietaču. On je izbacio na prugu; Dorffeld—Dortmund—Sfid 6 bombi, koje su povrijedile prugu. Kod ovog napada ubijeno je 6 ljuđi. I ako ovaj 11 apad pokazuje, da neprijatelj u glavnoti* smjera imištiti centre naše privredne: snage, pokazuje on s druge strane, da> je odbrana naše domovinske zemlje spremna i uredjena. Luda kuća. Ruski demokratski kongres protiv ntlraj CNaroeiti brzojav „Beogradskih Novina") Petrograd, 4. oktobra. ,,Daily Mail“ jarlja iz Petxo* građa, da je na demokratskom kungn'-u sa 610 protiv 585 glasova zabačcn pri* je'dlog ,,boljšijih“, da sc odmah započnu' mirovni prcgovori. Opsadno stanje u Argentini. (Naročit! brzo.iav „Bcogradslcili Novina") Haag, 4. oktobra. „Morning Post“ javlja iz Bue* nos Aireea, 'da je predsjednik repub iko o'đredio opsadno stanje nad cije’om zemlj|om. Pod oružje su pozvana dva go* 'dišla pričuvnika.

1, oktobra počcla je nova mjesečna 5 četvrt-godisnja pretplata. Moliitio, da se ista za vremena obnovi, da bi se 111 agao list bez ikakova prckidanja dostavljati. Kod obnove pretplate umoljavanto, da se ttzmu u obzir ove cijene: Pretplata: Za Bcograd, za Gubemiju Srbije, za vojue i ctapne poštc, nijesečno 2 krunc; četvrtgodlšnjc K. 6. Za Bcograd sa dostavom u kuću mjesečno k. 2'5(>, čctvri-godlšnje k. 7'50. Za Hrvatsku, Stavonlju, Dalrnaciju i Bosnu-Hcrccgovinu mjesečno k. 2.CO, četvrt-godlšnje k. 7 S0. Za ostale zcmtje Austro-Ugarske Monarhijc mjescčno k. 3, čctvrt-godišnje k. 9. Za tnostranstvo mjesečno k. 4'50, čctvrt-godišnje k. 13-50. Kod plaćanja se itna jasno navesti točna adresa. Kod preselenja, osobito kod proinjeira bojnih pošta nužno je, da se osim točne nove adrese navede i prljašnja adresa. Uprava .Beogradskih Novina", ctapna pošta Bcograd.