Београдске новине

tzlaze: dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Pojedini brojevt: U I u krajiulma c. I kr. fitli p» cljenl rt • • • . 8 h*lwi 0 HrvitiioJ-SlMrtlU, Boinl-Hire«jo»lnl I Dalmacljl po clj»nl rt.', , , ■ i ,10 taUri Izvai ovaj prtruHJl pi d|onl rt, • , ,12 Iralara ■,» —■ Oglasl po cljenlku.

M|esaEna pretplata: o knjrtlml rip»ij»l»atl«l rt

° Oot» n bojnu I »tapmprttp . . tt'U Beogradu aa đortllom • kuta .... 2 60 U Hrvatikoj-Slavonljl, B»»t ■ M««»J»vinl I 0»lntaolJI ....... . • • U aatallm krajavlma »ualra-ujarak* ■•itarhlji 3 U UrednlStvo: BEOGRAD, Vuks Karadllta ul. bro| tO. Tolefon bro| 83. Uprave I prlmanje pretplete TopliSin venac broj 21, Telefon broj 88. Prlmanje oglaia Kneze Mihajla ul. broj 38. Talefon br. 246

Br. 29!.

Ratni izvještaji. Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera, Kb. Beč, 22. oklob’r.i. istočno bojište: Kikakvih fl jgcd'aja. Talijansko boiište: Oboslrano 'dnima, koji vodi kros. k!anac Rolleo u dolini Pclegrino i vt joblasti Marraolatta oživjela je borbena djelatnost. Ka M o n l e S i f u p oSlo j o za ru kom rasprskavanj'e jc'dne neprijateljske os 1 one tačkc. Jodnovrenieno su u dolini Cordevole prodrlc napadačke jurišnc čete u ’drugu neprijateljs k u 1 i n i j u, n a n i j e 1 c s u p r o t i v n iku tcške gubitke, pa se zatim sa zarobljenicitna vratile n svoje polazne položaje. Jugo-isfočtio bojište: Kapadom na zapadnoj obaii Skumbe, koji su i/.vršile njemačko i austio-ugarskc čete, o s v o j e n o j e n e k o 1 i k o t r a n c u s k i h p o 1 o ž a j a, Načelnik glavnog stožeTa.

Dogadjaji na moru. Radi zagrožavanja prolivnlčkih Iransporala prediizele su n a 5 e 1 a k e pomorske b o r a Č k e snage, pod vodstvom krstaša „IIc 1 g o 1 a.n <l“, prodiranje u j u ■/. nom Jadranu i lom prilikpm nis u z a p a z i 1 e n i j e 'd a n n c p r i j n t e 1 j • ski bro'd, i ako se naša flotila duže vrem en a 1ja vi I a oi b 1 izin i t a 1 i j an s k e o b a 1 e. — Kapa'daji ncpi'ijateljskih letača i je'dne podmornice ostali su bez uspjelia. Jedna 1alijanska ielilic-a je metkom zapa- I Ijena raspala se. Kaža letilič- j k a g r u p a n a p a i a. j e u s p j e S n o s bombama nadmoćnije talijanskc j pomorskc b o r a čko sn ag c, k o j e j s u s o jj ojav i! e d a 1 e ko n a j ii g o •/, a- ■ padu i bilc izvan vidika našili j brodova. Ižgleda da je oštećen j.-d.m ! lalijanski razoiač udarom bombe nepo sre'dno jx>red njega. Kaše pomovske l oračke snage i lelači vraiili su se u potpunom bi'oju i nepovrije'djeui. Zapovjedni.šlvo e. i k. monuuicc.

Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berliu, 22. oktobra. Zapadno bojišle: Front priiesiolonasljednika R u dprecbta bavarskog: U Flan'driji uzdigla se vairena borba od b o u 1 h o u 1 s t e r s k o šumc do comines-ypernskog prokopa i opel flo velike žestine, pa je. takvora, -pojačavši se u više maba do bubnjarske vatre, ostaia i 'do u jutro. Julros su prema do

BEOGRAD, utorak 23. oktobra 1917.

Godina 111.

Uspješni napadaji na talijanskom frontu. Američko priznanje o nepobjedivosti središnjih vlasti. Baltičko more pod njemačkim gospodstvom.

sada stiglim vijestima izmedju Draaibanka i Poelkapelle uslijc’dili englesko-francuski napa'daji. Front njemačlcog prijcstolonasljednilca: Topnička se bitka izmećlju ailettske 'doline i Brayc Uz upotrebu svih borbenib sredstava' iiastavila tečajem dana a uz mala prokidanja i tečajem noći. U sredujem odsjeku Chemin des Dames-a bila je vatra nar'očito kod Cernv-a vrlo živabna. Isto je tako borbona 'djekdnosl ojaeala iu Champagn i te na Maas i. Jufe je oboreno 12 ncprijaleljških letača i je'dan osmalrački balon. Istočno bojjšte: I! našem sc posje'du nalazi cijeloostrvo Dagoe. Prive'dono j e v i š c o 'd 1200 z a ro b 1 j c n i k a, a zaplijenjeno nekoliko topova kao i veliko zalibc. Za vrijemo o'd devet dana vojska i mornar ic a izvele su z a je'dni čk i op cracije preko mora, koje sn Njemačkoj za'dobile osirva Oesol, M o o n i D a g o e, glavneoslono t a.č.ke istočnoga ‘dijela baltičkoga mora. Ovim je 'donešen nov dokaz za n'darnu snagu naše vojske i naše mornarice. Kjilvov skla'dni zajeđnički rad može se nazvati primjornim. Maeedonsko bojištc; U 'dolini Skurabe naše i savezničke čelc oieše od Francuza nekoliko visinskih položaja i održaše ili prolini žest.okih protivnapadaja. Nn drumu Bitolj Besan u nekoliko su malia propali žesloki neprijabeljski napa'daji. Kaširokom o'dsjeku s obiju strana V ardar a statno ie vla'dala žestoka vntrena borba. Prvi zapovjcduik glavnog stana pl. Ludemlorff.

T u r s k a. Put njemačkoga cara u Carigrad, kao i nazdravice, kojc su ondje izmijctiili sullan Moltamcd V. i car Wilhelm !!., oodsjećaju nas, da sc upravo sada iiavršuju tri godine, od kako se Turska kao saveznlk priključila središnjim vlastima i ita njihovoj strani* stupila u svjetski rat. Turski državnici, koji sii razvitak cvropskog političkog položaja od Snn Siefanskog mira na ovamo posmatrali ispravnim pogledom, nijesu se dali zavarati lijeiMra pctrogradskim i londonskini obećanjima, nego su jnavodobno shvatili, da bi pobjcda koalicije značila u isti mah i

propast osmanske carcvine. Namjare su naime ćetvornog sporazuma odnosno aziske Turske izbilc već jasno na oovršiitu, razdioba osmanskog carstva niedju sporazumnim silama bila je n glavniin crtama već utanačcna, a Rusija jc smatrala da je kucnuo onaj čas, u kojetn ntpže da ostvari svoj davni san: zauzimanje dardanelskog tjesnaca. Turska jc daklc znala, da ne će biti u stanju pod lnitiskom koalicije odbraniti ni svoju neutralnost. još nranje ođržati svojtt nezavisnost i cjelokupnost svoje lcrilorije. Takav je bio položaj, kad je Rusija ii oktobru 1914. mobilisaia i za borbu spremiia svojti crnomorskii flolu, kako bi, u slučaju potrcbc, i sa oružanom rukom prodrla-u Bospor. Turska. pomorska snaga, znatno pojačana njemačkim ratnim brodovinia ,,Qoeben“ : „Bresiau", preduzela je sa svoje strane nužne protivmjere i tako su 29. oktobra 1914. započela nepriiateijsfva rtiskrm napadajem na otomansku flotu. Borba se svršila u lcorist Turakn, a rttska se ratna mornarica. iz.gubivši mittski brod ,,Prut“ i torpedmi ratini iadju „Kubaiiez", morala teško ostećena povući u svoja pristaništa. Jedna turska krstarica bonibardovala je poslije toga Theodosiju. drugi turski ratni biodovi pojavili su se pred Odcsom i oteli ruske! brodove, koji sii se otidje nalaziii, a najzad je krshirica .SiiHnn Ja\vu-Selini“ (Oceben), svojom vatrom zapalila Sevastopolj! 'J’ako je smjelosti i lirabrosti turske ratnc fiole uspjelo da u roku od cigla dva dana zadobije ’ nadinoć u Crnom moru, n rnsku fiotu jtotisne u defenzivu. u kojoj sc ona drži još i danas. Priključak Turske središnjim vlastima b’io je do duše izazvan držattjem koalicije. no ou je ipak za nju došno neočckivano, jer i sun? naročito u Londomi vjerovali da*:ojse ..visoka porta“ dati umekšati. TaBsći je 30. oktobra 1914. tadašnii vetikobritanski sekrernr spoljnih poslova Sir Edward Grey pisao britanskom poslaniku u Carigradu slijedeće pismo. kojc ti pravom svjctiu odaje englesko licemjerstvo: ..Rusija je tia očigled liouovuc jMvrjcde neutrainosti sa stranc Turske kao i na očigkri najizazivnčkijeg-postnpanja, kjjn u st\ 1 ri sliči ncpriinteljskom pc-stupanjit, dokazala skrajn.iu strpljivošt; jednako su uzdržljivost dokazale i ruske saveznicc Velika Britanija i Francuska. Očigledno jc, da ne postoji nikakva mogućnost za povrat isUnskom održanju neutralnosti, dok njemačke mornarskc i vojničke misije ostanu u Carigradu. Takvo stanje ne može duže i)otrajati“.

U isto vrijeme sa ovim pismom došao je i zahtjev, da sc turskoj vladi preda uUimatum sa rokom od dvanaest sati. No istoga je dana otposlau u London brzojavni izvješlaj engleskog poslanika kođ „visoke porte“ sa saopštenjem, da su oii i cstaii poslanici sporazumnih sila 30. oktobra od turske viade zahlijevali svoje putnice za to što je turski ministar miularnjiit djcla u svom razgovoru sa poslanikont jedne neutralne državc otvoreno ptiznao, ,,đa je sudbiua 'iurske svezana sa sudbinom nj> mačkoga cat\slva“. Doduše, tečajetn borbi uspjelo je F.tiglezima, da prednje položajc svojih \ utvrdjenja na sutskom prokopu pojučajit i da, poslije kako je ekspedicija gencraia T'o'.vnshcnda svršiia sa po zhatim lieuspjehom, sa silno nadmoćnijim snagama prodni do Bagdada, dok sti Rusi prodrli u Armeniju; no englesko-franouske pomorske i suvozemnc snage nijesu mogle da zauznm Dardaneie, a tinr porazom pretrpio je ugled Vciike Britanije na istoku silatt udarac. čijc sc djelovanje prostrlo na čitav isiamski svijet i čijc će sc z.t Englcsku kobne posljedice u -punoj rnjeri osjeriti, kada ratni položaj čctvorjioin savczu budo dopuštao da u svrhn pojioviiog uspostavljanja intogriteta osmanske carevine u Maloj Aziji započne potrebnim vojničkim akcijama. Rašireni frontovi, koje ima Turska da brani protiv Rusa i Engleza, zahiijevali su, razumije se, takvu podjclu slla, da sc uz dane okolnosti, lcad i Anslro-Ugarska na talijanskom, a Njemačka na zapaduom frontu stoje u detenzivi, za sađa ne može višc tražili. Sta je Ttirska u slavodobitnoj odbrani Dmđanela protiv najveće pomorske siic svijeta učinila, spada u najdivnija djela vojski i flota četvornog savcza. Potopljeni su mnogobrojni britanski i francuski ratni brodovi. unišler.i dijciom od podinornica a dijelom dobro gadjanom vatrom turskih batet'ija, a mnogo je hiljada britanskih i fraucuskiii vojnika našlo na Galipolju ili ii morskoj dubini pred Galipoijem svoj vječni grob. Razbacajući se velikini frnzama, oliolo je u ono vrijerne izjavio tadašnji prvi lord engleske ratnc mornariee Winston Churchill, da će Engicska za osvojenje Dardanela upotrijebiti samo ,,višak“ svojih pomorskih snaga. Sada i on kao i cijeii svijet znade. da je i ono tnalo,, što js od toga ..viška“ ostalo, moralo ustukriuii pred zastavom polumjeseca, koj t i nadaljc nad Dardatielima slavodobitno leprši!

U vjernom bratstvu oružja bote sc auslro- ugarske i njemačke četc u Maloj Azt'ji na strani svojih turskih drugova, dok sti s druge straue turske divizijc ita gaiicijskim bojištima steklc noumriu slavu. Tako može T'urska da nas, kada je povoljna odluka svjetskogn ra'a za četvorni savcz već potpuno dozrijela pa treba još saino malo odlučnoga napora da se u punoj mjeri i ubcre, — sa potpunom sigurnoŠću očcl-ivati, da se i za nju približuje vrijcmc obilue žetve tt znaku konačne pobjede središnjih vlasti. Car i kralj Karlo u južnom Tirolu. Kb. Tricnt, 22. oktobra. Njegovo Vcličanstvo stiglio ic u južni 'J’irol 21. rano ti jtdro sa vojnom pratnjom, u kojoj sc nalazio i načelnik glavnog stožera. Monarit je „ posjcno nckoliko oujeicnja na frontu. Čete, kao i stanovništvo južnog Tirola pozdravjjaio je svnda cara i kralja burnhn oduSevljeniem.

I opet potopljeno 46.000 tona, Kb. Berlin, 22. oktobra. \Voiiiov ured javlja: Svjesuota upravom i neustrašivošću pošlo je zc ritkom lnišim podmornicama, da kraj svc ticprijateljske odbrane potope opet 12 parnih brodova i 3 jcdrenjaka sa prcko 46.000 b r u 11 o r e g i s t. t o n a. Zapovjcdnik pomorski natporučnik Korscli izbacio je u genovskom zaiivu izinedju 7 parniii brodova, odrcdjcnili za italiju, za 18 inimita 3 natcvarena panta broua. Zapovjednik kapetan-Iajtnaut Marschall uništio j e d v a v e ! i k a transporta r a tn o g m a t c r i j a 1 a, koji su u jakoj pratnji bili na putu za Egipat. Jedan oct tiii, nato\aren mtinicijom i materijaiom za ic'iucc, odletio jesasiinom detonacijom n vazdult. Ista podmoinica savladak je u artiljerijsknm boju engieski naoružani pacrolni parni brod ,,FI. M. S. Charles" i zarobilri ratnu "apovjedničku zastavu Nepobjedivost Njemačke. Pri/jiaiije američke vojiic misije. Kb. Berlin, 22. oktobra. „Nordd. Allg. Zeitung" donosi izvod iz ,,Ne\v-York World“-a i dnigiii američkiii listova o izvještaju američke vojne misije, koja je pod vodstvom generala Persltinga posjetilv francuski front.’U izvještaju se tvrdi. da Njemačka iina 4 milijuna, Austro-

Podlistak. Napisao Dr. F. T. (Zcmun): Zemun pred veliku ofenzivu u oktobru 1915. Zemun jc za vrijeme mira bio jedan od najpromotnijih, a možda i najveseiijih gradova Hrvatske. U šest sati poslije podric vrvjelo je uvijek Oiavnoin i Gospodskom uiicoin veliko mnoštvo svijeta, mješavina elcgantnih žetta, časnika, automobila, a kavane su dnpkom pune bilc birana opštinstva. OsobKo nedjcljom i svecem prešao jc ti Zemun dio Beograda, pa je korzo pred večer bio tako posjećen, da sc nije moglo uljcorn proći, sve se tiskalo ovamo i tamo. a zrak je odisao ( mirisom patfuma. kojega je srpska datna tako zavoljcla, da bcz njega niiuida. a najinanje u .Zemun nebi pošla. Sada sc taj gnad sasvim promijenio. „Hotel Centpal" u kojcm se prije rata više puta ni za skupe novce nije inoglo dobiti sobe, sada je bio posve praz&n. Korzo, kojim je prijc prolazilo 1000 i 1000 Ijudi, sasvim je izostao. Nije sc više čuo zvuk tamburice po krčmama, ni ,,Tizine“ baiule u j.Grand hotelu“. Nijc bilo elegantnih danva'. ni parfuma, cvijeća, ni električnog svjetla u donjem gradu. Sve kafane i gostionc, u koiiko su ti opštc bile otvorenc, vcć se zatvaraju u 9 sati, a samo „Crna jnačka,*’ te tidobna i svakom omiljena gostiona i kafana ,,Central“ btie su otvorene I poslijc toga.

PosHje 9 sati i nije bilo više n-ikog na ulici. Samo redarstvo i vojništvo, koje- vrši službu, možc nesmetano gradom prolaziti. Svi drugl morali su se iskazivati na poziv vojničke, oružničke iii rcdarstvene straže propusnicama, koje je izdavala vojna oduosno redarstvena vlast. I tako se u noćnoj gluboj tišini čulo santo ritmičko udaranje teških čizama ili ci]>ela ove ili one straže, sve to praćeno zvukotn pucnjave iz topova iii čag-rtanje lnašinskili pnšaka, smješitetnih oko željezničkog mosta'. a neprijateljski reflektori rasvjetljivali su ttam grad kroz cijeltt noć. Od gradjattskih oblasti nalazile su se ovdje samo kr. re'đarstvcuo povjercništvo i gradsko poglavarstvo, te poštanski i brzojavni ured, koje stt vlasti tircdovale u gornjem gradu, gdje se je nalazilo c. i k. gromadno zapovjedništvo, c. i k. mjesno vojtto zapovjeduištvo i kr. oružništvo. Ostale gradske vlasti prenijeli su sijelo radi mimog i nesmetanog ttredovanja u Inđjiju, pa su samo izaslanici dolazili od . vremena do vremena u Zetnun. Od šteidiona vršila je poslovanje ovdje satno podnižnica I. ltrv. štediona, dočirn su ostale štedione obustavile f :oslovanje. Sve škole bile sn naravuo zatvoreue. Kako su se odmah' nakoii proglašenja rata nuiogc porodice ođavde odsefiie, to se je zbog opštih ratnih prilika u Zeimmu i kotaru, nakon invazije srpske vojske i evakuacije, te tz. periustracije nepoćudnth i sumnjivih osoba, broj stanovništvai u Zcmtinu snizio ti donjem i gornjem gradu na minimum. Samo u predgradju „FranjindoI“ ostao

je broj st'anovništva gotovo nepromijenjen, Prema popisu objavljeiiom po gradskom poglavarstvu iznosio je broj stanovništva ti cijelom gradu L scptembra 1915. 6.400 od 18.500 prije rata. Muškaraca iznad 10 g. bilo ic 1.700. a ostalo žcne i djecc. Nag'manje slanovnika u Zemnmi bilo je u fcbniaru 1915. t. j. 6000. Mnogc su dakle ttlice u donjent i gonijcm gradu bile sasvtm osainljene, stanovi napuštcni, prozori sa ulica od dctonacija topovskih taneta ili raznih provala porazbijani, dvorišta korovom zaraštcna, vrata zaivcčaćcna ili provafjena, a samo gdje gdjc po koji starac ili starica provirivali su kroz jrrozor ili po koji pas iii tnačka krstarile su svakom ulicojn fražeć hrane ili svoga gospodara, pa jc cijela ta slika činila na prolaznika nco bičan, dubok utisak; i>a kako da i nc iz lit'omctnog, veselog grada našao si sc najcdnom na Zapuštenom groblju. Veća skui>itia ljudi sastala bi se duevno i>o clva puta samo u Giavnoj ulici j>red kućoin pekara Niozncra, gdje je biia smještena gradska aprovizacija. Tu je bilo skupljcno zaostalo stanovništvo, s-taro i mlado, ponajviše sama bijedtfa lica, tu je bilo gužve, vikanja i otimanja za lijjesto. tko ćc prijc doći do korioe liljeba ili druge kakve namimice. Tu je gradsko poglavarstvo osobitom vještinom i nastojanjem u najtežim datiima kraj svih prometnih nepriiika nastalih uslijed ratnih dogadjaja u Zemunu, biažilo bijedu tolikih bij'efdnika, oštialih prcko noći bez svake zarade i novčanih sredstava, dijeleći najnužnije životne namirnice. Tu je i po lcoja suza kapnttla, ako hi koji mailš ili ncmoćan starac- za-

kasnuo u odredjcni sat doći i :ako siuoajno taj ottda ostao bez liljeba. Tu jc 7 . nalo biti i veselja, ako jc hljeb dobro izgieo'ao... Čovjek bi zaista inorao hit-i i pjesnik, slikar i psibolog. ako !>i htio da ovtt sliku dobro opiše. Činovništvo saStajalo sc na ručak i večeru u gostioni kođ „Crne mačke“. pa jc svc tu biio lta okupu za jednim stolom. Ovarno su dolazili i časnici, koji nijesu ,icli u vojničkoj mcnaži ti gonrjeni gradu. Iz „Crue mačke'* rcdovno sc je polaziio na kavtt u kafami „Central". Cij Jo društvo kojih 10- 15 osoba, posjedalo je opet za stailni stol. a inače drugili gosti poslije podne ovdje i nijc bilo. U cijeloj kafani „Ccntral“ 10-15 osoba! Mjesto vciselili vijesti o plćsovima i konceritima, čuli smo i čitali ovdjc \ ijcsti s ovog ili onog raitišta, o zanzima- ! nju ovog ili otiog grada, o jiinaštvima naše vojske s ovog iii onog ratišta. Vijesti o sporazumniin silaitia; centra!nim vlastima i držanju nentrab.čh država. Vijesti o dckoracijama, Crvcnom Krstu i gubitciina ove ili oitc zaraćenc države, o zarobljenicima, invalidima i t. d. i t. d. Analogno tomc vodio se razgovor u čistom ratnom stilu. Ovaj ili ottaj znao jc nešto nova pripovijcdati o bojnim prugama, strijcljaćkim jarcima, o fiuku taneta. koja preko Zemuna lete i oniina, koja odavdc na Bcograd padaju, o minama, acropianima, zračnim iadjama, reflektorima, o uašim monitorima na Dunavu ili topovskim baterijama sa Laudonovog šanca, o invaziji srpske vojskc na našti stranu, o evaktiaciji, perlustraciji, o taocima, o

piitu našili parlainentara (22. IX. 1914. i 15. II. 1915.) u Beograd itd. Ccsto sc je pon,\yljao raizgovor o bombardovanju Zenuina od 28. IX. 1914., 10. IL, 17. II.. 6. II!. i 12. VIII. 1915. tc o doživljajima i osobnim utiiscima kod tog puoanja. Osobito sc je dobro svaki s.iećao bombardovanja od 6. aprila. Općcnito sc govoriio, da je to biia najjaca topovska puonjava na Zemun. Trajaia je sat i ]>6. Pogodjeno je 54 kttća. I)vije su osobe tismrćene, a pct ili ranjeno, pa se razgovor n tom pucanjtt često opetovao. Samo na večcr oživjcla je i ova kafana. Dolaziii bi onamo časnici iz obiižnjih scla, na odmor, a lijcpa stasita kasirioa ,,Beila“, započela je svoju tilogu fine, otmjcnc kurtisane. Igrala je svoju ltlogii svagda osobito doliro. Zabavljala jc sve stolove, a njcno požudnc> tijeio, vragoljaste, vatrene oči i frivolni no ipak pristojni način zabavija! nja, lnivlačio je sve, mlado i staro, i visokc u raugu časnike i činovmkc 1 mladjariju na prvim stepcnima vojničke ili čiuovničkc hijcrarhijc. l'ostaia je populariia, a njcno imc pienosiio sc I spoininjalo daleko j>rcko graliica zcmunskog kotara pa i danas još nema razgovora o ratniin dogadjajima tt Zemtinu, ,,a da se ne spomcne ,,Bclla“ ta Pltrvna. kad ti je smrt prijetila preko Save ili Diuiava. lnače je fiajomiljcnija šetnja bila u gornji grad oko Himjadijevog spomenika, toga uajprkosnijeg cilja scpskih baterija. Odavde sc mogao dobro pratiti lijet tanet-a, koja su padala na šumskc visovc kod Topčidcra ili Čukaricc, Banovo brdo gdje su bilc smjcštcne srpskc baterije. Spadalo je ti „bon ton“ ne pokazivati strah prigndom bombardovanja, pa su i žene i