Београдске новине

Uiorak

BEOORAOSKE NOVINE

23. oktobra 1917.

Bro) 291.

Strana 2. Ugarska i Tursk'a Izmedju 2 i pol i 2 milijuna priiuve, dokle saveznici imaju u Francuskoj oko 5 milijuna. Tih 5 milijuna francuskih i engloskih četa nlsu dovoljne, da potisnu njemačkc 11nije, koje drže 3 milijuna. Ako bi se ta 3 milijuna jo§ pojačala s 4 milijuna njemačkc pričuve i s 2 milijuna sa iraneuskog fronta, oiida bi Amerifaiu moraii prebaciti u Evropu najmanje 4 milijuna, a po mogućstvu i dva put toliko, ako lioče da prodru. Sve kad ne bi biio njemačkih podmornica, pot r e b n o b i b i 1 o n a j m a n j e 5 d o 6 godina pa da se postignc uspjeh. Ali kako potapljanja dalcko nadmašuju svekoliku mogućnost prosto nije moguee pobijc'dili N j e m a č k u. Njemački car i maršal Hindenburg prilikom sjajnog rezultata 7. ratnog zajma. Kl). Berlin, 22. oktobra. Prilikora rezultata_ 7. ratnog zajnut pvimio je državni tajnik u ministarstvu finansija, groi pl. R o e d e r n od n j c m a č k o g c a r a ovu . depesti: Mnogo obradovan sjajnim rcziiltatom upisa 7. ratnog zajma izjavljujem Vanta, carevinskoj banci i sviitta, koji su sudielovaii, moju srdačnu zahvaluost i česiltku na postignutom uspjeliu. Pun snage i svjestan svoga cilja stoji cijeli ltjemaćki ttiiiod uz svoje junačke siitov'e na bojištu takodjer tt 4. ratnoj godiui, a za svojotn državttoni i vojnotn upravom, spieman na svak'n žrlvu tf krvi i dobru, dok ne pcbjcde čast i sloboda domovine ti boju protiv najezde premoćnih neprijatclja. Bog neka •blagoslovi svaktt vjernost i požrivovanjc sretnim i korisnim mirom. Maršal pj. Ilindeiiburg uputio jc takodjer depeštt ita dtžavnog tajnika u ministarstvu finansija, u kojoj izmedju ostaloga veli: Ja sam osjetio naknadmi radost zbog moga rodjendana, kad sam primio vijest o sjajnom uspjehu 7. ratnog zajnia. Ovaj uspjeh pokazuje najboije našim protivnieima, da Njeitiačku ne mogtt ekonomski uuištiti, i dajc mi đokaza, da njemački narod ima stfllnu nailu u pobjcdu. Molim Vnšu JPreuzvišenost, 'da objuvi mojn najsrtlačniju zahvalnost za to.

Njemačka akcija u Istočnom moru. Petrogradu prijeti opasnost. I z j a v c r u s k i h g e n e r a 1 a. (NaroCitl brzoiav „Beosradskili Novina' ) Stockliolm, 22. oktobra. Ruski ministar mornarice V e rti t r e v's k i izjavio jc, da je položaj povođom nicmačkc invazije v r I o kritićan, i ako zbog bliskc zirne nc prijeti ttcposrcdna opasnost u Finskom zaiivu i Petiogradu. Na supret tomc smatrajtt siručnjaci, da je položaj tožak. Admiral Memil izjavljuje u listu ,,Utro Rosiji“, da dobro p r o m i š 1 j e n i m a n c v a r N i j eni a c a o 7. b i 1 j n o p r i j c t i P c t r og r a d t’. N i j e m e i m o g u d a i sk r c a j u č c t c k o d H a p s a i a i R e v a 1 a l d a t a d a p r o d r u p r em a N a r v i, k o j a j c s a m o t r i d a n a u d a l j e n a o d P c t r o g r ada. Bo j ati s e j c i vazdušnog ji a p a d a j a n a P c t r o g r a tl. (Naročiti brzojav „Deognoskiii Novfiia") Haag, 22. oktobra. ,,Uaily Mail“ javlja iz Pctrofciada. da sa tamo po svima ulićama Jzlijepljenc obznaiie vladine, kojc upaeuju stanovništvo, šta treba da radi u slnčaja neprijatcljskog vazdušnog napadnja. Zatvoreni ruski ratni brodovi u riškom zalivu. (Naročitl brzojav „Beogradsiđh Novlna“) Basel, 22. oktobra, ,B a s 1 e r A n z e i g e r“ javlja: U riškom zalivu zatvoreno je nekoliko ruskih pomorskih jedinica, poš-to nijesu ntogic za vremcna pobjeći. Rusi /apalili grad Marienham na auiandskoni ostrvlju. (NaroČiti brzojav „Beogradskik Noviua") Haparanda, 22. oktobra. Jedini grad na aalandskim ostrv!ma, M a r i c n h a m, Rusi stt zapalili. Fiuska i Estlandija izgubljene za Rusiju. —* Sud fraiicuskog vojnog kritičara. (Naročiti brzojav „Beograđskih Novina") . Ženeva, 22. oktobra. Vojni krilićar ,,Echo de Paris“-a misli, da će Nijemci uskoro posjesti Hapsalu. Položaj je Rttsa krit i č a u. F i n s k a i E s 11 a n d i j a i zg 1 e d a d a s u z a R u s e i z g ti b 1 j e n i.

stručnih ladničkih udruženja Velike Rusije. U skupštini je preko delegata bilo zastupijeno više intlijuna birača raznlh političkih struja. Jedan dio skupšline tražio je zajednički rad s demokratskim i socijalističkim strankair.a, a drugl je bio za nezavisnu politikit. Skupština je ttsvojila odluku, kojom se pozivaju sva stručna radnička udruženja, da svitn silatna učestvuju u izboiima za zakonodavntt skupštinn i da se u tom cilju radi zajcdnički sa svim socijalističkim elementima, koji su za suažim odbranu otadžbine i uspostavijenje javnoga poredka, a naroČito s onim političkim frakcijama, kojitua pripadaju političari, koji temeljno poznaju ttacijonalni ruski život.

Pred odstupom Ribot-a. (Naročiti brzojav „Beograđskih Novina") Bern, 22. oktobra. Fraucuska štampa donosi vfjest o p r e d s t o j c ć c'ra o đ s t u p u R ib o t-a. ,,L, a V i ć t o i r e“ prcdskaz.ijc, da bi moglo odstupiti i nekoliko drugilt ministava.

Rtisk? služheni izvještaj o uapiištanj!i ostrva Moon. (Naročiti brzojav „Beograđsliih Novina") Stockholm, 22. oktobra. Stožer ruskc mornarice javlja poJ 2b. o. tnj.: Pod pritiskom ueprijateljske uadmoćnosti bili smo primoranj, da napustimo ostrvo Moon. Napuštanje je izvršeno pod neprijateljskom unakrsnom vatrom u vrlo teškim okolnoistima. Naše torpednjače su zapazile kod ulaza u finski zaliv ncprijateljške pcdmornice. „/eppelin" nad Helsingforsoiu. (Naročiti brzojav „Beograđskili Novina") Stockholm, 22. oktobra. ,,Af t onblade t“ javlja iz Haparande, da je u srijedu preletjo jedan Zeppelin preko Helsingforsa i Abo-a. Rusija poslije revoiucije. Rasulo ruskc vojske. Kb. Stockholm, ‘22. oktobra. Ruski li'lovi objavljuju dnevuu za povjest vrliovnog zapovjNdnika, iz kojo i izlazi, da vojnici namjcra vaj u, đa jifidnog izvjcsnog dana napus t e s v o j c p đl o '/. a j e, i d a o d u s v oj jim kućama. Dalje sc vidi iz tc fzapovjesti nczadovoljstvo voji s k c z b o g n e d o v o 1 j n o g n a o r u ž a! nja, odijela i hranc. Frontovni j komcsari izvjcštavajn, da su ■ Kornjilovljev nštanak i zakljuI čak p e trogr a'dskog radničkog I s a v j e t a, k o j i p o z i v a u b o r b n p r oI t i v. p r i v r e ni c n e v 1 a 'd c, s a s v i m I p o t k o p a 1 e a u t o r i t c t v o j n e u p r aj ve me'dju vojnieima. Nepovjere n j e v o j n i k a p v o t i v č a s n i k a j e u izvjcsn im korovima toliko, 'd a časuici boće da fetrajkaiju. Neiniri i zločiui. (Naročiti brzojav „Bcosradskili Novina") Roterdam, 22. oktobra. ,,T i m c s“ doznaje iz Odcse, da jc tamo dodttše mirno, ali da zabttna postajc svc veća ti južnoj Rusiji. Iz K i j c v a, Ostrov'a, A s t r a It an a i K r i m a, isto tako iz B c s a r a1) i j c stižu glasovi o nemirima i o trveitju izmedjn oružanili vojnika i gradjana. U blizini je Vladikavkaza 200 razbojnika prouzrokovalo noću isklizj tiiićc jednog brzog voza, tc porobiše j putniko i njib 100 poubijaše. U okolini j Odcse sc upctorostručio broj zločina. Opšta slatpštiua stručnih radničkilt udruženja. t<b. Moskva, 22. oktobra. Pcuogradska brzojavna ageucija I javlja; Zakijučena jc opšta skupština

Vazdušni napadaj na Englesku. F.ugioski zvatiični izvještaj. Kb. London, 22. oktolira. Zvanično. Prilikoin jučerašnjeg napadaja ubijenb je 27, a ranjeno 53 osobc. liilo je i inače stvarnc štct<\ Kb. London, 22. oktobra. Zvanično. Neprijateljskc letilicc itapale stt vcčeras istočne i sjeveroistočne groiovije. Neprijatelj je prodro do izvjcsnog odstojanja tt unutrašnjost grofovija, aii nije izvco odredjenc napadaje. U napadaju je učestvovalo 6 do 7 napadača. Bonibe su bacane na razttim tačkama, medju njima nekc i 11 a L o n d o n.

Najnovije brzojavne vijesti. Štednja bečkog stanovništva. Kb. Beč, 22. oktobra. Štedni ulošci kod većih bečkili vjercstjskih zavoda povisili sn se prema septembru prošle godine, u koje je vrijeme porast iznosio 58 .nilijuna za daijih 17 milijumi krtnta. Od početka ove gođ. porasli su ulošci od 2530 na 3221 milijun krttnai •j 3 i Naprasna smrt irancuskog geueraia. (Naročiti brzolav, ,„Peo 3 radskih Novina") Paris, 22. oktobra. (ilavas). Oeneral Baraticr jc umro iznenada u ro\ni prve linije.

Atentat protiv kralja Milana 10. (23.) oktobra 1882. Danas sc navršuje trideset pet godina kada jc gd^IJka, žeua Jcvrema M a r k o v i 0 a, ; ( j pujtovnika, izvršila j atentat na kratja ‘Milana u sabornoj j crkvi. Po sjecanjir jcdttog očevidca saopštićetno, koliko se on još sjeća, ovaj dogadjaj. — Toga dana oko 10 sa-tii' .prijc podne vraćao sc kralj Miian sa Ataljicom Natalijom iz inostranstva. Radi njihovog dočeka sc bio slegao silan svijet na parobrodarskoj stanici na Savi. Bili su tu svi članovi vlade, državni savjehiici, viši časnici, načeinici svilt ininislarstava. prcdstavnici opštinc Beograda na čelu s predsjednikom gradske opštine, tiglccbtije gradjanstvo, mitropolit sa sveštenicima, i kao što napomcmtsmo. silatt svijet. S grada su pucali topovi kad se parni brod od Zcmuna pribiižavao Beogradu. Doček jc bio ovako vrlo svečan s toga, što sc kralj Milan kao kralj Srbije prvi put vračao sa svoga puta jz inostranstva, a naročito poslijc. njegovog bavljenja u Beču, komc se jrripisivao tada veći

značaj. Dok sc kralj Milau s kraljicoin pozdravljao na savskom pris4aništu s Članovima viade, mitropolitom, časnicinta i ostalim, ušla je u sabornu crkvu lieopaženo — i ako je tu bilo dosta policijskih einovnika — gdja Ilka, žena u lopoli strijeljanog pukovirika Jefroma Markovića. Crkva je tada bila još prazna. jer se u nju prije kraljeva dolaska nije niko puštao, Gdja Ilka stala je u sto ženske preprate, tako zgodno iza jednog stuba, da je niko nije mogao primjctiti. Imala je na scbi dug gornji kapnt. Svijct jc na Savi i odatlc do crk'/e burno pozdravljao kralja Milana i kraljicu Nataliju, koja je zadivljavala svakog svojom ljeix>tom. Na ulazu u crkvu dočekalo je kralja i kraIjicu sveštcnstvo u svečanom crkvenom ruim. U tom trenutku je llka izašla iz stola i tiho se prcbližija stubu, prvont od crkvenih vrata, svojtt ruku je grčevito držala ispod kaputa. U trenutku kad je kralj Milan, poslije crkvenog blagosiova, htio da korakne u crkvu, Ilka niu sc naglo približila i još jc brže izvađila ispod kaputa revolver i ispalila mctak na kralja. Pticatij revolvera je odjeknuo u crkvf, ali je metak proletio izmedju kralja i kraljice i udario u suprctni crkveni stub. Ilka htjedc da ispali i drugi mctak na kraIja. Kraljica Natalija je brzo prešla na lijevu stranu, da bi zaklonila kralja. JPrvi kraljev adjutaitt general Franas o v i ć. koji se nalazio u neposređnoj blizini kralja Milana, jurnuo je na atentatorku, dohvatio joj ruku i na taj način o«sujctio drugi liitac. Poliujski čincvnik Skenderović brzo je prttrčao, razoružao atentatorku i itoveo je iz cvkve. Kralj Milan, potpuno stišan, za kratko vrijemc je posmatrao llku, izašao je iz crkve i odvezao se :t dvor. Sve sc to dogodifo za trenut oka. Kad jc svijct saznao šta se dogodiio u crkvi, i kad su llku poveli iz crkvc, juniuo je u ogorčenju na atentatorku i htio je doslovno linčovati; razdraženost u svijeta je bila tolika, da jo policija bila priinorana da Ilku teškom mukom uvede i skloni u jednu od onih starih kuća preko puta crkve. I na tom kratkom razmaku ogorčena svjetina je llku svtt raščerttpala i pocijepala joj odijelo. Ministar vojni puk. Teša Nikolić je glasno saoj)štio svijetu, da je kralj Milan ostao nepovrijedjen. Masa svijefa je još dugo čekala prcd kućom da’se atentatorki osveti, ali je nju policija pobočnom ttlicom odvezla ti gradsku upravu. U 11 sati prije podne održano je tt sabornoj crkvi svečano blagodarenje za sretno spašenje žlvota kralja Milana. Crlcva je bila puna svijeta. Kralj Milan u prolaztt za crkvn bio jc svuda oduševljeno pozdravljen. Poslije prvog saslušanja u upravi grada Ilka je noću sprovedena tt zatvor u beogradsku tvrdja-vu, gdje je nad tijom produžena dalja istraga. 1 ako je ona tt svakom saslušanju odlučno izjavljivala, da nema ni jednog sattčcsnika, da je atentat sama izvršila, ti namjeri da ithije kralja Milana što joj je ncvino osuđjen i strijeljan muž Jefrem, ipak je vfast bila poapsila muoge članovc njene bliže i dalje rodbine, ijude ni krive ni ditžne. — Istraga je nađ svima vrlo dngo trajala, i tck kad se i štampa bila počela đa bttni protiv tako dttgpg ctczanja istrage došlo je do sudskog prefresa. Prijc sudskog pretresa vlast je pttsiila iz zatvora sve uai)šene ličnosti, jer sc utvrdilo, da stt sa svim nevini. Ilki je sndio gradski prvostepeni sud, koji se tada ttalazio u zgradi na savskom pristaništu. Pretrcs Ilki trajao je nekoHko dana, a njime jc rukovodio vrlo obažrivo, hladno i nepristrano tađanji predsjeđnik suda a sad.t državni savjehiik u miru g. Aca J ovanović. Pretresu je prisustvovao svakog đana silau svijet.

djćvojkc često bilc nazočnc kod takvog bombardamenta. Šetnja kroz osamljeni park kraljico Jelisavetc cio slastičarniec Franz i!i Pintcr bila jc takodjer uobičajena. Tu se pri dobroj kavi u jutro i poslijo podnc obdržavaia redovna seanca ovdjc zaostale iuteligcncijc. Pod konac mjescca septembra izdan je ponovno poziv kr. ređ. povjercništva i gradskog pogiavarstva na gradjanstvo, u kom se svakom u vla•ititoni interesu preporuča, da što prijc ostavi grad i skloni u siguruije krajeve. U Zcmun je dolazifa vcć sifna vojska, naša i njemačka. Neprekidnim redom kao gusti vauovski valovi nizala se jedna četa za drugom kroz punih 06 am datta. Topovi svilt kalibara, čete sviju vrsti, automobili, kola Crvenog Krsta, itiašinskc puške, silan tren. sve ić to i nenaduo i na jeđnom stiglo na svojc mjesto. I onda je tt istinu uzorno zasnova(Ut i hcrojski provedcna akcija zanoćela 8. X. 1915. Po prilici 100 topova svilt kalibera cd 4.7 cni. do uključivo 42 cm. sipali su strašnom brzinom vatru ua frontu, koji jc bio chtgačak jedan km. Nakon šlo jc ova paklena topovska pucnjava, koja jc trajala nekoliko sati, prestala poucla je akcija sa samim opsjedanjent Bcograda, koja je trajala do uključivo .. oktobra. loga dana pao jc Bcograd n ruke savczničkili č e t a . U Bcogradu, tt tvormčkom dijelu grada gore tvornice, a tt Zemunu giavnom ulicom sa fcolodvora prvl srpskl zarobijenlci, njih Mpa 7AAA •

Padom Beograda i prodiranjcm savezničkili četa u unutrašnjost Srbijc, naposc osvojenjem Avale 16. oktobra, ojtct je u Zemumi postepeno nastupio normalniji život. Rasvijetlio se opet donji grad električnim svjetlom. Nestalo je najednom bojazni od ncprijateljskih topovsklh baterija sa Kalimcgdana, I'opčidera i Banov'og brda, i francuskih aeroplana, koji sit nas tako često posjećivali, šaljući nam pozdrave sa ugijatim strijelicama i bombama. Nestalo je našilt neustraŠivih monitora sa Dunava i teških opsadnih topova sa Saiaša Balkovog. Zeinunska pričuvna brigada pod aapovjjedništvom generalm. Hausteiua, takodjcr jc prešla u Beograd. Dunavoin su zaplovilc opet ladje dunavskog i magjarskog parobrodarskog društva, vukući šlepove i u njima vojsku i tren clan i noć. Opet je oživio kej na Dunavu. Tu je gotovo preko noći načinjeno 10 rampi za podvoz vojske, trena i ntarve u Beograd. Svc uliee u Zemunu opet sc iz najdubljeg sna najednom probudišc. Svagdje mnogo naše i njcmačkc vojske, novinarski izvjestitelja, tc zemunski einigranti, kojt na glas o padtt Beograda odmah ovamo dohriišc. Neobičan život u gradu, koji jc kroz godittu dana bio — napušteiio grobljc! Zemim je u ovoui ratu itiuogo nastradao. Kako u prošlosti, tako mu je i sada bilo sudjcno promijenlti drugog gospo* dara — ttu samo za kratko vrijeme. On je rckonvalescent. koleza raite

vidaju >:;t to pozvani faktori najvećim marom, pa jc nadc da će doskora opet biti ono što je i bio, t. j. veseli i ttdobni srijemski hrvatski grad.

Književne vijesti.

„Hrvatska njiva‘‘. Primili sirto 33. broj revijahtog tjednika .J.irvatske N.iiv r e“ s ovim sadržajctn: Dr. Melko Cingrija: Dr. Krck. — D a I ttr a t i n a c : Austrija, Italija i Đalmacija. — Antun Dobron i ć : Wagner i wagiterizam. — o—: Naša kučna (seljačka) zadrttga i utje* caj tudjinštine. — U smotri prikaztije Nilcias socijalnu politiku hrv. vlade, J. D. glosira izagrebačke gradskc izbore, dr. M. Mctikoš piše o domaĆoj industrijl, Laik razlaže, što jc s hrv. medicitiskim fakultetom, Spectator raspravlja o griži u Zagorju, dr. D. P., osvrće se na Maretićeve mlsli o nauč- ‘ nom radu u ,,Savremeniku“ itd. Listak: Ferrucio Stazi: Bjegunac. Godlšnja pretplata „Hrvatske Njive'* iznosi K 30, pojcdinl broj 70 fil. Na* rudžbc šaijtt se na ttpravu lista u Zagrebu, Nikoličeva ulica 8. „Iluslrovana ratna kronika *. Izišao je 17. broj ovog odlično uredjivanog ratnog lista. 0 njeni je osobit članak „Bojevi oko Smc* d e r e v a", koji ćemo doskora u cijeiosti preuijeti za naše čitatelje, jer jc živoulsau ' vlerau. ZaniniHiv te i čla-

nak Skodine tvornice u Plznju sa slikama u telcstu. Od ostaliii slika spominjemo: nadvojvodu Maksa, brata cara i kralja Karla, s njegovom zaručnicom princesom Hofienlohe-Schillingsfurst, zafim slike iz Albanije, Bosne, sa Soče i siovenskog ratišta, kancelara dra Micliaclisa itd. Osim toga svaki broj donosi kratki pregled ratnih dogadjaja u prošloj godini, te popis mrtvih i ranjenih c. i kr. vojske. „Ilustrovanu ratntt krotiiku", koja izlazi svakog drugog čctvrtka, izdaje zagrebačka knjižara L. Hartmanna (Stj. Kugli), llica 30, a stnjc ra ćetvrt godine 3 K 60 h.

HILI PODLISTAR. Najbolja naknada za cipele. Najidealnijo naknadu za cipe'.c pronaSao jo ftoki Taiijan, koju opisujc ovako ,u rimskim novinama: „Treba nekoliko puta noge ukvasiti dobro u lnomovoj kiselini. Ovo troba 'dotle činiti, đok koža na jiozi toliko oivrtlne, kolitto teieća koža, lako ujodno no»a dobija onu žutu boju, koju imajit žute cipeie, Sto eo nose u ljcto. Ko upotrebljava ovaj na čin, jic ćo (Osjetiti osku'dicu kožo. Možc šotati komotno i ' bez. troška, to so može potpuno o'dreći nove obuće. Oni, koji želo luksuzno cipclo, stoji im od volje, da lako udešenu nogu još ifearajii, bilo u obliku premolanoga gajtana ili rcdom đijgmeta“, Od jednoga se ipak svaki sa takvim „cipelaina" mora čuvati, a to je, 'da mu kakya prava cipclo — ne stane na Drsta

Ilka je bila srednje visine, tt licu može se reči l.jepa, smedje kose a elcgantnog držanja, uvijek ozbiljnog izraza. Ona je svoga muža neobično voIjela, cijenila njcgovu vojničku sposobnost, koju jt zasvjedočio svojini držarjem u rrvom i drugom ratu s Turskom. Za v i i.'emc ispitivanja prcd sikIoiii ona je bila ncobično prisebna, mirna, odgovarala jc na sva pitana odsječno i tačno a punom mržnje prcraa kralju Milani'. Izmcdju ostalog rekla je: — Niko nte na ovo djelo nije nagovarao. Ja sam se sama riješila da osvetim svoga muža, jer jc on neviuo osudjcn i strijeljan. Smatrala sam da je za njegovu nezaslužcnu smrt jedino kriv kralj Milan, bar u toliko, što ga nije htio pomilovati. Dugo sam se spremala za atentat. S revolverom sam se vježbala u mojoj bašti, gadjala sa?:i mačke, ptice, u nišan itđ., da ne br sarno promašiia. Zao mi je, što mi nije pošlo za rukom da osvetim muža, šio mi je prokleia ruka zadrhtala. U prvi mali bila sani sc riješila da mu ubijctn sina, prijestolonasljednika Aleksandra i u tu svrliu sam ga nekoliiko puta čckala k-od gostionice „Londona" u vrijeme kad sc on obično iz Topčidera vraća. Ali mi je ipak nevinog djetcta bilo žao, le sam od toga odustaia i riJešila se da kralja ubijem. Molim sucf, da me đttgo nc tnuči, nego da što je prije izrckne presudu. Poslijc iiekoliko dana sud je donio presudu kojom je lika bila osudjena na smrt strijeljanjem. Pošto joj je precisjednik saopštio presudu, rekao jc osudjenoj Ilki, da se još inože nadati kraIjevoj miiosti. Na ovo je llka sa svim hladno cdgovorila: „Ničije milosti ne tražiin, a najmanje ubice moga muža. Ja moiitn sud. da sc što prije izvrs prcsttda". Kralj Milan jc poinifovao Ilku na dož'.votni zatvor, kako se tada govorill na zalnjev kraljice Natalije. Ilka je poslije kratkog vreinena sprovedetta u požarevačk! kazneni zatvor, da tamo održava svoju csudu. Jedrtog jutra nadjena je u zatvoru obješcna.

Grad i okolica.

o

ii kalendar.

D a n a s jc titorak 23. oktobra, po slarom 10. oktobra. — 1 imokatollci: Ivan Kapistran pr.; pravoslavni: Mučenlk Evlampijc. Casnička i činovnlčka kasina otvorena jc uo 12 sati u noći. C. i k. v o j n i č k i đ o m: Citaonica, soba za pisanje i igranje, kantina. Otvoreno od 7 satl Izjutra ilo 9 sati uveče. Slobođan pristupsvakome vojniku. Bcogradski orfcum (u zimskom pozorištu, prije Boulcvard); Početak predstave u 8-30 sati uveče. K.inematografi: Vojni kino uKralj." Milana ulicl 56 (Koloseum): U 4 I 6 satl [x>s!ijc podne predstave za gradjanstvo. C. I l<r. gradjanski kino na Terazijam; br. 27 (Paris): U 6 sati postijc podnc prcdaa'. za gradjanstvo. Noćna služba tt ljekarnama: L aeđmici od 21. do uključivo 27. oktobra dr/ačc nočnusiužbu u Bcograđu ove Ijekarne Dr. Panić, Saborna ulica br. 77; Viktcrovič, Terazijc br. 28; Prcndič, Kraljr Alcksandra nlica 64; Stojić, Sarajevska ttlica 70.

Red vožnje parobrodom iz Beogrsd; u Zcinun: 7, 8, 9, 10, 11 i 12 sati priit podne; 2, 3,4, 5, C, 7 i 8 sati poslije podnc. iz Zcmu n a za Bcograd : 6 - 30, 7 - 30, 8'30, 9-30, 10-30 i 1130 pr. podne; 1’30, 2’30, 3-30, 4-30, 5-30, 6.30 i 7 30 posl. podne. — 1 / Zcinuna u Pancsovu: u 6 sati ujutro i u 12 satl u podne — Iz Pancsove u Zcmiin: U 8‘30 sati prijc podne i 3 sata poslije podnc. - - l.adja, koja vo?.» izmcdju Zemuna i Paucsove i obratno ne pristajc u Bcogradu. — Brodarski saobraćaj S a b a c - S m c d c r e v o. Polazak iz Bcograda za Sabac: stiiedom i subotora u 7‘30 sal; ii jutro; iz Sapca za Bcograd: četvrtkom i nedjeljom tt 7 s. tt jutro; iz Bcograda za Smedcrcvo: četvrlkom i itcdjeljom u 3 sata poslijc podnc; iz Smcdercva za Beograd: utorkom i petkom tt 8 sati tt julro. — Brodarski caobraćaj izmcdju Beograda i Budimpcštc: Brod iz Beograda za Budimpcštu krcćc svakoga dana u 5 sali izjutra; brod stižc u Budimpeštu drugoga dana u 5 30 sata posltjc podne. — Iz Budimpešte za Beograd krcćc brod svakoga dana u 8 sati prljc podnc; u Beogradstiže taj brod drngoga dana u 7-20 sali poslije poduc. Krctanjc parobroda za vojn i k e. Odlazak iz Zcmuna i Beograda ti OrSovu svakoga ponedjcljk«, srijede 1 sttbotc. Odlazak iz Beograda u 5 satl izjutra. dolazak u Oržovu u 3 sata i 10 mlnuta poslijc podne. Iz Oršove u Zemun i Bcograd svakc ncdjctjc, utorka i četvrtka, odlazak Iz Oršove tt 5 satl izjutra, dolazak u Bcograd u 8-30 sati u vcčer.

Botanička bašta. Otvorena utorkoni, četvrtkom, ncdjeljom 1 praznicima. Posjet botcsnlka u bolnicama: U bolnici „Brčko’: od2—4 sata poslijc podnc. U bolnlci „Briiun u : od 9‘30—12 sali prije podne i od 2—4 sata posllje podne. — U C. I k. gradjanskoj bolnicl: u utorak, četvrtak i nedjetju od 1—3 posllje podne.

Vojno parno toploknpatilc uCarDušanovojtjlIcL — 1. Kupatllou kadama: a)Za vojnc osobt otvoreno radnim danima od 7 satl prije podne do 5 sati poslijc podne, n nedjetjoni I praznlcima od 7 sati prije podnedo 12'/. sati u podne. — b) Za gradjanstvo radniiii danima od 9 satl prije podne do 5 sali posllje podnc, a ncdjcljom i praznlcima od 9 satl prlje podne do 12'/ a satl u podne. — 2. Parnokupatllo za Casnlke i njima ravnc člnovnlke otvoreno

7 sati prijc podne do 5 satl poslljc podnc, a ncdjcljom 1 praznlcima od 7 satl prljc podnc do 12'/., satl u podne. — Z a g r adjanc muškogpola otvoreno jc paru« kupatllo ponedjcljkom i čctvrtkom (ako u ic dane ne pada kakav praznik) od 9 sati prije podne do 3 satl poslije podne. — Časnidma 1 njlma ravnim činovnlcima stojc na volju da sc služe parnim kupatilom i u dane određjeuc zn eradjanstvo (ponedjeljkom I ictvrlkom). Blagajna se zatvara radnlm danlma u 12'/, sati ,» nedjdjom I riM•‘Ulmt .. 17 utJ . r