Београдске новине

Straaa 2 .

Srijetla

BEOGRADSKE NOVINB

24. oktobra 1917.

Broj 292.

Pokolebanjc diseipline. (NaroCitl brzojav „Beogradsklii Noviua") Rotterđam, 23. oktobra. ,,DaiIy Chronicle“ javlja iz Petrograda: U Revalu, Helsingforsu 1 ostalim flotnim basama obalc agitaCija ,,Bo!jšijih“ jako je pokolebala 'đisciplinu. Ruske mjere za odbranu Finskog * zallva. (Naročltl brzojav „Bcogradskih Novlna") Berlin, 23. oktobra. S ruske granice se javlja: IJ Rc.valu je bilo dogovora izmedju ministra mornarice Verdierevskog i glavnog zapovjedinika istočne morske flote adiniraia P Ii i 11 i m o r e o uovom postrojavanju odbrane ulaza u Finsld zaiiv izmediu Pemave i Hapsala. Orozničavo se radi na podizanju novih utvrdjenja. Položaj Pernavc je kritiCan. Pooštreni podmornički rat. Nova potapljanja. Kb. Berlin, 23. oktobra. Vv'olffov ured javlja: Na sjevcrnuiii bcjištu je potiovo pctopljeno 15.000 brutto toua.

Njemačka. Njcinački car u Bcrlinu. Kb. Berlin, 23. oktobra. 'Aolffov ured javija: Car Wil!iehn jc sinoć stigao u Novu palatu. Ručiio pismo njentaekog cara bavarskom princu Leopotdu. Kb. Berlin, 23. oktobra. Car Wilhelm upravio je glavnom maršalu princu Leopolđu od Bavarske cvako ručno pismo: Kraljevsko Visočanstvo! U zajedničkom radu i zajedničkoj borbi s mojom mornaricom spiemljeni su i postignuti su lijepi uspjesi, koje su Tvoje oprobane čete oduzimanjem ostrva Oesela, Moona i Dagoea izvojštile. Brzim udarcima, odlično potpomagani artiljerijom, pionirima i bacačima mina, slomili su uaša pješadija i velocipedisti svuda neprijateljski otpor. Vašem živahnom uadiranju ima se zahvaliti za izvedcne operacije. Svima vodjama, stožerima i eetania, koji su ozbiljno pridonjeli slavu njemačkom oružju, izričem moje puno priznanje i blagodarnost otadžbine na postignutoiiie. Wilhelm s. r.

Kriza francuske vlade. Painieve hoće da još proueava položaj. Kb. Bcrn, 23. oktobra. Poslije zaključne komorske sjeduiee u pouedjeljak Painlcve je otišao predsjedniku republike, da mu prcđa ostavku cjelokupnog kabineta. Poinmre je izjavio, da on u isliodu glasanja komore o povjerenju ne vidi nikakav uzrok za otstupanje kabineta, pa ie zaniolio Painlevea, da ostavku povuee. Palnleve je izjavio, da čc položaj ioš jednom proučiti.

Muslimanska adresa caru Wilhelmu. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina") Carigrad, 23. oktobra. Kako „0 s m a n i s c h e r L1 o y d“ javlja, muslimanske nacijonaliste Indije jjredali su caru W i 1 h e 1 m u za vrijeme njegovog bavljenja u Carigradu adresu, u kojoj vele, da se koriste bavIjenjem carcvim u Carigradu, da ga pozdrave. Pobjede njemačke vojske čvrste i iskrene veze, koje vezuju njemačku vladu i kalifat, trajni porazi i

raonc. Sad posie boja biće dosta ranje-, nika. — Da, odista... Ali ouo sveUo, onaj voliki sud ispod njega? — To je amfora sa svetom vodom, koju mešani s lcikovitim travama, da i najljuća rana od nje zaceli. I opet Faraon zaćuta. zamisli se. Prvi put u životu osctio je on jasno kako je malen. sitan, jadan, prema onoj nekoj višoj sili, koja sc ne nalazi ni u kruni ni u moći, ni u sjaju ui u bogaistvu, ni u ubijanju i mučenju potlačeniii, nego u nekoj ludoj Ijubavi bcz granica, i u tvrdoj nepokolebivoj veri u nešto, što se ne da videti ni opipati. Njemu, siinom i gordom Faraoiui, koji k od najranijc mladosti navikao, oa m'u se klanjaju kao čudu, da ga hvalc 1 uzdižu kad i nepravdu i neddo učini; njemu, koga. su navikli da samo zapov'eda, kažnjava i deli milost; njemu, koji je verovao, da su mu dedovi bili sinovi Ozirisa, boga sunca, a on da je pra;*i potomak starih ncstalih bogova takve nove i velikc misli, bile su tako čudne, tako neshvatljive. Ipak tradicionalne pradrasude i navike na neoJiuzdan život, pobediše u njemu ćoveka. I on je onda u svojoj zaslepljcnosti. ividoo, da t 0 nešto, ta viša sila. nfje ništa drugo nego neki još moćniji Faraon — bog, koga samo treba pronaći, otkritj, i s kojim mu se onda vaija boriti i pokoriti ga. . ^ lo dodjoše njegovi vojnici okt> ceni tatnariskama i Iovorikams pa ga odnesose, da proslavi triunif nad : po»odjenini neprijateljem. Zarobljeno je silno blago haldejsko, dvanaest legija najljućc falange i 5«4iH ranjcni kralj sa svojiin harcinoii), poji će se deliti Faraonovim vojvodania I najhrabrijitn vojnicima. Ostali bo-

neprekidno slabljenje Bngleske, ugnjetača svijeta i pijavice Indije, Egipta i drugih nekada mezavisnih naroda, sve je to proželo srca 80 niilijuna muslimana. Postupanje sa indijskim rafnim zarobljenicima i podizanje đžamije ukorjenilo je Ijubav prema caru Wilhelmti. Nezaboravne riječi na grobu velikoga Saladina odjeknulc su u srcima muslimaua. Adresa se završuje molbom, da car ne zaboravi pobjede muslimana, kad poslije njemačkih pobjeda bude rlješavao o sudbini naroda, koji su danais potlačeni i stenju pod despotizmom.

Kabinetska kriza u Italiji. Kb. Lugano, 23. oktobra. Talijanska štampa je mišljenja, da je promjena kabineta ndzbježna i objašnjava govor bivšeg ministra N i t'tia u komori kac program kabineta, konie će Nittj biti šcf ili uglcdan ćlan.

Borbe u vazduhu. Sudbina dvaju ,,Zeppelina*‘. Kb Bourbonne le bain, 23. oktobra. Juće su letilice gonile dva Zeppelina. Jcdan je pogodjen i morao se spustiti. Posada, 19 ljudi, nnodju njima dva časnika, koji su se ponioću padobrana spii'stili, nij&sii bili u stanju da miište vazdušni brod. Posada vazdušiiog broda jc zarobljena. Skopska trgovačka banka. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Noviiia") Sofija, 23. oktobra. Oko polovine oktobra osnovana je maćedouska trgovačka banka pod imenom „Skopska trgovska b a n k a“ s dioničkom glavnicom od 3 milijutia leva. Banka će preuzeti vodstvo inaćeđonskih trgovačkih udruženja.

Najnovije brzojavne vijesti. Kralj Konstantin. Kb. Zurich, 23. oktobra. Stanje kralja Konstantina je bilo u liedjeljii i ponedjeljak potpuno zadovoljavajuće, pošto je operaciju u subotu izdržao. Stanje u Grčkoj. č J a u o v i k a b i n e t a S k u 1 i d i s i G u n & r i s p o d i s t r a g o m. Kb. London, 23. oktobra. Reuter pod 29. o. mj. javlja iz Atene: Poslije govora Ralisa, koji je trajao četruaest sati, komora je zaključila, da se stave pod istragu članovi kabineta Skuhdisa, zajedno s Gunarisom. Siotodan propust za groia Luxburga. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina") Buenos Aires, 23. oktobra. R e u t e r javlja: Engleska vlada je zajamčila propust bivšem njemačkom poslaniku grofu L u x b u r g u, koji će se poeetkom novembra jikrcati . na parobrod ,,H o 11 a n d i a“ da otputuje u jednti od neutralnih zemalia, koja se graniči s Njemačkom.

gati plen u oružju i dragoceiiostiiiia čuvaee se kao trofeja na večnu uspcmenu pobede. A vrhunac triuima biće saina smrt ranjenog kralja haldejskog, koji će poginuti od helebarde svog najvernijeg podanjka. Nije prošlo mnogo vremena, i Faraon je potpuno ozdravio. Kako jc bio joŠ mlad, u najboljoj siiazl, poec da provodi bezbrižan i raskalalan život. Ni danju ni uoću u njegovom ogromnom prekrasnom dvoru, okružcnoin hipostilom od porfirnih stubova, nisu prestajale gozbc, pijanke i Iiezumnc orgije. Čitave eete hetmana, skriba, dvorjanika, rizničara, perjanika, čauša, binjegdžija, ulaka, sokolara, iiiizica i čankoliza pratile su ga na svakom koraku, i pazile na svaki njcgov mig. A on, nepobedivi Faraon, bio je gord i ponosan kao lav, a strog i bezdušan kao tiranin. N Za jedne pijanke tako. kad Faraoiiov dvor sav blistaše od sjaja i raskoši, kad se kroz arkade beliii stubova, sa ukusnim kapitelima i tvrdim tenieijem od bazalta, orio razvratan kikot i divlje veselje; kad se u glavnoj dvo ram kao u kakvoj šumi od miiisnjh aktana sa grozdastim cvetovima. sagopalmama sa zrelini. siatkim plodovima, crvanim bazamet-ružama i tan> kim_ izreziickaniin akatusovinr lišćem — širio razdražljiv bizamov dim i s!adak, opojan jniris ambre i krokusa; kad se izvršiše sve dvorske ceremoniije i ukočenc svečanosti; kad se izredjaše sva raznovrsna jela i piča — zapovedi Faraon: da dodju pcvaći i igračice sa korom staraca koji udarahu u hafffe. Na te reči zaori dvoranom: — Da živi Faraon! — i maiinitom pijeskaiiju j veselju nfje sc znalo kra’a.

Grad i okoiica. Oncvni kalondar. D a n a s je srljeda 24. oktobra, po slarom 11. oktobra. — FlmokateUcl: Rafacl; pravoslavot: Apostol ■ Filip. Casnička l činovnlčka kasina otvorena je do 12 sati u noći. C. i k. vojnlčki dom: -Citaonlca, soba za pisanjc i igranje, kantina. Otvoreno od 7 sati izjutra do 9 sati uveče. Slobodan pristupsvakome vojniku. Bcogradski orfcum (u zimskom pozorištu, prije Boulevard); Počctak predstave u 8‘30 sati uvečc. Kincmatografi: Vojni kino uKralja Milana ulici 56 (Koloseum): U 6 sati uvečc predstava za vojnike, a u 8'30 sati uveče predstava za časnikc. — C. i kr. gradjans k 1 k i u o na Tcrazijama br. 27 (Paris): U 6 satl uvečc predstava za gradjanstvo. Noćna služba u ljekarnama: U sedmici od 21. do uključivo 27. oktobra držače noćnuslužbu uBeograduovc Ijekarne: Dr. Panić, Saborna ulica br. 77; Viklorov i ć, Tcrazije br. 28; • P r e n d i ć, Kralja Aleksandra ullca 64; S t o j i ć, Sarajevska ulica 70. Rcd vožnje parobrodom iz Beograda u Zcniun: 7, 8, 9, 10, 11 i 12 sati prijc podne; 2, 3, 4, 5, 6, 7 i 8 satl posllje podne. Iz Zemu n a za Beograd: 6'30, 7'30, 8*30, 9'30,10-30 i 1130 pr. podnc; 1-30, 2-30, 3 30, 4-30, 5-30, 6.30 i 7 30 posi. podne. — Iz Zcmuna u Pancsovu: u 6 sati ujutro i u 12 sati u podnc — Iz Pancsove u Zcmun: U 8-30 saii prije podne i 3 sata poslijc podne. —' Ladja, koja vozi izmedju Zeinuna i Fancsove i obratno ne pristajc u Bcogradu. — Brodarski saobraćaj Sabac—Smcdcrevo, Polazak iz Beograda za Sabac; sii,cdom i s.ibotoin u 7 - 30 satl ti jutro; iz Sapca za Beograd: četvitkom i nedjcljom u 7 s. u julro; iz Beograda za Smcdcrcvo: ćetvrtkom i uedjeljom u 3 sata poslije podnc; iz Smcđcreva za Bcograd: utorkom i petkoin u 8 sati u jutro. — Brodarski saobraćaj izmedju Beograda i B u d i m p e š t c: Brod 1 z Beograda za Budimpcštu krcće svakoga dana u 5 satl izjulra; brod stiže u Budimpeštu drugoga dana u 5'30 sala poslije podne. — iz Budimpcšte za Beograd Ureće brod svakoga dana u 8 sati prije podnc; u Beograd stiže taj brod drugoga dana u 7-20 sati poslije podnc, Kretanjc parobroda za vojn i k e. Odlazak iz Zemuna i Bcograda u Oršovu svakoga poncdjcljka, srijede i subote. Odiazak iz Bcograda u 5 sati izjutra, dolazak u Oršovu u 3 sata i 10 minuta poslije podne. lz Oršove u Zemtin i Beograd svake nedjelje, utorka i čeivrtka, odlazak iz Oršove u 5 sati izjutra, doiazak u Bcograd u 8 30 sati u večcr. Botanička bašta. Otvorcna utorkom, čctvrtkom, nedjcljom i praznicima. Posjet bolcsnika u bolnicnma: U bolnici „Brčko*: od 2—4 sata posllje podne. U boinlci „Bri'um“: od 9-30—12 satl prije podne i od 2—4 sata poslije podnc. — U c. i k. gradjanskoj boinici: u utoralr, čctvrtak i ncdjelju ,1-^3 posllje podnc. V o j no p arjop 1 o ku pa ti 1 o u Car Duša aajiiaj u 1 i c i. — 1. K upatiio u kadam'ff. a) Za vojne osobe otvoreno radnim' Uanlnta od 7 sati prije podne do 5 satl posllje podne, a nedjeljom i praznicima od 7 sati prije podne do 12*/ 2 sati u pođnc. — b) Za gradjanstvo radnim danima od 9 sati prije podne do 5 sati poslije podne, a nedjeljom i prazniclma od 9 sati prije podne-«k> 12 l / a sati u podne. — 2. Parnokupatilo za časnlke i njima ravne činovnlke otvoreno je utorkom, srijcdom, petkom i subotom od 7 sati prijc podne do 5 sati poslijc podne, a nedjeljom i praznicima od 7 sati prije podne do 12'/ 2 sat^ podne. — Za gradjane mušk6'gpo1a otvoreno je paruo kupatiio ponedjcjjtoju i četvrtkom (ako u te dane nc pada ; liajuiv praznik) od 9 sati prije podnc do 5 ,'šan r fioslije potiue. — Časniclma i njima ravnim činovnicima stoje na volju da se služc parnim kupatilom i u dane odredjcne za gradjanstvo (ponedjeljkom i četvrtkom). Biagajna se zatvara radnim danima u 12'/ 2 sati, a nedjeljom i praznicima u 12 satl u'podne. Božićui dar sirotiioj djeci u Topčitlcru, LTprava sircitnog doma u Topčideru otpočela je dozvolom car. i kralj. okružnog zapovjedništva za grad Beograd, sakupljanjem darova za sirotnu djecu prilikom Božićnih praznika. Mi smo o toj stvari vcć javili u našim novinama o istakli veliki interes, koii se pokazao u svim slojevima

Na prestolu od mrko-crvenog tnaiiagona, prenatrpanoni suvim zlatom, slonovom k«sh i dragim kamenjem, natkrivenom teškim baldahinoni ođ iizvezenog brokata sa blistavim pervazom od bisera i bclili koralja na svilenini dugim resaina — scdio jc ponosno Faraon i smeškao se od zadovoljstva. Robovi se užurbaše na sve sirane. Spolja, iz spoređnih dvorana i tremova čtilo se pripremanje pevača, udešavanje žica na harfama, škripanjc i zveket talambasa. Pomanmi goste okupiše se kao čele oko Faraona, samo da bi mogli bolje euti i gledatj. — Gospodaru! Silni i nepobc-divi kedive lemurijski! Junački i slavni Faraone svib Faraona, — sve Jc već sprcmno, samo se čeka na tvoju zapoved — javi inu jedan od dvorjana metauišući i duboko se klanjajućk On dadc znak, da se ulazi. Istog časa isjrod tremova dunuše citiopski crnci u duge pozapne, I limkla fanfara zabruji neku starodrcvuu koračnicu. Tada ulažaliu redom: najprc dečaci i devojčice u šamiini tankim opravama sa kotaricama cveča. Oni nosc na glavaima šarene perišanc od svilenili trailca i svetlucavih šljokica. Za njinia idu vitkc igračice svaka sa dijadeinom u kosi. ogrnufe tankim plaštevhna, sa belim koturniuia na nogama, a dairaina ti raširenim Tukama. Zatim ulažahu obrijani pevači s dugom kosom, pozlaćenim lirama i formingama. A najzad kor staraca s trouglastim harfama od slonove kosti i ebanovine. Fanfara umuknu odjekujući od tremova. Dcca sačiuiše kolo a ignčice raz-

stanovništva i gradjanstva za ovu lijepu i plemenitu akciju, koju i ovom prilikom preporučujemo najtoplije svima, koji ljube ovu sitnu i sirotnu dječicu. U tu svrhu položila je i gospodja A li a dra Drag. N o v a k o v i č a svotu od 100 K, kao ua dan smrti svoje prerano preminiile ćerkicc I v a n k e. Uprava sirotnog doma izražava ovime pleraenftoj gospodji svoju najsrdačniju blagodarnost. Prilog za beogradsku sirotinju. Upravi našega lista položio je Gjoka K. Vasiljevič, trgovac u Beorgradu, prigodom čitanja pomena njegovoj majci Katarini svotu od 100 kruna kao prilog za sirotinju grada Beograda. Svota je priredena svojoj svrsi. Istorijski kalendar. Na 'današnji dan, 2 4. o k to b r a 16 01. godine nmro je u P r a g u znameniti danski a.s(ronom Tyho Brahe. Brahe je bio u velikoj milosti kod njemačkoga cara i češkoga kralja R u đ o 1fa II (vladao od 1576. do 1012. god.), koji so vrlo rado bavio astronomijom i astrologijom (naročilo u ono vrijeme vrlo rasproslranjenom tobožnjom naukoiu o čitanju sudbinc iz nebieskih planela). Tyho Brahe se po želji carevo) 'doduše upuštao u astrologiju, a'i je zato ozbiljno i korisno ra'dio i na poIju pozilivne i stvarne nauk,o — a s t r onomije. -— 24. okLoljra 1648. go'd. zaključen je u 'dva grada, jednovremcno u Miinsteru i u Osnabriicku u njemačkoj pokrajini Westfaliji po ovoj posljednjoj nazvani westfalski mir, Ovaj je mir je'dan od najznamenitijih ti svjetskoj povjesnici, jer je njime zakljnčen jedan od najstrašnijih ratova, što ih čovječanstvo pamli — Iridesetcgodišnji rat, koji je trajao ckl 1618. godine—1618. go'dine. Rat je bio počeo kao čisto vjcrski rat izme'dju njemačkoga cara i katoličkili njenračkih vladara s jcdne, a novoizabvanog českoga kralja l'iiediicha Palatinskog i protestantskih njemačkih v'adara s druge strane, ali je mi^šanjent Svedjana, Danaca., Francuza i dragih u svom daljem toku đobio iskljiučivo političku l»ju i postao je takoreći evropskirn ratom. Najznamenitije su pojavc u tome ratu sa careve strane čuve i česki velikaš i slavni vojskovodja vojvoda Wallensteinski (Walđsteinski), koji je njemačkom pjesniku Schilleru dao gtaAivo za njegovU čuvenu trilogiju ,,W a 1lenstein“ (I. ,,Wallensteinov logor", ll. „Piccolomini (otac i sin)“ i IB. ,,WaIlensteinova sinrt“), čuveni general T i 11 y i innogi drugi', a isa, protestantske strane švedski kralj Gustav Adolf, hrabri vojskovođja E r n e s t M a n s f e I dski (umro u južnoj Ilercegovini ili Dalmaciji; o'd njega je izreka: „Vojskovodja mora da umre na nogama!“... „Kako se muški umirc“), vojvoda Bernhard SachsenAVeimarski itd. Nekoliko o'd najpoznatijih bilaka ovoga strašnog rata jesu: Bilka na Biloj Hori (Bijclom brdn) kod Praga 1620. 8. novembra), gdje je česki kralj Friedrich pobijedjen; bitka na Desavskom labskom inostu (25, apr. 1626. god.) gđje je Wal!enstein polukao Ernesta itansfe'dskog; bifcka kod Luttera (Lutter am Barenberge) (27 avg. 1626. god.i, gdje je Tiily pobijedio protestante koji su bili pocl zapovjedništvom danskog kralja Kristijana); bitka na Breitenfeldu blizu Leipziga 17. sept. 1631. god., gdjje je Guslav Adolf potukao Tillya, koji je prijo toga bio zauzeo M a g d c b u r g, bitka na rijepi L e c h u (15. aprila 1632. god.) u Bavarskoj, kuda je Tilly bio odstupio, a gdje ga jc Gustav Adolf pobij;edio. U bitci na Lechu poginuo je i sam Tillv, bitka na Liitzcnu opct blizu Leipziga,

više plašteve koji se prelivahu; a onđa zabruji starački orkestar sa drhtaviii liarfa. Pe-vači pevaiiu kao zbor heruvima, igračice se previjaliu kao sUfide koje lebdc ti vazcluiiu, a ticčaci i devojčice sipalm preko lijih cvoće. Opijeni i razdraženi gosii još se više poinamiše. Nasta divlja vriska, stneh i dozivanje, koje oskvrnu nežnu i nevinu muziku. Izgubi se zveket daire; nestade ritma i gipkih pokrcta; ponovo zarumeniše se mramonil stolovi vinom; zamirisa opet mirlia i bizam; i gosti se pomešaše tnedju đecu i igračice. Klonuo od uuiora, piča i zasićcnosfi, Faraon sc saino tupo smcškao, držeći nesvesno ruku na zlatuom peharu, koji je naličio ljudskoj Iobanji. Mutnih očiju i sa ukočenim prstima u gustoj crnoj bradi, on je sve to n-emarno sluŠao i gledao oko sebe. U dvorani nastadie još veći neređ, vika i razvraitiie orgije. Nekoliko zamamnih igračica cknpi se oko Faraona, no on ni jedne nc poglcda. U toj nekoj otupelosli i mamurluku, više osl dosade i gluposti nego od zaba-ve, gledao je nekog pesnika s vrlo dugom ridjom kosom, kako je zauosno pevao, previjao se i tankom Ilrom pratio svoju pesmu. To je bki slavni Orion, vavilonski pesnik, kpji fe Levantom putovao i pevao o straštiim bitkama, silmm i bogatim Faraonima 1 vladarima, o slavnim junacima i besmrtnim pesnicimai. Malo po malo Faraon ga sve pozornije slušao. Odgurnuo zlatni pehar od sebe i metnuo ruku iza uva, da bolje čuje. AII buka i graja pomamnih gostijn sve je više rasia,

gdje je 16. novembra 1632. god. Wallenstein pobijedjen od vojsko kralja Guatava Adolfa, koji je tu i poginuo; dvije bitke na Nordlingenu i to prva (6. sept. 1634. god.) u kojoj je po smrii švedskog kralja pobijedjea vojvoda Bei nard SachsenAVeiinarski, a diuga (1615. god.) u. kojoj jo francuski vojskovodj;i, princ CoAdć pobijedio carsku vojskuj posljeđnja borba. u tom džinovskom ratu vodila se izmedju Švedjana i carskib. četa oko zauzeća tzv. praške Malo Strane. Na Westfalskom rniru, (u Munstcni je pregovarano sa Francuzima, a u O.-nabrucku sa Švedjanima) prije svega jo svakom njcinačkom vladaru zagarantovano, da prcma svojoj vjeri može sloboriuo urediti i državnu vje/u u svojojj državi, t. j. vjerska sloboda vladara, bez vjerske zašiile manjina stanovništva („cuiuv regio, eius religio“) i u opštO su im proširena suvereaa prava. Švajcarska i Holaudija konačno su istupi'e iz njemačkog saveza, Švedjani su dobili najvažnije pokrajine na obali baltičkog mora, a Francuzi najveći dio Alzasa, — 24. okt. 1795. god. zakljuueua je izmedju Austrijc, Rusije i Pru'ke trećal podjela Poljske, kojom je poslije katastrofe Koscziuszkove iod Maczie/jvvica podijeljen ostatak l'olj-ke. Jtusija je dobila Litvu (120.000 kv. km), Auslrija tzv. Malu Poljsku sa Krakovom 1 (46.000 kv. km.), a Pruska Mazoviju, PodIjahiju i prijestouicu Vaišavu 1 38.000 kv, km.). Posljednji poljski kralj btanislavj Avgusl živio je od 1796. go<L, kada je! podjela izvršcna p>a do smrti (12. II 1798. god.) u Grodnu. — 24. oktobra 1912. god. fpo novom) ođiučena je kumanovska bitka; pojedinosfi tog znamenitog događjaja još sn u ž’voj pameti svakom čitaocti. Simfonijski koncerat u Zemunu. Odbor za staranje o invalidima grada Zemuna priredjuje u četvrtak 25. o. mj. u pol 9 sati uveče u velikoj dvorani „Hotel Zentrala“ simfonijski koncerat u dobrotvorao s v r li c. Koncerat izvadja beogradska c. i k. garnizonska glazba pod osobnim ravnanjem kapelnika P i r o-a. Raspored je veoma obilan i biran. Sjedala po K 4.— i K 3.— te Iože (za pet osoba) po K 20.— rezervirana su kod c. i k. stožernog odjelenja vojne glavne gubernije u Srbiji (broj teiefona 18). Za beogradske pcsjetnike ovog simfonijskog koncerta stoji besplatnona raspoloženju naročiti brod, koji će iz Zemuna za Beograd krcnuti o ponoći. Pismiina, upućenim na Crveni Krsf, ne treba prilagati marke bojne pošte. Odbor jednog Crvenog Krsta u lieutralnom inostranstvu sao-pštio je. da stanovništvo u c. i k. okupacijonoj oblasti pismima upućenim na Crveui 1 Krst u inostranstvo u mnogo slučajeva prilaže marke bojne j>ošte za odgovor. Upozoruje se stanovništvo, da se ove markc n e m o g u upotrijebiti za odašiljanje pisama iz inostranstva u c. i k. okupacijonu oblast, nego važe sarno za odašiijanje pisama iz c. i k. okupacijone oblasli. Za odgovor treba bezuslovno priložiti u tu svrliu u promet stavJjeni bonovi za odgovor (Antwortscheine), koje se uz cijenu od 52 helera mogu dobiti kod poštanskih ureda, Traži se radi prijenia novca. -’> Porodica Sime T r o j a n o v i c a, barakera, potrebno je da se odmaii javi Davidu A d u t u, limaru sa stanom u Vatrogasnoj ulici broj 24, radi prijema novčane pošiljke.

Orion je pevao o nekom slavnom junaku, koji sc kao lav borio sa silnim i svirepim Haldcjcima i probijao so kroz redove njihove, sekuči ih kao snoplje. Njegov kožnati štjt branio ga od kiše otro\mili strelica; ali ^ato njcgov konj nijc mogao da podnese bolove otrovnih rana, iz kojih je curila krv i izncmogao srušio se pod junakom. Kličući od veselja neprijateiji ga opkoliše sa sviju strana, ne bi li ga živog' uiivatili. No juna-k se borio udvojenom snagom. Još mu jc sanio trebalo da so probije kroz poslcduje redove kopljanika, pa da se spasi i okiti triumfalnlm? vćnchna, kojc su vestalinke za vreme prinašanja žrtava pleie od mirisnog tropskog cveča i paiminog lišča. Ali... U to nastade u dvorani velika graja, da Faraon nije mogao čuti svršeta-k pesme. To ga toliko razljutfr, uvredi, da je kao ranjeu poskočio, iz sve snage udario šakom po stolu i proderao se krupn’nn glasom: — Dosta je već jeduoin! Mekušci! Razbluduici! — Zar tako poštuje<e svoga vladaoca? Zar st© zaborav'ili, da je medju vama vaš kediv, vaš siluf Faraon, potomak bogova, koji raspolaže vašom đecom i vašim ženama: koji raspolaže i samim životom vašint!... U času se sve s*tišalo. U tom prvom iznbnadnom trenutku niko se nije nl makao; kako je ko prhnakao čašu ustima, kako ko držao u zagrijaju devojče iii igračicu, onako je i ostao; samo je sa njihovih Hca nesfcalo smclia 1 veselja. Svi su nplašeno upirali pogled u Faraona, koji je kao kakva namrgodjena statua nepomično stnjao i sevajući očirna streljao oko sebe. ” • (Nastaviće se.)