Београдске новине

■ Strana 2.

Utorak

BEOORADSKE NOVINE

13. novembra 1917,

Broj 312.

l'zđrnian položaj Robertsona. Zhojj položaja na taHjanskom frontu. (Naročltl brzojav ,J3eosradsk]b Novlna") Mfinchen. 12. novembra. Piama pisanju „Manchescer !Ouardian“-a došlo je izmedju I.loyda Oeorgea i glavnog stožera do .veJilcih nesuglasica zbog Italije. Polo2aj načelnika glavnog stožera Robertsona je uzdrman, jer se sad doka* žalo, da je IJoyd George u svome tv*. jojcnju imao pravo, da je talijanskl front jedna od velikih vratnica ovoga rata i zbog toga da je značajan za tikupni položaj. Glavni stožer je uvijek Smao u viđu samo koncentraciju u Flandriji, zbog čega se nije ni obazlrao Ita ifaliju i drugo. U ,,T i m e s“-u priznaje potpukovnik Replngton, da su talljanski gubitc! osnovno poremctili ravnotežu snaga na talijanskom frontu. Savezu I c ! sc nalazc pred s u d b onosnim odlukama.

Odgoda Sobranja. Biigarski mirovni nslovl. — OtvaranJe medicinskog fakuiteta. Kb, Sofija, 19. novembVa, Sobranjo je poslije govoia ministra B a (1 o s 1 a v o v a odgodilo svoje gieduice 5do 1. decembra. Sli'nistar predsjednik je rekao, da su ratni ciljevi Bugareke poftnali, t. j. Ujedinjenje Ilugarske u okvmt Bvojih povjesnifkili gratn'ca popravkom' Bcinjene nepravdc na berliuskom konjgrosu i u Bukareglu. ;Mi hoćemo, rokno jje ministar predsjednik, Maćedoniju, Dojbmdžu i kugarske prijodjele, koje svt Brbi o'd bugarsko države oteli. Ovi ciljo.vi počivaju na osnovanom pravu. M i s no »h razložili saveznicima i jioutrab in.a i niko ne možo niSta proliv toga, da pvilujeli, pošfo mi upravo samo ostvarenje našcg narodnog jedinstva i oCekivauo zadovoljenje jnmmo u vidu. Po ponovnom saslanku raspravijaće Bobranje o budžetu. U svojoj današnjoj ejeilnici usvoiilo je Sobranfe još i zakonski prijedlog o otvaranju međiđnsko? fakullela ua univerzileUt.

Borbe na zapadu. Lloyd George n Paristi. Kb. Paris, 12. novenibr.i. .lulros je ovamo prispjeo ministar i redsjedniic LIoyd George. Kriza ii francuskojn letiiišivu. Kb. Bern, 12. novcmbra. Povodom krize u francuskom leiijištvu žali se jedan letač u ,,D e p e c b e 'tl a T o u 1 o u s e“ od 28. oktobra: Od nekog vremena materijal nije više na svojoj vlsini. Strojeve primaju ratom miesposobljeni piloti, koji su dodijeljeni tvornicama. Pošto oni za prlmljene sirojeve dobivaju od tvornica nagradu, to je 1 ispitivanje strojcva površno. S toga se nove. letillce često moraju vratiii poslije lijetanja od dvadeset sati.

Najnovije brzojavne vijesti. Norveška štampa za 1 protiv Njemačke. Kb, Christianija, 12. novembra. Kako ,,V e r d e n s g a n g“ tako i „1 n t e 1 i g e n z s e g 1 e r“ protive sc ,,T i I e n s f e g e n u“, koji traži trgo vačko-politički prijelom sa Njemačkom. Oni izvode, da bi trgovački prijelom prije ili poslije doveo do o t v or e n o g r a t a. „Tifensfegen" se drži, kao da zastupa većinu zcrnije, ali zastupa samo neznatnu kliku. Večina zcmlje je za strogu neutralnost.

Njeiuački novinari u Carigradu. Kb. Carigrad, 12. novembra. Njemačkl novlnari su danas balkanskim vozom napustili Carigrad.

Grad i okolica. vnl kalendcr. D a n a s je utorak 13. novembra, po starom 31. oktobra. — Rimokatolici: Sianislav K. pr.; pravoslavni: Siahije i Aniplije. Casnička i činovnička kasina otvorena je do 12 sati u noći. C. 1 k. v o j n I č k 1 d o m: Citaonica, soba za pjsanjc i igranje, kantina. Otvoreno od 7 sati tzjutra do 9 sati uvcče. Slobodan pristupsvakome vojnlku. Bcogradskl orfcum (ii zlmskom pozorištu, prije Boulevard): Početak pred»tave u 8'30 uveče. Kinematografi: Vojnl kino u Kralja Milana ulid 5G (Koloscum): U 3, 4-45 i 630 satl posli|c podne prcdstave za gradjanstvo.— C 1 kr. gradjanski kino na Terazljama br. 27 (Parls): U 6 satl uvcče predstava za gradjanstvo. Posljednji elcktrlčni voz za Topčider krećc od spoinenika u 7'3Q uvcče, a iz Topčidera za Beograd u 8 ssti uvcče, a nedjcljotn u 11 sall noćti, Nočtta sl užb a u 1 j e kar n ama : U sedmici od 11. do uključivo 17. novembra obavljače noćitit službti u Đeogradu ove ijckarnc: Selaković, Kneza Mihajla ulica 45; Viktorovič, Terazije 28; Prendič, Kralja Aleksandra ulica 64 ; S t o j i ć, Sarajevska ullca 70. Rcd vožnje parobrodom iz Beograda u Žentun: 7, 8, 9, 10, 11 1 12 snti prije poilnc; 2, 3,4, 5, 6, 7 i 8 sati poslije podne. lz Zemuua za Beograd; 6'30, 7'30, S'30, 9'30, 10'30111 '30 pr. podnc; 1'30, 2-30, 3'30 4'30, 5-30, 6.30 i 7-30 posl. podne. — Iz Zcmuna u Pancsovu; u 6 sati-ujuiro i u 12 sati tt podne— Iz Pancsove n Zemun: U 8'30 sali prijc podnc 1 3 sata poslije podnc. — Ladja, koja vozi izmedju Zemuna i Pancsove i obratno ne pristnjc u ticogradu. — Brodarskl saobračaj S a b a c—S tn e d e r e v o. Polazak Iz Beograda za Sabac: stijedom i subotom u 7'30 satt u jutro; iz Sapca ?.a Bcograd: četvttkom i nedjeljom u 7 s. u julro; iz Bcograda za Smedcrcvo: čctvrtkom 1 nedjeljom u 3 sata poslije podnc; iz Smcdereva za Beograđ: utorkom i pctkom u 8 sati u jutro. — Brodarski saobraćaj izmcdju Beograda I Budimpešte: Brod iz Beograda za Btidimpeštu kreče svakoga dana u 5 sati izjutra; brod stlžc u Budlmpeštu drugoga dana u 5'30 sata poslije podne, — !z Budimpcštc za Beograd krečc brod svakoga dana n 8 sati prlje podne; u Beograd stiže taj brod drugoga dana u 7 - 20 sati poslije pođuc, Brodarski saobraćaj izmcdju l e m u n a i Szcgeda: Odlazak iz Zemuna prema Tilelu, Szegedu: U nonedjeljak i četvrtalfcf u 12 sati u podne. Dolazak u Szeged: u ulorak i pctak u 1 sat poslije podne. Ođlazak Iz Szegeđa prema.Tltelu i Zemunu: U srijedu i nedjelju u 6 sati u jutro. Dola2 ak u Zemun: U srijedu i ncdjelju u 6 40 sati uvečc. Kretanje parobroda za vojn i k e. Odlazak iz Zcmuna I Beograda u OrSovu svakoga ponedjcljka, 8rijede t subote. Odtazak tz Beograda u 5 sati izjutra, dolazak u Oržovu u 3 sala i 10 toinuta poslijc podue. Iz Oržove tt Zentun I Beo grad svake neđjelje, utorka i četvrtka, odlazak iz Oršovc u 5 sati izjutra, dolazak u Beograd u 8 30 aati u večer. Botanička ba š ta. Otvorena utoriiom, četvrtkofn, nedjeljom i prazniclma. Posjet bolesnika u bolnicoma: U boinici .Brčko*: od2—4 sata posiije podne, U bolnici B Brunn“: od 9'30—12 sati prije podnc i od 2—4 sata posllje podne. — U c. i k. gradjanskoj bolnicl: u utorak, četvrtak i nedjelju od 1—3 posllje podne. Vojno parno topl o ku pa tilo uCarDušanovojulici. — 1. Kupatilou kadama; a) Za vojne osobe otvorcno radnim danima od 7 sati prije podne do 5 satl posllje podne, a nedjcljom' I praznicima od 7 sati prije podnedo 12 1 / sati u podne. — b) Za gradjanstvo radnim danima od 9 satl priie podne do 5 satl stije podne, a uedjcljom I praznicima od sati prijc podne do 12 l / a sati u podnc. — 2. Parnokupattlo za časnike i njima ravne činovnike otvoreno je utorkom, srijedom, petkom i subotom od 7 sati prijc podne do 5 sati poslije podnc, a nedjeljom i praznicima od 7 sati prije podne do 12'/, sail u podne. — Za gradjane muškogpola otvoreno je parno

kupatllo ponedjeljkom i četvrtkom (ako u tc dane ne pada kakav praznik) od 9 sati prije podne do 5 sati posllje podne. — Časnicima I njima ravnlm čfnovnlcima stoje na volju da se shiže parnim kupattlom I u dane odrcJjene za gradjanatvo (ponedjeljkom I četvrtkom). Blagajna se zatvara radnim danima u 12>/ 3 satl, a nedjcljom I praznicinta u 12 satl u'podne. llpisivauje u beoirradsku žensku Kiiana/lju. Prema odobrenju glavne vojne gubcrnlje otvara se u Bcogradu prlvatna osmo-razredna ženska gimnazija. Za školsku godinu 1917.—1918. Izvršiće se upisivanje učenica: 39. novembra za I. i II. razred; 20. novembra za' III. i IV, I V. razred; 21. novcinbra za VI. VII, i VIII. razrcd. Sve učenice položiče pri uplsu 5 K u p; s n i n e i 30 K š k o I a r I n e za mjescc dcccmbar. Skolarina plaća se mjcscčno unaprijed po 30 kruna. U I. razred upisivaće se učenice, kojc su od 191.3.-^1914. godinc na ovamo svršiie četvrtl razrcd osnovne škole po školskom svjedočanstvu. ili u nedostalku ovoga po uvjerenju opštinskoga suda. U ostale razrcde upislvaće se učenicc u nedostatku svjedočanstva po štampanom Izvještaju one škole, u kokojoj su svršile razred. Upis se izvršuje ličnom prljavom u školskoj zgradi, Zorina ulica br. 55. Na dan svojc slave — za sirotinju. Gosjx)(lja Bosiljka Popović, na 3'ati slave S v e lo g D imi t ri j a, za pokoj dužo pvonio snprugu Vojimi Popoviću, b’govcu i rezorvnom kapolantr, priložila je sirolinjskom 'odjdenju opštin© grada Beograda svdtu od (30) triđeset kruna, đa se polijeli bcngradskoj sirolinji. Dnigi sintfonijski konccrat. Rasporcd drugog simfonijskog koncerta, koji će se održatl 19. o, nij. u 8.30 sati uveče u pozorišnoj dvoran! c. i k. vojne mjestne menaže (Terazije 25). a koii će uz suđjelovanje prvorazređnih limjetničkih sila biti Izvadjan od c. I k. garnizonske glazbe pod ličnim 4inrnv)janjem kapehiika Piro-a, sa"stavJjen je ovako: 1. JohannesV BrKlnns: Svmphonle No. 2. D r %j,' 2. Pjevačka pr'gdavanja natporučmka Ervina v 11 k o v 1 'ć a t a) Majka; b) Weingartner: „Llebespein"; c) Hatze: AIs idi zu sterbeu ffihlte. (Nn glasovlru prati Oskar R ub r i t i u s). O d m o r. 3. Saint Saens: „Totenta.iz' 1 (Smrtnj ples), simrfopijski spjev; 4. Pjevačka .pr§davanja gospo’đje Vilhelmine M ik u 1 a-Raschin: Kompozicije Oskara Rnbritiusa: a) „Friihling“ (ProlJoće), b) ,,Wunsch“ (Želja); c) „Erlčsung' 4 (Si>as). (Ma glasoviru prati sam kompczilor). 5. E. Grieg: Sigurd Jorsaefa' (3 slava Bjornsonovoj drain’). Ulaznice po 5 i 4 K mogu se dobiti u preiprodaji na duevnoj blagajni vojne mjestne menaže na Terazijama br. 25 (te)efon br. 145). Lože su rasproda« ne. Buffct će biti uredjen od c.) k. časničkc mcnaže vojne glavnc gubernije br. 1. Pristup imade i gradjanstvo, a ulajnice važe ujedno i kao propusnice.

Istorijski kalendar. Na đanažnji dan, 13. novembra 1782. god. rođio se švedeki pjesnik Esaias Tegn'ćr. — 13. novembra 1805. god. zauzeo je Na]>olcon u toku rala prolivu ndružene Austrije, Engleake, Rusije i Svedskc (tako .zvana treća koalicija protiv Fraticuske) Beč. Pošto je kod Ulmau IVtirfemberškoj naljerao generala Macka da kapihilira, pošao je kroz osL'Uu južnu Njemačku, pa kroz gormju i Idonju Austriju na B e č. Saveznička vojna uprava napustila je iz strateških razloga carsku prijeetonicu, u koju je Napoleon ušao 13. novembra. 2. đecembra 1805. god. na prvu godišnjicu Napoleonovog krunisanja za cara primili sU Uđruženi Austrijanci i Rusi bitkn kocl sela Auslerlica u Moravskoj. Velika bitka, koja ne ovdje razvila nazvana je u istoriji „trojecarska bitka“, jer su lično bila prisulna tri cara, nairno austrij3ki car F r a n j o II i ruski car A1 e k s a nIIa'r I s jeidne, a car Napoleon s druge sLraiie. Pobjedu je odnjeo Najroleon, pa je uskoro došlo do p o ž u n s k o g niira, na kojemu jo Venecija nstupIjena novoslvorenoj kraljevini Italiji, koja jo u stvari bila francuska provincija, dalje Tirolska Napoleonovoj saveznici Bavarskoj, a Istra i Dalmacija neposređno Francuskoj. Docnije je Napoleon uz ove dvijo zemlje zadobio još i znatan dio Hrvatskfe i jz svega toga načinio Ilirsku kraljcvinu, koja je trajala svo do njegovog pada. — 13. novembra 1816. go<J. rodjou je u Varšavi poljski putnik-ispitivač i etnograf Stanislav Ivubary. Umro j3 1896. god. 18. novembra 1862. god. utnro ja u Tiibingenu u Wurttemberškbj čuveni njemački pjesnik Ludwig Uhland. Uhland, koji je rodjen 1787. god. jeste jedan od najvećih njemačkih pjesnika u vremenu po završel.ku klasiftnog perioda u njemačkoj književnosti (čiji su predstavnici šestorica volikih knjižovnika: Klopstock i AVielanđ, Herder i Leesing, Schillor i Goethe). Uhland jo napisao nokoliko drama, ali je naročito slavan na polju istorijske balade. Uhland je mnogo 'uoestvovao u slobodounuiitn njemačkim narotlnim pokrelima u piTOj polovini XIX vijeka, a naročito 1848. god. Sa njime so za vrijeme bavljenja u Njemafkoj nuiogo drnžio srpski pjesnik Simo Mtlutinović Sarajlija, u čijim djelima mnogi opažaju dosta Uhlandovog uticaja. — 13. nov’. 3868. god. umro je u Passy-u hlizo Pariza taljjanski kompozitor Giochanino Rossini. Najpoznatije mu jo djelo opera „Soviijski berberin << , — 13. nov. 1913. god. zaključen je konačni mir izmedju Grčke i Turske u Ateni. Pomcn. Porodlca Vladimira PetkovićaD i s n davaće šestomjesečni pomen svome dragom pokojniku 15. o. nj. u 11 sat' prijc podne ti beogradskoj Saborticj crkvi. Umro Jefta Dušanovlć. Kako uam javljaju iz Novog Sada, urnro je tamo prije kratkog vremana Jefta Dušanović, član novosadskog srpskog narodnog pozorišta, tiito jc i nečujno ispustio svoju dušu. Rodjen 1864. god. u Starom Majdanu, (Bosna) odmah je još u ranoj svojoj mladosti odao se umjetničkotn životu. Stupivši prvo u pozorišnu družiuu Fotija i Barbariča prešao je docnije u novosadsko pozorište, gdje je neumorno djelovao punlh 25 godina. Po srcu i duši plemenit sav je svoj život posvetio bio umjetnosti. Njegova umjetnička igra sa prirodnim držaniem bila je gledaocima prava naslada. Neambiciozan nikada nije tražio slave ni reklame.

Podlšstak. Milorad M. Petrović: Anegdote U 21VOTA SRPSKIH KNJIŽEVNIKA. Milorad J. Petrović. — „Blla jcdnom ruža jedna“ Jedna od najlepših Mitrovićcvih pesama, to je njegova „Bila jednom ruža jedna' 1 ... Nju je pokojni Zmaj odmah preveo na neinački, a pok. Isa Bajić, komponovao ju je i još više popularisao. Ona je napisana u ondašnjoj kafani ,,Srbija“ (Danas hotel ,,Post“), gde je Mifrovič jedno vreme stalno odlazio na vino. On je miao i stalno mesto i to je onaj drugi sto u tfpezariji s desne strane uza zid, pri ula«u. Svake večeri dolazila je jedna dcvojčica cvećarka u kafanu i prodavala cveće. Mitrović joj je bio stalni mušterija. Makar kakav cvet da mu ponudi, on bi joj uzeo. U jedanput male cvečarke nesiadc. Nije dolazila nekoliko dana. i on se zabrinu, poče raspitivati za nju. Ali iednog večera ona se opet pojavi. Bleda, ispijena 1 izmučena, i celokupuoj njenoj bedi, koja joj se na licu i u očima ogledaše, davaše još žalosniji Izraz crna uiaramica kojom beše povezana. Ona odmah pridje stolu, za kojlni je več sedeo Mitrović, i spusti pred njega korpicu s cvećom, da bi ou sam izabrao cvet koji hoće. — A gde si ti, dušo. za ovoliko cUna? Da nlsl bila bolesna? Devojče briznu u plaf. Ne, ja

liisain bila boiesna, ali je moja sestra bila, boiesna i — umrla je... — Kako?... Od čega jc bila bolesna?... Od čega je umrla? — Od tuge... I mala cvećarka, svojiin dečijim jezikom ispriča žalosnu istoriju, kako je se njeua sestra bila verila sa jednim momkoin, i kako je taj momak nju izneverio i napustio, kako je se ona razbolela, i kako je se taj niomak oženio drugom. — Eto u nedelju mu je bila svadba, a u nedelju je ona umrla od tuge... — Sirota, uzdalmu pcsnik. I onda zavuče ruku u džep i izvuče nekoliko dinara i sruči dcvojčetu u korpu. „Uzeću ti ovu ružu!...“ Hajde, pa ranije kući. A kad devojče ode, on izvadi olovku, nasloni se na sto i u magnovenju napisa prekrasnu pesmu: ,,U majke je ćerka bila, Ko dan lepa, ko cvet čedna, Nju zavole inwnče jedno Bila jednom ruža jeđna, Al to momče leptir beše... • z* i '— — — — — — — — — r U crkvu se svati kreću Razleže se pesma medna, A sa crkve zvono jeca: „Bila jednom ruža jedna.“ X. Imenjaci. Jtđne večeri vraćali smo se iz kakne „Kmeski Car“, koja je onđa bila u Makedonskoj ulicl. baš preko puta kafane „Ginić" ja i M. J. Mltrović. To

je bilo uoči 1. aprila, a bila je već skoro ponoć. Osečam da moram da legnem. Umoran sam; bolestan sain; ja bih da Iegnem nekoliko dana da se odmorim. da se slatko odmorim. Dodijao mi je i život i svet... Sve mi je dodijalo!.,. Hoćemo li malo kod ,,KoIarca?“ — Ne, idi pa se malo odmori! — Ali moj stomak! — đođade on. Ti sutra putuješ? — Da, vcć je četvrti dan, kako sam u Beogradu. Moja Ruža već je poslala telegram na redakciju, pita šta jc samnotn, da li sant u opšte živ, i da nfeam gde god odstranstvovao. — Sirota gdja Ruža! Hajdento na po jedan šprlcer kod ,,Kolarca“. Ali za zaseban sto. Mrzim gungulu, ali i ti, nemoj onako po običaju, da šetaš od stola do stola. Udjosmo kod ,,KoIarca“. Za nekolikim stolovima sede neki noćnici, ‘ko sanćim nešto pevaju. Toša ,,Bec“ sedi ispod ogledala i kasapi neku rozbratnu. Neki se kockaju... Mi sedosmo za jedan sto. — Molint vas, dajte mi jednu praznu čašu. čika Johan. — Evo imate pred vama, odgovori stari keiner, čika Johan Breskovarić, stari beogradski kelner. — Pardon! i on uze jednu čašu, 1 po običaju odmeri prstom dokle hoće. Natočite mi saano dovđe i to. čistog karlovačkog vina. Ali samo dovdc. Metnite prst dov'de, tako. — A to ie bio njegov običaj: da pije pod meru, pa makar to bilo i po trideset put% za jedno veče. — Popismo po trl takve mere, I izadjosmo iz kafane. Pri rastanku on mi dobaci:

— Hoćeš li dolaziti skorije? (]a sam onda bio učitelj u S. Mladenovcu). — Dok malo zabašuriin stvar sa ovim mojim odsustvovanjem. — Molim te, obidji me. Ja idem sad da Iegnein, da se više ne ustanem. Moje se zna: šest nedelja. tačno šest nedclja. 1 onda zbogom. Može biti... a!i samo može biti... do vidjenja!.., I mi se rastadosino. To mi je bilo posleđuje vidjenje na ulici, sa Mitrovićem, a sigurno. i poslednjeg čoveka sa njim, jer on. kako je to veče Iegao u postelju, nije se više ni digao. Ležao je i bolovao, ravno šest nedelja, kako je sam prorokovao, i mnro je 14. maja. Za vrenie njegovog bolovanja dolazio sam nekoliko puta u Beograd i stalno sam ga obilazio. On je inače bio mršav čovek. ali se po njemu videlo, da jc kopnio, i u poslednje vreme pretvorio se beše u senku od čoveka. Jedva je imao toliko snage, da se po malo uspravi u postelji. Na nekoliko dana pred njegovu smrt dodjoh opet kod njega, a on pored ostaloga uze da ml se žali: *— Zamisli, bolan, ona životinja ,,Krpa“ — (Mile Pavlovič, profesoi, koga su zvali u književnosti ,,Krpa“). došao juče kod mene. i znaš šta vell... Ah stoka jedna!... veli: došao sam kod tebe, da mi daž tvoju sliku sa svojeruenim potpisom.. . znaš, možcš urnreti, pa ja to skupljam. Životlnja!... Ja ga gledam upitnim pogleđom. — Isterao sam životinju! Isterao sam, i više ga ne trpim. Đolazio je još jedanput. Nisam hteo da ga primim. kazao sam đa mi ga ne puštaju... A kad si tl došao?... — Đanasl... Danas i mitnjem!...

Pokojni Jefta uživao je lijep glas, pa je zafo i stekao velik broj prijatelja i poštovalaca. Jeftu je zatekao ovaj rat u Novom Sadu, pa je ostao bez materijalnih sredstava. Saranjen je sa lijepim počastima. Preminula. Preksinoć pred ponoć preminula jo poslij© dugog l teSkog bolovanja gdjica Jelena G j u r i ć e v a. Pokojnica je Joko godinu dana bila činovnica „Crvenoga Krsta“ (Sred. uroda, za objavlj. o zarobljenicinia). Pogreb će biti danas poslijo podne. (Stan: Smiljanićeva ul. 25). Priiikoni kupovina namirnica u prodavnicama treba spremitl sitnog novca. Prilikom kupovina namimica u prodavnicama životnih namimica opštine grada Boograda, potrebno jo imati sitnog novca, jer prodavnice apsolutno n'ijesu u mogućnosti, da izvrše nabavku ogromnih količina sitnog novca, koji se od njih traži, to jc u jnteresu samog gradjanistva ihržeg rađa, da se gradjanj prilikom: kupovino snabđiju i potrebnim sitnim novcem. Legitimacije za kupovinu petroleja. Svima sirotinjTim reonima opštino grada Beograda naredjeno je: da lzvršo reviziju legitimacija za kupovinu petroleja. Revizija ćc se izvrSiti na taj način, što ćo starješine (reona, pošto so prethodno uvjcre, da stanovnik legitimacije ima pravo na pctrolej-Legitiinacijo, potpisnti i staviti na istima jasno dan,mjesec i gioiđinu orjerenja. Samo na 'tako ovjerene Tegitimacije, moćiće gradjan-tvo dobijati u budtićo petrolej. Dnevna temperatura u Beogradn. 12. novembra: maksimum u sjenci 18.S (prema jučerašnjem f 1.9). na suncu 20.2 (—0.3). Temperatura zemliinc površine 14.7 (+0.5) stepeni Celsiusovih. Vrijeme na Balkami. 12. novembra u 7 sati iz jutra: U Rumunjskoj i istočnoj Bugarskoj većinom vedro. U Maćedoniji i Arhanijt oblačno. Ostaii dijelovi lakitn oMachna pokriveni. U sjevernoj Srbiji po gdjc gdje kiša.

Književne vijesti. „Hrvatska Niiva“. Prijnili smo 36. broj i-evijalnoga Ijeff* nika „Hrvatska Njiva“ s ovim sadrža jem: Dr. Ljudevit Prohaska: K reorganizaciji vladina narodno gospodarskoga' odjela. — Dr. Mate Lisičar: Misli idra, T. Marelića o jiaučnom rađu. Dip: Politički iđeali Victora Hugoa. •B. J.: Suvremeni žurnalistički tip. — U smotri piikazuje Nikias gospodais':e poglede odjelnog prodstojnika Rauera, to socijalnu politiku hrv. vlade s obzironu na pifanje povišenja stanarine; J. Krnjevie relerira o novoj gospođatskoj polilici u Ugarskoj; clr. J. Hadži ra6pravlja o pitanju prehrane; B. G. osvrće se kiitički na dramske pređstave u kazalištu; B. J. ocjenjuje umjetničkii izložbu U Sarajevu itđ. — Listak: Zdenka M a r k o v i ć: U mjesečini, /đijalog o ratu. — Godišuja pretplata „Hrv. Njive“ iznosi 30 K, pojedini broj 70 he!era. Narudžbo šalju se na upravu lista u Zagrebu, Nikolićeva ul. 8.

— Pa dodji!... Imam da ti pročitam jednu pesmu: „Pohodiee proleće i mene!...“ Rastali smo se. Posle 3—4 daua ja sain opet došao. Pre nego što podjoh kod njega, prodjoii pored pozorišta. pred pozorištem je stajao Milorad Gavrilović, rediteij nar. pozorišta. Bilo je prcd podpc. Baš je bio svršio neku probu. Pozdravismo se. — Ja bih hteo, da obidjem našeg imenj&ka, rekoli mu ja. — I ja baš to niisliin... Hajdemo. I krenusmo se ,,Caru“, jer odmali do ,,Cara“ tu je Mitrovičeva kuča. Kad udjosmo u dvorište i u hodnik, dočeka nas njegova mati i sestre innogo zabrinute. — Danas mu je bolje, ali to nas plaši. Već dva tri dana ne može đa sc digne iz postelje, a sad maločas zahtevao je, da ga obučemo. hoće da ide u varoš ili bar da ga premestimo u salu. p a ? — Obukli smo ga, preneli ga n „Saiu" i eno ga navaljen sedi u naslo-

- Prijavite nas! reče Gavrilović. - Milorad, i jedan i drugi Milo< oće da dodju kod tebe... čuh ia z predsoblja... - Krpu ne trpiin! Napolje’... napolje, čuh ja prigušen pisak g pesnika.

mene. Njegova tužna mati izađje. Ne vredi gosp<xlo da sad idete koat cjega. On j© se raaljutSot i — gotovo zaneo po jnalo. Nego vas inolim, okrete se staxa gospodja meni, ako sutra budete ovde, otidit«»