Београдске новине

r Strana 2.

Srije3a

BEOGRADSKE NOVINE

14. novembra 1917.

„Mir jeste za sporazum jedini ishod iz situacije“. Članak Jednog sporazumnog diplomate. Kb. Slockholm, 18. novembra. „S v e n s k a D a g b 1 a d. e t“ ol j vlj uje senzacijoni članak od nekog sporazumnog diplomate. U članku razlaže se od prilike ovo: U sporazumnom logora precijenjivali su rusku vojsku po nastupanju revolucije. Ovo je imalo kbbnih posljedica za kompromisni mir, na ko|emu se radilo. Sve to, veli on, još hije ihšta upoređjeno sa slrašnom opasnošću, koja se sastoji u tome, da su sporazumni .vlasnici podcijenili sadašnje ojačanjc sreBišnjih vlasti, a, precijenili engleskoBmeričku poinoć. Po njegovom mišljenju cijela Evropa izložena je sada hazardnoj Sgri, kak\m još nije doživje’a povijlest« 'Za novurusku v 1 adu postoji samo jedan ishod iz situacije, a to je što brže okončanje rata. Ako bi se zapađne sile tome protivile, londa je vtIo vjerovata.n prijelom izmedju (stoka i ztapada, pa se niko ne smije čufliti, ako budu propale privredne garancije, što su ih zapadne države zadohile u Rusiji. Mir jeste za sporazum jeđini isliod iz situacije. Izlišno je naročito naglasiti, da poslije nestajanja JTusije kao "ozbiljnog faktora sa liojišta sporazumu nije moguće da postigne svoj ratni cilj. Mahnito je i ipomisliti ili nadati ee, da će Amcrika sa svojim primitivnim oficirskim niaterijatom i ogiomno flalekim putevima za popunjavanje biti h stanju, da za kratko vrijeme, kolik'o će još ipotrajali dok sređišnje vlasti budu bacilo svu svoju snagu na zapadno bojišt e, biti u slanju da p o u z đ a n o s p r ) j eči proboj fronta.

Ofenziva protiv itaiije. U sjevernoj Italiji uzrujanost raste. (Naročitl brzojav „Beogradskih Novina“) Lugano, 13. novembra. Njemačko austro-ugaiska ofenziva povećava zabrinutost uzrujaniog javnog hmijenja. „Corriere della Sera“ piše: Sve zavisi od broja vojske, b kojom Ca-

negdje, izmiučenog, klonulog blća. To je kuća šutnje od onoga časa, otkad ]e sin starlčln pošao u rat. Tlžina vlada oko kuće. Crni mačak sa žutini očima lijeoo švrlja kućom, nečujno; posve nečujno. I on je već star. I njegovi su dani odbrojeni. Nedaleko od kuće, pod kršnom nekom vrbom žalostikom protegla se koza, jedina imovina ovog doma. Potražila je »aštltu pred sun&mom žegom. Ni onu se ne mlče, ne javlja. Tek su sun» cokretl primamill dva trl Vrapca, što skačućl s jednog na drugl cvrkuću neumorno, ali l onl vole drugi kraj, Jer se malo ovdje »adržavaju. Posvwnašnja predanost zavlađala je ovom kućom. Ona počiva na svemu, Ito se u njoj mlče i što miruje. Sa startce ona dolazl, starici se uvljek vraća. Tamnožuta kuća zaboravl, šutnje I tiline miruje nepomlčna i nepomičljlva. Kao kakva prlvldjenja naiznijence ae ukazuju u njoj, lutaju njome. blude ovuda izblijedjela žuta lica dvaju Uudakih blća: starice i djevojčice. 111 . Ka<d je gospodar kuće ove, aln staričin, a otac djevojčice, posljednii put prekoračio prašni stoUetnl prag kućni trl su ttnnu godine — i oprostivši ae bez rlječi sa suzom u očitna a crnom mutnom slutnjom u arcu, odijelio se od svojih I pošao u rat. tad mu Je kćerka glasno saridala a atarlca zadrhtala. Bijaše to posljednji glasni plač u ovoj kući. — Ni matl nl kći ne ehvatile pravo zamašal odLaska sina I oct. —Rat, — reče on jednv tmume vtfiarl. kad se vratio a posia. i iTo« I nllta vtSc.

floma raspolaže. U Miiatiu: bu zatvorena Sva pozonštk. i druga zabavišta. Uprleos svih lijepih fraza stanovništvo je jako nzrujano. Ko mdže, taj se seii u srednju Italiju, Nova talijanska vojna uprava. (Naročiti brzojav „Bcogradsidh Novina") Lugano, 13. novemhra. j,Corriere della Sera“ piše: Novi načelnik glavnog stožera D i a z i njegoti pomoćnici, general B a d o g 1 i o i Giardino vojuici su od neospome vrijednosti, takvi, da ulivaju najveće pouzdanje u pogletlu vojnih operacija, koje pretstoje. Sva trojica su srazmjemo još mlađi; Diaz ima 56 godina, a svoj vojnički život proveo je slcoro isključivo u glamom stožera. U početkh rata je bio general-major, na Krasu je bio zapovjednik 23. vojnog zljora, bio je saradnik Cadome kao načelnik odjeljenja za vojne operacije. Uspostava vlasti u Goricl, Gradiškoj 1 T ržiču. Doznajemo iz Trsta: Poiitičke i opštinske vlasti u Gorici, ikao i boiarske (sreske) oblasti (načelstva) u Gradiškoj i Tržiču usi>ostavljene su i već su otpočele svoja djelovanja.

Značajan L!oyd Georgecv govor. Izmedju saveznika nema jedinstvcnosti. Kb. Paris, 13. novembra, Ministar predsjednik Lloyd George je ovdje držao govor, u kome je izjavio, da je srpskoj tragediji, rumUnjskoj katasfrofi, slomu vojničke moći Rusije i sađanjoj nesreći Italije uzrok u tome, što izmedju saveznika nema jedinstvenosti. On je rekao: Kad mi zarobimo nekoliko stoiina neprijaieijskih vojnika, osvojimo kakav vis ili prođremo za. stolinu metara u n^prijateljske linije, mi se ođajemo usklic-ima divljenja, ali £ s punim pravom, jer su to znaci naše nadmoćnosti i jiamstvo za našu pobjedu koj'u moramO 'izvojevati. Ali žta bi mi rekli, da smo zadobili 200.000 zarobljenika, da ,smo neprijatelju zaplijenili 2500 njegovih najboljih topova ga ogromnom

Bijaše mrk i teškovoljan. Lice nm odavaše duboku zabrinutost. Starica ga promatraše I šućaše. Kći opetova riječ očevu I zgrozi se. — A ti? — zapita mati nakon dugc šutnje. — Ja? Šta ja znam — odvrati nebajno sin. — Oče, zar ideš I ti? — propenta kći prestrašeno. Otac ju pogleda dugim pogledom, i ne otpovrnu ništa. Onda je došao poziv u vojsku. — Slutila sam — baka če unučici svojoj. Ljudl su postall opakl. Eto to je kazna — mišljaše starica — kazna za zla djela Ijudskoga roda. LJudski Je rod sklon pakiu. S vragom se združio. Izazvao je srdžbu božju na sebe. Uzaludne »u bile opomene sluga božjlh. Eto, zamahnuo je bič božji.., A sln njezln? On je pravedan, pošten. Starlca ga Je voijela nada sve. Vazda je bio pošten. — Poštenje Je najbolja I jedino sigurna putnica »a život, — govoraše starica. Tko je pošten, ne može atradati u životu. Teško Je aiužk) kruii. Mučio ae 1 borio mnogo. R&din Je bio kao mrav od rana jutra đo kasne veČe-i, ito fczvan kuće ito u kućl, bez prekida se ruke njegove othnale za K slom. Ali blagostanje n« htjede u ću. 1 patio je mnogo. Pa kad je tako, zašto Je i on morao u rat? I on će ubijatl druge njemu J osveana tudje, nevine, zacljelo 1. potene Uude, a đrugi 6e htjeti njega nbtti. Zašto i on? 1 <la mora ostaviti njlh dvije, airotinju bljednu 1 nemoćnu? Zašto to? Stariou mučilo ovo pitanja prvih dana bsa odlaska alnova fieato I prečesto. Ali potnisao. da će se

količinont mtmicije, rafnoc materijala i hrane? Lloyd George je izjavio, da će se obrazovati raTni aavjet sporazumhih siia i on se time nada u konačnu jk> bjedh. Zaoštravanje englesko-holandskih odnosa. Mogućnost omžauog sukoba. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina”) Mdnchen, 13. noveimbra. „Miincbner N. N a c h r i c ht e n“ saznaju iz Haaga: Odnosi Engleske prema Holandiji tako su zategnuti, da holandski upravni krugovi svom ozbiljnošću računaju, dia će Engleska pokušati d a iskrca svoje č e t e. U toku posljednje dvije noći je pojačan gamizon u Zeelandu sa svima četama, koje stoje na raspoloženju. Za flamansku slobodu. Svečani zavjet Flamanaca. Kb. Briissel 13. novembra. 3000 Flamanaca održali su javnu slcupštinu, u koj'ij je primljena odlulca, da se svi svečano zavjetuju, da se sistematskom ugnjetavanju flamanskog narođa, koje tra.je već 'više od 80 godina, mora učiniti k'raj time, da se potptma državna \dast povjeri plemenško svjesinim' i u djelanju nepokoiebljivim Flamancima. Zbog toga je skupština izjavila, da belgijslcu vladu u Le Havru ne priznaje više kao svog zastupmjikiai i da poUzdano očekuje, da ćo se germanskom narodu dati ona ista prava, kao i ugnjetenim Poijacima, tako, da Flanđrija dobije svoju polpunu političku samoslainost. Borbe na zapsdu. Ratni sporazumni savjeL Kb. London, 13. novembra. U donjem domu je Bonar L a w izjavio, da će se ratni savjet sporazumnih sila, koji će se sad obrazovati, sastajati mjesečno jedan put u Versaillesu. Od strane engleske biće u savjetu general W i 1 s o n, od francuske general Foch. Talijanski zastupnik je još nepoznat. Još se vode pregovori o učešću Amerike i Rusije, u ratnom savjetu. Ministar vazduhopiovštrva u Engleskoi. .! 1S9J Kb. Rotterdam, 13. novembra. „0. bserver" javlja. da će Dorfhcliffe po svoine povratku iz Amerike biti ministar vazđuhoplovstva. Pooštreni podmornički rat NOVA POTAPLJANJA. Kb. Berlin^ 18. novemb'ra. Wolffov uredgjavlja: U jiapornom pojasu oko Engleftke je ponovo potopijeno 16.000 brato tona.

Najnovije brzojavne vijesti. Američko-japauski sporazum. — Rezervisano držanje u Japanu. Kb. Rotterdam, 13. novembra. Reuter javlja iz Tokia: Nova nagođba sa Sjedinjenim Državama primljena je u Tokiju s velikom rezervom. VeJiki listovi razilaze se u ocjeni. I zvauična štampa uzdržava se od opširne kritike.

on vratitl živ i zdrav. otklonila je predodžbu klanja i ubijanja, u kojem bi učestvovao i njezin sin. On je pravedan, njega će štitl viša sila. On je sredstvo u ruci vlše volje, koja gospoduje Ijudima i svijetoni. On je odabran, on, kremieu poštenja, čelik-značaj, člsta duša. I samo takav mogaše bitl odabran. I zato «e on mora vratiti, mora, Čim ispuni namijenjenu mu zadaču. On će se vratiti... Starica se napokon smirila. I doista se u prvo doba često javljao s bojišta. — Vidiš, vratit će se, •—« znala bi ataiica roći .unučici. Ali ohda on uiaukuu. Iznenada. Pa ipafc se starica he flade gotresft. Vjora U njegov povratafc, ostadh u »joj Živa i nepomućena. Tako se to mo« ra zbiti. Drugojačije to oaa sebi ne može predočitj, ne može shvatiti ni protumaciti. Cvrsta, staina i nepromjenljiva bijaše u njoj vjera u pravednost i pobjeflu istine i poštenja. Velika, prefiilna, je'dina ljuhav prerna sinu ne daoo joj ni da časak posumnja, da 6e ga vidjeti prije nego što cakoraJnie u arob. PJameni m&Č u njegovoj ruci — fcako ga je često znaI glasno, rječitije no ijedna ljudska rila dočarati pred oči — zborit 6e jasno ječ o ispunjenoj a&d&ći. I nifcad se 'ne potuži u srcu avomu na to, Ito je usud znustavio nju — izmedju .mnogih i premnogih, što se spremiše na posljednji put fcoji vodi k materi zemlji, u vJ^JSini i hiadni naručaj — da joj reče: — Ne, — još ne. — Još i to raoraš doživjeti. Starost to opredjelila medju nrvima da dovršiš put svoj — Stanil — Još to... Kad jednom, n teške oluje, tuča udari o fcuću i prozorčić, a unučio« sje

Vijesti iz unutrašnjosti. Užasan slučaj. __ Pišu nam iz Gor. Dubca: Ovih dama desio se užasan nesrctni slučaj u opštini Talisnici. Malu Šestogodišnju kćer Save Miletića, Milevu, hapale su poludivlje svinje i odgrizle djetetu donju usnu i dio donje vihce, tako da su zubi pofpuno napolju, goli. Opet kurjaci. Doznajemo iz Gor. Dubca: 13. pr. m. napali su kurjaci u opštini Kaoni čopor goveda Koste Pajovića), i raskinuli 3 kravc i 2 teleta. Dobra susjetka. Javljaju nam iz čačka: 65 godišnja Mileva Bisenić napaJa je svoju komšiku JanB Nikoiić drvenim vilama i jian jela joj više tjelesnili ozlijeda, za koje će trebati duže liječenje. Goropadna žena je uapšena. Kradje. Javljaju nam iz Kraljeva: 17-godišnji Svetozar Jovanović radio je kao kovački pomoćnik kocl Ljubice Radosavljević. U gporazumu sa Savom Obiadovićem iz Komnice krao je iz rađionice razne predmete u vrijednosti od K 153.— U isto vrijeme polkradali su obojica gazdaricu kovačke radionice Julku Majstorović, gdje su nanijeli štete za K 150.Obojica su predani sudu. Pišu nam iz Oplanice: 12. pr. mj. ukradeno je ovd. Jovanu Blsgojeviću više košnica i veća količina meda. Žandarmerija je pronašla lopove u mjestu i to: Budimku, Dragu i Stanku Trifunović i pi-edala ih sudu.

Grad i okolica. Onevni ka.endar. D a n a s jc srijeda 14. novembra, po starom 1. novembra. — Rimokatolici: Josafat b.; pravostavni: Vrač. Kuzman i Damnjan. Casnička i činovnička kasina otvorena je do 12 sati u noći. C. i k. vojnički dom: Citaonica, soba za pisanje i igranje, kantina. Otvoreno od 7 sati izjutra do 9 sati uveče. Slobodan pristup svakome vojniku. Beogradski orfeum (u zimskom pozorištu, prije Boulevard): Početak predstave u 8 - 30 uveče. Kinematograti: Vojni kino u Kralja Milana ulici 56 (Koloseum): U 6 sati uveče predstava za vojnike, a u 8 30 sati uveče predstava za časnike. C. i kr. gradjanski kino na Terazijama br. 27 (Paris): U 6 sati uveče predstaVa za gradjanstvo. Posljednjl električni voz za Topčider kreće od spomenika u 7'30 uveče, a iz Topčidera za Beograd u 8 sati uveče, a nedjeljom u 11 sati noću. Noćna služba u lj e kar nama : U sedmici od 11. do uključivo 17. novembra obavljače noćnu' siužbu u Beogradu ove ljekarne: Selaković, Kneza Mihajla ulica 45; Viktorović, Terazije 28; Prendič, Kralja Aleksandra ulica 64; S t o j i ć, Sarajevska ulica 70. Red vožnje parobrodom iz Beograda u Zemun: 7, 8, 9, 10, 11 i 12 sati prije J >odne; 2, 3,4, 5, 6, 7 i 8 sati poslije podne. z Zemuna za Beograd: 6 - 30, 7 - 30, 8‘30, 6'30, 10*30 i 11-30 pr. podne; 1-30, 2-30, 3-30 4-30, 5'30, 6.30 1 7'30 posl. podne. — lz Zemuna u Pancsovu: u 6 sati ujutro 1 u 12 satl u podne — Iz Pancsove u Zemun: U 8 - 30 sati prijc pođne i 3 sata poslije podne. — Ladja, koja vozi Izmedju Zemuna i Fancsove i o'oratno ne pristaje u Beogradu. — Brodarski saobraćaj S a b a c—S mederevo. Poiazak iz Beograda za Sabac: srijedom i subotom u 7-80 sati u julro; Iz Sapcaza Bcograd: četvitkom i nedjeljom u 7 s. u jutro; iz Beograda za Smederevo: četvrtkom i nedjeljom u 3 sata poslije podne; Iz Smedereva za Beograd: utorkom 1 petkom u 8 sati u jutro. — Brodarski saobraćaj lzmedju Beograda t Budimpcšte: Brod iz Beograda za Budimpeštu kreće svakoga dana n 5 satt izjutra; brod stiže u Budlmpeštu drugoga dana u 5'30 sata posllje podne. — Jz Budimpešte za Beograd kreće brod svakoga dans u 8 sati prije podne; u Beograd stiže taj brod drugoga dana u 7-20 sati poslije podne. —

fle do nogu starieinih sva uplakana; reče joj baka čvTstint, čitdno čvrstinx glasom: •— Vratit će se, velim ti I više ne bješe u njih riječi o njemU. I stadoše da čekaju. Tilio, gmnorno, besprekidno čekanje. Čekanje puno nađe, fcoje obasezaše svijetlo dane i tmtime noći, tmume danc i svijetle noći, zimu i Ijeto, proljeće i jesen, čcfcanje, kx>je je teško i anažno tištalo tamnožutu kiuću, kad je posve utihnula za veoeri Ijetnih ili posve ugasmlla za večeri zimskih i pađala u |san i u noć. iV. Jednog se predvečeija 'staiica uzncjtniri. Ruke su joj drhtale jače, oči tumarale amo tamo suzeći obilnije, usne se micale češće. Neprestano je jiag'bala giavu gpram otvorenoga prozorčića i upirala pogled kao da bi hljela da nešto čuje i razabere: tamo na hrijegu seosku crkvicU. Staru, jednostavnu i malu. Bijeli 80 i inačo i ljeska u sunčanom sjaju, Don&s se tože razbiia. Obavita je nekom' aitnom modrikastom izmaglicom. Zrak je vruć i težak. Sparina je volika, Bit ćo da ono oblać je iza crkvicc, što ae na nebu diglo, baca na nju sjenu. Topli južnjak polagano duha i prodii-o kroz profcorčid l u sobu. Unučica prhnijeti, da baku podilazi neki nomir. Pristupila jo k njoj, da čuje zalitijeva li što. Starica joj reče: •— Pomakni mo bliže k prozoru. Unučica je po3luša. •— Bližo, još bliže, posve blizu. Unučica so začudi. Baka prisloni glavu posvema uz prozor, nastojeći fla proviri kroz prozor. — Još ne, još nije sođam aaii, riknu joj ua uho. * * ; — Zvoni lif Zar jofi no »vooi? Bad je shvati đjevojčica.

Broj 313. 7 Brodsrskl »aobraćaj lzmedju Zemuna I Szegeda: Odiazak Iz Zcmuna prema Tttelu, Szegedu: U ponedjeljak 1 četvrtak ■ 12 satl u podne. Dolazak u Szeged: U * ntorak 1 petak u 1 sat posllje podne. Odlazak iz Szegeda prema Titelu i Zemunu; U srijedu 1 nedjelju u 6 sati u jutro. Dolazak u Zemun: U srtjedu 1 nedjelju u 6'40 sati uveče. Kretanje parobroda za vojnike. Odlazak iz Zemuna i Beograda u Oršovu svakoga ponedjeljka, srijcdc i subote. Odlazak iz Beograda u 5 satl izjutra, dolazak u Oršovu u 3 sata 1 10 minufa poslijc podne. Iz Oršove u Zemun 1 Beo grad svake ncdjelje, utorka i četvrtka, odlazak Iz Oršove u 5 sati izjutra, dolazak u Bcograd u 8-30 sati u večer. Botanička bašta.Otvorena utorkom, četvrtkom, nedjeljom i praznicima. Posjet bolesnika u bolnlcama: U bolnici .Brčko*: od 2—4 sata poslije podne. U bcinlci r Brunn“: od 9-30—12 sali prije podne i od 2—4 sata poslije podne. — U c. i k. gradjanskoj bolnici: u utorak, četvrtak 1 nedjclju od 1—3 poslije podne. Vojno parno toplo kupatlto uCarDušanovojulici. — 1. Kupatilou kadama: a) Za vojne osobe otvoreno radnim danima od 7 sati prije pođne do 5 sati poslije podne, a nedjcljom 1 praznicima od 7 sati prije podnedo 12'/ | sati u podne. — b) Za gradjanstvo radniin danima od 9 sstl prije podne do 5 satt posiije podne, a nedjeljom i praznidma od 9 sat! prije podne do 12'/ a sati u podne. — 2. Parnokupatilo za časnlke i njlma ravne činovnike otvoreno je utorkora, srijedom, petkom i subotom od 7 satl prije podne do 5 sati poslije podne, a nedjeljom i praznicima od 7 sati prije podne do 12>/ 2 sati u podne. — Za gradjane muškogpola otvoreno Je parno kupatilo ponedjeijkom i četvrtkom (ako u tc dane ne pada kakav praznik) od 9 sall prijc podne do 5 sati poslije podne. — Časnicima i njima ravnim činovnidma stoje na voiju da se služe parnim kupatiiom i u dane odredjene za gradjanstvo (ponedjeliKom 1 četvrtkom). Blagajna se zatvara radnlm danima u 12'/ 2 sati, a nedjeljom i praz* nicima u 12 sati u'podne. Istorijski kalendar. Na današnji dan 14. novembra 1716. god. umro je u Hannoveru čuveni naučnik Wilchelm pl. L e i b n i z. Leibniz je rodjen u Leipzigu 6. jula 1646. god. Bio je dugo vremena bibliotekar i istorijski hroničar u Hannoveru. Dao je 1700. god. podstrjek za osnivianje akademije nauka u Berlinu. On je osnivač monadologije i pronalazač diferencijalnoga računa. Njegova cjelokupna djela izdao je prvi put P e r t z 1843. do 1890. god. — 14. novembra 1779. god. rodjen je u jednom kopenhagenskom predgradju čuveni danskl pjesnik Adam Oottlob 0 h 1 e n s c h 1 a J g e r. On je jedan od najboljih danskili pjesnika. Dao je na prvom mjestu vrld mnoge epske pjesme, tragedije sa narodno-istorijskim predmetima i pripovijetke. Vladao je odlično i njemačkint jezikom, pa je mnoga svoja djela sam prevodio na njemački. Umro je 20. januara 1850. god. — 14. novembrai 1797. god. rodio se u Kinnordy-u u škotskoj engleski geolog Sir Charles Lyell. Lyell može se reći da je postavio geološku nauku na njene da-j našnje osnovice. Glavna su mu djela „Principles of geoIogy“ („Načela geojogije“) 1 „Elements of geology‘ ( („Osnovi gieplogije"). Lyell je umro 22J februara 1875. god. kao profesor na kmđonskom „Kings CoIIege". — 14. novembra 1825. god. umro je znamenitl njemaoki književnik poznat r>od njegovim književnim imenom Jean Pauf' (praviin imenoin zvao se Jean PaulFriedrich Richter). Jean Paul rodjen je 23. marta 1763. god. u malom nijiestu Wunsidelu. On je znamenit i kao humorista i kao filozof; u svojim djelima raspolaže neodoljivom komikom i ironijom, ali uz to jednovremeno I dubokim osjećajem. Od 1804. god. živjeo je u Bayreuthu, gdje je na đanašnji dan 1825. god. i umro, 1 gdje mu je docnije podignut spomenik. — 14. novembra 1831. god. umro je u Berlinu

Starica s© ne miče. Ona hoće da ftuje glas zvona: hoće fla ga čujc što prijc, odmah eada. Ali kako? JNagluha je. Možda fužnjak, •— da, on će donijeti glas zvona. — Kako je čuina odjedared danas, •— pomisli djevojčica, ne skiđajući začudjena pogleda e bake. •— Kako je čudna, — prošap'će ne Jničući se ođ nje. Da, ona pita svaki dan za zvono. Pita, da li je već zazvonjelo. Kod unučica reče, da jeste, starica zapane u misli, u molitvu i onda u san. — Zvono sluša i pokorava mu se gotline i godine tafco, ali danas Tioće da baš čuje glas njegov. —• 'Zar ne? Još ne zvoni, još ne zvoni, •— govori starica gurajući g!av.u fcroz prozor, ■— Ne, — još ne, — odvraća unućica mohivajući se. A starica je zađovoljna g odgovorom svoje unukfe. Tako pe još uvijek naida, da 6e ga Cuti. Neobično veliko i neutažiro čeznuće za njim obuzelo joj je dušu, uzburkalo ju i smutilo. Duli je novoga Života ušao nenadano u staračko aroe, ubrzao kucaj njegov, pospješio tok krvi U žilama, dimuo zamrle živce. Ne gtrpljiva je, novi poriv •— davno ne bješe tt toj duši — Ijera je i goni. I starica više ne zna, što i kafco to bi. — Nemir je duše njezine postigao svoj vrfiunac. Starica bi molila i zaklinjala, ljutila se i udarala, samo da se zbude, — da čuje^ .— Zvoni! — uzbuni je poklič xmučice. Starica se ukipi. Sluša, sluša, gluša... Južnjak đonosi na jnahove piml glas zvona. (Nastaviće te.)

Prijegled bojišta u gornjoj Italijl.