Београдске новине

Broj 313.

Srijeđa

BEOGRADSKE NOVINE

14. novembra 1917.

Slrana 8.

čuveni filozof Frieđrich Hegel. Njegove su misli oštre i đuboke. On se služio pretežno dijalektičkim metodom i u svojim razlaganjima pređpostavljao je apsolutnu suštinu izmeđju misli i suštine. Njegovo je učenje bilo od veiikog utjecaja na povijest, estetiku I iogiku. Za njim se povefe čitava jedna filozofska škola, tako zvani Hegelijevci, koji su se docnije podijelili u mlade 1 stare Hegelijevce. — 14. novembra 1913. godine umro je u Larnaci na ostrvu Kipru u dubokoj starosti Ćamil-paša, koji je u više maha bio veliki vezir, a posljednji put za vrijeme balkanskoga rata* kada }e oboren mladoturskim državnim udarom. Beogradska ženska gimnazija. Kako smo izviješteni imaće pva čkolska godina na privatnoj žonskoj gimnaziji dva tečaja: do polovine marta I kraja jula 1918. godine. Učenice, koje u drugoj polovini mjeseca marta 1918. god. polože ispit sa vrlo dobrim uspjehom, prevode se početkom apiiia u stariji razred, tako, da se izuzetno za ovu školsku godinu mogu svršiti dva r a 7 . r e đ a, Učenice, koje su se do sada sprehiale privatno, mogu đo kraja o\X)g nrjeseca. polagati ispite iz jednog ili dva razređa radi prelaza u još stariji razred. Za ovaj ispit plaća se pristojba od 20 K i po 4 K od svalcog predmela. Učenice, koje ne žele pohadjati školu, već hoće da sc s p r e nr a j u p r i.vatno i đalje kod svojih kuća, a samo polažn Lspite, dužne su se prijaviti do 15. decembra ove god. upravi ove škole, koja .će ih upisati, dati im nastavnu osnorm i odrediti dan za polaganje privatnog ispita. U prijavi treha naznačiti iz kojih se razreda spremaju i ko ilr sprenra. Alt ako str le učenice krajem ovoga nrjcseca polugale i položile ispit iz dva razreda, mogu odredjenoga dana na kraju školske godine polagati ispit s am o i z j e dn o g razreda. Dan početka škole biće objavljen na vrijeme preko našeg lista. Drugi simfonijski koncerat. Raspored drugog simfonijskog koncerta, koji će se održati 19. o. mj. u 8.30 sati uveče u pozorišnoj dvorani c. i k. vojne nrjestne menaže (Terazije •25), a kojj će uz suđjelovanje prvorazrednih umjetničkili sila biti izvadjan od c. i k. garnizonske glazbe pod ličnim upravljanjein kapelnika P i r o-a, sastavljen je ovako: 1. Johannes Brahms: Simfonija Br. 2. D-dur; 2. Pjevačka predavanja natporučnika Ervina Vilkovlća; a) Hatze: ,,Majka“; b) Weingartner: „Ljubavne muke“; c) Hatze: „Kad mlidija* umrijeti..." (Na glasoviru prati Oskar R ub r i t i u s). 0 d m o r. 3. Saint-Saens: „Smrtni ples“, simfonijski spjev; 4. Pjevačka predavanja gospodje Vilhelmine M i k u 1 a-Raschin: Kompozicije Oskara Rubritiusa: a) ,,Pro!jeće“; b) ,,2elja“; c) ,,Oslobodjenje“; (Na glasoviru prati sam konipczifpr). 5. E. Orieg: Sigurd Jorsaeiar. (3 stav Bjornsonovoj drami). Llaznice po 5 i 4 K mogu se dobiti i! preiprodaji na dnevnoj blagajni vojne mjestne menaže na Terazijama br. 25 (telefon br. 145). Lože su rasorodalie. Buffet će biti uredjen od c. > k. časničke menaže vojne glavno gubernije br. I. Pristup imade i gradjanstvo, a ula>nice važe ujedno i kao propusnicc. Dar za srpske udovšce 1 siročad. Od beogradske podružnice opšteg ureda za obavještenje o zarobljenicima primili smo umjesto vijenca na odar pokojne Jelene Ojurić, koja je bila namještena u gornjem uredu, svotu od 30 kruna za srpske udovice i siročad. Sv r ota je predana upravi grada Beograda, da je privede svojoj svrsi. Molbe za donošenje životuih namiruica. Molbe za donošenje životnih natnirnica iz unutrašnjosti. bilo za ličnu upotrebu iH javnu prodaju, opština grada Beograda neće primati do kra]a iovog mjeseca z/bog velike nagomllanosti istih, te se upućuje gradjanstvo, 'da se do tog vremena i ne obraća sa fstima. Ispravka. U jučerašujem fcljtonu g. MHoraifta M. Petrovlća, („Anegdote lz 'iivota srpskih književnika“) dat je pogriješan podnaslov gdje je riječ o

pok. Miloradu J. Mitroviću — Milorad J. Petrović. ćitaoci su iz sadržine samog feljtona to mogli primjetiti, ali da bi se otklonila svaka zabuna, mi na to skrećemo pažnju, i ovim tu griješku ispravljanro. Hotel *Takovo“ — Zhnska sezona. U današnjem broju, na četvrtoj strani donosimo oglas pod ovim naslovom. Beogradjani, koji su ljetos svako veče punili prostorije ovog urcdjenog hotela i restaurana, u najprijatnijoj zabavi, naći će, sad za vrljeme zimske sezone još punijeg uživanja, jer će od sutra u ,,Takovu“ koncertirati prva beogradska kapela pod upravom Dušana S i m i ć a, svršenog konzervatoriste u Pragu. Oostioničar se je postarao za sve ostale udobnosti. Godišnji pomen. Dragomiru Dragojeviću, blagajniku, daje supruga mu godišnji parastos u Voznesenskoj crkvi danas u srijedu, 14. novembra, u 11 sati prije podne. ■: i U mjesto poraena — za sirotinju. Gospodja Agnija M. Pujić u mjesto dvogodišnjeg pomena svomc suprugu Mihajlu P u j i ć u, direktoru pošta u penziji, priložila je sirotinjskom odjelenju opštine grada Beograda Za beogradsku sirotinju kruna (50) pedeset. Javna prodaja. Po odluci starateljskog suđa izložiće se, danas m dan 14. ovog mjeseca prije podne u 9 sati javnoj prodaji zaostavština pok. Miše M i 1 u 11 n o v i ć a, u njegovom stanu u ulrcl K r a 1 j a M i 1 u t i n a b r o j 42, na koju se pozivaju i kupci. Dnevna temperatura u Beogradu. 13. novembra: maksimum u sjencl 11.2 (preuna jučerašnjem 7.6), na suncu 9.1 (—11.1). Temperatura zemljine površine 8.2 (—6.5) stepena Celsiusovih. Vrijeiue na Balkanu. 13. noveinbra u 7 sati iz jutra: U Istočnoj Rumunjskoj i istočnoj Bugarskoj djelimično vedro, djelimično oblačno. Ostali krajevi pokriveni lakim oblacima. U zapadnoj Maćedoniji i sjevernoj Arbaniji, od vremena na vrijeme slaba kiša. U Mačedoniji, Bugarskoj, na donjem Vardaru i u sjevernoj Srbiji na mnogim mjestima magla i jaka isparenja.

Narodna privreda. Vrste i rase domaćih životinja. (Svršetak.) 2. Popravljene ili oplemenjene rase. Kad stočari uslijed većeg potraživanja i visokih cijena stočnih. prođukata, ili uticajem države, privahuh društava, popularnih predavanja i knjiga dodju do urjerenja, da primitivno stočarenje ne daje one Jcoristi, koj e bi se Inogle imati, onda oni pristupaju popravkama svojih primilivnih rasa stokhn' ieže, da ih prema prilikama, u kojima žive, preporode i lijiiiovu prinednu vrijeduost uzdignu. Te popravke mogu se jzvršiti dobrona hranom i njegom i pravilnim odabiranjem grla za dalji pnplod. Takvim radom mogu se primitivne rase jadboljšati kako u pogledu porasta, itako i u pogledu pilječnosti, gojaznosti i diugili privrednih osobina. Da bi se što prije postigli željeni rezultali, popravka primitivnih rasa vrši se i hnošenjem strane blagorodnijo krvi. To se vrši na taj način, što se za pojedine vrs'te đomaće stoke nabavljaju dobra priplodna nuiSka jrla •pastuvi, biko\d, nerastovi, od onih rasa, koje se odiikuju privrednim osobinama koje žeiimo povećati kod primitivnih rasa. Ovakvim radom rnože se, kad se pametno rađi, mnogo brže postići željeni cijj. Sa koliko je razumijevauj'a i utoješnosti izvodjen ovaj posao, nije ovđje mjesto da to raspravljamo. Rad na poboljšanju zemaljskih rasa stoke unošenjem strane krvi, zaliljeva temeljno znanje iz oblasti mnogih naučnih grana, iii u najmanju ruku, dobro poznavanje osnovnih principa i Jvelikb praktično iskustvo. Neće se (uvijek pošlići dobri rezultati ’kad se samo Jinese bolja krv. Pa ne samo to, Ueć sfa i postojeća jdomaca rasa može na taj Inačin, ako se ne radi, kako treba, još pogoršati, Ipa t sasvim upropastiti u odgajivačkom smislu. 'Za to se pn unošenju strane ktvi moraju Imati u vidu nrnoge činjenioe, a ,u prvom redu priu-odm i privredni uslovi, koji u 'dotičnoj zemlji lli pokrajini vladaju, i prenia tome sudili. ima li mogučlaosti i koristi, da se ova ili ona rasa unese radi popravke postojećeg stbčarstva.

3. Kulturne ili plemenit'e rase. Kao što voć i sam naziv kazuje, to su one rase domaće stoke, koje su u pogledu svojih privrednih osobina pofpuno opleInenjene — doveđene do višega stupnja. Kako je postanak ovih rasa mogućaln samo u kultumim zemljima, gdje su potrebna znanja prodrla u masu odgajivača, i gdje se prirodni uslori ne samo do krajnosti iskoriščuju na dobro stočarstva, več se još neumomim rađbm čovječijim poboljšavaju i dopunjuju, to se ove rase zovu i kulturne rase. Kulturne rase dobijaju se ukrštanjem jli čistim odabiranjem iz prirodnih rasa. One se odlikuju velikim privrednim prinosima: mlječnošću, gojaznošću, itd.; visoko potenciranom krvlju, moću da svoje osobine prenesu i na potomstvo, i u trećem redu svojim manje ili više izjeđnačenim spoljnim osobinama: kiojem tijela, bojom dlake i tipičnim oznakama. i Predstavnici plemenitlh ili kultumib rasa jesu: kouji engleske rase; goveda liolandska ili istočno faizijska; merino ovce i svinje engleske. Da bi prevredne koristi kult'umih rasa bilo što veće, iide se još i dalje i za razne potrebe diferenciiaju se pojeđine grupe sa jednim specijalnim zadatkom, kako bi ga mogle sa što većim uspjehom vršiti i đavati najveće mogućne koristi. Tako imamo: kultumih rasa poglavito za mlječnost, to su holandska ili istočno kfrizijska goveda, čije krave muzaro daju dne\mo po 25—30 litara mlijeka; engleska kraikoroga goveda, koja se ođlikuju velikom gojaznošću — jedno grlo može da teži po 1800 kgr.; engleske svinje za brz porast i prođukciju mesa; merino ovce za vunu. Kođ konja sn na taj način tipirane grupe za razne čovječije potrebe, te imamo: lake jahaćo ili tovarne konje, jabaćc konje, konje za zapregu, za poljoprivredne radove, i teške konje za induslrijske potrebe. Ali to nijesu jedine koristi od tih kullumih rasa, već samo glavne, kojo se jako ističu. Hoiandska goveda, na prin jer, pored mlječnosti daju dosta i dobrog mesa; merino ovce pored vune đaju đobro meso itđ. Ima opet kultumih rasa, kcje su odgajene u torne pravcu, da u isto vrijeme zadovolje više potreba. Takva gu na primjer goveda simentalske rase: dobro su inlječna, daju dosta' / dobrog mesa i viio dobra za rad, Za mala gazdinstva, nije za prepomku podizati one knltume rase v koje fr*aju poghivjio jednostrane koristi, već treba težifi, da se stvore i usavrše takve kulturne rase domaće stoke, koje će zadovoljiti više privrednili potreba: mlječnost, gojaznost i 'sposobnosl za teži rad. Pruga Ogulin—Knin. Gradjenje žoljezničke pruge 0 g u1 ijn.—Knin, koja vezuje Hrvatsku sa Dalmacijom, ubrzanp je u posljednje vrijeme, te bi pmga M Ogulina do Vrhovina mogla bitii.gotova do kraja ove godine. Dio pmge do Plilvičkik Jezera biće u tom slučaju predat saobraćaju. Cijela pmga, za čiju izradu su upotrijebljeni takodje mnogi raski zarobljenici, ima da bude dovršena i predata saobraćaju .u toku iduće godine.

Književne vijesti. Nova književna revija. Prvom polovicoin decembra mjeseca počeće izlaziti u Zagrebu revija ,,K n j i ž e v n i J u g“ d v a p u t a mjesečno. Reviji je svrha da postane ogledatom cjelokifpnog jugoslovenskog kulturnog života, jugoslovenskim književnim i kulturnim glasilom. Prerna tome donašaće jednako slovenačke priloge kao i srpsko-hrvatske 1 a t i n 1com i ćirilicom. Do sada se oko nje okupiše slijedeći saradnici: Viktor Car-Kmin, Marko Car, dr. Ante TresićPavičić, dr. Joža Glonar, Ivo Vojnović, Diuko Šimunović, Mirko Korolija, Vladimir Nazor, Gjuro Dimović, dr. Fran Ilešić, Antun Dobronić itd., te cijela četa mladjih: Ivo Andrić, Angjelo Danko, Branko Mašić, U. Donadini, Niko Bartulović, Kosta Strajnić, Borivoj Jeftić Itd. Umjetničku opremu vodiće prof. T. K r i z m a n, a donašaće reprodukcije djela naših najboljih umjetnika. (Već u prvom broju donijeće Meštrovićevog Hrlsta). — Svl oni. koji pošalju upravi adresu dobiće prvi broj na ogled. Zbog povišeaiih troškova pretplata na četvrt godlne stoji 7 K, na pol gođine 14 K, a na godinu 28 K. Adresa je; „Knjlževni Jug“, Zagreb, Vodnlkova ul. 6, II. kat.

Razne vijesti. Orijaški uspjesi jedne rasprodaje siika. Iz Beča doznajemo ovo: Prlje kratkog vremeua počela je rasprodaja slikd iz ostavine Ludwiga Lobmey.era. U toku tri sata primljeno je 1,800.000 kruiia. Pojedine slike prodate su po neobično visokoj cijeni. Tako je Munkžcsyjewa slika: „Milton ili izgubljeni raj“ odredjetna za K 50.000 a kupljena po K 150.000. — Munkdcsyjeva slika predstavlja slijepog Miltona, kako svojim kćerima kazuje u pero „Izgubljeni raj“, a bila je u svoje vrijeme izložena u Budimpešli. Smrt građiteija sirapionskog tunela. Kako doznajemo, umro Je u Kasselu Karl B r a n d a u, graditelj simplonskog tunela, u 68 godini. Veličanstveno djelo, koje vezuje dolinu Rhone sa Lago izmedju Briga i Iselle Maggiore, jest tunel, dug više od 19 km, pravi primjer tehnike tunelske građjevine pomoću ventilatorskih paralelnih podupirača, koji dovode dovoljno svježeg vazduha. Hidrauličke okretne mašine Brandaua pokazale se kao odlične. Meteor zapaiio crkvu. ,,Kuryer Lwowsiri" pripovijeda o čudnovatom požara crkve u Tamawi, Dobromilskog sreza. Na tamošriju msinsku crkvu pao je meteor, i prije nego su ljudi mc^li priskočiti u pomoć, bila je zgrada već u plamenu. Poslije nekoliko sati ostao je samo peptfa i metalni dijelovi oltara uz istopljena zvona. Crk\ T a je đignuta tek prije nekoliko godina. Meteor se zaglavio duboko u zemlju, i do sađa ga još nijesu isk'opali.

Poslijednje brzojavne vijesti. Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 13. novembra. Zapadno bojište: Front priiestolonasljednika R u pprechta bavarskog: U FI a n d r i j I odbili smo vatrom i protivnapadom jaka rizvidjačka odjelenja, koja su rano u jutro bila od Belgijanaca u području Ysere, a od Engleza na borbenom frontu poslana na napad protivu naših položaja. Topnička je vatra bila neznatnija od prošlih dana. Uveče pojačala se vatra kod Dtxmuldena iu nekim odsjecima glavnog bojišta. Front njemačkog prijestolonasljednika: Sjeverno od B r u y a r e s-a donio nam je odlučno sprovedeni prepad naše pješadije izvjestan broj ziarobljenika i mašinskih pušaka. Na lstočnoj obali M a a s e bila je preko tiatia živahna topnička djelatnost. Poručnik B o n g r a t z izvojevao je svoju 22 ., a podnarednik B u c k 1 e r svoju 25. vazdušnu pobjedu,, Istočno bojište: Južno od željeznice Riga—P et r o g r a d odbile su naše straže napad jeđnog ruskog krstarećeg odjelenja. Jugo-istočno od, Gorodišči-a imalo je uspjeha Jedno preduzeće njemačkih i austro-ugarskih napadačkih četa. Na maćedonskom frontu narasla je borba na visinama istočno od Paraleva do znatne žestlne, Taiijansko bofište: U području Sedam Opština oteii smo Talijauima vis Longara. Čete, koje prodiru u pJanlnama izmedju suganske I cismonske doline. osvojiie su na juriš pancerska utvrdjenja Clma di Campo i Clma di L a n. Foncaso se nalazi u našem posjedu. Na donjoj P i a v 1 pojačala se topnička vatra. Prvi zapovjednik glavnog stana pl. Ludendorff. Austro-ugarski podnevni izvještaj. Kb. Beč, 13. novembra. Iz glavnog stana za ratnu štampu javljaju: Čete maršala baruna Conrađa probiie au utvrdjeni pojas kod P r i m o 1 a n a. Dva naljača utvrdjenja, Leone I Cltna d I Lan, nalaze se u našlm rukama. Austro-ugarski večernji izvještaj, Kb. Beč, 13. n<fvi«mbr£. Iz glavnog atana za ratnu štampu JavljaJu: Kod vojne akuplne maršala baruna Conrada dalja napredovanja. Na Pla.vl

J ostao je položaj neizmljen j e n. O gradjanskom ratu u Rusiji nema nikakvih novih vijesti. . Njemački večernji izvještaj. Kb. Berlin, 13. novembra. WoIffov ured javlja: Na zapadu, istoku i u Maćedoniji nema ništa naročitoga. Južno od suganske dolineosvojeni sudalji visinski položaji.

BUGARSKI KRAL.I NA TALIJANSKOM BO.JIŠTU. Kb. Gorica, 13. novembra. Bugarski se kralj Ferdinand Juče, nakon što se u Palmanovi rastao sa carem i kraljem K a r I o m. uputio u pratnji pukovnika tjelesne garde, generalpukovnika baruna D a nk 1 a, u sjeđište vojnog komandanta nadvojvode E v g e n i j a. Kod nadvojvode bio je zajutrak, kome je pribivao bugarski kralj sa oba svoja sina. Poslije toga otputovao je bugarski kralj u Udine, gdje je razgledao znamenitosti. Kralj je sebi dao u Udinama rastumačiti i vojnički položaj. Uveče se kralj povratio u sjedište zapovjedništva, gdje mu je krilni pobočnik Njegovog Veličanstva grof Hunyadi uručio Previšnje ručno pismo, kojim je bugarski kralj imenovan vlasnikom poljsko-lovačkog batalijuna br. 26. Kralj se ovorn odlikovanju uzradovao tim više, što je to ona ista četa, u kolu je on u svoje vrijeme stupio kao poručnik. Kao pravi vojnik našao je bugarski kralj za ovo veliko odlikovatije riječi srdačne hvale. U noći je kralj sa svojim sinovima ostavio talijansko bojište. ISPRAŽNJENJE GORNJE ITALIJE. (Karočitl brzojav „Beograđskib Novina") Ziiricb, 13. povembra, Ziiriški „Tages-Anzeiger" doznaje, đa je ispražnjenje i prevoz gradjanskog stanovništva započelo već i u Padui, Veroni i Vieenzi. j,D ail y Mail" javlja k tome iz Florence: Do sada je ptiglo oko 90.000 bjegunaca iz Friaula i .Venecije. Bjegunci se otpremaju u srednju i južnu Italiju, RUSKA LUDA KUĆA. (Naročit! brzojav „Beogradskih Novina' 1 ) Rotterdam. 13. novembra. Prema jednoj petrogradskoj vijesti ,,T i m e s a“ garnizon je u Lugu prežao na Kerjenskovu stranu. U pe< tak je Kerjenskij stigao u Gačin, čijl mu se garnizon takodje priključio. Osim toga glasa še, da vladine čete borave u biizini Petrograda, a da prema glavnom gradu napreduje i jedna divizija Kazaka iz Finske. Savez željezničara, koji je do sada radio prema instrukcijama Lenjina, prešao je posve na stranu odbora za javno dobro (osnovanog preina zaključku privremenog parlamenta, protiv Kerjenskog. Dakle neka sredina izmedju Lenjina i Kerjenskog. Op. Ur.) Željeznfčari ne će više da slušaju ekstremiste. Ovo je jedan težak udarac za ekstremistički pokret, povećan još i tlme, što su sada uskratili poslušnost i činovnici pošta i brzojava. Savez državnih činovnika naložio je činovnicima svih vladiniii ureda, da obustave svoj posao. k: l:o bi Lenjinu otežali položaj. Dalje se navodno i cijeli garnizon u Moslcvi izjavio za privremenu vladu. Kornjilov je pobjegao iz tamnice i stigao u Moskvu. Kb. Stockholm, 13. novcmbra. Ni do juče uveče nisu iz Petrograđa predležale nikakve službene vijesti. ,,Novaja Žiznj“ javlja, da bi odbor za javno dobro imao uredovati do sastanka konstituante. Organizacioni odlior željezničara pristupio je odbom za javno dobro u borbi nrotiv „boljševika", Udrtiženja državnili činovnika uključivo sa osobljem petrogradske brzojavne agencije štrajknju od petka i priključuju se odboru za ja\mo dobro. Zastupnik odbora za javno dobro pregovara sa mornaricom. On javlja, da su mornari nezadovoljni i da će prekinuti sa „boljževikima". (Prema tome čini se zasada đa nije pobjedio ni Kerjenskij ni Lenjin, nego privremeni parlamenat, jer je odbor za javno dobro osnovan u sjednici privremenog parlamenta isti dan, kad je x Kerjenskomu izraženo nepovjerenje. Op. Ur.) AMERIKA OBUSTAVILA SVOJA PLAĆANJA RUSIJI. <N»ročitl brzojav „BeogndskiH Novlna") v Zeneva, 13. jaovembra. i,Matin“ javlja, da je p.merička vlada privremeno obustavila sva plaćanja za msku_ vladu, kao gto je zadržala i obećiuu ostatak zajma.