Београдске новине

Cetvrfak

Broj 314. Kralla Aleksandra ulica 64; S t o j i ć, Sara* jevska ulica 70. Red vožnje parobrodom Iz Beograda u Zemun: 7, 8. 9, 10, 11 i 12 sati prije 3, 4, 5, 6, 7 i 8 sati poslije podne. la za Beograd: 6'30, 7'30, 8'30, 9’30, 10-30 i 11-30 pr. podne; 1-30, 2-30, 3'30 4-30, 5-30, 6.30 1 7'30 posl. podne. — iz Zemuna u Pancsovu: u 6 sati ujutro i u 12 satl u podne — Iz Pancsove u Z e mu n: U 8'30 sati prije podne I 3 sata poslije podne. — Ladja, koja vozi izmedju Zemuna i Paucsove i obratno ne pristaje u Beogradu. — Brodarski saobraćaj Sabac—Smedercvo. Polazak iz Beograda za Sabac: srijedom 1 sabotom u 7-30 sati u jutro; iz Sapcaza Beograd: četvitkom i nedjeljom u 7 s. u jutro; iz Beograda za Smedcrcvo: četvrtkom i nedjeljom u 3 sata poslije podne; iz Smedereva za Bcograd: utorkom i petkom u 8 sati u julro. — Brodarski saobraćaj izmedju Beograda i Budimpešte: Brod iz Beograda za Budimpeštu kreće svakoga dana u 5 sati izjutra; brod stiže u Budimpeštu drugoga dana u 5'30 sata posllje podne. — )z Budimpešte za Beograd kreće brod svakoga dana u 8 sati prije podne; uBeogradstižetaj brod drugoga dana u 7 - 20 sati poslije podne. Brodarskl saobraćaj izmedju Z e m u n a i S z e g e d a: Odiazak iz Zemuna prema Titelu, Szcgeđu: U ponedjeljak i četvrtak u 12 sati u podne. Dolazak u Szeged: U utorak i petak u 1 sat poslije podne. Odlazak iz Szegeda prema Titelu i Zemunu: U srijeđu i nedjelju u 6 sati u jutro. Dolazak u Zemun: U srijedu i ncdjelju u 6'40 sati uveče. ivretanje parobroda za vojn i k e. Odiazak iz Zemuna 1 Beograda u Oršovu svakoga poncdjeijka, srljede i suboie. Odlazak iz Beograda u 5 sati lzjulra, dolazak u Oršovu u 3 sata i 10 minuta posltje podne. Iz Oršove u Zemun i Bco grad svakc nedjelje, utorka i čctvrtka, odlazak iz Oržove u 5 sati izjutra, dolazak u Beograd u 8-30 sati u večcr. B o t a n i ć k a b a š t a. Oivorcna utorkom, četvrtkom, nedjcljom I praznicima. Posjet bolesnika u boinicama: U bolnici ,Brčko‘: od2—4 sala poslije pođne. U bolnici „Briinn“: od 9-30—12 sali prije podne i od 2—1 sata poslije podne. — U c. i k. gradjanskoj bolnicl: u utoraic, četvriak i nedjelju od 1—3 posiije podne. Kužna bolnica: Posjeta nije dozvoijcna. Obavijcšlenja o bolcsnicima ducvno od 11 do 12 sati prije podne naulazu u baštu bolničke zgrade sa strane Vidinske uiice. Vojno parno toplo kupatilo uCarDušanovojulici. — 1. Kupatilou kadama: a) Za vojne osobe otvoreno radnim danima od 7 sati prije pođne do 5 sati poslijc podne, a neđjeljom i praznicima od 7 sati prije podnedo 12 1 / sati u podne. — b) Za gradjanstvo radnim danima od 9 s*ti prije podne do 5 sati posiije podne, a necljeljom 1 praznicima od 9 sali prije podne do 12>/ a sati u pođne. — 2. Parnokupatilo za časnike i nj ima ravne činovnike otvoreno je ulorkom, srijedom, pctlcom 1 subotom od 7 sati prije podne do 5 satl poslije podnc, a neđjeljom I praznidma od 7 sati prije podne do 12>/ a sali u podne. — Za gradjane muškogpola otvoreno je parno kupatilo ponedjeljkom i četvrtkom (ako u te dane nc pada kakav praznlk) od 9 sati prije podne do 5 sati posiije podnc. — Ćasniclma i njima ravnim člnovnlcima stoje na volju da se služe parnim kupatiiom i u dane odredjene za gradjanstvo (ponedjeljkom 1 četvrtkom). Blagajna se zatvara radnim danima u 12'/ 2 satl, a ncdjeljom i praznicima u 12 sati u podne. Istorijski kalendar. Na đauašnji dan, 15. novernbra 1630. god. umro je u Kegensbtirgu čuveni astronom Johannes K e p 1 e r. Rodjen je 27. đecembra 1571. god. u mjestu W e i I u. Odmali se toliko istakao, da je još kao inladič 1593. god. postao nastavnik na građačkom univerzitetu. 1599. god. bude pozvan u Prag u dvor cara R u d o 1 f a II, čiji srno interes za astronomiju na ovom mjestu već ponienuli govoreći o slavflom danskom astronomu T y c li o Braiie, komc je Kepler u prvi mali postao pomoćnik, a poslije (1601. god.) i nasljednik u zvanju dvorskog astronoma. Po abdikaciji cara Rudolfa Kepler ode 1614. god. u Linz, dok ga 1628. god. ne pozva u svoju svitu drugi jedan velikan, koji se takodjc mnogo bavio astronomijom, a pored nje, kao i car Rijdolf II, — i u ono doba

iodne; 2, z Zemui

Hafiz AbđuIIah ef. Kurbegovića posjetio. Njegovu je Preuzvišenost dočekao g. Mahinić vojn. imam i Muhamed Emin ef. Dizdar, direktor še rijatske sudačke škole u Sarajevu, te fliu tumačili znanstvenu i umjetničku vrijednost raznih knjiga i rukopisa, kao što su krasno i prilično dobro saeuvana dva Mushafa (Kurana), razne stare arapskc knjige pisane pred 5-6700 godina, te nekoiiko rijetkili feimaiia, od kojih mnogi imadu đosra velrku važnost, jer zasijecaju ti isrorija Bosne i jedan na žalost vrlo oš‘ećenl astrolabium (usturlab) starinski aslronomski instrumeiiat. Cva će pošiljka ov'h dana bitl otpremljena u Beč na ratnu izložbu, gdje će sigumo na se obratiti veliku pozornost učenih orijentalaca, jer tu ima rijetkih i možda posve zagubljcnih djela iz arapske i turske književnosti, kao što je dobro sačuvani „Sah hah“ klasičnl arapski riječnik u 10 svezaka od Dževherije, pisan 688 po Hidžretu, koji je sav yokaliziran što Je velika rijetkost, zatim već sponicnuta dva primjerka izvanredno lijepo pisanih Kurana i bogato ukrašenih, osobito naslovnih listova u arapskoj .ornamentici (Miniaturkunst). Jedan pritnjerak Kurana pisan je hattikjofijom, ali na žalost strašno izderan. Nije poznato, da Ii još koji primjerak ove arapske kaligrafijske umjetnosti ima u Bosni I Hercegovini. Velika je rijetkost i jeidan primjerak Kurana, kojl je turskim jezikom rastumačen, Jer suileči po izrazima sigurno potječe Iz preporoda osmanlijske književnostl i. J. kada su počeli prevodlti vjerske knjige sa arapskoga na turskl Jezik.

rasprostranjanom mističnom i nestvarnom astrologijom (nauka o tumačenju sudbine I budućnosti iz nebeskih planeta). Kepler se proslavio pronalaženjem zakona o kretanju nebeskih tijela, tako da je danas njegovo ime poznato svakom djaku, koji uči prve osnove fizike iii matematičke geografije. — 15. novembra 1670. god. umro je u Amsterdamu skvni česki naučnik i peđagog Jov. Amos Komensky (po običaju tadanjih naučnlka, on je svojem imenu dao latinsku formu „Comenius“). Komensky, koga moženio nazvati osnivačem moderne pedagogike, rodjen je 28. marta 1592. god. u selu Njivnici kod Uherskoga Broda u Moravskoj (ali još se dan datju njegovi pojedini biografi razilaze u pogledu njegovog mjesta rodjenja). Komensky je pripadao porodici, koja je pripadala protestantskoj zajednici ,,Č e s k o moravske braće“, kojoj je on docnije postao podglavar. 1608. god. stupio je na latinsku školu (gimnaziju) u Pržerovu, odaklc je 1611. god. stupio na univerzitet. Docnije je svoje obrazovanjc dopunio u Holandiji i Njemačkoj, naročito u Heidelb e r g u, gdje je probavio godinu dana. Po pevratku iz inostranstva postade i sam u mladim godinama rektor la'ti’nske škole u P r ž e r o v u. 1616. god. postađe sveštenik u svojoj vjerskoj zajcđnici. Već od 1618. god. pročuo se i najširim krugovima svo-jim naučnim radovima, kao i svojim praktičnim pedagoškim radom. PoslLje bitke na B i 1 o j H o r i u 30-godišnjem ratu, Komensky je kao protestant izgubio i službu i imanjc. Kada je 1624. g. naredjeno protjerivanjc protestanata iz Ceske, on se morao kriti kod plemenitih ljudi, koji su mu davali utočišta i kod kojih je on nasfcavio svoj naučno-književni rad. No 1628. g. nastadošei takve prilike, da je morao napustiti Česku. Otišao je u Lisu u Poljskoj, kuda su se bili sklonili mnogi članovi zajednice „Česko-moravske brače" i gdje je Komensky predavao na gimnaziji. Iz onoga vremena (izašlo je 1631. god.) datiraju dva njegova djela, koja su niu stvorila svjetski glas, na ime ,,J a n u a I i n g u a r u in r e s e r a t a“ i ,,D id ac t ica m ag na, s e u omnes docendi artificiu m“ („Velika nauka o načinu predavanja“). Ova je djela napisao prvo na č e s k o m j eziku, pa ili jc tek posiije preveo na latinski i izdao pod gore spomenutim naslovima. 1632. god. postade starešina opštine „Češkc braće“. Komensky nije samo težio osmovnoj izmjeni tadanje nastave, već je težio da stvori, neku opštu nauku na hrišćansko-humantm osnovima („pansophia"), kojom je želio izmiriti zavadjene lirišćanske koufesije i mirnim putem širiti hriščanstvo. 1641. god. pozvat je u Englesku, gdje se parlamenat počeo baviti preuredjenjem nastave po njegovim teorijama, ali unutarnji neniiri, koji tamo Izbiše, osujetiše Komenskov rad. Tada ga jedan njegov đobrotvor dovede u Svedsku. gdje ga pred’Stavi najvišim državnim faktorinia. Ovi mu povjeriše Izradu izvjesnog broja školskiii knjiga i odrediše mu kao boravište grad Elbing u Zapadnoj Pruskoj, koji je tada pripadao Svedskoj. Ovdje je Komensky probavio vrijeme od 1642. do 1648. godine, radeći neurnorno na širenju svojih ideja, kao i na tome, da pomogne zajednici „Ćesko-moravske braće“ koju je \VeslfaIski rnir (1618. godine) ostavio bez ikakvili zaštitnih garancija. 1648. godine, vrati se opefc u nekadanjo boravištc Lisu, gcljo jo pored ostalih djela izdao knjigu „Methodus linguarum novissima". Bavijenjc u Lisi prekinuo je 1650. godine za neko vrijeme, da bi olišao n Magjarsku, kuda ga je bio pozvao čuveni knez Rakoci. Po sinrti Itakocijevoj Komensky se vra’i u Lisu, gdje ga je 1656. godine opet zadesila teška nesreća: u toku tadanjeg švedsko-poljskog rafca Lisa bude opljačka.ua i Komenskom propade svo imanjo i što je za njega bilo još bolnijc, upropašćeni su mu svi rukopisi. Poštoi se ncko vrijeme boiestan potucao po svijetu, nadjo utoiišta u Amstcrdamu u Ho’.andiji kod sina svoga nekadanjeg dobrolvora. Ovdjo je 1657. godine izdao svoja cjelokupjia dotadanju filozofska djela i nastavio jo živi rad na ostvarenju svojili životnib. ideala. U Amsterdamu so pojaviše još nekoliko novib i većih njcgovih djela, a jedan njegov biograf nabraja 142 Komenskdvih knjiga i naučnih radova. Njegov je značaj u tome, što je on, no pobijajući zahtjevo državnog, društvenog i vjerskog živola prije svega tražio prirodno vaspitanje omladine. Današnje školsko uredjenje u svirna kulturnim državama u svojim osnovnim principirna počiva na Komenskovom učenju. On je imao neosporno yrlo velikog uticaja na cjclokupno moderno obrazovanje, pa prema tome poštnju njegovu uspomenu svi'kultumi narodi, a niajviše naravno njogovi sunarodnici — Cesi, koji su njegoviin imenorn nazvali jeunu svdju najveću kulturnu ustanovu: „Ivomenskovo školsko društvo". Piilikom 300-godišnjiee njegovog ro'djenja (1892. go'dine), koja jo slavljena u cijeloj Evropi, osnovano je u Beriiinu i jedno njemačko „Comeni ueovo društvo", kojemu je cilj kullivisanje naulkfei i Inarodne prosvje|t(e u duhu velikog Komenskog-Comen.iusa. •— 15. novembra 1708. godinc rodjen je u'Londonu znameniti engleski državnik \Vi 1 liam Pitt stariji. Pitt, Jcdji je počeo

' BEOORADSKE NOVINE političku karijem kao poslanik donjeg doma, a 12 godina bio je koje mjnistar, kojo ministar predsjednik, pa onda poslijo član gomjeg doma, računa ge u najbolje diplomate sviju vremena. Pod njim je Engleska u ratu sa Francuskom zadobila Kanadu. I njegov siu je bio čuven državnik, poznat pod fimenom William Pitt mladji. — 15. novembra 1741. godine Umro je u Ztirichu švajcarski književmik Kaspar Lavater. Pored ostalog bavio se i tobožnjim teorijama o čitanju Čovječjeg karaktera iz njegovog spoljašnjeg liia. Smrtnl shičaj. Pišu nam Iz Beča: Ovdje je umro pukovnik Nlkola Cauić, pješad. puka grofa Jelačića br. 79., koji je bio obolio na ratištu. Prije je služio kod bos.-herceg. pješad. puka br. 3.. a nedavno je bio okružni zapovjednik u Kragujevcu. Saraujen je u utorak na bečkoin centralnom groblju. Dar. Kao prilog za beogradske siromahe predato nam je K 7.— od M. I. F. Mi smo sumu nredali na odredjeno mjesto. Prodaja petroleja. Prodaja petroleja za mjesec n ov e m b a r počinje od d a n a s. Prođaja se i ovom prili'kom vrši posredstvom gospodje Jelene Eganović u ulici Braće Nedića broj 25, gdje se petrolej može I dobiti. Petrolej sc daie na osnovu Iegitimacijc za petrolej po jedan litar od porodice na kuponu broj 13. Skreće se pažnja gradjanstvu, da će se petrolej za ovaa mjesec davati samo na osnovu ovjerenih Iegitimacija od strane reona opštine grada Beograda, kao što je to i ranije već objavljeno ovim putem. Nema ispita na kraju godine. Prema naredjenju car. i kralj glavne vojne gubernije, nastavnog odjdenja, ne će se na kraju školske godine na novoosnovanoj ženskoj gimnaziji I to krajem mjesecu Jula održati ispiti, nego će se učenice po ocjenama prevoditi u stariji razrcd. Traži se. Jelica Tešić iz Beograda timpIjava se, da dorlje u uređništvo našega lisla. Novi srpski listu Švajcarskoj. Kako nam javijaju iz Ženeve, počeo jo 14. novembra Ovt godine u Ženevi da izlazi nova srpska novina „Srpski IUst“, i to za prvo vrijeme jedan puta sedmično. Ovu novinu uredjuje Borislav Sl. Minić, a štampaće se ćirilicom, ali će po potreln donositi članke i na drugun jezicima bratskih naroda. . U pozivu na pretplatu pišu osnivači lista: ,,Od kako smo napustOi otađžbinU, ostali snro bez javnostj. Tribina javne reči pred nama .jo zatvorena. Kernamo mogućnosti da’iterfcđmo ono što mislimo i osećamo, ono što jaas veseli i oduševIjava, kajoi i ono &to nas tišti, boli i uzrujava. Od kada smo ostali bcz naših najmilijih i ©tadžbine, ostali fcmjo i bez onoga što nam je jbiio najdraže: J a v n a slobodna rečkod nas |ne postoji. Potr-eba jednog nezavisnog i jobjektivnog list<a odavno se Joseća. Krajnjo je vreme da se iskrena, ipoštena reč otvoreno čuje; krajnje je jvreme da se javno i otvoreno raspravljaju sva jpitanja, koja duboko zaseeaju u naše lopšte interese; krajnje je vTemo da |u ovim istoriskim i za nas suđbonosnim [danirna no z a t varamo oči pred dogadjajima |kojo preživljujemo i kojima idemo |u susret; fcrajnje je vreme da )se ne odstranjujemo, već da uzimamo živog S vidnog učešća u 8vima poslovinj(a i |u rešavanju opštih pilanja; krajnje je vreme Ida izadjemo jednom iz đosađanje pasivnosili i ida odstranimo svaku anemičnost; krajnje je vreme da se koristimo našim pravima * dužnostima p prema zemiji i jiarodu, » prerua društvtui i pojedincima; krajnje je vreme da se ćuje javnaj i olvorena kritika, da se stvori javna kontrola, da se svaki čiu podvrgne rasmatranjn S da se stvori javni suđ; krajnje ie vreme da progovorimo. U toj namefti i ješill smo da pokreneino list, da tu nasušnu potrebu zadovolimo i ovu ogromnu prazninu popunimo: da se iskrenia i poštena reč otvoreno čuje“. • „Si'pski List“ ibiće po oliećanju osnivača nezavisan u polpunom smislu i i>fegovi stupci 'biti otvoreni svak'ome ko lioee da doprmese opštoj stvaii djelom iii perom. Nećc pripadali ni jednoj diosadanjoj po'iličkoj stranci, neće daklc, imati pred očhna stj a.pke, koterije, ni ličnosti, nego jedino i dskijučivo opštu ptvar i opšte dobj'o. žato će mu ’biti ličnošti snoredne, a glavno opŠta stvar. Saradnju na iistu obećali su mnogi novioari, književnici, 'političari, javni radnici, kao i velik broj omladinaca. Vrijeme u Beogradu. Već nckoliko dana u’ Beogradu ima'mo kišovito vrijeme. Ali pored kišo vrijeme je inače prilično jtoplo preko cijologa danaj i tek uveče zabladni. Jučerašnji dan. prošao je opet sa ina’lo kiše, ali je pored toga i tmuran i taonoton. Izmaglica je provejavala cijeloga dana, ' . Beogradskl orfeum. Danas je poslednja predstava prvoga novembarskoga rasporeda. Ko taj raspored još jiije ndio, ima dakle još samo

15. novembra 1917.

Strana 3,

II. SMfflMI MCERAT * C x i K. GARNIZONE GLAZBE POD LIČNIM VODSTVOH Kapelmajstora Piro i sadejstvom istaknutih snaga veštaČkih U KORIST FONDA ZA UDOVE1 SIROGAD. Ponedjeljak 19. o. m. Sala pozorišna, Terazije 25. BOFFET će biti od strane c. i k. oficirske menage I MGG|S Pristup je dozvoljen i gradjanstvu 1 karte važe kao propusnica (Passierschein).

danas prilike, da to učini. Drugi novembarski raspored, koji će se sutra po prvi put prikazali, veoma je bogat i interesantan. Međju ostalim nastupiće: eksceatrična igračica Clay Clausen, Vago Gejza kao humorista i karikaturista, subreta Hermina Falkner, a onda dolazi na red prije stanke ,,Agrippa“, koja zasada još svoja prikazivanja drži tajnim'a i Ikbja će po svoj prilici biti jedna od najljepših tačaka ovoga rasporeda. Poslije odmora nastupa kao prva tnipa Cape, kbja je angažovana još za. daljih 15 dana, zadivivši publiku svojirn produkcijama na velosipedu; iza nje dolazo na ređ „veseli djaci“ Ruer i Nikoleti, poslije ovih igrači poem profesora Buchardta ,,F a u ni i Ini m f a“ i hajzad „3 Karrasa", parterski akrobati. •— Kako se vidi, raspored je uistinu lijep, pa je nađe da će svakoga zadovoljiti. Opravka kaldnne u Pozorišnoj ullcl. Rađovi na opravci kaldi-me u Pozorišnoj ulici privedeni su krajn. Ova iijepa ulica, koja je do sad bila sa prilično hrđjavom kaldrmom, sasvim je renoviraua i opravljena i juredjena za Robar i pravilan saobraćaj. Dnevna temperatura u Beogradu. 14. novembra: maksimum u sljenci 7.— (prema jučerašnjem —4.2), na suncu 8.1 (—1.—), Temperatura zemljine površine 7.7 (—0.5) stepeni Celsiusovili. Vrijeme na Balkanu. 14. novembra u 7 sati izjutra: U Mačcdoniji, zapadinoj Bugarskoj i istočnoj Srbiji vedro do oblačno. U ostalim krajevima većinom nebo pokriveno oblacima u visini od 1500 do 2000 metara. U Rumunjskoj, istoćnoj Bugarskoj, Arbaniji I zapadnoj Srbiji rasprostranjene kiše. U Banatu 1 sjetvernoj Srbiji magle>. Na jugo-istoku od tih krajeva noćas i u zoru oluja i jakc kiše.

razgovarao je saradnik ,,A s s o c i a * ted Press" s jednim višim talijanskim časnikom, koji je rekao, da se u položaj mora gledati onako, kakav on u istinu i jeste, pa ma to i te kako žak>sno bilo. O t p o r j e nemopć, i s t o t a k o n a r i j e c i P i a v e, k a o štojebio nemoguć InaTag 1 i a m e n t u. Odstupanju se na treću liniju ne može tzbjeći. Time će sO svakako provincije U d i n e, B e 11 u no i Treviso morati potpuno, a ostale provincije djelimično prepustiti neprijatelju. (To je u ostalom već većim dijeilom i slučaj. Op. Ur.) i

TELEGRAFSKA VEZA SA PETROGRADOM OPET USPOSTAVLJENA. Kb. London, 14. novembra. Prema „T i m e s u“, telegraiska ja' veza sa Petrogradom opet uspostav- 1 1 j e n a«

Novi vozni red na željeznicaina.

Od sutra, 16. novembra, stupa nd prugama c. i k. vojne željeznice ,,Jug“. vojne željezničke direkcije 7 i na nckim linijatna kr. ug. državnih željeznica na snagu novi vozni red. 1 rec! je vožnje balkanskog voza promijenjen. Balkanski će voz u budiićei izmedju Beča i Beograda voziti po danu, a izmedju Beograda i Niša po noći i to: Srijedom 1 Cetvrtlrom I subotom ponedjeljkom. 812 pr. p. odlazak iz Beča (sjev. stanica) đol. u 9.03 uveče.' l’45pos. p. odlazak iz Budimpešte (zap. stan.) dol.uS OO pos. pod.

10 - 05 uveče dolazak u Beograd odlazak u 611 ujutro. 10 32 uvečc odlaza. iz Beograda dolazak u 5‘39 ujutro.

Književne vijesti. „Nečista krv“ Borisai\ r a S t a n k ov i ć a izlazi ovih dana štampana latinicoim u Zagrebu, u nakladi Moderne knjižnice. Cijena će joj bitl 3 krune. Predgovor je za ovo hrvatsko Izdanje napisao dr. Milarn Ogrizo\dć.

Poslijednje brzojavne vijesti.

Cetvrtkom 1 ncdjeljom 5'05 ujutro doiazak u Nlš 11*40 prije podnc doiazaku Sofiju Pclkom i poncdjeljkom 9.30 prije podne dolazak u Carigrad

Srijedom i nedjeljom odlazak u 11-12 u noćl odiaz. u C'25 pos. oođ. Utorkom i subotom od'.azak u 7 - 30 uveče.

Saobraćajno vrijeme ostalih vozova više je ili manje izmijeaijeno. Odnosni tačni pođaci mogu se vidjeti iz voznih redova, Istaknutim na uvkl na željezničkim stanicama.

Izvještaj nismačkog vojnog vodstva. Kb. Borlin, .14. novenibra. Zapadno bojište: Norna nikakvili većih borbenih djeIatnosti. U Flandriji je topnička vatra oživjela tek pocl veče. Ona se kod Dixmuidena i sjevemo od Paschendaele pojačava do znatne ieStine. Istočiio bojište imaćedonski front: Nema ništa naročitoga. Talijansko bojište: U području Sedam Opšlina zaUzele sU naše čete na juriš snijegom pokrivene visinske položaje Tal/jana istočno od Asiaga; isto tako i pancersklo utvrdjenje na Monte Lisser-u. Primolalno i Feltre nalaze se u našem posjedu. Uzduž donje Piave topnička vatra. Prvj zapovjednik glavnog $tana pl. Ludendorff.

Austro-ugarski večernji Izvještaj, Kb. Beč, 14. novembra. Iz glavnog stana za ratuu štampu javljaju: U italiji nikakvih bilnijih pro mjena tt položaju, Na istoku n,ema ničeg novog.

(Prije Bouievard)

Nedjeliom posiiie podne sc znntno spuStenimcijenaina,

lllaz sa strane Zmajeve ulice.

Danas u 6 1 2 snti u veče PGSLEONJA nn fenomenGinog rasporedu zlmsHe sezone. SUTRA uotpuno nov prosram.

Njemački vecernji izvještaj. Kb. Berlin, 14. novembrcf. Wolffov ured javlja: Na zapadit i istoku nilcakvih većth borbenili djolatnosti. U Italiji uspješne borbe. .u planin ataa.

PRIZNANJE TALIJANSKOG ĆASNIKA. (Naročitl brzojav JBeozradskih Novlna“) Budiinipešta, 14. noveanbrai. ,,P e s t e r L1 o y d“ javlja tz Lugahfti Prcma Švajcarskhn Ilstovima

EKSPOZITURA PESTAHSKE-UGARSKE KOMERGIALNE BANKE u Beogradu — Rnez Kilmjiova br. 50. Spe<ijalno odjelenle za šiljanje novaca ratnim zarobllenlcima I inžerniranima. Osnovna glavnica 1 pričuve 232.000.000 kruna. 9I9