Београдске новине

Strana 2.

Srlje'đa

BEOGRADSKE NOVINE

21. novembra 1917.

Broj 320.

prate pomoćne trupe za Moskvu, žeUeznička uprava lh je laidržala. „Boljfevflci“ zbaciže mjerodavne organe i «jmtl5e voz s vojsikom za Moskvu. Prlčunja Kerjenskljevog prlvatnog ' . tajnika. 1 (Noročitl brzojav „Beogradsidh Novlna") Stookholm, 20. novembra. Iz Tornea je danas stlglo malo cubiika. Ali se medju njtma nalazi Kerjenskov privatni tajnik, koji Je « lažntm putnim listom jednog engleskog ratnog dopisnika prevario granične straže boljševika i sretno dospjeo !do švedske oblasti. On je u Haparandi ip.ričao dopisniku ,,S t o c k h o 1 m T i dningen“, da je Kerjenskij pobjegao, ali da se ne zna gdje se r.alazi. KornjiSov nije nflcako učestvovao u borbi, on je za sve vrijeme bio u zatvoru. Tajnik Kerjenskov veli: U Petrogradu od nekoiiko dana na ovanio vlada putpuri mir. Ali se ne zna, koliko će dugo boljSeviki biti gospodari položaja, jer mogu nastupiti nova iznenadjenja. yojska na frontu protiv Kerjenskog. , Mir u Petrogradu. (NaroCiti brzojav „Beogradskih Novina“) Stockholm. 20. novembra. PetrogradsJci voanički revolucijoni komite uputio je ovaj bežični brzojav, koji donosi ,,Izvjestia“, list ko.ii u Heisingforsu izlazi: Od kailco je savladan otpor Junkerske šl;ole, u Petrogradu vlada potpun mir. Nema više nikakvih pogroma, po ulicama se viŠe ne dogad.iaju kradiie. — Mjesni savjeti sa crvenom gardom i gurnizon, zajedničkirn raidom, održavaju odlično ređ u gradu. Sa svili frontova dolaze izaslanstva. !da se obavijeste o pravom staniu stvad. Većina izaslanika izjavljuje, da j e ,v o j s k a n a f r o n t u n a s t r a n I boljševika. Lažnitn brzojavima Kerjenskog se tamo ne vjeruje; vojska ne ocijenjuje više položaj prema fraiza*na, nego prenia djelima. Ako bi Kerlcnskij ponovo došao do vlasti. zavlada!a bi buržoazija, s toga se čeie i pri'družuju borbi prottv Kerjenslvog. Kerjenski pokušao samoubijstvo? (Naročiti brzojav „Bcograciskih Novina") Basel, 20. novembra Prema vijesti ,,Matina“ Kerjen«ki je, iz očajanja što anarhlja u Rusiji sve više raste, pokušao da izvrši samoubijstvo, (Naročit! brzojav „Beogradsk.ih Novlna") Rotterdam, 20. noveinbra. Pr*ma izvještajima iz Petrograda aunuija se, da li je Kerjenski u opšte još u životu. Nekoliko hiijada kadjeta ubijeno. - (Naročiti brzojav „Beogradskih Novtna“) StockhoLm, 20. novembra. Švedski gradjani, koji dolaze iz Petrograda, pričaju, da je tamo posUednjih dana vrio mnogo krvi prolivcno, a naročito da }e nekollko liiljada kadjeta ubijeno. Moskovski Kreml ošleeen. (Naročitl brzojav „Beograđskib Novina") Stockholm, 20. novembra. ,,S o c i a 1 d e m o k r a t e n“ javlja I tz Haparande, da je moskovski Krernl jako oštećen.

Nova potapljanja. Kb. Berlin. 20. novembra. W oll f o v u r e d javlja: Djelovanjein naših podmornica potopijeiio je n zatvorenom području oko Engleskc opet 14.000 brutto registrovanih toua. Načoluik ađmiralskog složera mornarice.

Ofenzivo nrotiv Italije. Skraćlvauje fronta u Italliž. (Naročlt! brzojav „Beogradskih Novioa“) Rotterdam, 20. novembra. Iz Londona se javlja: U svome uvodniku veli „Times", da se položaj u ltaliji nešto poboljšava, ali će još nekoliko dana biti kritičan. Reuterov dopisnik u talijanskom glavnom stanu javlja pod jučeranjlm danom, da lijepo vrijeme dozvoljava da ponovo otpočne borba i da se sad borba vodi na južno-tn grebenu visoravni „Sedarn opština", ođ planine Izmedju Brente i Piave i od zapadnc Piave do morske obale. Visoravan „Sedam opština" se uzdiže, kao neki zaklon, nad venecijanskoin ravnicom. Aiistro-ugarske i njemačke čete vršc ovdje u kratkim razmacima čitav niz napada i to uvijek sa svježim boračkim snagania, sprečavajući pri tome Talijane da dovlače pojačanja ili da se odmore ocl napora i da popravljaju oštećene položaje. Na Piavi je borba tako isto vrlo žestoka. ,,D a i 1 y M a i 1“ javlja, da je taIljanski front, koji je prije povlačenja bio 700 km. dugačak, sad jedva 300 km. dug. Ali su neprijatelji u letiljcama đaleko nadmoćniji. Jak pritisak na lijevoui taLianskom krilu. (Naročiti brzojav „Beogradsltih Novina") Ženeva, 20. novembra. Na osnovi posljednjeg izvještaja generala Diaza javlja „Agence Havas“: Na najslabijem dijelu talijanske vojske, lijevom krilu, traje vrlo jak pritisak savezulh nadmoćnijih boračkiii snaga Njemačke i AustroUgarske. Tamo je položaj vrlo ozbiljan, medjutim je još nejasno. kakav će položaj biti u oe'ntrumu i na desnom talijanskom krilu. Napuštanje Veneeije. Kb. Lugano, 20. novembra. C o r r i e r e d e 11 a S e r a“ javlja: Slike Tizianove i Pavla Veronesa donešene su iz Venecije u Florencu. Stanovništvo Venecije napustilo je djelimice varoš. Listovi se sele u Rim, banke 1 trgovačke kuće u ostala mjesta.

Kriza u engleskoj vladi. Geueral Smuts kandidat za engleskog ministra predsiednika. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novlna“) Miinchen, 20. novembra. Haaški dopisnik „Mfinchner N. Nachrichten“-a javlja svome listu, da se u dobro obaviještenim krugovima sporazumnih siJa general Smuts označuje kao mogući uasijednik Lloyda Oeorgea. U današnjoj Engleskoj je sve moguće. Smuts je general i političar ujedno l on bi očevidno trebao đa zatrpa jaz izmedju političke i vojničke uprave. Kb. London. 20. novembra. Pred prepunom knćom započela je u engleskom donjem domu debata o savjetu saveznika i govoru Lloyđa Oeorgea u Parisu sa formalnim Asguithovim predlogom za ođlaganje. Asquith je gdješta od pariskog govora Lloyda Oeorgea podvrgao kritici i nap poSiije izveo, da savjet saveznika nije sredstvo za lijek. Dosadašnji neuspjesi sporazuma nijesii se mogli spriječiti, ča<k da je savjet sporazuma bio već i organizovan. Poslije Asquitlia govorilo je još nekoliko govornika. Zatim je debata zaključena.

Najnovije brzojavne vijesti. Venizelosova putešestvlja. Kb. London. 20. novembra. Reuterova vijest: Posllje svog bavljenja u Italiji, Francuskoj i Engleskoj vratio se Venizelos u Atinu. Na proljeće putuje Venizelos u Amerjku. Venizelosovo putovanje u vezi je sa opsficrbom Orčke. Umro britanski vrhovni zapovjednik u Mezopotamiji. Kb. London. 20. novembra. Umro je britanski vrhovni zapovjednik u Mczopotamiji, general Manda.

Grad i okolica.

Dnevnl kalendar. D a n a s je srijeda 21. novcmbra, po siarom 8. novembra. — Rimokalolici: Prikazanjc B. D. M.; pravosiavni: Arhandjelov-dan. Casnička i činovnlčka kasina otvoreiia je do 12 sali u noći. C. i k. vojnički dom: Citaonlca, eoba za pisanje I Igranje, kantina. Otvoreno od 7 sati izjutra do 9 sati uveče. Slobodau pristup svakome vojniktt. Bcogradski orieum (u zlmskom pozorištu, prije Boulevard): Pcčetak predstavc u 8 - 30 uveče. Kinematograii: Vojni kino u Kralja Milana ulici 56 (Koloseum): U 6 saii uveče predstava za vojnlkc, a u 8‘30 satl uveče predstava za časnike. — C. 1 kr. gradjanski kino na Terazijama br. 27 (Parls): U 6 sati uveče predstava za gradjanstvo. Posijednji clektrični voz za Topčider kreće od spomenika u 7‘30 uveče, a iz Topčldera za Beograd u 8 satl uveče, a nedjeljom u 11 satl noću. Noćna slnžba u ljekarnama: U sedmici od 18. do uključivo 24. novembra obavljaće noćnu službu u Beogradu ove Ijekarne: Dr. Pantć, Saboma uilca 77; Nlkolić, Bitoljska 2; „Crveni Krst”, Beogradska ulica 2. Rcd vožnjc parobrodom iz Bcograda u Zemun: 7, 8, 9, 10, 11 i 12 sati prije podne; 2, 3,4, 5, 6, 7 i 8 sati poslije podne. Iz Zemu n a za Beograd : 6'30, 7 30, 8‘30, 9-30, 10-30 i 11-30 pr. podne; 1-30, 2-30, 3'30 4-30, 5-30, 6.30 i 7'30 posl. podne. — lz Zcmiuia u Pancsovu: u 6 sati ujutro i u 12 saii u podne— lz Pancsove u Zemun: U 830 sati prije podne 1 3 sata poslije podne. — Ladja, koja vozi Izmedju Zemuna i Pancsovc i obratno ue ristaje u Beogradu. — Brodarski saobraćaj a b a c—S m e d e r e v o. Polazak iz Beograda za Sabac: srijedont i sabotom u 7"30 satl u jutro; tz Sapcaza Beograđ: ćetvitkom i neđjeljom u 7 s. u jutro; iz Beograda za Smederevo: ćetvrtkom 1 nedjeljom u 3 sata poslije podne; lz Smedereva za Beograd: utorkom I petkom u 8 sati u jiitro. — Brodarski saobraćaj izmedju Beograda 1 Budimpešte: Brod iz Beograda za Budimpeštu krećc svakoga dana u 5 sati Izjutra; brod stiže u budimpeštu drugoga dana u 5 - 30 sata posiije podne. — Jz Budimpešte za Beograd kreće brod svakoga dana u 8 sati prije podne; u Bcograd stiže taj brod drugoga dana u 7-20 sati poslije podnc. Brodarski saobraćaj tzmedju 2 e m u n a i Szegeda: Odlazak iz Zemuna prema Titelu, Szegedu: U poncdjeljak i ćetvrtak u 12 sati u podnc. Dolazak u Szeged: U utorak 1 petak u 1 sat poslije podne. Odlazak iz Szegeda prema Titelu i Zemunu: U srijedu i nedjeiju u 6 sati u jutro. Dolazak u Zemun: šHjedu i nedjelju u 6'4Q sati uveče. '- r iE r iKrctanje patobroda za vojn i k e. Odlazak iz Zemuua 1 Beograda u Oršovu svakoga poncdjeljka, srijede i subote. Odlazak iz Beograda u 5 sati tzjutra, dolazak u OrSovu u 3 sata 1 10 minuta poslije pođne. Iz Oršove u Zemun 1 Beo grad svake nedjelje, utorka i četvrtka, odia* zak iz Oršove u 5 sati izjutra, dolazak u Beograd u 8'30 satl u vcčer. Botanička bašta. Otvorena ulorkom, čeivrikom, ncdjeijom i prazniciraa. Posjet boiesnika u bolnicama: U bolnici .Brčko': od2—4 sata poslije podnc. U bolnici „Briinn 14 : od 9"30—12 sail prije podne i od 2—4 tata postije podnc. — U c. 1 k. građjanskoj boinicl: u utorak, četvrtak 1 nedjelju od 1—3 postije podne. Kužna bolnica: Posjeta nije dozvoljena. Obaviještenjao bolesnicima dnevao od II do 12 satl prije pođne nauiazu u baštu bolnlčkc zgrađc sa strane Vidtnske ulice.

Vojno parno toplo knpattlo n Car D ttšano voj ullc L — 1. patilou kadama: a) Za vojne osobe otvoreno radnim danlma od 7 »atl prijc r idne do 5 aatl poslije podne, a nedjeljom praznicima od * satl prije podne do 12 1 / satl u podne. — b) Za gradjanstvo radntm danima od 9 satl prlje podne do 5 satl poslije podne, a nedjeljom t praznlclraa od 9 sati prije podne do 12i/ g sati u podne. — 2. Parnokupatllo za časnike I n j t m a ra vne či novnike otvoreno Je utorkom, srijedom, petlrom I subotom od 7 satl prije podne do 5 sati poslije podne, a nedjeljom i praznicima od 7 sati prije podne Uo lž'/j satl u podne. — Za gradjane muškogpola otvorcno je parno kupatilo poncdjcljkom 1 ćetvrtkom (ako u tc danc ne pada kaltav praznik) od 9 sati prije podne do 5 sati posllje podne. — Casniclma i njima ravnim činovnicima stoje na volju da se služe parnim kupatilom 1 u dane odrcdjene za gradjanstvo (poneđjeljkom 1 četvrtkom). Blagajna se zatvara radnim danima u 12 1 / , sati, a nedjeljom i praznicinta u 12 sati u podne. Svećani poinen na godišnjicu smrti Njegovog Veiičansfva pokojnog cara i kralia Franje Josipa. Kao što smo već ja-vili, odslužiće se danas, 21. novembra, prilikom prve godišnjice smrti Njegovog Veličanstva pokojnog cara i kralja F r a n j e J os i p a I. u ritnokatoličkoj crkvi u dvoru u 9 sati prije podne svečani pomen. Služi Božjoj pribivaće i Njegova Preuzvišenost vojni glavni guverner. Sviraće c. i k. vojna glazba. — U 10.30 sati pri-je podne, istom prilikom ođslužiće se svečani pomen i u pravoslavnoj Sabornoj crkvi. Pomeii. Povodom godišnjice sinrti Njegovog Veličanstva pokojnog cara i kralja F r an j e J o s i p a 1. priredjuje jevrejska vjeroispovjedna opština eškenaskog obreda u svojo-j sinagozi, Kosmajska ul. 51, danas 21. novembra poslije jutarnje molitve upokojnu službu božju. Svečana služba božja u Sabornoj crkvi. Beogradska Saborna crkva slavi danas 21. novembra svoju hramovnu slavu sv. arhangela Mihaila. Početak siužbe u 9 sati prij-e podne uz sudjelovanje crkvenog pjevačkog društva. Istorijski kalendar. Na današnji dan, 21. novembra 1682. god. ttmro je u R i m u Laricuski slikar Claude Lorrain. ćlaude Lorraiu ro3jen je oko 1600. gođ. u Chamagni. Medju njegovirn mnogobrojnlm rad vima odlikuju 6e naroćilo pejizaži. — 21. novembra 1694. god. rođio se ju C h a t enay-u znameniti francuski književnik, jistoričar i filozof Fraucois Marie Arouet de Voltaire (izg. „Voltćv“), za koga mnogi i neznaju da je ibio plemićskog porijekla. Voltaire se škoiovao kod IsuBovaca. Još kao mlad fcovjek počeo je pisati i ispoljavati se kao predsta,vaik lantiklerikaluih i ekstremno naprednili političkih ideja (Voltaire l' J. J. Rousseau bili bu glavni predstavnid pravca takoBtranih w prosvjetitelja“). Zbog ovog vfše pula je bacan u čuvenu Bastille-u (parisku tamnicu za poiitičke kiivce, čijim zauzečem i rušenjem od strane uarođa 14. jula 1789. god. počinje francuska revolucija). Vrijemo od 1750. do 1753. god. proveo je Voltaire na dvoru prask-og kralja Friedricha II, sa kojim pe još lz ranije dopisivao, i koji je potpuno bio pod uticajem ako ne iVoltaireovih političkih, a ono u teliko adše Voltaiere ovih vjerskih i filozofskih ideja. Friedrich II nije bio jedini vladar, sa kojim je Volfaa're bro u živoj prep’isci i na kojega je imao silnog uticaja. Pristalice njegovih ideja bila su još dva najmoćnija vladara u Evropi: car Josip II (sin cariee Marije Terezije) i raska carica Ekaterina (Katarina) II. Kao književnik bio je Voltaire vrlo mnogostran. Najpo»natijr su njegovi romani 6a jakom poli-

.valo, da je za cijelo ne>ko valjano i čestito čeijadc. Ali to nije dosta. Samo se po sebi razumije, da smo u Istom času odlučili biti njeui pratioci „par distance“, a prema potrebi i branitclji, čuvarl, štitnici, kako hoćcte. Ali evo oua već zaokreće u drugu ulicu, koja nije baš suviše osvijetljena, a i? tame joj tlolazi u susret opct ncka „tatmia sjena“, Bit če svakoniu razumljivo, đa smo mi, buduei da smo odlučili biti iijeni štitniei, branitelji i čuvari, morali »pak biti saavim na gistu, koga če mo mi to štititi. Da ie to dobra, poštena gradjanka o tom nas uvjerava njeno odtielo. Valja dakie ufctanoviti, gdje je ta dobra gradjauka bila do te kasne dobe? Valjda nam nitko živ ne će ovu »knijntloznost upisati u zJo!., 4 — Dakle gdje je bila? — Za cijelo se zađržala kod pri-, jateljice. — To bi lakq moglo bitl To je sigurnol (U evom sam nalme ćaau opaaila, kako se opet sretno rijeftila n»pasoikak — Jest, ali kako se je sinjela tafco đugo zadržavati? .Već ie pola dv» ’a iuUal — Kako je smjeJa? (Ja sam nalme oduševljena!) Valida je brat obećao doći po oju. Qna ga čeikala. Prijateijlce se sve razišle. Brat nije došao. Ona ga je još uvijek čekala, a kad je već viđjela, da ga ne će nikako blti, odJučila se ići sama. — Ali mogao ju je tko od prijateiiičina roda sprovesti. — Ali možđa o)ena prijateljica tewa tttkoga.

— Onda je mogla noćivati kod nje. Šutnja. — Vidiš, to je istina. — Onda nije biia kod prijateljicc. (Tužno): Onda nije bila kod priJateljicc. ZarnisM smo se. Odje je bila??? —- Ćekaj, zar ne bl lako moglo bltl, da Je, recimo, radila u komtoaru? — Do pol noći?! — Zašto ne? Možda je bilo prešnoga posla, pa je morala oslati. — To baš nije ncmcguće. — Vjeruj, to će biti! (opet se nalme sretno riješila napasnika). — Da, ali valjda ne bl blla 011 a sama ostala u konitoaru. Pa ostali su, rechno, I drugf. — All tada bi blla morala Unatl foliko pameti, da zamoli koga, da ju sprovede. Vidiš, to Je tstlua. — Ouda nije bila u komtoaru. (Joi tužnije); Dakle nlje bfla u komtoaru. Pogledaji smo s« oeutješno. Nad nama ae pokartalo blijedo mjeaećevo Itce. Nefdje u dajjtni odblJale su ure, s* susjećhtog krova sneno zagidtao golub, « golubica mu t« tlho odazvala, U to«n se času neznanka opet riješila Jednoga „progonitelja", » ml opazlsmo tako bolne, ah, tako bolne crte oko njeuUt usana, da nam se u Času srce zgrčlio od tuge. Vldjesmo I suzu, kako je zasjala na njenim trepavkama l nećujno «e odrunlo blser u ullčnu prašiuu. — Heurekal Đijete Joj na jcnoru, Ipuž U birtiji. Rij« iuiala koga poslab « Ijekamu, a ue može gledati, gdje jqi je

dinac umire bez poai-oći. Ostavila ga sa (strepTijom boće li ga opet zatcći živa i trči u Ijekarnu, a usput će potražifci muža. Ka.ko joj se negdje grce grčr od etraba i želje, da što prije gtigne kući, a ove besposlice, ove bilange, ove vucibaline ju ustavljaju, napastuju! Kako da ne umre od tolike boli! ,Oh ti muževil Ja nisam znala, kako da ih okrstim. Najednom sam bila uvjercra, da su samo om svemu zlu na sv jetu krivi. I eve b» bilo lijepo, samo đa njih neinu. Kakovo • li su žene mučenice, najnesretnija sivo renja- Citavi bi svijet, morao plakati s tolike nesi’eče, potopiti se u «uzama,.. Oh, kako sam, kaio smo plakalf, plakali u avojim ogorčenim đuSama b to Deizrecivc lnjede. Ja aam postaia tako Jaka, tato oduševljena, tako mi jo postala jacna, cijela bi «mancipaei}a, Tako bu uzvišene, valike, nadnaravsko boriteljioe y.a ženska prava. One «u apostol^ Meeije,. Ali, ja već no znam ito.,, I đok gmo nii u iakovfim i jo* Jjep, 6im mislima i planovima, kojih ja sada vi5a ne w«n ponoviti hriaJi aa našom nesBiankojn, pribbfcavala »o oua uličici, ah, tako pravo bambui'ški itralnoj, jda M po damr ne bih nsudila u njn ni zaviriti. Ali ■ kakvim «am oduiovljonjem g*8a tudila, đa ito prije aadjemo u njul Gospodin, kosa se neznanka več jedp.om srefcno riješua, opazio jo kauio se |ona zapudla, te je bro jsiguran pvoga uspjeba, pa ju je aamo odmjerenim korakom slijedio, a mi smo već glodali njeno sretno flce, kad ćo mo joj se u odlučnom čaau približiti, tobož kax> znancj i iietati njoj u obranu. Naravno, ona će odmah i sve shvaliti. a gospodin, knko li ć« taj I pogledatii

Ha, ba, ha, blaženo smo pe i tibo pmijali u sebi. A onda nam opet p;Uo pa Uiii bolesno dijete. Na supiobioj kući zabljesnuše velika slova: APOTEKE, mozgoru nam vrcnu misao: možda ipak nije pošla po lijek za bolesnog jeduica, aii u času ugušiE o ju i pokročismo oulučno. 'Jo.s pet ■aka do strašne uličice, — još pet ■oka itnao je gospodin do ,nje. Sada,. sađa, f letjelt smo, da ju stignemo. Ona zamakue za ugao. Mi za njora i' -—: pred prvom kuoom iza ngla sjedo tn. služavke, a pred njima četiri soldatal Naša sc ueznanka uz grobotau smijch bacila medju njo l pripovijedaše im značajninr šapatom Svt>je uajnovije doživljajo, zapadajući od tasa do časa u prigužon smijeb. ( ‘ ‘ Mi smo se sgledali i »tali. Iza crkvcnoga toroja pomolio «e jujomc» te naa gl*da iirokim Jicem i «m ja M, tmijo... v Ruga nam so. Prevario, »amtunio n;ns «vojim alatkim ejajem, »vojim jezerom, l&budovima i jnajskont noći 1 «ad nam' M jofi rugal Htjeli 8tno g« ivogledati, želeči 'da ga nkftnah nestan«, «oi ugledasnro njegovo ttohroćudno iiroko, nasmijano lioe, pa $ mi pranusmo u ■mijeb. Kako smo se dugo tato u trajo «mtjali — n« znam. Najednom rfltn' * a£đatokoga l-onria tri. Kao da je avučalo afroao prikoruo i ml nakanismo nožuriti kući. Gdje smo? Badava je stara varahca upio sav svoj sjai da nani poka^ f rasvijetli put Nismo se mogli im&ći. Ovdjo nas jofi nikada nije bilo,,

tfčkom i društvenom tendencijom ,,C«nlil de“ i „Zadig“, daije je napisao $rageđije „Mahomet" („Muhameđ") i ;,Merope“, epove ,,Henriade“ i ,,Pucelled’ OrIeans“, aod njegovih istorijshih djela valja poruenuti ,Historie de Charles XII.u kojoj opisojo živol i djela čuvenog švedskog kralja KarUt, XII (kod nas prevedeno prije nebolito godirta), ,,Le Siecle deLouis XIV“ („Doba Louisa XIV“) l rlr. Osim toga Vollaire je napisao bezb/oj p i-odnib pojitičkih i polemičkih djela. Voltaire, Jeau Jacques Rousseau i drugi predstavni i takozvanog ,.prosvje'ite'jsko J “ pravca pripremili su svojim idejarna ze t Ij šte za veliku trancusku revoluciju. Vol aire 'do duše o\m revoluciju nijo više doživio; 'umro je 30. maja 1778. god. u Parizu. Najpoznatije izdanje Voitaj're-ovih cjelokupnib djela priredio je paaski izdavač Ilachette T859.—1861. godine u 40 knjiga. Tumačenje i krilika nje;o\ih djela l ideja palc predstavlja čitavir literaturu. — 21. novembra 1700. god. bila se blizu grada Narvc (u petrograđskoj gul>erniji) krvava bitka izmeđju Rusa i Sived jana, kojima je Icomandovao njibov, kraij Karlo XII, čiji je život i rad, kao što malo čas )X>menusmo, opisao Voltaire. Karlo XII, kojf spada u najznamenitije vlađare-ratnike u svjetskoj lstoriji (uporedjujn ga u neko iko sa Napoleonom I), odnio je u ovoj bitci sjajnu pobjedu nad brojno znatno nadmo.-'nijoin vojskom, koji su se nalazili pod nevjoštiom komandom. No u docnijem toku svojili ratovanja sa rusbim caiem Petrom Velilrim Karlo XII bude 8 jnla 1709. god. kod Pultave u južnoj Rusiji strašno potučen, a njegova vojska sva miištena, tako da je morao bježali u Tursku, ođalđe je, prošavši stotinu burmb doživ jaja najzad dobvalio Svedske. U ratu, što ga je 1718. god. vođio protfv Norveške poginuo jo Karlo XII još kao mlad čovjek (u 36. gođitii) za vrijeme opsade Ivrđjave Frederiksbald (ll. decembra 1718. god.) — 21. novembra 1768. goi. rodjeu je u Vratislavi (Breslau u) njemački teoiog Schleiermacher, za koga se može reći, da. je zasnovao savremenu protestantsku teo ov iju. 1801. god. postao je profesor teologije na univerzitetu u Halie-u, a 1810. god. u JBeriiau. 1 11. god. postao je član praske akadetnijo nauka, Njegov dom u Berlinu b:o je u ono doba jedan od najuglednijili zborišLa književnika i drugib unmib radnika. Od njegovih djela da pometiemo „Govort o vjeri' 5 (1779. god.) „Hrišćanska vjera“ (1784. god.), prijevod Platona itd. Umro je 12. fiebraara 1834. jg od. — 21. novembra 1806. god. izveo je Na;>o!eon mjeru protiv Engleske,. kojoj auvozenuiom vojikom nijemogaodoskočiti, akoja ienamoru bifamnogojača, — kojom se nadao, da će je lumištilf. Kako je u ono vrijeme fabtićka industrija u Engleskoj kujd i k|unp bila izmakla ispred induštrije evrop^kog kontinenta, boji 'je velikim dljelom fabričke_ (naročito manufaktumej proizvode uvozio iz Engleske, to je Napoleou mislio đa pnvredno skrši Englesku. 21. nmem« bra 1806. god., pošto jc pobijedio Prusku, objavio je zatvaranje kontinenta engleskom uvozu (, kou inentalm blok“, „blocus continental”). Ovoj se mjeri moradoše polčiuiti sve države, koje se potpuno ili u nekoliko biie zavisne od Napoleona, a to je bila .cijela Evropa osirti Rusije, Austrije i Turske, tri d žave koje se u pm mab iz političkih razioga tako dje priključiše ovoj mjeri Baš ukidanje zabrane engleskog uvoza u Rusiji dalo je medju ostaiim povoda Napo’eouu, đa 1812. godiue zarati protiv Rusije. — 21. novembra 1811. godine izvršio je na jed nom jezera u oko’.im PoLsdaina a zajedno sa svojom prijateljicom samoubijsLvo njemački pjesnik Heinrich pl. Kleist, koga ne treba brkati sa pjesni-om Ewal< iiorti pl. Kleistom, koji je umro 1759. gođine o(d rane zađobijeue u bitci na Ku< Inersđorfu. O obojici bilo je na ovont mjestu već govora. — 21. novembra 1827. godine rodjen je u (hrvatskoj) Požezi znamenita Tirvatski književnik Janko Jurko vić, Drugi simfotiijski koucerL Gosp. kapelnik Piro, oso’.o'j n svo, jim dosadašnjun uspjesima, izišao je preksinoć pred umogobrojno općmslvo s iBralmisom, Saint Saensom i' Griegom. Vrsna gamizonska glazba pod nj.govom energičnom upravom izradiia je i pojedi nosti, malda jo-j je to bilo teško, naročito kod Brahmsa (D-dur simfouija). Pobjedu je ipak iznio veliki Nonežanin, E. G r ieg, kojx nam je sa svojim „Peer Gyntom“ još od posljednjib koncerta u ubu i u srcu. Tn stavka uz Bjamsouovu drarnu „Siguid Jorsalfav" čuve utisak vajarskib umotVoriua s tsjanstvenom baladićnojn pozadittom, ali s jasnim i Biguinim vodjenjenv motivtt. Njegovo davanje „8tmbotnog“- j vjeruijo je i od Saint-Sacnsa, čiji je ,,mr. tvački ples“ čuven po majstorsfcoj obradbi. Rranms je istom s ,,ađagk«n“ oevojio. Ovdje se oeobito istakla marljiroet i revnost gk Piro a, koji je umio, da iz ove feške bompozTcfje izbije glavno mišR skFU' dateljcve. \ Vatrano i tempevamentno istiipio je g. natporućiuk Ernin Vilković, biv.-' 6i pjevač-gost kr. hrvaLakog zemaljskog kazališia zagrebačkog. Otpjevao je dvij8 vokalne skladbe darovitog Dahnatmca Hatze-a, Mascagni jeva učenika, koji so broji medju prve hrvaLke opeme skladatelje posljeibijih godina. Badalićevu sjetnu „Majci“ i Bnuvkovu bolnu ,Jiad mlidija* mreti“ otpjevao je čuvstveno i jasnom vokatizacijoru. Odmab se uz umujatost glasa nrogla opaziti i vrsua škoia (|. Reiaera) i rutina, koja je tn i tamo