Београдске новине

Broj 320.

Srije’đa

BEOGRADSKE NOVINE

21. novembra 1917.

iprekrivala jedva ramjetljive nedostalke u svladavanju intervalla. Cisfco je i ele gantno otpjevao Weingort;ierovu ,,Ljubavnu vatru", a vatreno jeđnu magjarsku pjesmicu od Sasa. Buran i ponovni ptjesak nije se slegao, dok pjevac još n'je doidao kagnicijoznu Schubertovu } ,NestrpIjivost". TomU baiiton-fcenoru bio ja dostojan pcndant. jaki l dramatski sopran gdje Vilfcie Mikula-Rašinove, koja je ekzafcno davala kompozicije oficijala 0. Rubritiusa uz pratnju samoga sktadatelja. Sve te kompozicije — Proljeće, Že'.ja, Oslobodjenje a naročifco posljednja „Onirna, koji vide f< (od slijepog poručnika Huberta; •— pokazuju ozbiljno nastojanje darovxfcog skladatclja, da u modemo ruho zaodjene intimna lirska raspoloženja. Osobito su interesantna dramatska mjesta, koja je gdja Mikula opemom snagom potcrtala i tako ini dala osebujan izražaj. 0bilan pljesak nagradio je l skladatelja (i njegovu toplu igru uz klavirj l pjevačicu, koja je osim fcoga dobila jogiomnu kitu cvijeća sa zajediučkim vrpcama. Moralni jo uspjeh l drugog konceria ,biA na u»njetničkoj visini, a da ni materijalni nije zaostajao, pokazuje činjenica, da jc za (udove i siročad invalida unišla lijepa jivota: preko tri hitjade kmna! Koncert je svojom posjetom počaslio sam gouvemer kao i zastupnfcf vojnib oblasti, jđok je civilnog pučanstva bilo oko 300 posjetnika. Za vrijeme odmora nav r rv:Io je općinstvo u ,,buffet“, za koji je skrbilo „štabsko odijeljenje" na čelu s nat,por. Justom, koji je bio aranžer cijeloga koncerta, pa i njega ide nemala zasluga za preksmo'ćnji osobiti usp.'eh. II mcsto pomena — za slrotinju. Oospodja Milka Jovana P o p ov i ć a, u mjcsto dvogodišnjeg pomiena svome sinu poč. Milanu Popović u, rezervnom potporučniicu, priložila je sirotinjskcnn odjeleniu opštine grada Beograda svotu od 60 kruna, kao svoj prilog za pomaganje sirotinje beogradske. Traži se porođica. Porodica MikJoša M a n d i ć a, nekadašnjeg služitelja, koji je nekad stanovao u Kočinoj ulici broj 49, potrebno je, da se javi uredu tajništva opštine grada Beograda, radi izvjesnog Iiitnog saopštenja. Preseijena VIII. prodavniea miijeka, O s m a p r o d a v u i c a ni 1 i j eka, koja s*e do sada naiaziia u zgradi prodavnice životnih namirnica opštime grada Beograda X. reona u B ifcoljskoj ulici broj 11, preseljena je od d a li a s u zgradu u B i t o 1 jskoj ulici broj 54, gdje se ođ sad izdaje i mlijeko. Obiiftavljena istraga. Svojevremeno je javljeno, da Je poslanički savjetnik izvan slnžbe dr. Milorad V. Radulović zbog pretjerivanja cijena pritvoren i da je protiv njega povedena istraga. Kako nam sađa javlja advokat dr. Maksimilijan E 11 e s, postupak je protiv đra Rađnlovića zbog pomanjkanja bilo kakvog krivičnog čina o b u s t a v 1 j e n. Dnevna temperaiura u Beogradu. 20. novembra: maksimum u sljenci 6.4 (prema jučerašujem +2.5), na suncu 8.5 (+4.7). Tcmperatura zemljlne površine 6.4 (+2.8) stepena Celsijevili. Vrijeme na Baikanu. 20. novembra: U južnoj Ugarskoj, Srbiji, zapadnoj Bugarskoj, istočnoj Vlaškoj i Dobrudži magla Hi ponajviše nebo zastrlo oblacima u visini od 800 do 1400 metara. U ostalim krajevima prilično vedro ili bez oblaka'.

Književne vijesti. Marin Bego „Novcie". Matica Hrvatska izdala je medju fceieLrističkim knjigama i ,,Noveie“ mlafloga dalmatinskog pripovjedača Maiina iBega. U cijeloj zbirci su svega četiri pripovjetke: „Cvećaika", ,,Jelica“, „Ošte!a“ i „Dvije sestre". Dogadjaji su vrlo lijepo izueseni i pružaju nam vjernu sliku živola i morala narodnog. Tipovi au obični, svakidašnji ali ne vulgarni, jer je aulor umio da skine sa njib masku evakidašujice i da jiarn prikaže ono, što obično u životu ne vidimo ili nečemo da ividimo; a tp je unutrašnji, dušejmi život ičovjeka. Jer ,svaki 6ovjek ima dva života. Jeđan je spoijni, svakidašnji, običan koji vidile na prvi pogled; aJi ući u đušu svakoga čovjeka, osjećati ujcgove najtajnije liolove i reriOhti, razumjeli svaki pokret u njegovoj duši, to je prvi uslov za us|)jeh jednoga književmka. Marin Bego juam je »vojim novelama pokazao da lUĐiije da vidi 1 osjeti eve ono, što je OČima jednog običnog fcovjoka skriveno.

On je Bmio da nam u najobičnijim nužnostima, k-oje svaki dan srećemo i koji nam izgiedaju tako mali i mištavni, o kiije jedan interesantan unutrašnji život i da nam ga ocrta tako Jijepo i jasno, da nas za tono što nam i^leda ružno £ nedoštojno našega interesovanja, zaintejesujemo i izazove uaše simnatijfs i u |u Cešće. Tako nam u pripovjetci „Dvije 8estre“ pruža jednu interesantnu psibo lošku sllku: Jandra je djevojka, koja je, prevarena od svoga dragana došla pa sela u varoš da služi. Ali je u gradu 1 pretrpjela mnogo nevolja i jada; Zivot j bijeda u njemu otupili su joj i razum l erce, l ona je pađala sve niže i niže, idok nije promijcnila ime i posfala Mira, djevojčura fabričkih radu ka. Ona ne osjeća više slida ni griže savjest ; , ne, ona je polpuno ot.upjela, X jedino ioš što zna, to je da obuče crvenu haijinu i da‘ se „našminka“ za radnike... AJi jednoga dana ona dobija pismo od svojili ođ kuće, u kome joj siromašni roditelji, seljaci, javljaj'u, da će joj poslati mladju sestm da se ona o njoj sfcara. To je pisrno bOo za Mira Božji sud. Ona, da se stara o sestii? 0 sestn Tcoji je mlada i tievina, i koja aiezna kojim životom živi ona, Mira! I ta nevina i dobra sestra piobudila je svojim dolas|iom u Min sve, šfco je bilo dobro i čisto u njoj, a što je život u gradu isprljao i tenSštio. I osjetivši jodjeclnom svu straliotu svoga života, osjetiJa je iu isto vrijeme da joj je dužnost, da svoju sestrn sačuva od takvog života, i da joj ne đopusti da osjeti bijedan položaj, u kome je ona sama. I ta djevojka, koja do juče nije ništa osjećaia ni mislila, kiišta i nikada volela, osjetila je od jednom siinu Ijubav prerna svojoj mladjoj sest i, i j*»c¥nu jaku volju, da je sačnva od propasti, kojoj je ona sama podlegla. Tvrdo odluCivši da svoju sestru sačuva tod toga života, ona joj ne kazuje nišla ni o svom Živofcu /kradomice od nje odilazi na SYoj stavi zanat, da bi irnala fcime braniti gestru. Ali je sestra počela sumnjati u Miru. jednoga dana kad Mire nije bilo, kod kuće, doznala je na najstrašniji način za bijedni život svoje sestre. Jedan od Mirinih prijateija došao je iu kuću pa kada nije našao Mire — uzeo je njenu sestru, koja poslije loga na najveći užas Mirin — poiucli. Cijela je stvar neo bično bjet>o obradjeaa i ostavlja .dubok Utisak na čitaoea. ,,Ošteta“ je takodje vrlo đobra slika ! seoskoga života i morala. Tu aru dva sela, Rakovci i (Bjftlopolje, koja se medju i&obom giože j čiji seljani samo misle, kako će jedni drugima što više napakostiti i štete učiniti. Ali nekim Rakovčanima nije bilo dosta to, nego se dogovore da Bijelopoljcima nanesu i ncku sramotu. I jeđnoga dana njih petorica uliva'e na paši jednu bjelopoljsku Hjepu snašu 4 psramote je. Sud ih poslije toga osudi na po dvije gođine robije, i da svaki od lijih irna da plati osramoćenoj ženi po sto forinta oštete. Sto Jon'nta oštete za razoreuu sreću u braku, za pretrp Ijenu sramolu! Istina muž je nijo oljerao od sebc, ati nije bio više onakav, kakav je fcio ranije. AJi se ipak nekako živjelo; ona je bila pdruzna i skrušenai i nadaJa se, da će time ipak •predobiti sv r oga mnža. Vrijeme je prolazilo i njib aa đvoje živjeli mirno i lijftpo kao T>ra.t l sestra. Ali jednoga dana puče po seiu glas, da dolaze uatrag Rakovčaiii pušteiii iz zatvora, a u isto vrijeme sa tim glasom dodjei i jedno pismo od ađvokata iz varoši njeniu, mužu, da je ,,ošteta“ za njegovu ženu naiplaćena od krivaca, i da on treba da dođje da je podigne. I sad se u njernu budi ponos os-ramoćena eovjeka. On ne će tu ošfcetu, ona njemu ne treba! Neka je uzme ona, njegova žcna, ako cjoj treba. I poslije dvije godine poČLnje da izbija dugo prikrivani bol 1 poniženje, podstičući ga na osvetu. I mučeći se sam duševno on počinje da muči i svoju ženu. A sirota žena koja je, toliko obradovana tim pismom misliia da će sad sve poći po starom — jer novac je ipak novac! — gleđala je zaprepaščeno kaiko sve njene na-de propadaju, 1 kako taj novac, za koji jc ona mislila, da će joj donijeti sreću i izgubljeni nilr, postaje jedna nova i neprelazna provalija izmedju nje i njenoga muža. Jer otkako jc taj novac, ta ,,ošteta“ ušla u kuću, od tada je kuća slabo vidjela svoga domaćina. Medjutim su Rakovčani imali mnogo šte.be i nevoije, dok jednoga dana nije jedan Rakovčainin zatekao svoju ženu u ogradi sa mužem one, kojoj su oni platili ,,oštetu“ i — ubio ga. Ličnosti su vrlo lijepo ocrtane 1 cijela stvar daje vjernu sliku 6eoskog života. Ni drug'e dvije stvari ne izostaju Iza ovih, i svaki onaj ko voli da vidi žlvot onakav, IkaJča/v jc u stvari, nači će veliko zadovoljstvo u knjizi nladoga prlpovjedača. H. Novl Giorgle Brandes, Ovili đana izifilo je u Kopoidju^onu novo djelp poznatog dBnskog Iiteramog

istoričara, pod naslovom „Napoieon i Garibaldi". Ovdjo je sabrano većina rasprava i čianaka ktvj i govora, sve pisano posljednjih pet godina. Knjiga je veoma opsežna: predmeti su izabraru iz Starog Zavjeiti i modeme Amerike, iz istorije i književnosti evropskog Sreinjeg Vijeka, modeme Francuske, Kine i Japana. To je novo svjedočanstvo neiscrpne duševne snage svoga pisca i njegove stalno pokretne mašte, njegovog živahnog, sjajnog shvaćauja svega, q čemu on 1 jpišo i n šta se ou užiuo.

Narodna privreda. Kemija u siužlji poljoprivrede. (Nas-avak). Jedan maii dio od vode, što se popns do lišća, upotrijebi biljka kao liranu, za (pravljenje štirka, šećera, masti itd., a veliki d*io opet izvjetri kroz sićušne otvore ližća. Ovo isparivanje vode dobilo je u nauci posebno ime, jer je skopčano s idizanjem lirano iz zemlje: zovemo ga transpiracijom lišća. Lišće transpirira i (dan i noć, ab u suhoni vazduliu i u toplim jl.-unma viSe, nego u ,vlažnom vazSfculm i hoću. Trave transpiriraju Ijeti lako mnogo, da za jedan čas isparc više vode, nego šfco su teške. Uzmeirijo li u flačun svu ma'.eriju biljke, a ne samo plođ, to bismo mogli reći, da naši ušjevi ispare 300 puta više vode nego što donesu organske materije. Znano ]e, da jače bilje u gvemn ispari više vode nego slabije, ti|h kad so izračuna i težina bjljke, onda izlazi, da je slabija biljka na svoju težinu više isparila. Jedna trava, Pfco za svog života proizvede samo 1.1 gram sube materije, ispari 956 grama vode. Druga ispari 3383 gr. vode, dok proizvede 8.48 gr. suho materije, a freća Ibpari 7451 gram vode, dok proizvede 25.5 gr. suhc tvari. Prema fcomc ia- j paiila je trava u prvom slučaju na svaki gram sube materijo 724, u djugom 399, a u trečem samo 292 gr. vode. Kaico oviin isparivanjem odu veliko množine vode u vazđuh, pojinljivo je, kad računamo na bektar oranice. Ako npr. xia jednom hektaru površine rodi 100 melričkili centa neTre biljke, to je caia za svog života isparila 80.000 metričkih cenata lli 'tri miiijona kilograma vode. Kad bismo svu I tu vođu izlili od jedauput na hektar oranice, to bismo dobili 300 milimetara dcbeo sloj vode, ili pcdovinu od onoga,. što preko cijele godine padne kao kiša u Brednjoj Evropf. Iz toga bi fcovek možda izveo pravilo, da u svima krajevima, gdje padne kiša bor 800 mm., biije ne trpi ol suše. ALl to ipak ne stoji, jer od čitave kiše od piilike samo jedna trećina đopre Co koijena, dok ostaie dvije trećine nešto l'spare, a ncšto procure u dubmu zemlje, da nam negđjo izbiju kao izvori. Sanio dakle u oriiin krajevima, pdje bi palo 900 mm. kiše, ima biije vlagc u izobiIju, dok jc u svim đrugfni mjestima upućeno na rosu. Utvrdjeno je đa bilje ne trosi' na svakom zernljištu istu množinu vode: jm zdravoj, jakoj oraiu'ci 'zadovoljava se manjim obrokom no na nu'šavoj zemlji Jer što god je zemija siromašnija u mineralnim solima, to je više vode m r >ra probiii, đa se rastvon onoiiko Ivan', koliko je biijci potrebno za hranu, l jer se razrijedjena rastvoidna l lakše kreče, pa i iakše ispariva, nego gusta rastvorina iz jake oranice. Transpiracija je važna i za krelanje sokova. Korjen je u slanj'u, kao što smo fculi, podići vodn samo do 15 metara, a lišće se kod mnogog drveća diže l' 100 rnetara u vis. Da l do ovog liš'ća dopro voda iz korjena, uzrok je jsparivanje, i tako nani, eto, sunčana toplina diže rud ne tvan u vis. * * + ' p j U krajcvima, gdje ne padn.3 toliko kiše, koliko smo naveli kao potrebno, pomažu se ljndr na raziične načine. Jedan od naćima, koji se na vi.še mjesta uspješno upotrijebljava, jesle iiigicija, zal vanje njiva. Zaiijevanjo ima i tu jdobni gtranu, da, snabdjevaju zemljište vddom, n vodi rastvorenim solima polagano i djubri. Na ž&lost, zalijevanje oranice staje u današnjim priiikama tako gkupo, ida se samo u lzvjesnfm krajevima možo pređuzeti. Dniga radrija za prednpredjfvanjo suše sastoji se upljovljenj'u korova, I korov transpirira, kao i piemenito bilje/i sve što ispari on, to je za usjev gubitak. Radi'toga dobro je baš za sušo preduzeti pljevljonje. Od viuogradara možemo čuti svaki dan, da im dobro opljevljene brazde donesu baš za ,suše ne samo najsla/jju nego i najveću bcrbu. U drugom redu predupredjuje sufiu l djubrenje zemije, osobito djubrenje ealilrom. Jedan uzrok jc ovome bee »umnje moć mineralnih soli, da privktfce vlagu; ali glavno djelovanje biće .u tome, fito biljka kod djubrenja bolje ojača, pa dubljc pušta korjen u zemlju, l tako »u6e vodu j iz daljih sloieva. O tome mo lemo se lako uvjeriti, ako uzmemo za ogled fclri jednake parcele, te zasijefcno lh fstim usjovom, fervu parcelu os'a\T-

mo studbfm, drugu nađjubrimo amon jumjfjlfatom, a treću šalitrom. Ogled izveđfmo jedne sušno godme, kad u aprilu, maffu I junu nije pala ni poiovina one kiše, koliko obično pada. Pna parcela neće nam donijeti ni treči dio od roda, fito ga je nizom nekoliko gotlina donosila; druga će donijeti preko polovinu, dok se na žetvu tieće parcili neće m' poznali, da je vladala suša. Posljednja parcela donij ti će oko 700 kilograma organske tvan, te je po svoj prilici isparila oko 2,0 )0X00 kilograma vode. Kišom je, medjutim, palo samo za jednu trećinu, 760.000 kgr. vođe. Od kud je, dakle, mogla doći ostala voda nego iz zeml je I Poznato je, da amonijačne soli pnvlače najviše vode na površim zemlje, gdje je nadjubrena zemlja najsuvlja, dolć je nedjubrena zemija u dubim od 185 m. najvlažnija, a djubiene su zemlje suvije, jer je korjen dublje ulazio u vodu l sisao. Proliv suše bori se, medjutim, i 6amo lišće, jer se na suncu zatvaraju one rupice, kroz koje voda vjetat, a i e&mo zemIjište, jer, kao fito ćemo čutf na drugom mjestu, ne propušta svaka zendja vlagu jednako. A na kraju bih još spomenuo, da usjeri pate samo od prekomjeme »uše, dok im umjerena suša nekako prija: rarn'jc zaineću cvijet i plotil; i u plođovima više saberu štirka i šećera. r previše vode je od šlete rastinju, jer voda istjcra vazduh iz zemlje, pa korjen nema vazduba da diše, nego se nguži/igtrunc. (Nastaviće se.)

Posiijednje brzojavne vijesti. Izvještaj niemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 20. novembra. Front prijestolonasljednLka R u pprechta bavarskog: Topnlčka borba u Flandrljl juče se poslije podne znatno pojačala od h o u t h o u I s t e r s k e šurae do Zandvoorde. Ona je nesmanjenom žestinom trajala i tečajem noći. Jaka razarajuća vatra bila je uperena na borbeno područje kod Po< I k a pell e 1 Passchendaele. Isto je tako borbena djelatnost oživjela 1 u A r t o lsu, s obje strane Scarpe, kod Dullecourta i Oueanta (?). U borbt na nož odbijena su neprijateljska Izvidjačka odjelenja. Front njemačkog prijestolonasljednika: Sjeverno od Soissonsa Ina istočnoj obali M a a s e vatra se prema predjašnjiin danima znatno pojačala. Iza nje slijeidio je napad jeđnog francuskog batalijuna protiv chaumeskoj šumi; napad }e uz teške gubitke napadača odbijen, a u našim Je rukama ostao Izvjestan broj zarobljenlka. Naša razarajuća vatra raspršila je neprijatelja, koji se još uveče više puta spremao da ponovi napad. Pređuzeća vlastitili odjelenja sjeverno 1 istočno od Verduna imala su uspjeha. Istočno bojlšte: Nikakvih večih borbenih djela’fnosti. I Mačedonsko bojište; Na zapadnoj obali Varćara prodrle su bugarske Jurišne čete u francuske rovove 1 ondje zarobili nekolfko neprijateijskih vojnika. TaJUansko bojlšte: Jaki su talljanski prollvnapadi protlv položaja, koje smo iul osvoilll na sjevernom obronku Monte Tomba, doveli do ogorčenih borbl. Vatra našega topništva 1 mašinskih pušaka prorljedlla je redove neprijatelja, koji le nasrtavao u gusthn skupinama. Pješađija je baciia neprijatelia natrag u njegove Izlazlšne položaje. Jaka vatra n ovom borbenoni ođsjeku traje I dalje. Na donjoj PI a v 1 nema nlčeg novog. Prvl zapovjednik glavnog stana: pl. Ludendorff.

Njemački večsrnji izvještaj. Kb. Berlin, 20. novembra. VVolIfov ured javja: 2ivahna iopnička dielatnost kod PoelktpellelPatchendacle. U području Iznieidju drumova. tto tz Pepoune I Peronne vode za Camb r a l, napali eu Englezl ea jakim anagama i zadobill na prostoru. NaSe *u protivmjere a punom toku. Na ietoku nema tikakvih većUi borbenih djelatnostl. Iz Itallje nenm nKteig novo«... ~ ' - v

Strani fc T l Gradjanski rat u Rusiji. RUSKI VOJNICI ZAHTIJEVAJU RASPUSTANJE STAJACE vojske. (Naročiti brzojav „Beograđskih Novtna") Rotterdam. 20. novembra. Prema „Timesovoj“ vljesti te Petrograda izjavio je general Aleksejev: Većina ruskih vojnika ne zahtijevaju samo mir, nego I potpuno raspuštanje stajaće vojske te modjunarodno razoružanje, kod čega da se Imade održati samo sistem milicije. PosHJe rata mora Rusija postati državom poput Sjedinjenih Država, u kojoj nije do pred rat bilo nikakvog militarlzma. PONIŠTENI VOJNlCKO-POLITlCKI UGOVORI BIVŠE RUSKE VLADE. (Naročitl brzojav „Beogradsklb Novlna”) Rotterxiam, 20. novembra. ,,C e n t r a 1 News“ javlja IzrdVno Iz Petrograda, da je sadanja rttisika vlada jednom proklamacijom poništila sve vojničko-političke ugovore bivše vlade. KALEDJINOVA AKCIJA PROTIV BOLJŠEVIKA. (Naročitl brzojav „Beogradskih Novlna") Stockholm, 20. novembra. Kalecljinova akcija sve se više istiće. Kako izgleda, sada je u mjeslo doBadašnje borbe izmedju Lenjina i Jferjenskog nastupila borba izmedju Jvenjina l kazačkog gienerala Kale ljina. Kako tvrdc, Kaledjin ozbiljno radi na .fcome da Petrograđ savlada gladju, pa je s toga posjeo ugljarske predjele oko Donjeca, čime se može izvršiu pritisak na cjelokupni ruski željeznički saobiaćaj, SAZIV RUSKE USTAVOTVORNE SKUPŠTiNE. (Naročit! brzojav „Beogradskih Novlna") Bern, 20. noventbra. Ruški saradnik „Berner Bunda 11 Javlja: Maksimalistički list „Pravd a“ objelodanjuje jedno naredjenje, potpisano od Lenjina, kojim se ustavotvorna skupština sazivlje za 25. novembra. KOALICIJONO SOCIJALISTIČKO MINISTARSTVO U RUSIJI. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Stockholm. 20. novembra. Ruski socijalistički listovi, koji stizavaju u Haparandu, saglasno javljaJu, da je koalicija socijalističkih stranaka uspjela, i da predstoji osnivanje čisto socijalističkog ministarstva. koje će biti odgpvorno samo radničkim savjethna. RUSKI VOJ.NICI NA ZAPADNOM FRONTU — INTERNIRANI. (Naročiti brzojav „Beogradslđa Novina'*) Amsterdam, 20. npvembra, Iz Londona javljaju, da je posljednje nedjeljo u Portsmouth stiglo preko hiijadu ruskili vojnika, koji nisu h'jeli da se flalja bore na zapadnom bojištu, zabtijevajnći da ib se pošalje nalrag u RusfjuL Engleska vlada nije htjela da uđovolji tom njihovom zahfjevu, nego iJi jo inlernirala, RASTROJSTVO NA RUMUNJSKOM FRONTU. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Ženeva, 20. novembra. Kako veli „Matin“. zapadne pu Bile uznemirene zbog fcoga, što zahvaijujnći pobjeđonosnom razvilku pokreta ,,boIjševika“ rastrojstvo na rumunjskom frontu uzima s ve većeg maba. 'Jtaspravlja se o tome, da li se iz rurnunjBke vojske i još disciplinovanog dijela’ ruske vojske može n&činJU vojska sposdbna za operacije. ' TALIJANSKE ODSTUPNICE POD JAKOM PREPRIJEČNOM VATROM. (Naročili brzojav „Beogradskih Novina") Berlin, 20. novembra. 5 ,LokaIanzeiger“ javlja s tali'janske granice: Drumovf, kojima odstupaju talijanske čete iz planina, stoje već od više dana pod žestokom prcp'ijeo.nom vatrom saveznog njemačkog i austro .ugarskog topništva..

Zeanlfne ctjjnve. OBJAVA. Ovhne se svi oni poreski obvezntd, koji su promijenili stan. u kome »u bili za vrijeme kad je vršeu popls »a porez, to jest u mjesccu februaru i martu ove godine, a nijesu dobili poresku knjižicu, pozivaju, da u roku od 8 dana predstanu poreskom odjelenju c. I k. okružnog »povjedništva za grad Beograd u KraU AleksandrovoJ ulici br. 11. I. sprat »oba br. 3, radi prijave uovoga stana. Beograd, 8. novembra 1917. C. 1 k. okružno zapoviedništvo. -