Београдске новине

Br. 327.

Izlasei dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Pojsđlnl brojevl: • lMfn4a I ■ knjMfau ■ ilU, titi p« ot|Ml od. . . . 6 M«l ■ HnaM«]-Slironl|l, B«»!-HofCtf»<oJ I DoIimoIH p« cijonl o4 10 koMra Imo oi«i podroljo p« djool ol. • . .13 koJara :a Oglssl po cljenlktt.

MleaeSna pretplatai »-j o oo đootovom • kuM .... a so dI-SIovmIJI. SoooI-HoimiooM I IJJ

U HrvotokoJ-SlovMlJI, OalmoolJI U ocfallm krojovlno Auotrau joitko monirklja U lnootronstvu...........

UrednlStve: BEOGRAD, Vuka Karadžlia uL bro| 10. Telefoa bro| 8S. Upravo I prlmanjo pretploto Topiiiln veaae bra| 21. Tafefoa broj 28. Prlmanjo oglasa Kneu Mlhajla uL bro| 38. Tofofoa br 248.

BEOGRAD, srijeda 28. novembra 1917.

Godlna III.

Objavljeni rusko-francuski tajni ugovori. Ruski car pobjegao u Japan?

time Što prinuđjuJu ovc posijeđnje tla još u manjoj iTijeri nego do sada stavljaju svoje brodavlje ua raspoloženje sporazutrui.

Razvo] rushe revoludje Ruska ponuda za mir. Sastauak ujemačkog odbora savezno« viječa za spoljnje poslove. Kb. Bcč, 27. novembi-a. , .N e u e s Wieuer T a g b I a 11“ javlja Iz Berlina: Sutra će se u Berlinu sastati odbor saveznog viječa |K>d predsjedništvom novog bavarskog ntinistra predsjednika Dandla. Povod sastatiku radi savjetovanja o spoljttom položaju nalazl se n r u s k o j p o n u d i 7 . a p r i m 1 r j e. Trockij za auir pod svaki uvjet. (NaroCItl brzojav „Beogradskih Novtna") Stoclchohti. 27. novembra. „Dagens N y h a t c r“ javlja iz Haparande: SrediŠnji od'bor rađnika održao je tt Petrogradu sjeduicu, u kojoj je T r o c k i j saopštio, da je đobavio tajne dokumcnte. Jedan dio istih je vrlo ciuičan. Trockij je rekao: Mi ne čenio da sljedujemo primjeru Kerjenskog. Kerjcnskij je preklinjao sporazum. Mi stno našl! njegovo dotično pismo i obiiarodovaćemo ga. Natna je potreban mfr i svaki pregovor sporazuntnim silama je i/lišati. Bijeg stranaca iz Rusiie. (NaroJtt! brzojav „Bcojradskilt Noviua") Stockhohn, 27. novcmbra. i U Aritange.aku se nalaze ved velikc tnase stranaca, naročito Engleza, koji bjegaju iz razttilt krajeva Rusije, U pristaništu Arliangelska se nalazl veliki broj parobroda, svi spremni za put. S đobro.obarještene stratie se javlja, da su 'seoposlanicf sporazunmih sila riješiii, da h filu.čaj« novlh unutarnjih komplikacija odmah zatraže svoje putne listove i da otpntnju. Iz Petrograđa se pod 24. novembrotn javlja: Poslanici sporazumnlh sila su imaii dugu konfercnciju kod engleskog poslanika Bitchanana povodotn tnirovnog prijedloga „boijševika". U toj je konferenciji riješeno. da od svojili vlađa sačekaju uputstva o daljem držanju. Olasine o geueralu Ludeudorffu. Kb. Beriin, 27. novembra. Zvanićno: „Bcrlingske TIdende“ donose iz Londona vijest, da je general Ludendorff sa velikint stožerom otputovao na ruski front. Ova vijest tiije ni na čem osnovana; geueral Ludendorff nalazi se-kod četa na zapadnom frontu.

Bijeg blvšeg cara Nikolaja. Kb. Ne\v-York, 27. tiovetnbra. ,,C e n t r a 1 N e w s“ javljaju: Iinpresario Daniel F r o h m a n n Javlja, da je bivšem ruskom carit N i k o 1 a j u p o š 1 o z a rukompobjeći i z T obolskapreko H a r b i n a u J apatt. Ova vijest ne potvrđjuje se ni sa koje autoritativne stranc. Ruski liaos. Kb. Stoclđiolm, 27. noveajiua. Putnici, koji su ovamo prispjo’i, pričaju, da u Petrograclu vlađa mir. Ćiivovnici jo5 štrajkuju. Madavina boljševika izgleda da ne će đugo trajali. Kcrjcnskij izbija ponovo na površiau. Gorkij je žeštoko napao Lenjina i Tiockoga, naziva ih slijepim fanaticinta i neodgoK'orniin pustoioviina i pita: U čemu se Lenjin raztikujo od Plevea? Žuduja za moč je ovladaLa Lenjinom i Trockijom. — Kako „Volja Jfaroda 1 ' javlja, zaistupnici I. vojske su riješili ,da zatitijevaju ulazak Kerjenskog u non kabinet, Olenziun protiu itollle. Očajan otpor Talijana. Njiltov položaj vrlo zagrožcn. — Daljilt 43.000 zarobljen i k a. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“) Beč, 27. novembra. Iz glavnog stana za štampu javljaju: Gencral Diaz, u čijein sc glavnom stožeru nalazi gencral F a y o 11 a. rukovodi lično iz Pascheere (na jezeru Gardi) otpor 1. 1 4. talijanske vojske izmedju Brente i Piave. Izgtcda, da Talijanl hoće do krajnosti da drže M o n t e T o m b u. Ali, pošto smo ml s obje strane toga brda zadobili prostora, to je p o I o ž a j T a! i j a n a vrlo zagrožen. Uz več javijenu četvrt milijuna zarobljenih pridošli su medjutim još 43.000, tako, da smo do sad zarobill ukupno oko tri stotine hlIjada. Nova politika Spanije. Rlj. Madrid, 27. novembia. Ručku, koji je liberalna stianka prlredila u čast Romanonosa, prisuslvo« valo je preko 900 lica. Romauono3 je dižao govor, u kome je naglasio, da je za Spaniju polrebno da prema sporazumjnim zonćdjama vo’di novu politiku,koja će se otvoreno upravljati’ protiv, sporazumnih sila.

Borbe na zapadu. Vellko neraspoloženje izmcdju Eugleske i Francuske. (Naročiti brzoiav „Beograđsidh Novina'’) 2encva, 27. novembra. Spor oko stvaranja jeđinstvenog glavnog zapovjedništva nad vojskama

sporazuinnih sila doveo je do o z b i I j« nih nesuglasica izmedju po« j e d i n i h s a v e z n i k a. U tome su* kobu je oživjclo ponovo staro takiulčcnje izmedju Englcske i Francuske \ izazvalo takvo ncraspoloženje izmedju obe sile, kakvog niie bilo ođ kako J8 . otpočco rat, H Pariska štampa oštro napad»t i Lloyda Georgea, a lonđonska Štampal j ne ostaje ni najmanje dtižna svojiui ! pariskim drugovima. naročito u prcko! ravanju francuske vlade. „Eclio da P a r i s“ zamjera marŠalu H a i g u. štoi intrigira protiv imenovanja gcneralisiina i protiv ostvarenja sporazuma, kojf je u Rapollo utvrdjen. Haig je iz političkih i ličnih razloga pređttzeo nadfranje prema Canibraiu. S toga pariska štampa sa svim liladno govori o tom preduzeću Fngieza. Predstojeća knnferencija u Parisu baviee se vrlo važnim odlukama, jer Haig i Robertson prijete sa svojim ostavkama, ako im so ne bi povjerilo glavno zapovjedništvo. Za što bržc prebacivanje američke vojske it Evropu. Kb. Ainstcrdam, 27. novcmbia. „ A11 g e m e e n Handelabla d‘‘javlja: Ua bi so što je mognće brže lnogla prebaciti američke čete u Francusku, za-> •litjevaće amcrička inisija od francuake vlade, da obilnto izvrši refomvu rac.io< iniranja, kako i>i se brodski tovari snuu njili. Eugleska je već pristala ,na taj zabtjev, Austriiski i ugarski novinari na zapadnom frontu. Kb. Brussel, 27. novembra. Pri prolazu na zapadni front stigU su ovamo austrijski i ttgarski novinart. Juče u podne primio ih je glavni gu* verner barun FalckenbauscH, koji se s njima đuže vremena živahno' razgovarao. Oni su učiniii duže posjcte u arhivu štampe i u političkom odJc< lcnju, gdje im je ođrž-auo duže prcda< vanje o prilikama štampe u Beigiji. Po nalogu guvernerovom pozvao je gospođu ua večeru u Palast-hotelu barun Langeken, upravnik političkog odjelenja. U ime glavnog guveniera pozdravio je on goste, sjctio na tolike veze, koje postoje izmedju Austro-Ugarsko i kuće Iiabsburg i Beigije. te izjavio nadn, da će za vrijeme svoga bavljcnja u Briisseiu imati prilike, da vide, kako njemačke vlasti upravljaju posjednutotn Bclgijom. SvoJ pozdra/ ,,2ivio“ uputio je caru i kraljit Karlu, Na to je c. 1 k. komcsar baruu F r a n« kenstein pozdravio svoje zemljak© i pozvao ih. da trostrukim „hura" pozdrave vjcrnog saveznika cara I kralja Karla, cara \Vilhelma. U Ime au< strijskih novinara zahvalio je ua prijateljskotn dočeku u Brusselu gla\T\( urednik ..Deutscher Volksblatt“-a, iz Beča. P a t z e 11, a u ime magjarskih

Ratni izvještaji. Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beč. 27. novembra. Talijansko boJIŠte: Položaj je i jučer ostao nepromJjenjen. U prošiim dcsetdnevniin borbama oko C i s tn o n a pokazaie su alpske četc generala Alfreda Krausa veiiko junaštvo i izdržljivost. Gradački strijeljačkl puk ubrao je nove slave dostojne svoje prošlosti, dok su gornjo Austrijci Hessenskog puka broj 14 i dijclov' carskili tlrolskih lovaca ovjenčaii svoje zastave novim vijencima u borbama kod T e r m i n e i S a n M arlna. Na 23. novcmbra svalio je kapetan Bruuovsky u vazdušnoj borbi 25. ueprijateljsku letilicu. Na I s t o č n o rn bojištu i u A r b an i j i nema ništa novoga. NačeJnik glavuog sfožefa.

Proširenle zobrsnlene zone. U potpunotn skladu i dogovoru sa svojim saveznicitna pristupila je Njemačka 22. o. mj. proširenju zabranjene pomorske zone. Na ovaj korak prinudio je Njeinačku sve jači pritisak, što ga Engleska vrši na zapadno-evror>feke neutralce. S obzirotn na oskudicu li prevoznim sredstvima, koja sve nalije raste, Engleska I njetil savcznici Ine sve veće napore, da neutralnu plovidbu u još v r ećoj mjeri uvuku u felužbu sporaznma. Kako iznosi kratko j jasno saopštenje njetnačke v-lade, kojim se obrazlaže ovaj korak, spora'zum u toj svojoj težnji ne samo da jprlmjcnjujc razna ucjenjivačka sred'stva, kao što je pooštrena blokada gla’dju protfv neulralaca, već pristupa l ntvorenom nasilju. Kao što je poznato, onomad je Lloyd George, razmjetljiv kao što ga je Bog dao, izjavlo, da njemačke podmomice više nijesu u stanju tla njernu zađadu straha. Proširenje zabranjene zone od strane Njemačke predstavija najboljl odgovor na ovo hvalisanje, pošto ovim korakotn sređišnje vlastl pokazuju, da ne samo s pspjehom mogu održati staru zabranjenu zonu, već da imaju đovoljno podmoniica. đa bi mogle uvući još i nove pomorske krajeve u djelokrug podinorttičkog rata. Središnjim vlastima stalo je prije svcga do toga, da još čvršće pritegnu Engiesku. Zbog toga je dosadašnja zabranjena zona proširena za još nekih 300—400 pomorskih milja pretna zapadu. Pošto se izvoz ratnog materijala ! životnih namirnica svake vrste iz Sjedlnjcnih Država u Evropu i nadaije vrši u najširem obimu, od čega ima naročito velikih koristi Engleska, središnje vlasti bile su prinudjene, da prošire zabranjenu zonu oko cngleskih obala. Jednovremeno je cilj proširivanja te zone prema Engleskoj u pravcu pre-

Podlistak. Bora Stankovlć; Baikanski tipovi. LJuba i Naza. Iza groblja, do reke, živela je ona. Jspočetka u rupi, docnije, načinila kolebu. I svakim danom je sve više 1 više pokrivala. čas sušenim korenjetn od duvana, Čas pručem, trnjem, crepovlrna iii zemljom od djubrišta. Kako je šta našla i čime stigla. Bila je vredna. Svl stt se prosjaci nje bojali. Naročito na grobluj. Tamo im je ona bila kao neka domaćlca. Uredjivaia ih je u red prillkom prošnje, pazila prosjake, koji čak po seJima prose, a u varoši imaju svoje kuće pa 1 novac jK>d intcres daju. I ovdc na groblju ne samo što i oni dolaze, nego ponesu i najveće bisage i tetstije za prošenje. Naza ih je gonila sa groblja. čak se 1 tukla s njima. Zato su je ostall prosjacl t voleli 1 poštovalL A isprva ona nije prosila, več je služila u varoši, kod nekog gazde. AIl kako je taj gazda hteo da obeščasti, to preplašena tiine, kao suinanuta, jx>begla Iz varoši i više nije htcla služitk več počela ovamo po groblju prosltL Bila je suva, kao spečena a još mlada. J da joj nije bio spreda jako narastao vrat, „velika guša“, bila bi 1 lepa. Pa 1 ovako, kad se poveže šamijom, prebacl je preko vrata te joj se ne vidi ta

ma zapađu, da se što je moguče više učine bezopasnim odbranbene mjere, što su ib Englezi uredili pomoću svojih pomorskili i letačkih snaga, a koje su se bile prikgodiie dosađašnjem obimu zabranjene zone. Drngi razlog za tu mjeru valja tražiti u tome, što su Sjedinjene Države od portugalskog azorskog ostrvlja, a naročito od glavuog pristaništa na njemu, Ponte Dclgađa, načinile pomorsku osnovicu. što je kako smo javili izazvalo grdmt uzrujahost u Španiji, gdje zaziru ođ mogućnosti iskrcavanja američke vojske u samoj PortugaHji. Ne moZe se znati, da Ii Sjedinjene Države szbilja imaju takvih namjera, aJi su one svakako već i posjedanjein azorskih ostrva izvršile korak od zarnašiiog političkog značaja. Stoga Njemačkoj se sama od sebe nalagala potreba, da i azorska ostrva opaše zabranjenom zonom, a činjenica, da je ona bila u stanju to i učiniti, dokazuje, koliko Je u medjuvremenu proširena sposobnost podmornica i djelokrug njihovog rada. Do sada su središnje vlasti prl odrcdjivanju zabranjene zone u Sredozemnom tnoru bile ostavile siobodan pojas od 20 pomorskih milja širine. koji je dopirao do u grčlee vode, a kojim je data mogućnost grčkoj mornarici, da sloboduo otputuje iz svoje dotnovlne i u nju se vrača. No pošto je Venizelos, postavši grčki diktator, prinudio svoju domovinu, da stupi na stranu sporazuma i da objavl rat središnjim vlastima, ove posljednje više nemajti nikakvog razloga da štede Grčku. Sada je Sređozemno more. na kojemu su i do , sada austro-ugarske i pjemačke pođmornice zadobile mnogi bogati lov, potpuno oivoreno njfhovom rada, pa postoji nađa, đa će sad doći kraj i prevarama sa tobožnjim bolničkim brođovima. Ovim je Još većma pooštren f đo sada veoma uspještii podtnornički rat, što ga vode sredlšnje vlasti; ova će se činjenica vjerovatno ogledati već u brojkama idućih izvještaja. U oktobru mje«ecu potooiie su središnje vlastl tikupno 674.000 tona od brodarskog prostora, kojl je stojao na raspoioženju sjrorazumu. Ovitn se ukupni proizvođ »eograničenog podmorničkog rata povisio na 7,649.000 tona, a plijen ođ početka svjetskoga rata uopšte na 12,600.000 tona. Pošto je u početku rata cjelokupno svjetsko brodovlje obulivatalo 49,090.000 tcma, to su središnje vlasti do sada potopile više od četvrtine toga broja. Nije čudo, što su Engieska i njeni saveznici zapeii iz i>etnih žila, da za scbe pridobiju što više neutraluog brcdovlja, potnoću kojega bi mogle povečati svoje brodovije za jedan i po do dva milijuna tona. Proširenjem zabratijene zone središnje vlasti prema tonie zastupaju pored svoga i interese neutrainog brodovlja.

narasla ,,guša“. izgledala je dosta lepa. A naročito kad je nasmejana te bi joj se videli njcni zdravi, beli zubi. Uvek je biia oprana, iskrpljona 1 iepo jx>vczana. A njene bose noge nisu bile kao u drugih prosjaka raspucane, prašnjive, već uvek oprane, male, hltre ... Bila je toliko čista, jjrimamljlva da čak I neki varošani jiočcll oko nje da obilaze. Ali ona je od lijih toliko bežala kao luda, da 1 novac nije htcla prlmati od njih. A izgledalo jc, da je od svih zavolela nekog Ljubu, prosjaka, koji jo večito lcžao i spavao. Bio je mlad, i jako razvijen. Crne masti, crne kose, cmih očiju. Pogleda istina blesastog ali uekako upornog, prkosnog. Večito, gotovo go, jer Jc bio samo u nekoj dugačkoj, prtcnoj lanenoj košulji, i jeđnako jc spavao i lcžao. Taj nije proslo više nego što mu je trebalo, a nikad ne bi, i da mu dadu, obukao ka<kvo odeIo. A onu svoju košulju niti je prao, niti svlačio sa sebe dok se ne bi pocepala na njemu. Pa i to kada on podje na groblje da prosi on se ne gura za kakvo bolje mesto, već seda u neki kraj, na posletku, iza svih prosjaka i samo pazećl gde će moći da se ispružL i da ima gde da komotno svoje dugačkc, putie noge izbaci i nasloni. I onda ako rnu ko udeli dobro — ako ne — ništa. Leži jednako. Ali otkada naišla Naza na groblju i upoznaia se s njim, počela da mu od svoga što naprosl odvaja 1 daje, on otaid još manje proslo all zato je još

vi.še ienje, upornije ležao i mrtvački slcnjao i dlsao. A Naza mu je zaista otivajaia od svoga što liaprosi. Ali da nc bi i>alo to u oči kod ostalih prosjaka ona hi ga prvo počela koriti da sedne negde istaknutije gde će sc moći štogod naprositi a ne tako, tt nekl kraj, gde ga niko ne bt vidio i spazio. AJi kad on Nazi od lenjosti ne bi iitco ni odgovarati tad M ona uzeia njcgcvu torbu i mctmila bi je porcd svojc. ma đa bi onda prosjaci — pored svega što su se uje bojali — počeii da se na to pogurkivaju. A sakata i jezična Vcla digla bi onda glavu, 1 onako uzcta naslonjcna pazuiiama o štake. počda bi visoko na slogove da muca... Tobož kao da jiravda. brani Ljubu zašto neče i on da jnosL „— Pa što traži da se mučl, da prosi. kad etete te ete . . . — mučila bl sc ona da od jodnom celu rcč izgovori — ete ima s & s t r u. — I tu reč ,,sestru“ ironično bl naglasila. Starci prosjaci i slepci bi se onda iskašljavali. drugi okrećali od Naze i namigivail. A Naza, od stida ne bi smela u nikoga da pogleda a kamo li da ga izgrdi 1 izbije, već bl krišom prcnosiia iz svoje torfe u LJubinu, samo da joj se ne bi jx>s!e još više smcjali kad bl morala da pred svima, na očigled, odvaja od svoje torbe 1 njemu daje da jede. Ali to je peckanje i podirkivanje bilo sve gore i gore, da ona nije mogla više. I jednog dana, pošto se groblje ispraznilo, svl prosjaci razišli, a pop,

sveŠtenik, seo ispred klisarnice da ss odmori od prejx>javanja, ona onda stala pred njim. —• Koje dobro, Nazo? Upitao je on. Ona ga i>ogledala, uplašlla se i htela da pobegne ali se opet, zbimieno vratiia. . — Ete ... počela mucati. — Pa šta? Iirabrio je jx>pa — Hoču da se udadem. — Za koga? Slrogo zapitao je jx>p a vcć Ijut što mu se i liine dosad.iuje. — Za Ljubu... Pop, poče da se ša!i: — Kako za Ljttbu? Ona. od stkia, čutala. Ou počeo i dalje da se šali. — Pa dobro, dobro Nazo. Ama Itoće li tebe Ljuba. Naza počeia da pocupktije, premešta se s noge na uogu 1 ugušono, tlho, da odgovara: — Da, lioće i on. — Kako hoće? Počeo pop da se Jače šali. — Pa reče Ii ti on to baš i kaza, Naza, jedva je odgovorila. — Nije ml to rek‘o, ali znam. Hoće me. — 1 počela da navodi dokaze. Etc, još od kad ga ja čuvatn, ranlm 1 dajcm mu da jede. — E dobro, dobro, uzmite se. Prekinu jc pop odobrovoljen tom njenom Ijubaviju. Ali Naza još zbunjenije nastavila: — E, ali ja hoću da se venčam. Hoču u crkvti kao l svl drugi.

Popa se\ od jednom, zbunio 1 unczverlo, all opet okrciiu na šalu. — E pa dobro, dobro. Ali znaŠ, dit zato treba mnogo novaca. I to tnncvgo. Iinaš li ti toliko? — Imam. Skupila sam si ncšto« Radošno ga dočckala ona. — Pa donesi. Da vidim. I ona, vesela, otrčala onoj svojo.f do reke kolcbi. Brzo se vratila s novcem koji je izvukla ispod zetnlje u razniin zavežllajima. Svc dala popu. Ovaj kad priličnu sumu video, još viš© se zbtmio. 1 nije znao šta dia joj kaže. A ona ga gledala unezvereno, radosno, iščekujuči od njega odgovor. On skupio novac, zadržao ga kođ sebe 1 rekao joj: — E sad dobro. Pare ucka stoje kod mene. A ja ču da DiŠem viadici I čim on odobri i j>ošlje blagoslov, venčaću vas. Ona radosno, zbunjeno kao pvaka isprošenica, prišla da mu celiva ruku, ali on Je, grozeći se, i gnušajući Je se, odbio. — Neka, živa bila. Idi sad. Ona pošla. Ali se opet vratila. — A ako li da se spremam? — Šta? — Pa ne li darove? Ete za tebe što ćeš da nas venčaš. Pa za kuma, starojka,.. Da spremam boščaluke, t drugo što treba. Popu došlo još vlše neugodno slušajući ono: crkva, kum a gledajućt onako iskrpljenu. s DrosJačkom tor»