Београдске новине

Strana 2. . Srljeda - BEOGRADSKE NOVINE 5. decembra 1917 Brol 334.

'đravim kao svoga gosta, dobio Je prlJe kratkog vremena sLavnu potvrdu pobjedonosnim pohodom na Jugozapadu. S naprednim bugarskim narodom vezuju nas najbolji bratski odnosi. To zasvjedočavaju Moji česti sastanci s kraljem Ferdinandom. Pružilo Nam se nekoliko prilika, da se divimo tradicijonalnom junaštvu turskih boraca u zajedničkom radu s Našim četama. Pouzdano se nadamo, da Nama tijesno vezana otomanska država ide u susret periodu novog cvjetanja 1 oslguranog razvitka. Učvršćenje naših odnosa prema neutralnim državama biće nam prva težnja. a mi im dugujemo iskrenu blagodarnost za njihov čovječni rad u korist našili ratnili zarobljenika. Gospođo! Prijedlozi, koji će vam biti podnijeti, medju kojitna se po obiČaju nalaze i oni, koji se tiču Bosne 1 Hercegovine, zahtijevaće mnogo od vašeg patriotizma. Pouzdano se nadam, da ćete im vi pristupiti uobičajeiiom ozbiljuošču, rukovodjeni pomirIjivim duliom 1 želitti vam uspješan rađ, na blago Naše ljubljene otadžbine".

PreM m primirle I mir. Rnsko izasianstvo u giavnom statiu savezničke istočne vojske. Prcgovori sa opunomoćenic i m a n j e m a č k e, a u s t r o-u g a rske, bugarske i turske vojskc. Kb. BcČ, 4. deceinbra. Javljaju natii iz glavnog stana šlampe: Rusko izaslanstvo poi d r a v i o je Jučer maršal vojvodaLeopolđ bavarski kratkim govoro m, poslije čega su započeii pregovorl pod predsjedanjem načeinika glavnogstožera generaia Hoffmanna, a uz sudjelovanje o p u n o m o ć e n i k a v o j n i h v o ds t v a a u s t r o-u garske, bugars k c I t u r s k e vo j s k e. Nov poziv Trockoga zastupiticima sporazumuHi sila. ' (Naročtti brzojav „Beogradskih Novina") Rotterdam, 4. decembra. lz Petrograda se javlja: TrockiJ Je saopštio zastupnicima sporazumnih siJa, da jc Njemačka voljna da na svima frontovima stupi u pregovore, da bi se postigao demokratskl mir. On pita, dali savezne sile žeie da prisustvuju pregovorima, koii su u necijejju već otpočeli. Kriljenko u Pctrogradu. Dnevna zapovijest vojsci 1 floti. (Naročitl brzoj&v „Beogr.ads.kili Novisia".) Bern. 4. đeccmbra. Po jednoj Havasovoj vijesti vratio se K r i 1 j e n k o u Petrograd, pošto je posjetio sjeverni -front. On je objavio dnevnu zapovijest vojsci i fioti, gdje daje računa o pregovorinta za primirje, te daje naredbu, da se obustavi paljba na svirna frontovima, ali da se podvostruči pažnja i satno ondje počne bo.i, gdje treba odgovoriti na većc neprijateljske akcijc. Američka lukavost, M u ž e v n I odgovor Trockoga. (Naročltl bizo.Ukv „Boograd^iiih Narvina".)

kanske misije posjetio druga Trockoga u Smoljnom Institutu. General Je Izjavlo, da momentano ne može govoriti u Ime amerikanske vlade, pošto članovi savjeta narodnih povjerenika Još niJesu priznati. Ali je on ipak došao, da nadoveže pregovore, pročisti poiožaj i uklonl nesporazume. General Johnson • se raspitivao. da li nova viada želi, da operiše zajedno sa svojim save^nicima. On misli, da će saveznlci 2. decembra Jedva moći sudjelovati u pregovorlma. Drug Trockij dao mu je sva obJašnjenja o politici savjeta u borbi za opšti mir. Jeđnu okolnost je povjerenik za spoljne poslove naročito naglasio, i to' javno postupanje sa predstojećim ugovorima. Saveznici mogu pratiti sve faze mirovnih pregovora, te po tome i priključiti se u kom kasnijem stadiju pregovora. General Johnson je pitao, da li ovaj odgovor može javiti svojoj viadi i najposlije Je izjavio: „Prošlo je vrijeme protesta i prijetnje protiv čianova savjeta, ako je to vrijeme uopšte postcjalo". Dalje je pitao general, da li se narod drži izjava o dogadjajima u medjuvremenu (o protestu pripadnika amerikanske vojne misije). Drug Trockij: „Formalnost tiii priiika nije od značaja i riješena je izjavom generala, da je vrieme prijetnje. i protesta protlv članova savjeta prošlo". Amerika ne će odgovoriti na Trockovljevu notu. (Naročltl brzojav „Beogradsklh Novltia") Bern, 4. decembra. ,,M a t i n“ javlja iz New-Yorka: Vlada Sjedinjenih Država neće odgovoriti na notu Trockoga, neigo će samo potvrditi da je notu primiia. Cijeia ruska vojska za mir. (Naročlt! brzojav „Beogradsklb Novlna") Bern, 4. decembra. Bernski ,,Bund“ javlja: Svi ruski pukovi ponovo su se izj a v i 1 i z a m i r, t a k o d j e i s i b i rske čete, kao 1 one, koje su se u s v o j e v r i j e m e n a S e r e t u uporno opiraie. Rotterđam, 4. deoembra. „Times"' javlja iz Petrogrnđa, da bti sve ruske četne jediuice pr.hvatile prijedlog o primirju. Ukraiinskl vojnicl vratlli se kućama. K61n, 4. decembra. „Kolndsclie Zeitung" javlja iz Haparanđe: Naredba b' ijš vi a o p premama za primirje imaia je za posfjcdicu to, šlo je 360.000 uia’ajinskin vojnika napustiio front ,,Matin“ se tieši. (Naročitl brzolav „Beogradstdh Novlaa ) Bern, 4. đecembra. „Matin“ piše: Mi moramo rat nastaviti, čak i ako otpađne ruskapomoć. Odgovorne vodjs siv zn ka predvidjeli su ove teškoće. Vojne viodje moraju svoje ncpme uve at', a 'zemije spo-azuma moraju svcje žrtve pomiti. Dolar.i pitanje, kako ć: Njemačka upotrijebiti zarobljenike, koji će bili oslobodjem time, što Rus'ja otpada. Skrontiie žeiic, (Naročltl brzojav „Beozradsklh Novina“) Bern, 4. decembra. Jemps" i „Figaro“ gmatraju, da je pratest kadjcta protiv primirja beztispješan. Sve, što sporazumne si.e nada mogu žeijeti to je, da se što je moguće dalje odioži zaseban mir, da bi

Talijanska cenzura na djelu. Cffaročtti brzojav „Bcogrradskii No«vina“.) Lugano, 4. deoembra. ,,C o t r i e r e d e 11 a S e r a“ ustanovljuje, da talijanska cenzura skoro sve vijesti o dogadjajima u Rusiji briše. Stampi je čak zabranjeno prenošenje uinirljivili članaka Iz engleskih i francuskih listova.

Premo6 boljševika u Rusiji. Ubijstvo generala Duhonjina. Krvave borbe u ruskom glavn o m s t a n u. Kb. Beč, 4. decembra. Javljaju nam iz glavnog stana ratne štampe: Uz teške krvave borbe Kriljenko je ovladao sa ruskim glavnim stanom. U ovim borbama ubijen je dosadanji glavni zapovjednik ruske vojske general Duhonjin. Položaj se nove vlade učvršćuje. (Naročltl brzoiav ..Beozradsklb Novlna’*) Stockholm, 4. dccembra. Položaj nove vlađe, počinje se učvršćavati. Cinovnička sabo aža opada. Za to je najbolji d^kaz, š o je državna banka prista'a, da vladi odobri zajam. Na frontu je novi vrhovni zapovjednik primijen sa ovacijama. Opskrba je na dobrom putn, zahvaljujući naporu savje a i pr du8retljavosti revoiucijonamih opština. Počev od 28. decembra povisiće se obroci za čete. Amerika prljetl ulazom Japanaca u Mandžuriiu. (Naročitl brzojav „Beogradskih Novlna”) Kopenhagen, 4. decembra. ,,P o 1 i t i k e n“ javlja preko Londona iz Washingtona: Vlada izjavljuje, da joj ni u snu ne pada na pamet da prizna vladu Lenjina. Ako Rusija ne bi bila u stanju da zaštiti Evrop1>a'ne. Američane i Japancc u Mandžuriji, onda će japanske čete odrrah prijeći granicu i uzeće zaštitu pripadnika sporazumnih sila u svoje ruke. Hapšenja pripadnika sporazumnih slia u Rusijl. (Naročitl brzojav „Beogradskih Novlna”) Bćm, 4. đeoembra. SVajcarska šlaipp.ioa, službi javlja iz Petrograda: Pošto su raske viasU uhapsile sve Francuze, Engleze, Amer k;m e i Belgijance, izjavili su saveznici, da će j morati da pređuzmu mjere za cd nazdu, ako uhapšeiu ne budu smjesta p’;šteni na siobodu. Naaočito kilno tražila je britanska vlađa, da se puste na slobodu posade cngleskih pođrnornica, koje su do snda biie na dužnosti u fins^om zaljievu. Odlazak Buchanana Iz Petrograda. (Naročiti brzojav „BeošradskJb Novlna") Stockholm, 4. decmbra. Prema vijestima, koje ovđje kruže, jutros je ovamo prispjeo engleski poslanik Buchanan, ali su svi pokušaji da se tačnost ove vijesti utvrdi ostali bez uspjeha. Ne može se pretpostaviti, da je Buchanan mogao sad proći kroz Haparandu inkognito. Prema petrogradskim vijestima može se smatrati kao pouzdano, da je engleski poslanik otišao iz prijestonice. Buchanan obolieo. Kb. Amsterđam, 4. decembra. „ A11 g e m e e n H a n d e 18 b 1 a d c t“ j dono3i vijest. „Daily Chronicia', da

Berlin, 4. decembra. \Volifov urcd JavlJa: Ruska radio- j telegrafska stanica Carskoje Selo po- j aredišne vlasti mogle što je mogur'e doc slala je 2. decembra ovaj telegram: i nije raspoiagati sa svojim zarobljenidJuče je Johnson, načelnik arneri- 1 ma u Ruaiji«

berdob, a skoro zatim z.mzot ie Tržić (Monfaicor.e). Soča jo hila nabujahi, a svi prijeiazi bili su prekinuti. Kod Majnice prova ili su lovci 11. poljsko lovafkog bataljuna pod vodstcom majora Mocsarya preko goru c a no sta na zapadnu obaiu rijeko Sočo i zauzeii su u prvom naletu brdo Fortin. Talijansko vojno vod tvo, s gumo jer n je moglo da pregleđa cijeii položaj i jor jo Cadorna za ove dvije i po gcdino raia naučio samo da ,,pobjeđjuje < ‘, okl javaio je nepojmljivo dugo, da isprazni svojo položaje na doujoj Soči i da blagovrorneno spasi, šta 80 Bpasiti da. Prema iziavama zarobljonika, a i iz zaplijeni jnih ee episa vidi, da ni najviši časniđ kod vojflke vojvodo od Aoate nijeau imali ni .pojina, šta se dogadja kod drage tal jansko vojske pod zapovjedništvom generala .Capela, Pa i onda, kada jo već blo uaredjono odstupanje, vara’i su ftasnici Bvojo vojnike, da *u gniijenjani f da se Btuno ido u zimski logor. 88. oktobra zapa a je eadać i hra bre tete prve »očanake voj ke pol np-> vjodništvom bai’una Borojevića, da niorne očajni otpor t&lijana na Podgori, u području Osiavij«, na Sabotšnu i na Koradi. Na 29. oktobra zauaeli su najiatureniji pukovi Đelovtg a roedju njima dijelorf aTistio ugarsko 1‘. jdfvizlje zauze'lo au posJij« o^orSane borUUine, glavni grad Furianije, « kojomu je pnio bio glavni «tan talijaaekoga kraia Viktora Emanuola i t« neialagrofa Cadorne. Voj.ka g ner.la pl. Bolowa jurila jo najvećoin bn uom prorna zapadu, Tagliamentu, gonaći pred aoLom mzbijene dijolove taii^aaBke vojske generala t’apelu, do* su proostab dgelovi ove vojske sudarih m e* ketnorom vojeke vojvode od Aoste, koja ge

poviačila u divljem bijegu duž obaJe Jadranskoga mora. Cete vojske vojv. od Aosie mnogo eu bile zaostale, pa ih Bjlowljeva vojska, k<>i 'a je nadira’a u pravcu žcij^zničko pruge Ijdane-Codroipo, na mnogo rnjcata obišia. Svi furlanski drumovi st'ču se u ono mulo mostova na Tagliamen u, a to jo još više zaanrsilo klupko onih fteta l komoie, koji su se povlačili prema zapadu, pa je na ki'aju dovelo talijansko vojske do nove i još strafiuije ka tastrofe, nego što jo bila ona na Soči, Kad je Belowljeva vojska sligla iu Codroipo, okrenuli su neki njeni dijoiovi preiua jugu, gdjo su u jBto vrljeme nadiraie uz morsku obalu divlzija baruua Boiojevića i na taj su načiu bili Talijani opkoljeni i prisiljoui, da «j bore M svih stiaaa, pa bu «e na posljelku moraU predati zajodno sa cijeiim svojim topništvom i komoiom. Ovdje Ja sarob jeno oko 60.000 talijanskih rojn ka, a to je bilo posljednjih uana onjesoca ok.obra, Evo ovako je izgled&o i zavrsio sa mnogo aiavljem. i „vješti“ uzmuk vojske vojvode od Aoete, koga au sporazumne m>v»ne sebi ua utjchu toliko tlav.l«. Dok se na taj način u friulskoj ravu*ci izvrfiila sudbina ialijaaske vo.’eke, prdtle su na 1. uovembra austro ugarsk« i njemačke divizije preko Tsgliamenta, a pokovi genera a Kreuesa izvrfiili su u gorju južno ođ feliske dollne d,ela, koja im eamo služo na čast. Na tupau ovoj oblaati naifilo je na v«ii> vepotpfikoće, jer je nepriiatelj u gorju ronogo iAglje ea svojim zslasnicama zadržavao nadirajuće divizijo Kraussovo vojeke. Ali kraj svoga toga ono su kretale uvijek dalje. Dljelovi đivizije ,.EdeIwe>ig‘‘ udarili su kod Reffinete u bok XU. taJijanskom vojnom zbortL dok su gtri-

jelci 22. austro-ugarske divizije na 28. oktobra zauzeli na juriš panccrsko utvrdjcnjo na Monte Lanzi i na taj načia probile tvrdjavni brod Bernaidi. Zaužećem utvrdjenog Io ora kod Gemone, koji je i u miru bio ponos Ilalije, bio jc 8lavuo završen rad Kraus ove vojake u dvanaestoj sočanskoj bitci. Od vojske marfia'a baruna Krobatina prodrlo je u počelku bitke sarno najkrajnijo iatočno krilo preko neveskog sedla kod Pontele. Ovdje |o eam zapovjednik 94. austro-ugarske divtzijo podmaršal Lowrowsk( na bvcju ruku navalio na noprijateljske položajo na V eIikomPalu iu području P16ckena. I uspio jel Zbog toga je Krobatinova vojska tmala otvoren put u It&liju, pa je na 1. novombra stigla kod Toltnezza i drugdje na Tagliamentu. Brdski odjeli ove vojslce slavno su sudjetonUi kod zauzeća Monte Simeona. Desno krilo ovo vojske zakrcnukt Je prema C adoreu. Dvanacsta sočansfca bitka trjja’a jo od 24. pa sv <5 do 81. oktobra, dakle pumh eedam dana. U ovo kr&tko vrijetne izgu bio ie neprijatelj u rarobljenima blizU 800.000 vojnika i preko 1600 topova, a uz to neizmjeran ratnl materijal t hranu, ita se do datra danafinjega joi ro'jo dalo praro odjeuitL Ze o«am dana gubili au Taiijanl «re, Ito su mnogom krrlju izvojevali kroz pune drije i po godine o jedanaest dugotraintn i ogorčenib bitaka, a povrh toga su izgubfi li ciieiu furlandsku prorlnciju, dto renecijske proviacije tre do rijeke Piare, Neroa sumnje, da (b fieknju jofi | Dovi porazi.

je zdravlje britanskog posinn ka u Petrogradu rrlo narufieno, ali da on za sad ipak namjerava da i daije oetane na svom mjeatu. Zadržavanje Engleza u Rusiji. (Naročiti brzojav ..Btoitradskili Novma’O Stockholm, 4. decembra. Trockij je zabranio. da se Englezima dozvoli odiazak iz Rusije dok se ne riješi stvar Šisirina, Petina i drugih Rusa, koji su internirani u Engleskoj zbog svog političkog uvjerenja. Ruska vlada je tražila, da se oni odmah pusfe u slobodu. Kaiedjinove čete odlučno poražene. Kjjevo u ukrajinskim ruk a m a. iNaročttl brzojav „Beogradskiii Novina".) Berlin, 4. decenibra. Javljaju sa ruske granice: „Pravda“ Izvještava: Dugotrajni žcstoki bojevi oko Kijeva najposlije gu dovršeni. Kazaci i pristalice časničkog saveza potpuno su potučeni od ukrajinskih četa i pretrpjeli su teške gubitke. Varoš se nalazi opet u rukarna ukrajinske središnje rade. Mnogobrojne pristalice gradjana uapšeni su. Pristanak crnomorske flote uz vladu. (Naročit! brzojav „Beogradskib Novina ’) Berlin, 4. decenibra. Javlja se sa ruske granice: „Pravda“ izvještava: Središnji odbor crnomorske flote stvorio je zaključak, da potpomaže petrogradsku novu vladu. Crnomorska flota priznataje kao s v o j i n a U k r a j i n e. Ratni brodovi ove flote nosiće od sada u k r ajinsku narodnu zastavu. Samo mala manjina, koja nije pristala na ovaj zaključak, prešia je u opoziciju. Crnomorska flota izjavila se velikom većinom za neodložno obustavljanje neprijateljstva. izvjesni broj časnika crnomorske flote uapšen je. Središnji odbor odobrio je zakijučak, da se obrazuje ekspedicijoni zbor iz nekoliko ratnih brodova, i da se pošalje p r o t i v Kazaka 1 donskih pokrajlna. Jedan litavski puk napustio front. (Naročitl brzojav „Beograds-dh Novlna") Stockhohn, 4. decembra. Po „Djen“-u javio je litavski 51. puk, da će u položajima ostati do 3. decembra, došlo do mira ili ne. ali posli« je, da će front napustiti. Sudbina ruskih zastupnika na strani. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Kopenhagen, 4. decembra. Ovdašnje rusko poslatistvo je dobllo brzojav od Trockog, kojim se poziva da izjavi, da Ii je voljno da potpomaže novu vladu. U protivnom slučaju može se smatrati da je smijenjeno, a poslanstvo da preda onom članu, koji je voljan da se pridruži novoj vladi. Poslanstvo je riješilo, da na brzoiav Trockog ne odgovori. Pariska konferencija sporazumnih sila. Ruimmjsba 1 sporazuutue sile. (NaroCiti brzojav „Beogrjdsidh Novtna”) Berlin, 4. deoembra. Sa švajcarskc granice se javlja: ,,J o u r u a I d e s D e b a t s“ javlja. da će se na dnevnom redu savjetovanja pariske konferencij'e nalatziti rumunjsko pitanje. Sporazumnim silama je stigao z-ahtjev ruinunjske vlade, koji je od sudbonosnog značaja za cto sporazum i po svojoj sadržini traži neodložnu odluku I mjere svih sporazumnih sUa.

Borbe na zapadu. Teškoće u Ishran] u FrancuskoJ. —i Položaj vrlo ozbiljan. (Naročitl brzoiav ..Bcogradsklh Novlna**) Bem, 4. decembnt' Francttski minlstar za snabdjcvanja Boret je izjavio zastupnicima štimpc, da je neo_phodno potrebno, d i se idućih mjeseci svaki što je moguće v'še u svima pptrebama ograniči. Položaj jo vrlo ozbiljan, Najnovij'e brzojavne vijesti. NOVA POTAPLJANJA. Kb. Berlin, 4. decembra. Wolffovured jnv'ja: N emačke' podmornice su potopi’e u kanalu La Manche i u bristoiskom kanalu 2 paraa broda i 2 jedrenjaka.

Kako se sklapaju primirja. Držimo, da ne će b ti z orcga, ako u času kad Središnje Države silapaju primirje s Rusijom, dor.esemo kcju o medjnnarodnopravnim ustanovama o miru,kako su ugovorene na drugoj haaškojj mirovnoj konferenciji (1907.), a loje su Njemačka, Austrija i Rus ja rat ficirale, Primirjc (inđueiae, trćve) se ugovara u opreci sa zaključkom mira, koj« irna đa ratno stauje konačno („za sva vremena“) odstrani — u svihu privremene obustave neprijateljstva. A o se gleda na vrijeme, -za koje mo e biti ugovoreno primirje, to se može ugovoriti na' odredjeno iii na neodredjeno vrijeme; Ako trajanje nije odredjeno, mogu se nepnjateljstva svaki čas ponov.ti, ali se ipak mora protivnik o tome prije obavdjestiti. Prije se je dogadjalo, da bi' stranke ugovaraie primirje, ko e bi ima* lo da traje više godiua. Ovako se pri;< mirje mog'o ugovoriti mjesto s mcg mi.aV Tako je činila osobito Turska, ko a gvo do mira u Kučuk Kainardži (1,74.) ea inovjercima nije uopšte nikakva pravog mira sklapala. U novije 83 v ijime ovakva primirja nijesu sklapala. Ako sa gleda na opseg, to je primirje ili općenito ili posebno. Posebno vrijjdi samo za izvjesno operacicno područje ili za odreojeni dio vojske. Primirje u pravom smisiu, to jest ono primirje, za koje se ipiaju voditi pregovori o miru, mogu isto tako kao i mir, konačno i pravovaljano skloptiti dižavne vlade. Kada se skiopi primirj'e, treba se to cđmah službeno pioglasiti, te su stranke obvezanet' da obustave nepri atsljst, a o l časa k. da( se je ugovorilo, da počinje pr mirje, a' čete od časa, kada su službeno obaviještene. Od časa, kađa je zapolelo primirje, isključen je svaki đaljnj. b j, t-3 nijedna stranka ne smi e pomaći fro.ite preka Bvojih stari h pozicija ili preko ugovore« ne demarkacione l,n. je. Pošto su prava, koja pripadaju obim strankama za primirja, dosta prijeporna, to treba u Bamom ugovoru o piimirju istaknuii, da h se smije uopšte za primirja podržavatt veza medju pojedinim djolovima zemlje, ili rnedju pojedinim vojnim cdjlima i ako so veza može podržavati, kakova smije biti, zatim da li se smiju i.i ne smiju' voditi kakve drage ra'ns o;er cj', o ina onih, koje su obustavljene. Prijep rno jo, da h jedna tvrdjava, koja je opsjednu.a, Bmije tečajem primirja ispraviti svoje obranbene položaje i da li se suiije hranoni opskrbiti. Ako jedna stranka prekrši primirje, to ga druga moze oikaz.iti, iii ako je opasuost u odgađjanju, može od-'! mah neprijateljstva zapothli. Ako po,e-; dinci na svoju raku prekrše priiniajegS to pioh'vna stranka ima p.avo da zahi-’ jeva, da se on kaznf i da se šteta nadoknadi. Borls M. Kitanovlć: Prvi poljubac. Divno Je bilo jesenje veče, kad smo se vraćali kući, ja i ona, po ravnom dramu, koji se divno prosušio pos!e kišice koja je juče padala skoro celoga dana i natapala isušenu zemlju. Od prilike ako je bilo šest časova u veče, jer, neznam tačno, pošto nisam Irnao časovnik prl sebi. Odmerenim korakom smo koračali po glatkom drumu, koji se pred nama, kroz dosta gustu pomrčinu belasao u napred. Vreme je bilo prilično hiadno, tako reći studeno. ali ml nlsmo osećali, ma da nas je silom oštar vazduh gonio napred, brže, no što smo htell, Jer vetrić ne prestajaše duvati. Koračall smo n napred I udisali sveŽ vazduh obližnje šume koji je strujao oko nas, poIjuljkivan I nošcn daUe, lakim vefternjlin povetarccm. Mada smo bill tako reći. »ami, na drumu, Ipak smo se držali na prlmernora razmaku Jedno prctna drugome. Jer,... neću da kažem da ni Jedno nc imade hrabrosti da prvi otpočne* ali... oboje su se usteraii ko će prvl, jer još neprestano ne verovaše Jedno drutornu. U razgovoru ee sukobismo pogieđima, 1 pofledi ostaše duže zadržani. očl i očl zažarene... Pogledi dopreše duboko; do dna srca. Sad se prvl put razumedosma Naša »e usta priljubiše jedua uz drufa, stopiše se u dugi tihi poljubac, 1 ostaše tako samo za nekollko trenutaka. jer se ona trže; uzncveri se kao srna, 1 poče nešto tražiti pogledom kroz pomrčinu u daljini... Okrete mi

se opet. Sanio jedan duboki uzdah ota se sa njenih ustašca, kao jedini znak naše iskrene ijubavi — aii i on odlete^ daleko, daleko... nošen talasićima po^ vetarca. Najzad se umiri i pogleda me Još Jednoin pravo u oči. Zapitali je. šta joj je? — „Neko ide iza nas“ reče. Zagledah se bolje. Zastasmo. Š oslušnein. Nisani prlmetio nikoga. — Vetrić zaduhnu malo jače, a lišće već požutelo, zašušta. otpadajući sa visokog drveća. Vetar je nemilosrdno otkidao po->. žutelo lišće sa grančica i nosio dalje.. j daljc, dok se ne Izgubi ispred uas, tamo negde u porarčinu. Obulivatim Je oko pasa 1 nešto mirnije produžismo put. Tada sam ra-s čunao, da je nastupio presrećan trenujj tak, koji sam doživio. Šta sara upravo tada osećao? — to ne mogu nl sam sebi da objasnira pored svih naporai aH kao sigurno, osećao sam mnogo f — mnogo raznih, prijatnih. milih i đra 4 gih oscćaja. Idnćl češće puta smo se poljubflfci Raigovaraii smo raznolike najprijat-* nije razgovore; slikali u mislima, ži-, vim bojama, raznobojne slike... Bio sam sav blažm. Osećao sam se nešto uzvišeno, — samog sebe i nju. Giasno' sam hvalio Višnjeg što mi najzad ispuni želju opevanu tolikim silnim molbama; što nam pruži čas, kad ćemo sc potpuno razumeti, jer sam računao. da' je i ona toga časa osečala nešto viša' — nešto uzvišena Ideal! Ali moje se sjajne slike namab p«m čcše otlmati ispred mog pogleda. počeše bežatl daleko od mene; potam?