Београдске новине

Broj 334.

Srijeda

BEOGRADSKE NOVINE

5. decembra 1917.

Strana 8.

Grad i okolica. Onavni kaicndar. Danis )e sr , )eđa 5. decembra, po starom 22. novembra. — RlmoMolici: Sava opat; pravoslavui: apostol Fllimon. Beogradskl orfeum (u zimskom pozorištu. prije Boulevard): Poietak predstave u 8'30 uveče. Kinemaioiiraii: Vojnl kino n Kralja Milana ulici 56 (Koloseum): U 6 sati uveće predstava za vojnike, a u 8 30 saii uveće predsta a za ćasnike. — C. I kr. gradjanski kino na Terazijama br. 27 (Paris): U 6 s.iti uveče predstava za gradjanstvo. Noćna sl užba u 1 j e kar n a m a : U sedmici od 2. do uključivu 8. decembra obavijaće noćnu službu u Beogndu ove Ijekarne: I. rejon: Kušaković, Knežev Spomcnik; II. rejon: Viktorović, Terazije 28; III. rejon: Prendić, Kralja Aleksai dra ul. 64. Istoriiskl kalendar. Na današnji dan, 5. decenibra 1757. god. bila se jedna od najkrvavijih bitaka u sedmogodišnjem ratu iztnedju Anstrijanaca i pruskog kralja Friedricha II. — bitka na Leuthenu u Šleskoj. Austrijskom vojskom komandovao je djever carice Marije Tcrezije, vojvoda Karlo Lotarinški, aPruslma sam kralj Friedrich. Dugo se koiebala očajna borba. Naročito. se strahovit boj razvio o-ko utvrdjenog leuthenskog seoskog groblja, dok ga maizad Prusi ne zauzeše. U prvi mrak maredio je vojvoda Karlo ođstupanje, a Prusi su bili toliko iznjureni, da nisu bili u stanju, poći za njime. Leuthenska bitka stala je i jednu i drugu stranu velikih žrtava u mrtvim i ranjenim. 5. decembra 1791. g. umro je u B e č u ,Wolfgang Amadcus M o z ar t, jedan od uajslavnijih kompoiiista sviju vremena. Mozart je- rodjen 27. januara 1756. god. u S a 1 z b u r g u. Još kao dijete pokazivao je u pravom smislu te riječi virtuoznost na glasoviru, te je zajedno sa svojim ocetn kao „čudotvorno dijete“ priredjivao koncerte. Imao jc jprilika i da svira pred caricom Marijom Terezijom, koja je bila očarana niegovom nevjerovatnom umjetnošću. Dccnije postade nadbiskupski direktor muzike u Salzburgu. Pošto se 1781. god. pojavi njegovo muzičko djelo „Idomene o“, došao je u Beč. gdje je 1789. godine postao carski dvorski komponista. 1781. god. bio se oženio Konstancom Weberovom. Mozart je doveo njemačku operu do savrem-ene visine i dao je nov oblik komičnoj operi. Od njegovih većih djela pominjemo samo: „Odvodjenje iz Seraja“, ,,I* igarova svadb a“, „D o n Jua n“, ,,C o s i f a n t u 11 e", ,,Ć arobna fru 1 a“ i t. d., a pored toga bezbroj simfonija, violinskih sola, glasovirskih koncerata, misa. sonata. Poiznata je dirljiva istorija njegovog divaiog ,,requieina“ („zadušnice"), koju Je komponovao po porudžbini nekog njemu nepoznatog čovjeka, koji nije btio da kaže ime, i u koju je uložio naročiti trud, videći, da će nui to biti posljedaije djelo, pošto je osjećao, da mu se bliži smrt. ,,0vu zadušnicu pišem sam sebi“, govorio je, a tako je i bilo. Na današnji dan 1791. god. umro je genijalni muzičar u najboljem dobu života, 37. godini. — 5. decembra 1825. god. rodjena je u Arnst&dtu njemačka romansijerka, naročito omiljena medj omladinom, Evgenija John, poznata pod svojiin književnim imenom M a r 1111. Od njenili innogobrojnih romana pominjeino „0 o 1 d e 1 s e“, -,Das Oeheimnis der alten Mamseir („Tajna stare gospodjice“). Umrla je 1887. god. — 5. decemibra 1835. god. umro je u Sirakuzi na Siciliji njemački pjesnik August grof P 1 a t e n. — 5. decembra 1870. god. dakle za vrijeme njemačko-francuskog rata umro je u P u y s-u francuski romantičar Aleksandar D u m a s-otac, pisac „Grofa Monte Christo”, „Triju musketara" i tolikih drugih romana. O njeniu smo već u viŠe maha govoriii. neše, — i sa svim se izgubiše. Da, ona ine pogleda jednim oštrim, odlučnim pogledom pravo u oči. od koga sav uzdrlitah. Šta je trebao da znači sađ lOd jednom takav pogled. To ne beše višc onaj pogled do malo čas. Ne, to je bio pogied uvrcdjenog, koji traži zadovoljenja. Malo duže posmatrala me je zažazenim pogledom, ozbiljna, ali u isto ,vreme I žalosna Iica; zatim klonu, obesi mi se o vrat duboko uzdahne pa prošapta: ,,Ah! Kako sam se bojala; strepila sam, all... sad, sve je badava. Bože! Prvi poljubac." Ah. Kako je tad bila zlatna. Kako .iaiii je tada voleo kad je to šaptala. 4oš i sad uvek kao da čujem njene rečl: kako sam se bojala... Prlgrllm je čvršće oko vitkog pasa I požuritno, jer vazduh postajaše sve hladniji, «I časovnlk je odmlcao. f • ,..Več se lepo vlde tt đaljin! sveiiljke koje svako veče osvetljavaju varoš, — kao bube svetlaci — a što sm» više odmicali, t. j. primicall se varoši. Tivale su sve krupnije I jasnijc. Sad 'điio baš na raskrsnici trl vellta nasi-

U mjesto pomena — za beogradsku slrotlnju. Gospodja Mica G a v r i 1 o v 16 , u mjesto četrđesetodnevnog pomena svoj v j s ekrvi Smiljani Gavrilović, položila je sirotinjskom odjelenju opš ine grada Beograda svotu od 60.— kruna, kao svoj prilog za potnaganje beograđske sirotinje, Dobrovolinl prilog. Društvo Crvenoga Krsia u c. t k. VGG/S. primilo je sa najve'o'a znhvnfnošću od gospod'e Danice i dra Ma-ka T. Leka prof., 100 krutia, da se poddi li medj nevoljnima za polcoj duše njiliovog sina dra Tome M. Leka, biv. sanit. kapetana I. k!ase, upravnika VI reze vne bolnice u Valjevm, glje je preminuo 27. jtuna (10. jula) 1915. i tatno garanjen, a 3. decembra 1917. prenjet u porocLčnu grobnicu u Beograđu. Poziva se. Telefoniskinja g-djica Draga Vuković da se javi radi primanja novra gospođinu gerieralu Srečkoviću, Beograd, Takovslca ul. 14. Traži sc. G-dja Dana Krstić, biv. Nnovnik administracije RađniCkih Ncvina, di se jiavt g. Borivoju Nikoliču, Gcni' 10 rue Pradier, Hotel 1’ Univer3, ili Društvu Civenoga Krsta u c. i k. VGG/S. u B ogradu, Simina ul. 21. Prilozi za vojul fond tidovica i siročadi. Za vojm foud uđovica i siroćadi darovali su dalje (poslj d ;ji je iskaz objavljen na 18. septembra.): Mjesna rneaaža, Beograd, K 64.—; major Rudolf Chromek (obračun) K 1358.10; okražno zapovjednišlvo Sabac K 10.—; pričuvna bolnica ,,Brčko“ (prinosi članova) K ,15.—; major Safranelc (prinos koucerta Tkalčić-Gruss) K 300.—; gdja Uie a ko vi Ć-Stopar K 24.C6; voji.o gra’j. odjelenje, Beograd, K 78-80; p'onerska plivaćka Škoia K 1298.99; pionerska plivačka škola (ponovno) K 626.70; stožerno odjelenje (prihod s'mf n j kog k ncerta) K 3000.—; predsjeduičko odjcle nje vojne gdavne guhemije u Srb ji K 6552.65; vojno gradj. odjelenj?, Beogtad, K 81.—; potpukovnik Koritsansky preko vojne glavne gubern je u Srb ji K 670.—; voino mjestno zanovjedrtiš vo u Vaijevu (obračun) K 150 36; Stcf i H egyesiK 200.—; gdja Risaković-Stopar K 14.52; poručnik Kovacs K'20.—; stožemo odjelenje (pribod simfonij keg koncerta) K 3007.40; vo,no gradj. ođjelenje, Beograd, K 81.40. — Umoljava se, da se eventualni ispravd uprave i posta/i vojnog fonda udovicaj i siiočadt u Beogradu, Terazije br. 4. Pomažite beogradsku sirotinju siarim odljeiom ! obućom. , Sirotinjsko odjelenje opštine grada Beograda ovim putem obraća se molbom iinućnijem stanovništvu grada Beograda da ga pomogne s t a r i m odijelomi obućom, koje bi se razdalo siromašnim gradjanima u B'eogradu. Prilozl za „Materinsko Udraženie 14 . Prilikom slave u Materinskom Udruženju stigli su ovom društvu ovi prilozi: Od srpskog „Crvenog Krs t a“ u Žeuevi K 601.65; okružni zapovjednik pukovnik Knežić K 100; okružni zapovjednik potpukovnik Crevato 100 K; načelnik finansijskog odjelenja pl. P a v 1 i n o v i ć 100 K; gdja Leposava B i b a 20 K; gdja Zorka L azarević 10 K; gdja Zivković 10 K; gdja Filipović 10 K; gdja Rada'Ković 10 K; gdja Belić 5 K; gdja Stana Bogičević 5 K; gdja Sofija Arangjelović 4 K; gđjica Kolcanović poklonila je djeci jedan koiač s orasima. Matćrinsko Udruženje svim ovim plemenitim darovateljima najtoplije zahvaljuje. Dalji se prilozi s najvećom blagodarnošću prlma-

pa, kojl se odvajaju od glavnog đruma u tri razna pravca, za obližnja sela iste varoši. Do naših ušiju doplrala Je Jasna tutnjava lokomotive, svc bliže I bliže. Zasvetliše dva fenjera rasipajući svefIost u napred, i silnom brzinom protnaČe ispred naših očiju — veliko cruo teio, brektajući pođ siinim teretom, odbacujući vreiu paru od sebe, koja za čas zamagli celu okolinu. U jedan mah smo zastaii oboje. Posmatrall smo divnu sliku prlrode. Nasip željezničke pruge za nckollko nietara fzdignut, preko koga su lako leteli točkovi osvctljenfh vagona. strahovitom brzinom, jasnotn Itipom I tutnjavom, koja se poslcpeno gubila u daljinl. A ne-koliko stotina' metara nešto u desno, žuborila je tlha voda Sava prelivajućl se u sve dugine boje spram svetlosti gorućih fenjera, kojl su osvetljavall obalu. ... Ona se naže kmeni. uhvati mo lspod ruke, — l poljubi me. Zatlm me silno povučfc. Sad smo trčall. Kad smo došli do kuće, meni se učini, da tek što smo se okremili, a gle! ono tmo već u dvorištu njene kuće.

Ju kod nadupravitelja spomenutog Udruženja, barunice Ite L a n g (Knez Mihajlova ulica 33, II. sprat). Casnlčka predstava u c. I k. vojnom klneinatografu. Danas je u c. I k. vojnom kinematografu u Kralja Milana ulici br. 56 (Koloseum) u 8.30 sati uveče č a s n i čka predstava. Program je vrlo lijep i obilan. Medju inim prikazuje se potresna drama u 4 čina ,,Sablast u domu Katarova". Snijeg. U nedjelju poslije podne imadjasrno jake kiše s nođnošlj'.vom trmre"a'u'o:Ti. Uveče nastade pljusak, koji se preko inoći pretvori u snijeg, pri čem je u zoru u ponedjeljak tempe a'Uta p"la ispod nule. Snijea, koji b'j ’ša pokrio krovove i visove oko B ograda, nije se nx jriče otopio, pošto je sunce samo juče prije podne za kralko vrijeme prcdr’.o kroz oblake, ne imajući vremena da razvije svoju snagu. Tako je tempera'ura jlučo cijelog dana bila ispod nule, dosligavši jedva visinu od —0.7 C. — Lijepi jiesenji dani, koji su još vrlo povoljno djtejstvovali na rastenje usjeva, k' o da su konačno zavišen 1 , jer sa držanje ternperature i jača vcdrina pr;je mladog mjesieca teško može oček:vati. A dondjo će biti kraj diecembru, te se za to vrjeme možemo nadati vedrim hladnfcn d nima. Fouđ za udovice I siročad u Beogradu. Kapelan Karl Enkelhardl, do.:adašnji zas'.užni rukovaiac i po tave c. k. austrijskog fonda za ra'ničke udcv ce i siročad dobio je drugo opreljcljonje, a na njegovo mjesto postavlj , ’n je ma'or Jovan Sturm. Osnivač ispostave, g. Josip Boksenbaum ostaje i da’ja kao šef organazacije i tebnifki savj trik u dejstvu. Zvanje predsj đnikcvke ureda i blagajničko povjereno je kćeri ovdašnjeg bolandskog konzula, gospodjici Friđi llapaporiovoj. Čuvajtc hljebne karte. U posljednje vrijeme ponavljaju se vrlo često slučajevi, pri kojima se hljebne karte gube iii na drugi način upropašćavaju zbog čega dolazi, đa se građjanstvo obraća mo'barna za izdavanje duplikala hijebnih karala. Skreće se pažnja gracljanstvu: da se duplikati hljebnUi karata u opšte ne ir;ogu izdavati, te s toga treba obratiri najbrižljiviju pažnju na čuvanje istih. Naročito ne treba ib davati u ruke nedorasioj djeci, iii ostarjdim 1 cima, koja obično iste Izgube i!i zature, ili ib čak i ukradu. Ilijebne karte treb'a najpažljivije čuvati. Javna prodaja. Po oćLiaci siaiateljskog suda izložiće se javnoj pradaji danas 5. drcembra u 9 sati prije podne zaostavština pok. Ljubice Jovanović, u njenom stanu u R a t a r s k o j u 1 i c i b r o j' 2, na koju se pozivaju svi kupci'. Tarifa za diinniičare. Za dirnnjiča rske pos'ove vlasni su gradjanski dimničari đa nap!aćnju od gradjanskog stanovn š va: za je d no Aj š ćenje bez obzira na visinu 40 holčra, za šteđnjak u privatnim stanovima 40 helera, za štednjak u gostionicama 1 krunu, za. gvozdene peći sa sulundarima do 3 m. dužlne 40 helera, za. peći od Hovače zjijedno sa lijepljcnjem 3 krune, za čiščenje đimnjaka zapaljivanjem od komada 2 krune, za ostale poslove po po godbi.

(Nastavak). ^Nije, kosa joj je bila crna, a oči garave. Nisam je još nikada bila vidjela u našoj kući, ali ona je govorila sa g ljo.n. Daniels kao da su oni stari poznanici, a ja sam čula, da je čak pozvafa domaćicu da joj dodje u posjetu, da bi malo porazgovarali o miuulim viernenima. Gdja. Daniels kanda se nije ni najmanje radovala posjeti, jer se držala grdno rezen'isano. Dok sa one razgova'ale još u p:edsoblju, došaoje kući g. Black. On reče gospodji nelOTiko učtivili riječi, pa je poslije odvede u sobu, dok je gdja. Daniels zvjerala za njima, da bi j>oslije najzad kao mabnita pobjegla“. ,,Da čuđnog x 'tnjanslvenog đoživl aja“, kao malo rugajući se dobaci HiH. „Dobro, ako mi ne vjerujeto, niko me ne tjera da vam pričam“, uvrijeđjeno odgovori Fanny. ,,Ta nemojte biti d : jete, pričajte satno“, stade se izvinjavati policajac. „Znam vas kao pametnu i pouzuanu djevojku, kojoj ćovjek slobodno moše vjerovati“. Zadovoljna ovom pohvalom, Ijepuškasta služavka hitro nastavi prtftanje: 3 Dakle, odmab aam pomisliia, da izmeju ove nepoznaie dame i našega gospodlna mora da ima neftega, pa » » toga odlučih, da prjsluškujem na vratima“.

Ona malo zastade, jer se bila sva zaduvala, pa zatim naslavj: „Prvo z č h, kako ona radosno uzviknu: , Gle! Zar je to još kod vas ? E, ako je tako, onJa gvakako češće mislite na mene, nego što tvrdite“l Nisam mogia rnzumjet , .na šta je to mislila gospođja, ali sam čula, kako on prodje sobom a kako se ona najedared trže, dok joj je on s‘ao nešto šapatom sovoriti, » lo toliko tiho, da ni am baš ništa mogla razumjeti. Ona nekoiiko pula glasno uzđahnu, a rekla bih da je čak i piakala, pa naijzad uzv knu: ,,Dosta, ako Boga znate, ne go - 'ori , e višel O, kako lx je strašna pomisao, da je naša kuća, jedna od najuglednijih po odica u cijeloj zemlj : , u v-r.i sa nekim zločinom! 0, Holmane, kako ste mogli tako što učiniti? Kako je to mog o biti“?... ,,Da, đa“, završi Fariny svoj ilzvještaj, ,,baš je tako rekla, ja sam ftula riječ po riječ“. ,,A šta joj je odTOvorio g. Black“? »izbu^jeno zapita HilL ,,Ne znam, jer se nbam usudjivala, da još daije prisiuškujem“. Pošto je djevojka bila ot'šln, Fill je još neko vrijeme sjedio u Bobi dub ko zamišljen. Stvar je sve više počinjala d i se eapliće, i to, kako se policajcu či iilo, olcolnosti su posta/ale sve nepovcljnije po g. Blacka, čije je cijelo ponašanje toIxko bilo čufdno i tajanslveno, da je čovjek s pravom mogao pomisliti svašta o njemu. On je bez surnnje v'še znao o iščezloj djevojci, nego što je h io piiznati; prividna ravnodušnost, koju je bio pokazao za vrijeme prve ist a e, bila je samo maska, da bi se policajci Kavarali i uputili na pogriješan trag. Prema riječima, što ih je Fanny bila čula od grofice de Mirac, g. B'ack je Bvakako l>;o povjerio cije’u taj u svoj' j sesLri od strica; zbog čega je to on bio učinio, Hill apsolutno to nije mogao nazumjeii. (Nastaviće se.) Poslijednje brzojavrie vijesti. Austro-ugarski večernji izvještaj, Kb. Beč. 4. decembra. h glavnog stana za ratnu štampu Javljaju: Kod četa maršala Conrada uspješne borbe. Prlvedeni su zarobljenicl i plijen.

Njemački vsčernji izvještaj. Kb. Berlin, 4. decembra. WoIffov ured javlja: Sa nijednog bojišta nijesu do sada javljenl naročiti događjaji. NAJLJEFŠl DAN Z.\ NJEGOVO VELIČANSTVO. Kb. Beč, 4. decembra. Kod prijema austrijske delegaclje, primjetiio je Njegovo Veličanstvo predsjedniku Hauseru: ,,Ona.l dan, kad ću moć> da zakiiučim mlr, biće najljepši u mcme žlvotu“.

PREGOVORI SA RUSIJOM. Kb. Beč, 4. decembra. Službeno javljaju 4. o. mj. prije pođne: Pregovorl o prlmlrju danas su nastavljenk O pojedinim tačkama došlo je do opšteg objašnjenja. Poslije podne održane su zajeđničke sjednlce obostranih komisija. Naredna zajednička sjednica odredjena je za 5. o. mj. prije podne. GOVOR GROFA CZFRNINA U DELEGACIJAMA. Kb. Beč, 4. decembra,. i U dužem govoru pozdravio je ministar spoljnih poslova grof Czernin najprije delegacije, sje!i\ši se toplim riječima biagopokojnog cara i kralja F r anjeJosipa I. Ministar je nagla io dužnosti jeđnog modemog monarha, koji želx ostati avjestau Bvoje odgovomosti i ifctakao, da car i kraJj Karlo, nakon što je stupio na prijesto svojih pradjedova, upravlja narodima Austro Ugarske Bigurnom mkom, vodjcnom pravim čovjtkoljubivim duhom. Minislar a; o!jnih jKKslova na to u ograničenom prikazu prikazuje dogadjaje posljcdnjih triju godina. Upućuje na zagušljivu atmosfera na Baikanu poslije bukurešfanskoga miro, na velilcosrpsku propagandu, na srpski atentat u Sarajevu, na odbijanje našega ultimatuma, ćime su dogadjaji pošli s>ojam tokom. Porijeklo konfli’.ita ne ostavlja liikakve sumnje, da se Monarh!ja pi> hvatila oružja samo u svrhu svoje odbrane t da je od nje bila daleko pomisao napađa ili osvajanja. Ako su za to potrebni još kakovi dokazi, onda ih je Bvojun iskazima pridonijeo sam sporasum. Minjstar se z&tim sjeća divn h djela vojeke i pozadine a ovoj borbi za opstanak, kao i ijajno oprobonog save*a središnjih vlasti, kojemu su se doo-

nije iz dcbro shvaćen h inicrcs i prikljtfčile Bugarska i Turska, što ne će trebati da požaie. Prešavši na Ita'iju, rekao je ministar: Itaiija ja za očcla svoju izdaju u stvari već sa svojom izjavom o neutralnosti. Kao znhvalu za to dobija Italija ovih dana, kada se izvršuje njena sudbina, u svrhu spa avanjai svoje vojske vojriičku pomoć cd svojih savezniKa. Minislar zatim ođaje poš u sjajnorn vodstvu i junašlvu čeb, koje su kroz dvije godine braniie talijanski' front prol.iv velike nadmoći, da ondaj pod vodstvom našega vladara probiju. željezni talijanski'zid' itakoza pregovore o mtru Izvojuju dragocjen zalog. Osobito iscrpivo pozabavio se ministar izdajstvom Rumunjske: Od smrti kraija K a r o 1 a težila je rumunjska politika dijelom za posjedom Bukovine i više ugarskih županija. dijelom za tim, da ratne operacije preduzme po mogućstvu bez rizika. Rumunj« sko ucjenjivanje o d b i 1 i smo đijelom zato, što se o njima nije moglo ni raspravljati, a dijelom što se rumunjska po hlepnost nikiako nije dala zasititi. Kad diplomacija središnjih vlasti Rumunjsku nije više mogla odvratiti od izdaj-, ničke, samoubilačke nakane umiješavanja u rat, obavijestila je o tom voj^ no vodstvo, pa je tako bilo moguće, da se Rumunjskoj zadadu onako brzi i odlučni udarci na frontu Dobrudže. Iz vojničko-tehničkih razloga nijesu se na žalost tako brzo mogle poprimiti mjere i na erdeljskoj granici. No naskoro su i ovdje savezničke čete mogle da zadju u borbu pa su sebi kod Kronstadta i Hermanstadta stekle neumrlu slavu. Strahovito, ali pravedno kaznila je sudbina rumunjsko izdaj-. stvo. Medju žrtve sporazuma spada I ugnjetavana Grčka, i to zbog jcdnog čovjeka, koji je zaplovio sporazumnini vodama. U Albaniji nastojimo, da oživy Ijujuć osjećaje zajednice, stvorimo osnovu za samostainost te države. Ministar se zatim sjeća poljske politike središnjih vlasti, koja se ne bavi pniz« niin obećanjima, nego nastoji, da polj«! sku državu u unutrašnjosti svojoj potpuno izgradi. Prešavši na odnos izmedju monarhije i Sjedinjenih Đržava, razložio je ministar spoljnih posiova potrebu prekida diplomatskih odnosa monarhije sa tom državom. Šta se tiče Rusije, — nastavlja grof Czernin to se njene prilike u ovaj čas ne dadu još jasno pregledati. Sigurno je svakako, da je današnja Rusija napustilžf svoje imperijalističke i panslavističke i-deje. Monarhija odbija, da se umiješa u unutarnje prilike Rusije 1 pripravna je da sa sadašnjom ruskom vladom pregovara. S iskrenom simpatijom pratimo nastojanje ruskog naroda, da svoju sudbinu vrati u mirne prilike. ! naša je iskrena želja, da se ponovo uspostave svojevremeni prijateljskosusjedni odnosi. Konačno ministar govori o sađanjem opštem položaju i konstatira, da se nadmoć središniih vlasti izvan svake sumnje d o k a z a I a i da je opravdana pretpostavka, da je najteže već iza nas. Mirne savjesti i sviesni. da vodimo čisto ođbranbenu borbu. možemo ići u susret zori mira, k o j a v e ć s v a-. n j i v a. Zasluga, da se mogućnost mi-j ra pomakla u dogledno vrijeme, pri- ; pada središnjirn vlastima. koje suj svjesne svoje moći, već od decembra 1916. god. pružile svoju ruku pomirnicu. Mi smo na putu, završ o je minislar spoijiiih poslova, da povedsmo sa Rttsijiom pregovore o miru na teme jn osnovice, koju smo već u više rnaha ohilježili, a koja se postavlja samom č> njenicom, da mi vodimo rat r; d odbrane. Za sada se još ne da reći, hoćet li 8e ostali protivnici priključiti ovim pregovorima, Za sada još ne mogu da se izjasnim o tome, u ko’iko se mir kojemu mi težimo, može ostvariti i prema ostalim neprijateljskim državuma. Nemoguće je, da mi jednostrano postavIjiamo svoje nesebične težnje za mirom nasuprot očevidnim osvajačkim p oh jevima ostalib prorivnika. Gajim čvrslu nadu, da ćemo postići mir putem komv promisa. U protivnom siučaju mi ćcmo, kao što sam uvjeren, siioin izvojevati Laj mir.

EKSPOZITURA PESTAKSKE-UGARSRE KOMERCIALNE 6ANKE d Beogrcđu — Knez HihoJlovo br. 50, Speg^jalno odjelenje ra iil|anje novaca ratnim zarobljenklma I internlranima. Osnovna glavnica i pričuve 232,000.000 krnna. 91«

»