Београдске новине

Bioj 340.

Srljeda

BEOGRADSKE NOV1NE

12. decembra 1917.

Sfrana 3.

Islorljskl kalendar. Na današnji dan, 12. decembra 1766. godine umro je u Leipzigu kao profesor imiverziteta njemafki pjesnik i esteta Johan Chri tof Gottsched. GottHcbed je rodjen 2. decembra 1700. go!dine u Judittenu hlizu Kfinigsberga U Istočnoj Pruskoj. On je svojim iadom učinio kraj praznoj frazi takozvane š'.eske škole u njemačkoj književnosti, znatno je prečistio pojmove u dramskoj knjižovnoeti u prilog njenog savremenog iazvitka. Svoje književnc ideje zastupao je u mnogim polcmičkim napisirna. I Gotsche o>a supmga, Luiza Adelgunda Victorija Ciottscbed (rodj. Kulmus) bila je ugledna spisateljka. — 12. dec. 1792. g. runro je u PelrograJu ruski pjcsn'ik Denis Ivanovič Fonvizin, savremenik imperatorice Katarine II, koja je mnogo učinila za pod'zanje nauke, književnosti i umjetnosti. Rodjen je 1746. g. — Na sv. Andriju 1806. g. dakle po novom kalendaru 12. decembra 1806. god. (pošto se razlika izmedju obiju kaJcnđara svakog stoljcča povečava za je•dan dan, to sv. Andrija sada pada na dan 13. decembra po novom) zauzela jo M toku prvog ustanka srpska vojska B e o. grad, i to varoš do Kalemegdana, dok je grad (tvrdjava) kapitulirao: (21. decembra 1806.). — 2. januara 1807. gođ. donji grad (Gušanac Alija), a (23. februaraj 7. marta 1807. god. gornji grad (Sulejman-pafia). Napad je počeo još lt. decembra, ir deset sati u veče. Prvi je »a svojom kolonom prodro u varoš M i]ojc Petrović, koji je napadajući pored Save forsirao S a v a - k a p i j u, dok je odred beogradske nahije (knez S i m a M a r k o v i ć i J a n k o K a t i ć) zauzeo varoš-kapiju, gdje je čuvein junak Milisav Čamdžija iz Borka oteo prvi top, a odred gročanske nahije, čiji je vodja Vasa Čarapić junačld r jginuo, na Jnriš osvojio čuvenu Stamol-kapiju (gdje je danas Narodno Pozorište). Odred sastavljen iz trupa p ožarevačke i smederevske nahije operisao je porecl Dunava i prodro je kroz Vidin-kapi ju. Turci su iinaji 400 mrtvih a srazmjerno tome i ranjeJiili. I Srhi, koji su ovdje zađobili 1000 {sarobljenika i 20 topova, imali su ozbiijnih gubitaka. 0 tom dogadjaju, kao •i o drugim svetoandrijskim dogadjajima, progovorićemo sutra opširno na drugom mjestu našega lista, a iz pozvanoga pera. •— 12. decembra 1821. god. rođio se u jRouenu kao sin ugleđnog i bogatog Jjekara poznati francuski romansijer GuHtaveFla.ubert. Mladi Flaubert p&čeo je isprva i sam studirati medicinu, pa ge poslije odade književnosti. Prvi su Jnu ugledi bili Victor Ilugo i Byron. No on ubrzo ostavi ovaj romantični pra.vac i podje sasvim suprotnim smjcrom Btrogoga realizma. Kao protzvod toga preokreta javlja se nje-gov prvi čuveni roman „51 a d a m e B o v a r y“ (preveden: „Gospođja Bovary“). Ovim je djeiom Flaubert utro put docnijem naturalističkom pravcu Emila Zole i Gonco!urta. Ovaj je roman islor,ja jeiine ,,ne>. nazuiiijevane" žene; ispričan je toliko hadmoćnom hladnoćom i ironijom, da na Čitaoca, koji nije odveć seniimentalne prirođe, čini upravo tragičan utisak. Jedna glava toga romana, po svojoj sađržini t suviše smjela u pogledu morala, uvukia je pisca čak i u konflikt sa krivičnim sudom, ali je on na pretiesu oslobođjen. Na jednom putovanju u Tunisu pribrao je gradju za svoj istorijski roman ,,S alarnbo" (prevcden), koji se pojavio 1862. god. i kou igra u doba moćne Kartagine, supamice mlađe iimske republike. Veliku senzaciju napran 1869. god. đrugi jedan Fiaubertov loman, „L’education sentimentale; bistoiro d’un jeune liommc" („Sentimeniaino vaspitauje; istorija jednog mladog čovjeka"), kojt po svojim pogledima čini na čitaoca ioš turobniji utisak nego li „Gosporlja Bo,vary“. Lijepo je primljena Flauberlova krijiga „Trois contes“ (,,j ri pr.poy ) eU© ‘ l 1872. god.). Njcgov poiitički komad „Ee candidal" („Kandidat') doživio je 1874. gođ. neuspjeh na pozorištu Vandeville. ,0vaj neuspjeh, kao i tadanje političke prilikc pobudiii su Flauberta, đa se povuče na svoje imanjc Crolsset biizu Roucm, gdje je još napisao svoj satirični roman „Uouvard et Pecuchet", koji sav odiše mržnjoin prema ljudima i živoiu. Na tom svom imanju preminuo je Flaubert 7. maja 1880. gođine. F.aubcrt jo kao čovjek bio otmjena pjesnička priroda. Stil mu je bio vanrcdno otesan, upravo klasičan. — Na sv. Andriju (dakie 12. dec. po novom) 1830. god. inože se reči, da je i konačno Btvorena srpska Sdržava, koja je stvarno već postojala uspješnim svršetkom drugog ustanka 1816. god. Tada je na mjestu, gdjo so sada nalazi porta paliiulske crkve, pro'i an sulfcnov hatišerif, kojim se S r b i j a p r i. zna.je zasebnom porti vazalnom flržavom, a knez Miloš priznaje nasljednim vlađarem Srbije. I o iom dpgadjaju biće govora sutra na drugom mjestu našega iista- — Na sv. Andriju pada još jedan dogadjaj u srpskoj astoriji, i to 1858. god., kada je akup. Btina, nazvafa }x>- đanu sazivanja „sv. •Andrijaka" riješila, da se knez A.eksan. dar Karagjorgjević svrguo s prije&toia, a da se na nj opet pozove sijedi knez Miloš. kaiot i o pretliodna dva sv. andrijska ((ogadjaja, š o ds-om će sutra biti još govora. — 12. deceinbra 1910. god. Vunro je u Panizu francuski slikar iPorro Lagarde. Goslovaujc člauova bečke pučke opero. 13., 15. I 16. decembra u 8.30 sati liveče gostovaće u pozorišnoj dvorani

mfiesne eta>pne menaže (Terazije 25) Člano<vi bečke pučke opere: Franz Mainau, Heinrich Pacher, Adele B a u m, Liesl K u r t I drugi u svojim najbolj : m repertoarima. — Ulaznice po 5.20, 4.20, 3.50, 3.— i 2.— K mogu se dobiti svakoga dana na dnevnoj blagajni mjesne etapne menaže. Snabdijevanje beogradskog gradjanstva kupusom. Po naredbi glavne vojne gubernije u Srbiji, opština grada Beograda saopštava gradjanstvu: da se od sada civilno gradjanstvo u Beogradu može snabdijevati sa kupusom za svoju ličnu upotrebu iz okruga beograđskog, pošto je kupus od strane vojne vlasti pušten u slobodnu prodaju. Da se javi radi prljema novčane pošiijke. Dragoljub Bojkanović, inašinista snpskog brodarskog društva, potrebno je da sc javi gospodinu Kosti G1 a v i n i ć u sa stanom u Kosmajskoj ulici, radi prijema novčane pošiijke. Časničko veče u c. i k. vojnoni kinematografu. Danas je u c. i k. vojiiom kinentatografu u Kralja Milana ulici br 56 (Koloseum) č a s n i č k o v e č e. Početak u 8.30 uveče. Pretprodaja karata od li do 12 prije podne. Program je vrlo birau. Medju ostalim prikazivaće se lijepi roman u 4 dijcla „NVeruer Kraft", i jedua vesela igra u 3 čina. Premlnula. Posbje dužeg bolovanja ti dubokoj starosti 7. o. mj. prcminula je Pajka poč. Vasc M a g j a r e v! ć a, kasacijonog sudije i juče poslijc podnc sahranjena. Parastos. Ožaiošćena rodbina t Mladena M1 adeno vića, tamburmadžora vojne muzike, davaće tome svome milom pokojniku parastos u čctvrtak 13. o. mj. u 10 i po! sati prije podne, u crkvi sv. Marka. Brođarska plovidba Izmedju Beograda i Smedereva obustavijeaa. I ckalna plovidba za putnike na pruzi Beograd—Smederevo za ovu jc godinu obustavljena. — Plovidba^ na pruzi Beograd—Obrcnovac—Šabac ostajc 1 dalje u snazi. Nabavka psećih maraka. Opštini grada Beograda potrebuo je za 1918. godinu 1000 (liiljadu) komada psećijih maraka. Pozivaju se ovim zainteresovani, da svoje pismene ponude do 15. decembra ove godine pođnesu tehničkom odjelenju opštine grada Beograda, gdje će dobiti i potrebna obaviještenja. Dnevna temperatura u Beogradu. 11. decembra: maksimum u sjeni —3.5 (prema predjašnjem danu toplije za 1.8), na suncu —12.6 (toplije za 1.6) temperatura zemijme površine —0.3 (hladnije za 0.2); minimum —1.2 (toplije za 4.4) po Celsiju.

Narodna privreda. Kratka uputa za ratara. (Nas-avak). 4. Popravijanje zemije. Popravljanje zemlje rnože se izvršiti fizičkim ili liemljskfm putem. U fizičko popravljanje zemije spada: krčenje, razoravanje divljina, ogi'adjivemje i isušivanie: a u hemijsko djubrenje. a) K r č e n j e. Njive, obrasle trnjem i šipražjem, moraju se radi obradjivanja prethodno očistitl, a šume iskrčiti. • Najpotrebnija su orudja za krčenje: budak, sjekira i motika. Za krčenje panjeva ima dosta sprava, a medju njima je najprostija tzv. krčilo, koje se sastoji iz jedne motke, koja je utvrdjona za osovlnu kolečaka blizu kraja. Lancem ili kukom zakači se žila, a na dužetn kraju motka se priteže, dok se žila ne iščupa. Posle krčenja treba tiki'oniti drva s njive i krčeviuu s jeseni preorati, kako bi se zemlja preko zime usitnila uticajem mraza. Prve godine treba krčevinu zasijati okopavinom, da bl se zemlja ručnim obradjivanjem što bolje pripremlia. b) Razoravanje. Pašnjaci. utrine i slabe livade preoravaju se, da bi se suzbio prirođan porast biljaJca I utrine, livadc i pašnjaci u zirabnu zemlju pretvoriii. Za razoravanje treba imati ekarifakatore I jake gvozdene plugove sa širokom daskom, da bi se busen mogao potpuno razorati l što bolje rastrošiti. Ovaj rad treba preduzeti s jeseni, da bi se busen i zemlja što bolje rastrošill uticajem ziniskih mrazova i vhage. S proijcća, kad se zemlja dobro prosuši, treba oranje teškim drijačama uzduž i popreko podrljati 1 posljatl ovas lli, ako ima dovoljno ručne raduc snage, kojom okopavinom, samo ne stočnom ili šećeraom repom. koje traže dobro uredjcnu zemlju. c) O g r a d j i v a n j e. Ogradjivanjem se uklanja i sprečava šteta, koju ijudi 1 životinje mogu usjevima prlčinitl. Prema materijaiu, koji raaajevtnije stoji na raspoloženju, može ograda biti: od prošća, letava, dobro izvedenih šančem ili od žlve oarrade.

Ograda od prošća podže se tako, da se iskopaju do 15 cm. duboki šančići, u koje se metne prošće, zatrpa zemljom i dobro maljem nabije, a s gornje strane udari se poplet od vrbova ili grabova pnića, da bi se čvršće držalo. Od letava se pravl ograda u oskndici prošća. U razmaku od 5 do 8 metara treba ukopati jake dlreke, za koje se pričvrste letve. Ovaj način ograde skopčan je s dosta znatnim troškom I izložen je č&stoj popravci, stoga se rijedje upotrebljava. Najjevtiniji načini ogradjivanja jesu: šančenjem i zasadjivanjem žive ograde. Kako šamčevi aauzrmaju mnogo zeinljišta, to je bolje nijesto ovih izvršiti ogradjivanje zasadjivanjem žive ograde. Za živu ogradu upotrebljava se razno šiblje kao: bijeli giog, gledičija, čalija, grab, bijeli bud i bagren. Ziva se ograda pođiže iz sjemenja, reznicama i sađnicama. Najbrže se podiže sađnicama, proizvedenim na zasebnirn lejaina. iz sjeinenja. Živa se ograda podiže lli po izbačenoj zcmlji iz šančeva iii na ravnom zeinljištu, koje se pretliodno mora preriijati i dobro podjubriti sagorjelim djubretom. Sađnice treba zasadjivati u 2 ili 3 reda, da bi ograda bila jača i da bi onemogučila proiaz sitne stoke. Sađnicu od sadnice treba saditi u razmaku od 20 do 25 cm„ unakrst, po prethodno povučentm brazdama. Prve se godine živa ograda ne skraćuje, a druge godine treba da se skrati 12 ctn. rad zeniljom, da li se jačc granala i boljc užilila. U trećoj godini, kad živa ograda postigne željenu visinu, treba je skrafiti naročito za to udešenim makazaina. d) I s u š i v a n j e. Suvišna vlaga i voda nepovoljno utiču na porast blljaka i onemogućavaju pravilno obradjivanje zemljc. Zbog suvišne vode zemlja je vkitžna, hladna i bez vazdulia, jer su joj šupljike ispunjenc vodojn, stoga se moraju ovakva zemljišta isušivati. Isušivanje zemijišta vrši se odvodnicama, koje mogu biti površnc ili podzemne. Površne odvodnice primaju vodu, koju odvodne brazde skupe. Kad se voda na ovaj načiu sprovodi, lako se zemija ispira i veći dio mineralnih i organskili sastojaka sobom nosi.Da bi se mulj zadržao i sačuv&o, potrebno je na kraju glavne ođvodnicc iskopati splavište, u koje će se mulj prikupljati, pa ga docnije povadfti i raznijeti po njivi. Često sc puta vrlo teško na većim oranicama prostim okom odrediti pravac najvećega pada, zato je potrebno uzeti u pomoć najobičnije zemljomjerske sprave: letvu, lanac, krst i doboš. Povlačenje odvodiiica vrši se ašovom i oštrom gvoadenom lopatom ili plugom s dvogubim daskama. Odvodnice se inoraju čisto održavati i svake godine s jeseivi i proljpća pročišćavati. Da sc ne bi zemlja odronjavala i zatrpavalia jarak, treba odvodnice tako kopatl, da im dno ne bude šire od polovine dubinc, a donja širina jarka treba da je đva puta imnja od gornje. Podzemne odvodnice i sprovodnc brazde mnogo su bolje i korisnije od površnih. Ove ne zauzimaju korisno zemljište, ne smetaju pri radu i obrađjivanju i ne moraju se srnke godine pročišćavati. Materijal, koji se upgtrebljava za popunjavanje podzenmih odvodnica različan je: a) mogu se uizeti txi jake talpe. od kojih jedna služi kao osnova, a druge dvije se izdignu na ovu kao krov, ili se daskc postave obnnito. b) Mjesto dasaka, koje su dosta skupe, rnože se uzeti krupno lomijen kamen, ako ga ima dosta u blizini. c) Odje Je kamcir skup i gdje ga nema, a drva su jevtina, mogu i ova dobro da posluže. Najbolje su debele klade, kad se polože na dno odvonica, tako da medju kladama ima praznog prostora za oticanje vode. d) Sitno granje, kad se poveže u Hnoplje, služi vrlo dobro za taj cilj, a idobro je i kad ae jako koije u nakrst Jičvrsti i medjusobno poveže. Od ovih načina niuogo je bo'je ođvodnjavanjo cijevima (drentranje). Za ovaj naoin odvodnjavanja poirabne su cijevi od pečene gline, koje tioba đa su 25 do 46 cm. dugaike, a u prečniku da imaju 3—10 cm. Prije no što ec pristupi radovima na odvođnjavanju, potrebno je da se na Iijivi, s koje se Seli voda da odvede, odredi pad i da se izradi nacrt (pian) odvodnjavanja. Pri polaganju ci;evi u jarkove, što so vrši naročitim a'atkama, troba paziti, da se djevi s drugom po puno gpoje i' da se pri rokrivanju ovih pažljivo postupa. (Nastavićc soj .

Pozorišna dvorana mjesne etapne menaže TERAZIJE 25. 13., 15.1 16. decembra, u 8*30 sati uveče gostovanje Oanova BECKE PUĆKE OPERE Oospodja Malnau, Helnrlch Pocher, Adele Banm, Liesl Kurt I t. d. Ulaznlce po K 5 20, 4 20, 850, 3 — I 2 mogu ce dobltl u dnevnoj biagajnl mjesne etapne mcnaže.

A. Grln: TAJANSTVENA OTMICA. (Nastavak)* Wilsen malo zastade, kao đa ie htio posmatrati, kakav su utisak načinile njegove riječi na g. Biacka^ pa zatim nastavi: „Možete zamisiiti, da takvo stanje stvan po svaku cijenu mora povlačiti za sobom traganje, a ovo je traganje opet pokazalo čudnovatu činjen.cu, da je gospođar knće vidjen gdje stoji na baštenskoj kapiji za vr.jeme ujevoj inog odvodjenja. Daije je opaženo, <la je djevojka biia umalda ljudima, koji su je pratili i da je htjela da se vrati u kuću, ali da se odmah opet sva užasnuta tgia i' bez riječi vratiia onoj dvo,iti, čim je opazila gospodara kuće, koji je giedao preda se u mrak. G. Black kao da je htio nešto reči, ali se uzdrža. „Osim toga", nastavl VVi’sen, opaženo je da taj isti gospodin, koji inače tako brižljivo izbjegava svaki dodir sa ženskim poloin, u posljednje vrijeme po sporednim ulicama zaustavlja l nesto zapitkuje žene iz naroda. Posljednja, sa kojom je na ulici govorio, bez sumnje je ta, koja je odvedena iz njegove kuće. „Izvinite! Varate sei“ odlučno ga prekide Black. ,,To nije mogućei'* ,,A zašto nije moguće?“ „Zato što je djevojka, o kojoj govorhc, imala plavu kosu, š:o nije bio slučaj kod djevojke, koja je u mojoj kući živela". ,,Zbilja?“ izuenadjeno uzviknu W ilsen. ,,A ja sam, vidite, mislio, da vi u opšte nikad niste ni bili primjetiii iu švalju, a da nistc ni pojma imali kako je ona izgledaia". „Sasvim je tako“, rnirno odgovori Black. ,,Ja hoću tinie da kažem, da bi ona meni pala u oči samo u siučaju, da joj jc brla kosa plava“. Wilsen se na to nekako ne vjerujući nasmija. „Oospodine, evo jedncga pramcna njeue kose“, reće on, vadeći iz bilježnika komad lijepe plave kose. „Lvo, sjaji se kao zlato, isto kao u djevojke sa kojo-m ste posljediiji put govorili*'. Kada se Holman Biack mašio pramena kose, što mu ga ie pružio pojicajac, primjetno mu uzdihta ruka. „Gdakle vam to?“ zaipita on u najvećem uzbudjenju. „Izvadio sam iz češija, kojim se uveće pred svoje odvodjenje hila oćešijala tobožna švalja“. Black nervozno baci kosu. ,,Mi ovdje samo uzalud tračimo vrijeme' 4 , reče on nabusito. „Što ste god do sađa naveh, ni u koliko ne opravdava vaše držanje prema meni“. „Može biti“, hladno će .'Vilstn, ,,ali ima tu još jedna stvar“. ,,E, onda izvolite govor ti *! uz\ iknu Black, ,,U ostalom, ja već znam šta mislite — mislite na mojo putovanje do Smithovih“. „Ni najmanje“l „Kako to? Zar ne obraćate rrkakvu pažnju na tako zanimljivu lajnu“? „Ne obraćarr«, i to zato, što to vaše fmtovranje ne stoji ni u kakvoj vezi sa iščezlom djevojkom“. „Ako je tako, onda više nemamo potrebe đa gubimo ma i jeđne r ječi o toj stvari. Naime, — dopustite, da vam to još jednom napomenem — što god eam učinio u posljednje vrijeme, nema baš nikakve veze sa tom djevojkom, krja je živila u mojoj kHĆi, a da je ja nisam m poznavao ni vidio“. ,,Tako“, zamišljeno će WiIson, „VI dakle tvrdite, da izmedju vas i djevojke, koja je stanovala pod vašim krovom, nije postojala ni najmanja veza“? „GospcKlinc, ja mislim, da je potpuno dovoljna moja maločašnja izjava 0 tonne i da nemam potrebe, da je ponavljam“, gordo i skoro prezrivo odgo« voii g. Black. Detektiv jo bio ustao t bio je dohvatio šešir, ali se ipak nije sp.emao da podje. ,,Ne mogu još da idem“, reče on poslije izvjesnog oklijevanja, „Prethodno se još moram iskreno objasaiti' s vami, g. Blaek. Oprostite mi, ako se ja usudjujem, fl a smnnjam u vašu izja. vu, kako je vami bila polpuno nepoznata idjevojka, koja je ovdje živila“. „Bar ste iskreni“, podrugljivo doba01 g. Biack, ,,pa s toga žalim, što bar niste isto toliko oštroumni koliko ste iskreni“. „Sto se ovog posljednjeg tiče, činl mi se, da nemate pravo“, ozbiljno odgovon Wilson. Hoćete li mi dopu.-.t ti, da vam ne riječima, već na djeiu dokažem tačnost 8voga tvrdjenja. Ako hoćete, budite tako ljubazni i odvedite me časkom u svoju sobu za rad! Tamo ima nešto, što će vam pokazati u koliko ja imam pravo“. Cuvš; te riječi, Black stuknu, ali su se Ipak detektivi ijuto varali, ako su mislili, da će im Black o>d/biti izjavljenu želju. On se učtivo pokioni I [x>zva ih da podju za iijime. Kada su ulazili u njegovu sobu, domaćin reče nekako radoznalo: „Kvo nas na licu mjesta! Molim vas, da se sada izjaanite‘\ (Nastaviće se.)

*) Pošto je slučajnom griješkom izostao jedan čitav stav, te time tok događjaja u romanu postaje nejasan, to cljeii stav prenosimo nanovo.

Poslijednje brzojavne vijesti. Izvještaj niemaCkog vojnog vodstva, Kb. Berlin, 11. decembra. Zapaduo bojište: Front prijestolonasljednika R u o* prechta bavarskog: U Flandriji i od Scarpe đ© S o m m e razviie su se poslije podne u više maha živahne artiijerijske borbe. Front njemačkog prijestolonasljednika; Vatrena je djeiatnost bila živahtta na cijelom frontu. U iznenadnom napadu privde sti naše jurišne trupe sjevero-istočno od Craonne 22 Fran 1 cuza iz neprijateljskih rovova. I u drugim odsjecima zarobljen je u lzvidjač< kim borbama izvjestan broj nepriia( teljskih vojnika. t Veliko učešće letačkih saveza na* ročito na francuskom frontu dovelo je do žestokih letačkih borbi. Naši su neprijatelji izgubili 11 letilica 1 1 osma* trački balon. Istočno boiište: Nema ničeg uovog. Maćedonsko bofište: - Nema većiii borbenili djelatnostfc Talijansko bojište: S obje strane B r e n t e i uzduŽ gornje Pjave od vremena na vrije? me pojačana topnička djelatnost. Prvi zapovjednik glavnog stanr pl. Ludendorff.

Njemački večernji izvještaj. Kb. Berlin, 11. decembra, Wolffovured javlja: U pojedinirš odBjeoima talijanskog fronla pojačana vai ; trena djelatnost. Na dragim bojištima nc< ma ničeg novog.

Austro-ugarski večernji izvještaj, Kb. Beč, 11. decembra. Iz glavnog stana za ratnu štampt* Javljaju: Izmedju Brente i Piave; postigli smo u napadu u s* P j e h a,

OPŠTI POLOŽAJ. (Naročit! brzojav t j3eogradStdli Novina 'j Zeneva, 11. decembra. U francuskoin ministarstvu spoij«; nih poslova održala se velika koniereu« cija pređstavnika štampe, u kojoj je! Clćmenceau dao povjerljiva sa-; opštenja o opštem položaju. Zbog in-j diskrecije nekih pariskih listova saznalo se, da je Clemenceau tako p e s im i s t i č k i m bojama o c r t a o p o-i ložaj Francnske. da su novi-j nari ostavili spoljno mini< starstvo posve utučeni. Jedan je ravnateij novina kasnije Izjavio, dat bi svaki drugi smrtnik za izjave, koje je dao Clćmenceatr) b i o u s t r i j e 1 j e n.

RUSKI SELJACI ZA DEMOBILIZACIJU I NEODLOŽNI MIR. (Naročiti brzojav „Bcogradskth Novlna**.) \ Rotterđam, 11. decembiiu \ ,,Dai 1 y News“ javlja iz Petrograđa: Seljacka konferencaja, koja se ovdje održala, odobrila je sa 432 prctiv 89 glasova program boljševičke vlade odnosno razdijeljenja zemljišta u Rusiji, demobilizacije i neodložnog zeu k 1 j u č e n j a m i r a.

ZeoniCne otuttve.

OBJAVA. Posjednlci zemljišta, koja Ieže n okragu grada Beograda, a nijesu ni od jednog vojnog odjelenja obradjena, pozivaju se da ista do 15. dccembra 1917.* god. prijave c. i kr. okružnom zapovjedništvu grada Beograda (PoIjopri-( vredna kancelarija) radi obradjivanja pod pripadajuću zakupninu od vojnih odjelenja. i Ista zemljišta treba da su podesna za baštenske usjeve (bašte, polja i ne* upotrebljeino zemljište za gradjevine)( a prijave ima da sađrže položaj ft yeličinu zemljišta. Beograd, 10. decembra 1917* ^ C. 1 kr. okružno zapovjedntštvo.

Ožalošćena iainilija, davaće svome nikad neprežaljenom t Zivoti Gjurkoviću adv. Iz Bcograda, šesto-mjesečni pomen u lapovskoj crkvi 15. decembra, u 10 sati prije podne. Lapovo, decembra 1917. god. Vječito ožalošćena familija. 34246