Београдске новине

Droj 344.

NcđJeJJ*

Jerusollm (grčki | latlnski HlerosoIyma, hebrejski Jerulalem, arapskl E1 Kuds) bio je na vrbuncu svoga procvata u vremenu Herodeja* ca, brojeći u ono vrijeme oko 200.000 it 3 npyi)ika. 70 godina poslije Krlsta OSVOjt ga Tito ii&zoii do temeija. Oslavlo je WiliP nekoiiko braniova. tfedrlan, za §vog« boravka u Sirijl (130.) zasnujc Jerusolim opet podići kao poganski grad, ail je time prouzrokovao oćajan ustanak žldova (od 132.—135.) PosUJe njegovog viađanja ‘Jerusolim Je postao rimskom koloniJom, nazvanom Aelia Capitolina. Konstantin Veliki podigne 326.-335. veliku bazlliku nad svetim grobom I ućinl Jerusolim opet kršćanskim gradom, kakovim je ostao kojih 300 godina, izuKevši kratku okupaciju po Arapima (od 614. do 628.) Ood. 637. osvojl ga kalif Omar 1 nadjene mu arapsko ime ElKuds (svctlnja), Kad Je grubo plenic Sedžuka 1077. osvojilo Jerusollm, odlućiše zapadni narodi i pape da građ osvoje. Kršćan! su već prijc toga doba bodoćastili u Jerusoiim, ali poteškoće. što su ili susretali kod gospođara svetoga grada, a s druge strane osvajalačka težnja papa, dovela je do krstaških vojni. Papa Orgur VH pozove 1074. razne ikne-zove.da pomoću grčke državc osvoje Jurusolbn iz ruku Seldžuka. Ali krstaška je vojna ovaj put izostala, jer se je papa Orgur zaratio sa francuskim kraljem Htnrikoin IV. Ali pozlv pape imao je velik! uspjeh. Poznata je psilm ondašnjega plemstva i vitezova. Zato se podigla silna masa na poziv nasljedniRa Orgura Urbaua II god. 1095. sa koncila u Piacenzi l Clermontu. Knezovi kao vojvoda Lotrinški Oottfried Boullonski, grofovi Flandrljski. vojvoda Norinandijskl, grofovi Toulouse, pa Boemond Ouiscard i bratlć mu Tancred pomno opremišc vojsku i podju najprije u Carigrad. Pametnim postupkoin cara Aleksija Konmenoviča uklptijene su razmiricc sa vitezovima, kojima car dade na raspolaganje brodovlje za prijevoz u Malu Aziju. Vojska silno postrada na pohodu u Siriju, ali je posve slučajna pobjeda u Antilohjft opet osokoii. Pred sain Jerusolim stigne samo kojili 20.000 vojnika, a ostaii sc yratiše ili podlegoše bolestima. Jerusolini, dobro utvrdjen, branilo je oko 40.000 ijudi. 15. jula 1099. pokušaše krstaši sa drvenim tornjevima i ijestvarna juriS, pa opsjednutl gotovo vjerskim ludilom, zauzmu građ. U gradu počinjen pravi pokolj. U Salomotiovom hramu bilo je po tradiciji krvi konjima do koljena. Kraljevstvo Jerusolimsko bi osuovano sa velikbn oduševijenjenjem. Prvl vladar bio je spomenuti Balduin (od 1100. do 1118.), onda nj<3* gov bratić Balduin I!. (do 1131.), sll> jedila je njegova kćerka Meiisanda sa niužem Fuikom Anjuvincem (1131. 1143.), njezin sin Balduin III. (do 1162.) i njegov brat Almarik (do 1173.) sin Baldtiin IV. (do 1183.), pa nećak BalduJn V. i konačno usurpator Ouido Lusignan, pod kojhn egipatski sultan Saladiu otme Jerusolim kršćanima (god. 1187.). Od tog vremena pođuzeto je viŠe krstaških vojni protiv svetoga grada, ali sve se razbiše. U to se zapađ grdno zavadi sa Carigradom radi politike I trgovine, pa su krstašfki vitezovi udarili na sam Carigrad i 12. aprila 1204. ga osvojili. Ali se radi plijena za,Yadiše. Balduina Flandrijskog koji se 'domogo carske krune, uhvatlo Je bugarski car i izmučio do smrti. Izrabijujući razrožnost Nonnandijaca osvojiše Grci 1261. ponovuo Carigrad, aii grad se vlše nikad nije mogao podićl, dok ga konačno ne osvojišo TurcL To je bila posljedica Cetvrte krstaške vojne, Za papc Inocenla III zahvatllo je tfikovo rellglozno ludilo narode, da se spremiia ekspedicija djece 1 odraslih, jer da oni moraju opet osvojiti Jerusolim. Medjutim već nakon prijelaza preko Alpi zaglavi od nevolje veliko mnoštvo djecc, a preostatak poput prosjaka se vrati u domovlnu. Druga Ista ekspediclja djece padne žrtvom podle trgovine. U Marsilji bllo je ukrcano mnogo mladih vitezova Iz Francuske 1 Njemačke, koji 9U onda prodan! kao rcbljc u A?rlku, u koliko nijcsu zaglaviii na inoru. Caru Fridriku II usplje doduše na kratko vrijeme osvoJiti Jerusoiim (god. 1229.), ali je grad od god. 1244. neprestano bio u ruka* ma islama do pred koji dan.

Amerika u ratu. Ratnl zajam Amerlke. Kb. New-York, 15. dec$mtjra. Kako se zvanlSno javlja, može se za DOČetak iduće godine očekivati nov ratfll zajatii. kotlie 4* atnatna stop« biti 4V 2 %. Zeijcznlce u ratnoj viasti. Kb. New-York, 15. decembra. Govori se, da će piredsjednik WUson saopštitl kongresu još prije Božića oue mjere, kojo misil preduzetl prema feljcznicama ta vrljeme trajanja rata.

BEOORADSRE NOVINE

10. deceinbra 1917.

Strana 3.

Pooštreni podmornički rat NOVA POTAPLJANJA. Kb. BerUa, 16. deoembra. Woiffovured Javlja: NJemaćke fcoSmornJce au ponovo onišlile u Kana1t» 16.000 bruto registiovanih tona. Modju potopljeriim brodonma ntlazila bu m 8 poveća parna broda, od kojih je Jodan bio naoružan; kao i jedau paml nrod od nekih 0000 tona, Jedan pami bpod pucnjavom izbaćen iz oaiguranog ■provodnog vlaka, Potopijen ugijcu za Norvelku 1 Švedsku. Kb. Kopcnliagcn, 15. decembra. Prema vijesti ,,Politiken‘'-a iz Christ.anije, onih 6 trgovinskib parobrooa, koje su njemačke pomorske boraćke snage potopiie kod norveške obaie, bili su natovareui ugljem za Norvešiui, Dansku i Švedsku. — ,,Nalionaltldende ‘ brzojav, koji je docnije u noć prispjco iz Bergena, prema kouie je spascna posada svlh potopljenlh brodova. Podmornice pred Suežkim kanaloui. (NaroSItl brzojav „Beogradsklh Novlna'*) Ženova, 16. deceinbra. U blizini Suozkog Kanala primjećene 8\i ncprijatoljske podrnomioe. Zbog ovoga jo tamo poćev od ponedieljlca obustav. ljona plovidba.

(ijis jeagn poćev od 1. januara 1918. Uslijed ncprekidnog poskupljivanja matcrljala potrebnog prl Itdavanjuilsta. prinudni crao cljene »Beogradskih Novlna’ za raalcnkost povlsltl. CiJENE ,,fi£@GRADSKiH HOVIMA * «u počev od I. Januara 1918. slljedečc: Cijcna pojcdinog broja: u Betgradu I u području gtibernije u Srbijl 10 helera u inonarhlji 12 hclera Mjc-scčna pretpiala: u Bcogcadu, u području gubornlje u Srbljl, za bojnc i etapne pošte K 2.50 a Beogradu sa oostavom u kući K 8.u monarhlj! K 8.u Inoslranstvu K 4.50 l'prava „Beogradskih Novin*“ Topilčln vljcnac 21.

tirad i okolica. Oitetvni kal«n<£ar. D a n a s je r.edjelja 16. decembra, po starom 8. decembra. — Rlmokatollci: Aibtna; pravoslavui: Prorok Softonije. Ćasnlčka i cinovnička Icasiua otvorena Je do 12 sati u noći. C i k. vojnlčki dora: Citaonica, soba za pisanje i igranje, kantina. Otvorego od 7 sati lzjutra do 9 sati uveče. Siobođan pristup svakome vojniku. Beogradski orleumfu zlmskom pozorištu, prlje Boulevard): Dvlje predstave. Prva u 4 sata posllje podae uz snlžcne Cijene, a druga kao oblčno u 8 30 sati uveće. Kinemaiograii: Vojnl klno u Kralja Milana ullcl 53 (Koloseum): U 4 I 6 «žtl posllje podne ptedstsve za vojnikc. C. i ’kr. gradjanski kino na Terszijama br. 27 iParis): U 2'30, 4 16 »ati postijc podne predstave za gradjanstvo. — ,S 1 avtja‘: U 330 I u 6 satl poslije podne predstave za gradjanstvo. Noćna »lužba u Ijekarnama: U (edmtci od 16. do uidjučlvo 22. decembra obavljaće noćnu službu u Beogradu ovc Ijekarnc: 1. rejon: Dr. P a n i č, Saborua ulica br. 77; 11 reion: S e k u! 1 6, Tabov8kaul.br. 37; IU. rejon: Protić, Kralja Mflar.ova ui. broj 87. Posljednjl eiektrićni voz za Topči* đer kreće od spomenika u 3 30 «ati posllje podnc, a iz Topćldera za Beograđ u 4 03 »ata posllje podne. To važi i za ncdjclju. Red vožnle parobrodom U Oeograda u Žcntun: 7, 8, 9, 10, 11 i 12 »atl prije podne; 2, 3,4, 6, 6, 7 i 8 »atl poslllc nodnc. (2 Zemuna za Beograd: 6’30, 7'30, 8’30, 9-30, 10-301 11-30 pr, podnc; 1-30, 2'30, 3'30 4-30, 6'80, 6.30 1 7-30 posl. podne. — tz Zcmuna u Pancsovu: u 6 sati ujutro < u 12 satl u podne — Iz Pancsovc u Zemun: U 8'30 «a!l prije podce I 3 »ata posiljc podne, — Ladja, koja vozl izmedju Zcmuna 1 Pancsovc i obratno r.e pristije tt Beogradu. Kretanje parobroda i a vojn I k e. Odiazak Iz Zemuna i Beograda u Oriovu svakoga poned.eljka, »rljedo i iubote. Odlazak U Beograda u 5 *atl Izjutr«, dolazak u OrSovu u 3 sata i 10 minuta poslije podtie. iz Oršove u Zemun I Beograd »vtikc nedjelje, utorka I ćetvrtka, odiaMk iz Oršovc u 5 »atl izjutra, dolizak u Beograd u 6 30 »ati u većcr. BotanUka bašta.Otvorenautorkom, ćetvrtkom, neđjcljom i prazniclma, Poajet boletnika u bolnlcama: U bolnld .Brčko*: od 2—4 tala poslije podne. U bolnlci ,Brfltm“« od 9-80-12 »all prile podnc i od 2—1 sata poslije podne. — U c, i k. gradjanskoj bolnici: u utorak, ćctvrtak I ncdlelju od 1—3 postlje podn«, Kužna bolnica: ihtejeta nfja dozvo* bena. Obavijeitcnja o boleemcima dnevno od 11 do 12 eati ptljo podnc naitlezn u beštu bolnlćkc agrada sn stranc Vldtn»K0 allcc. Vojno porao toplo kupetllo uCarDuienovojulici. — t. Ktv patilou kadamat •) Za vojne oeobc otvoreno radnlra danlme od 7 eati prije podne do 5 eatl poslije podne, a nedjcljom I praznicima od 7 »ati prtje podncdo 12*/ sati n podne. — b) Za gradjaustvo ladnlm danlma od 9 sati prije podne do 5 »all po»liJe podne, a nedjcljom I praznlclraa od § Mti prtje podne do 12 >/a » stl u podne. — 2. Parno kupa tlio aa Ćainlko l njlma revne ćlnovnlke otvorenb ‘ utorkom, irljedom, petkom l»ubotom od Mtl prijc podne do 5 »ati poslijc podne, t nedjcl)om l praznldma od 7 »ati prlje podnc do 12 1 /} »ad “ podne. — Za gradjane mulkogpolaotvorenojepamo kupaUlo ponedJcl|kom i ćctvrtkom (ako u - - 4 »ne ne peda kakav praznik) od V satl prl|* podne do * eau poslljc podn«. — Caeultfima i njlm* ravnlm ćinovnldma etoj«

f

na vojju da se služe pamUn kupaUlom i u daue odredjene u gradnnstvo (poned)eljkom i Cetvrtkom). Biagajna sc zatvara radnim danhna n 12*/, aail, a nedjeJJom I praznJcima u 12 »atl u podnc. RliookatoUćka služba Božja. Danas, u nedjelju, 18. deoekn., vršić« «e rlmokatolička slnžba BožJa ovirn redom: I. U dvorn: U 8 >ati u Jutro sv. m!sa »a vojnlštvo sa njemačkom ! ■rpsko-lirvatskom propovijedL II. U župnoj crkvl: U 8 satl u Jutro sv. tnisa *a školsku djecu. U 10 sati prije podne svečana služba Božja i propovijed. — U 3 sata poslije podne litanije. Radnim danom počlnje prva sv. mlsa u 6.30, a druga u 7.30 satl u Jutro. Evangelička služba Đožia. Danas, u nedjeiju, 10. deo. u 10 gati prije podne obaviće službu Božju u evangeHčkoj crkvi u ulici Vuka Karadžića evangeHčki etapni paroh Holzhausen. Vojtio-ljekarsko veče. U utorak 18. 0 . mj. u 0 sati poslijo podno držate eo u pričuvnoj bolnici ,,Brčko“ (hinirško odjoijenjo) pođ pred. gjedm'štvom o. i kr. načelnika saniteta V. G. G. goap. Btožomog nadliječnika I, k). D-ra Kandutscha druga sjodnica Gosp. eanitotski Ravjetnik prof. Dr. Anton Ghon prođavačo o „spornim pitanjhna u nauoi o postanku ijudsko tuborknlozo", Gosti đobro đošli, (storijski kaieudar, Na današnji dau, 10. decembra 1760 go<line, unuo jo u Zaostrogu u Dalmaciji slavni fra-A n d r i j a K a č i ćMiošić, pjosnik ,,Razgovora ugodnog naroda slovinskog“. Kačič je ovim svojim djelom mnogo ueinio za podizanjo naixxlno svijesti bođ svekolikog ,,sloYinskog“ naroda. „Razgovor ugodni“ jesto ix>red Rolkovićovog , 1 Salira’‘ najuglodnijO djo'o u srpsko-hrvatsfcoj književrosti pisano ikavštinom. Neumrii fra-Aadrija podjednako je đrag i Srbinu 1 Hrvatima. — 16. dccemhra 1770. godiuo rodjen je u Bonnu čuveni kompozitor Ludwig van Beethovon jedau od največih muzičara sviju vtemcna. Otac mu jo bio kapelnik. Učitelji su mladom Beethovenu bili ob- istti Pfeiifor kao i rnuzičari van đer Eđen i Neefe. ,1787. gođina prvi put jo svirao u Bečti gdje je evojom vjestinon'i oduševio Mozarta. Od 1792. gođine bio jo u Beču učenik slavnoga Haydna. Osim toga jo UČio kod Schonka, Albrechtsbergera i Salieri-a. Našavši moćno i velikodušno zaštitnike u kneževima Karlu I. i ch novrskont, Kinskom, Lobkovicu kao i u nadvojv-odi Ruđolfu, Loji su se u na.iizdašnijoj mjeri brhiuli za njegov matorijalni opslanak, Beethoven je bro u Bretnom položaju, da je mogao isključivo živeti za avoju umjetnost. 1800. godine počeo je guhiti sluh, a najzad je polpuno ogluvio. Od 1816. godine sivor.o je, povučen od svijeta svoja najljepša djela (9. simfonija, „Missa solemnis“, sonato za glasovir, violinski kvarteti i urertire). Ukupno je dao 158 djela (nvedju njuna opera „Fidelio". Umro je 2(3. marta 1872. godine u Beču. U rodnotn mjestu Bonnu i u Beču podignuti su mu Bpomenici. — 16. deccntbra 1842. godino rodjon je norveški slikar Otto Sinflmg. — 16. đecembra 1859. godino pmro je u Berlinu slavni fiiolcg Wilhelm Grimm.brat isto tako slavnog naučnika Jakova Grimma, prijateija Vukovog, kome jo ovaj pos’.jednji 1858. godine posvetio svoju zbirku aipskih narodnih pripovjedaka u znak zahvalnosti za popularizanje grpskih narodnih umotvorina medj narodima srednje i zapadne Evrope. Braća Grirnra radili bu zajednički na zaaoivanju savr’emene njemačko filologije. Zajedno gu počelt izdavauje „Njemačkog rječnika", itoje su uastavili Hildebrandt, Heyne, Lexes i .Weygand, talim su njih dvojica izđali „Njemačke narodne pripovjetke" i „Njemačko domaćo i dječije bajke“. Sam je izdao „Njernačke junačke narodno piipovjelke". Wilhehn Grimm rodjon je 1786. godmo (24. februara) u Hanau u, a umto jo kao što refco3mo, u Be linu. U IlaĐau-u podignut je zajednićki gpomenik braćr Grimm. — 16. decembra 1871. godine unnx> jo u Amsladtu rotnansijer Wilhelm Ilgring, poznat pod svojim književničkim knenom W 1 11 i b a l d A1 eiia. Rodjen ie 1798. godine. — 16. idecembra 1878. godino umro je u Frankfurtskom preogradju Sachsenhausenu pjosnik i dramatčar Karl G u t z k o w, Bodjen 17. marta 1811. godino u Berlinu. Od njegovili drama n-.jp-zaat‘Je eu: „Lriel Acosta'* (vcličanje ftbzoia Spinoze; davana u sv. vr. i u Beogradu), „Zopf und Schwert“ („Perčin i mač“; iz doba pruskog kralja Friodricha JtVHhelnm I., oca Friedricha I!.), „Der Konigsleutnant" u koje jo dramgki razradio jedtm opizodti, koju Goellio pripovijeda iz doba gvoga djetinjslva itd. — 16 decembra 1897. godine, dakle ravno prijo 20 godina preminuo je u Parisu slavni fi'ancuski književnik i jedan od najvišo čitanih romansiiera u cijeloj Evropi. Alphonso Daudet (izg. Alfbtu Dodei. Rodjen je 13. maja 1840. codino u Nim08U u južnoj Francuskoj, koju je docnije u svojim djelima tako lijepo opisao, vjemo crtajući svo l'Jepe osobine i mane gvojih užih zemljaka. PoSto }o postigao prve uspjche s& svojim književnim prvjenclma, koje je objavljivao po listovima svo^a rodnOg kraja, doćao je kao mlad ćovjek u Pfeu'fe i u prvo ee vrijeme dosta potticao, dok ga najzad

predsjednik komore, vojvoda Morny (kao god i njegovog starijeg brata E rne■ t a) ne uze za privatcog sekretara, dajuće mu sredstva za usavršavanje svoga obrazovanja t za putovanje. Prvi veći uspjeh pogtigao je avojim autoUografakim romanom „Le petit chose, histolre d’un enfaut“ (Prevodjeno u više maha na »rpsko-hrvatski jezik, pod nas’ovom „Mališan" i dr.), fcoji »e pojari 1868. godiue; zatjm se pojaviše poznata „Lettresde mon mou 1 i n“ („Pisma ea moje vodenice") a 1872. godine izidje nenadmašni humoristični roman „Le 8 aventures prodigieuses de Tartaran de Tara8con“ („Cuđnovati dožavljaji Tartarina Tarcsconskos“; nekoli. ko puta prevodjeno, najpozna iji prijevod n izd. ,,s. K. Zadruge“), a 1874. god, „Fromont jeune et Risler aine“, koji ea Toistojevom „Anoin Karenjinom 1 ' » još nekim djellma spada u najviše čitaae romane svjetske kniiževnosti » fcoji je uzastopce Eioživio nekih 60 izdanja. Preveden je na sve žive jezike (prijev*xl M. Gjorića). Za „Frornontom" gu ge jedan za drugim nizalv njegori nmcgobrojni romani, od kojih je evaki predstav. ljao nov voliki uspjeut ,,.Tack“ (1876. god.) dirljiva tetorija sina Jedne polupvjetkinje, „Le Naban‘ (1877. go<l.). „Les rois en exil“ („Kraljovi u jzgnanstvu"), „Numa Rumestan'* (1882), JL’evangćliste" (1883. god.), „Sapho“ (1884. god.; najnoriji prijevotl na Hažem ieziku izašao pred svjctski rat) om je djelo pisac posvetio „svojim sinorima, kad im bude dvadeset godina"; druga knjiga ,,T a r t a r i n a“ f„TarJ.arin u Alpima“), „L’immortel“ (,,Besmrlnik“; jedinstveno pisana satira protiv f.aacusko akaćemije; da bi suzbio mišijcnje, da jo o\n tljclo proizvod srđžbe odbijenoj kandidata za akađemiju, Dr.t'đet jc na novija izdanja ovog djela tao moto stavio Bvoju izjavn, datu u sv. vr. u ,,Figaro“-u: ,jNisanx se nikad bandidovao, ne kanđi. piUjem 80 i neću se nikad kandidovati za ćlana akademiie“. Dalje je 1890. god. objavio posljcdnju knjigu „Tatarina'* (,,Poit-T 0 jascen“). Pos'.jednji eu mu r<> mani: „Rose et Ninette“ (1892.) ,,La petite paroisse" (1S95. trod.i i njegovo poanrče ,,Le soutien đo famille“ („Stub porodice", 18S8. god.). Daudet je gkroz realista, aii pri tome uniijc da da svome predmetu i prijatnu » privla ttili stranu. S toga ga često uporedjuju sa | kensorn. Ah Daudet u veliko nadmaši.^ ovog engleskog romansijera umjetničkim oblL kom i jeđinslveno lijepim jez.kom gvojih djcla. Daudet je pisao i nekjolifco biograf»kih djela: „Souvenirs d’un hornme de ieltrcs“ („Uspomene jednog književnika'*), „Trente ans de Paris“ („30 godina pariskog životai“) i „Notes sur la vio *. Kao pozorišni pisac on je dramatisao veJiki broj svojili komada, a napisao je i eamostalne drame ,,La lutte pour la vie“ („Borba za živoi“), „L'ob^acle' 1 (,,Sn:etnja“), ,^r‘Arlesieniie'‘ („Arlezijanka ', đavano i u Beogralu) i dr. Pomenuti gtariji brat Daudetov, Ernest Daudet, naix>čito se istakao fcax> istorijski pisac; supruga Alfonza Daudeta, JuLija (rodjeca* AIlard) takodje se g uspjehom bavila književnošću. Njegov sin Lćon Daudet napisao je nekoliko uspjeiih romana, a eada živi u Parisu kao saradnik konzervativnih b'sfova i fveži kao volikj protivTiik ropublikanaca. — 16. decernbra 1911. god. atigao jo poznali norveški po. larni i8pitivač Amundsen na južni ptožer iiaše zernlje. Prilozl za JViateriiisko Udružcnj«. Kao poklon za Božić sirotoj djeci u Materinskom Udruženju daii su gg. Rajić & Virković, Knez Mihajlova ulica br. 31, sandučić pun Igračaka, (3. Josef Fried, dpelar, pokionio je par clpela za djecu. U bne sirote djece najljepše zaiivaljuje barunlca Ida Lang. Poniažhe beogradsku slrotiniu starlni odijelom I obtićotu. Sirotlnjsko odjelenje opštine grada Beograda ovim putem obraća se molbom imućnijem stanovništvu grada Beograda da ga pomogne starhn odijelom i obnćom, kojo b! se razdalo siromašnim gradjanlma u Beogradu. Dobrovoijni prilog. Društvo Crvenoga Krsta u c. I k. V.O.O./S. sa najvećom zahvalnošću pTimiio je od gdje Jele D J i d 1 ćke 40 kruga za siromašne, na Ime njene slave. Dar beogradsko] sirotinli. Gospodja Persa K. V u k a d i m ov l ć a položila je kod uredništva našeg llsta 50 K u lme trogodišnjeg pomena svoje mile majko, a kao dar za beogradsku sirotinju. Gostovaujo članova bečke pnčke opcre. Raapored današnjeg gostovauja Članova bečko pučke opero sastavijen je ovako: 1. C. M. pl. Weber: Ouverlura oper» „Streljac vilonjak", dirigent: Wilhelm Griimmer. 2. Meyerbeer: Arija iz opero „Afrikanfca", Heinrich Pacher. 3. Joh&nn Strauss: ,,Fruhlingsstimmen“, valčik L. Arditte: „Nur Geduld“, vadčik Adela Baum. 4. Vesela predavanja na gl&soriru, Dr. Benno Wiinsch. 6. Pjesme, pjeva Gizella Marion. 6. Pjosme, pjeva iiesl Kuri. 7. Franjo pl. Suppć-o: Ouveriura operi „Laka kava!erija“, dlrigent: Wilhelm GrOinmer. a „Der Natureangeri 1 , glnzhenn (gre u jodnom činu. glazba od

Edmunda Ejslera. Sudjeluju: gg. Hefm' rufh Pacher, Franz Mamau, Fe.ix Stark,' Dr. Benno WQn«ch, gdja Baumj, l' gdjic«, Kurt : Semlitsch. \ Početak urijek U 6.30 sati uvečo. 1 60«/o ćiatog prihođa namijenjen je u ko. riat ratne skrbi. Ulaznioe po K 6.20, 620, 4.20, 8.50, 3.— i 8.— mogu se u pret' E i dobiti u knjižari ,,Jugoi»iok“ (at) na Terazijama (Hotel Moskva)V će važe kao propusnice. Za vri» jemo odmora „huffet". Našim čKaocima! U našcm je listu višo puta javljeuo publici, da svi oglasi u ..Beogradskin* Novinaina* 4 , kao 1 sva pisma I molbc. koje se šalju preko nekog posrednlka na razna nadleštva U1 korporadje izvan zaposjedmitlh dUelova Srblle, moraiii biti Iskljućlvo upravljena i poslana na g. Jovana Premovlća u ŽeuevL Sva pisma. izuzev privatnu korespondenciju Izmediu ■ rodnika i prijateija. koja se kalju Uircktno na razne korporacije, Ui se njima traži posrestvo drugih stranih Uca, nemaju ulkakvog izgleda, da dodju do svog clija. Svaki onaj dakle, ko ne ćc postupati prema ovom uputstvu, baca u ludo svoj novac 1 troši dragocjeno vrijeme. Uredništvo „Beogradskih Novlna“. Dobrotvoma dUetautska predstava. Ova pređstava, za koju smo već javill, a koja je odredjeua za konac de^ cembra, održaće se u sali mjesne etap-’ ne menaže (Kashia — Terazije, 25). Detaljan raspored većeri, kao I cljeno uiaznica, donećemo docnije. Interes je za tu pređstavu ti pnbllci ogroman. - ’ Božićni darovl it c. I k. rezervnoj bolnici II. ,,Bruo“. Osim već primljenili priloga bilje^ žlmo još ove: od gospodje natporučni-* kovice Llne Olass 3000 cigareta I skup« ijen iznos od K 190.50, zatim skupijena suma od K 214, koju je predala sestra Erna Weiss Iz Brna. Od srca hvala! No prima posjetu o sv. Nikoli. Gospodja Zivka ivanovlć sa stanom u Mišarskoj niici broj 4, neće primati posjete o svojoj slavi sv, Nikoli. Javna prođaj;>. Sutra prije pođne u 9 satf, po odltri cf starateljskog suda iziožiće se javnoj prodaji zaostavština poč. Lenke M 1 a n o v I ć, u njenom stanu u ulicf Skenđerbegovoj broj 11, na koju se pozivaju kupci. Pri plaćanju poreza treba Imati krtip« nog novca, Radi što boljeg 1 bržeg rada pr{ ispiati poreze na blagajni poreskog odjelenja, skreće se pažnja gradjanstyu, da je potrebuo imati pri isplat! ufcr se k r n p n i j 1 novac, a nikako sitan. Ovlm Će se 1 samo gradjanstvq pri uplati iste manje zađržavati. Izgubljeua ručna torbica. Juče fczlutra lzgubljena je u ulic| Kopaoničkoj ili Kralja Aieksandra llj na Terazijama ugasita ručna torblca, 1 postavljena ljubičastom sviiom. U tor* blci su se nalaziie isprave i 12 krunaj novca. Pošteni nalazač se umoljava,' da uz nagradu preda torbicu u nr-edništvu ovoga lista. Duevna tcmpcratura u Beogradu. 15. deceinbra: maksimum u sjenl 6.4 (prema predjašnjein danu toplije za 5.0 stepeni), na suncu 11.2 (toplije za 8.2); minimum —0.3 (hladnije za 0.3)] Teniperatura zemljine površine 4.1 (to<! plije za 2.—) po Čelsijn. Vrljente na Baikanu. 15. decembra izjutra: sjeverO-za) pađ područja 1 obala Crnog mora veJ dro. Inače u početku pokriveno, kas« nlje na istoku, u Bugarskoj u istočnoj Rumunjskoj vedrije, magla, naročito na donjem Dunavti.

Pozorlšna dvorana mjesne etapne metiažc TERAZIJE 25. Danas, 16. decembra, u 8-30 satl uvete posljednje gostovanje flanova 8EĆKE PUČKE OPERE Gospodja Mainau, Heinrlch Pocher, Ađetc Baum, Llesi Kurt I t d. Ulaznlcc po K 520, 420, 350, 3 — I 2mogu t»e dobitl u dnevnoj blagajni mjesne etapne mcnaie.

.u^m.-^MATTON1I ev GIESSHUBLER ĆISTA PRIROONA ALKAUČNA SgELJCju fleiorich Hottoni đ. d Beč I Karisbad. Glavno skladište za Srbiju: U vojnont prometu stojeća LJekarna Protlć, BeOv grad, Kraljn Milana ullca 87.