Београдске новине

Strana 2.

Petak

BEOGRADSKE NOVINE

28. decembra 1917.

Bro| 356.

cu u njihovu bjeganju po ovoj užasnoj hladnoći. Osim topničke djelatnosti, borbena djelatnost se ograničava samo na mjesne sukobe zbog pojedinih položaja i zbog popravki na položajima. Prema saglasnim izvještajima taiijanski gubici su u tim borbama, zbog tačnih pogodaka savezničke topoivske ; vatre i krvavih napada, v r I o z n a tni. Taiijansko tvrdjenje, koje se od početka borbe na položaju često pouavlja, da je napredovanje saveznika zadržano, da se austro-ugarske čete bezuspješno troše u krvavim napadima, prema tome je samo mršava utjelia. Ono jedino još odgovara običaju sporazumnih sila, koje prirodui završetak uspješne ofenzive, poštose postigiie odredjeni cilj, predstavljaju kao i žalosni neuspjclu Produženjem rata Talijani su jedino postigli strahovito pustošenje vlastite oblasti, dokle neprekidno zagrožavanjc, koje se nalazi u položajiina savcznika izmedju Drente i Piave, ostaje nepromijenjeno, tc u svako se dobamože ponoviti na Piavi katastrofa, kojaih jesnašlanaSoči.

Pooštreni podmornički rat. Potapljauja u Sredozemnom moru. Kb. Bcrlin, 27. dceembra. Wolffov tired javlja: U Sredozem'. nom mora ruiSe stt podmomic© opet nal>ale i uništilc mnoge parne brodove i jje&riiice. Ukupna zapremina tih polopijenih brodova iznosi najmanje 38.000 :tona. Medju njirna nalazi ee naoruža*ii engleski parni biwl „Banvick Law“' [{4680 tona), đaljo jedan veliki brod za Jirenos pelroleja, koji je potopljen usrijed jako pratnje kao t jedan naoru/.ani grčki pami brod. Na jednoj od potopljejnih jedrilica naJazio se tovar od 700 lona fosfaia za Italiiu. Nova potapljanja. Kb. Berlin, 27. decembra. \Voiifov ured javlja: U zabranjenom pc-morskom pojasu oko Engleske, opet je potopljena 21.000 t o n a. Od potopljenih brodova uništena su 4 ipama broda u Sjevemom moru; od ovih posljednjih tri broda potpimo natovarena potopljena su na putu u Englesku usrijed dobro opremljenih naoružanih transporta. Od njih su dva broda sama naoružana i engleske naTodtiosti, drugi jedan potopijen brod piovio je pod engleskoin ratnom zasta,vom, pa ga prema tome vaija smatrati engieskim poinoćnim ratnim brodom. Načeiuik admiralskog stožera 1 mornarico.

Amerika u ratu. Američanl dovlačc šećer Iz Japana. Kb. London, 27. decembra. ; Listovi donose brzojav iz Washing- j tona, prema kome je komesar za životne namirnice, Hoover, izjavio, da će se američka zaliha šećera za 1918. god., u količini oko 4 milijuna tona, morati đopuniti iz žetve u Japanti. Najnovije brzojavne vijesti. Novi švnjcarski posianik u Parisu. Kb. Bern, 27. decembra. Savczno vijećc imenovalo jc poslanikom u Parisu u privremenoj misiji, pukovnika M e r c i e r a, stališnog savjetnika za Kanton Olarus. Svoju novu dužnost nastupiće cd novc godine. Novi prvi pomorski lord. Kb. London, 27. deceoib’ra. Slnžbeno javljajn: Podadmiral #ir (Rosslyn Wemyss postuvljeu jc na mjesto sir John Jellicoe-a za pr\og jpomorskog lorda. Kralj je Jellicoe-a n priznanju njegovih zasinga pcstivfo za člana gornjeg doma. Australija protiv opšte vojne obaveze. Kb. Amsterdam, 26. decembra. Reuter javlja iz Melbourna: Kod glasanja za vojnu obavezu u Australiji, odbijena je osnova sa 937.000 protiv 792.000 glasova. Afera Caillaux. Pisanje francuske štampe. (Naročiti brzojav „Beogradskih Noviua") Ženeva, 26. decembra. Čak i ona ratna štampa, što je neprijateljski raspoložena prema Caillauxu priznaje utisak, da Ca)llaux nije izišao iz komore kao pobijedjen. Hervć piše: Cail!auxov govor učtnio je na komoru veliki utisak. Čak i njegovi protivnici možda su posumnjali u njegovu krivicu, »Journal du Peuple“ kaže: Klevetuici sjede sada na optuženićkoj klupi. i Caillaux trijumfujc, Posiije jučerašnje sjed| nice prelazi Caiiiauxova ličnost u pozadinu, | Počinje nova Caillauxova afera, gdje će opi tuživači postati optuženicima. „Lanteme“ piše: Kako je to bilo mcgučc, da takav čovjek bude tri godine isključen od vlade. „Radical“ piše: Calllauxov govor stoji na intelektualnoj visini, koja je na komoru uč nila nesumnjivo veliki utisak. Njegov govor bio jc govor čovjeka, koji je signran u svojoj stvari, a ne govor optuženiks.

Grad i okolica. kalendar, D a n a s Je petak 28. dccembia, po starom 15. dcccmbra. — Rimoltatolici: Miadenci mm.; pravoslavni: Muč. Elevterije I Pavle. Casnlčka i činovnlčka kasina otvorena je do 12 sati u noći. Cik. vojnički dom: Citaonica, soba za plsanjc i igranjc, kantlna. Otvoreno od 7 sati izjutra do 9 sati nveče. Siobodan pristupsvakome vojniku. Beogradski orienm (u zlmskom pozorištu, prije Boulevard): Poietak prcd»tave u 7 30 sati uveće. Klnemaiograii: Vojni kinouKralja Milana ulici 56 (Koioseum): L) 3, 4--i5 i u 6 sati posiije podne predstave za gradjan»tvo. — C. t kr. gradjanski kino na Terazijama br. 27 (Parisj: U 6 sati uvečc predstava za gradjanstvo. Noćna služba u Ij ekarnama : U sedmici od 23. do ukljućivo 28. decembfa obavljaće noćnu službu u bcogradu ove Jjenatnc: 1. tejon: D e 11 n i, Kneza Mihajla uiica br. 1; IL rejon: V i k t o r o v i ć, Terazije br. 28; 11!. rejon: Prendić, Kralja Alekshndra ul. broj 64. Botanićka oasia.Otvorena utorkom, četvrtkom, nedjeljom i praznicima. Posjct boiesnika u bointcama: U bolnici .Brćko": od 2—-4 sata posiijc pođne. U bolnlci »Brttiui 14 : od 9'30—12 saii prije podnc 1 od 2—1 sata poslije podne. — U c. i k. gradjanskoj bolnici: u utorak, čctvrtak i nedjelju od 1—3 posllje podne. Kužna bolnica: i’osjeta nlje dozvoijena. ObavijeStenja o bolesmcima dnevno od II do 12 sati ptije podne naulazu u baStu bolnicke zgrade sa stranc Vidinsae ulice. Vojno parno toplo kupatiio uCarDušanovojulicL— 1. Kupatilou kadama: a) Za vojne osobe otvoreno radnim danima od 7 satl prije podne do 5 sati poslije podne, a nedjel/om l praznicima od 7 sati prije pođncdo 12 1 / sati u podne. — b) Za gradjanstvo radnim danima od 9 sati ptije podnc do 5 satl poslije podnc, a nedjeljom i praznicima od 9 sati prije podnc do 12 1 j 2 sati u podne, —-2. Parnokupatilo za ćasnlk© 1 njima ravne činovnike otvoreno Jc utorkom, srijedom, petkom i subotom od 7 sati prije podne do 5 sati poslijc podne' a nedjcljom i praznicima od 7 sati ptije podnc do 12'/j sati u podnc. — Z a g t adjanc muAkogpola otvorcno je parno kupatilo jKincdjeJjkoRi 1 čctvrtkom (ako u tc danc nc pada kakav praznik) ođ i) sati

prijc podne do S sati posllie podne. — Casnlclma i njlma n>>- dnovnlclma stoje na volju da se - 1112 « parnim kupatilom i u dane odredjene za gradjanstvo (ponedjeljkom 1 četvrtkom). Blagajna tc zatvara radnlm danimn u 12'/ 3 satl, a nedjcljom I praznicima u 12 sati u'podne. Dobrotvorna diletaittska prcdstava. Zbog taredbe 0 ograničenju osvjetlenja počeće dobrotvorna diletantska predstava u korist beogradske siroihtje. koja se daje u nedjelju 3f. (17.) deoembra, — umjesto u 8.30, 11 6.30 sati ttveće. Veliki prilog za sirotinju. Oospodin Toša Mihajlović, trgovac ovdaŠnji poslao je opštini grada Beograda u irne firme Rađovanović i Mihajlović jednu hiljadu kruna za sirotinju beogradsku. Prcđsjednik opštine ima čast ovim da gosipodinu Miitajloviću i njegovom drugu toplo zablagodari na lijepoj I humanoj pažnji prcma sirotnom stanovništvtt Bcograda. Raniji počctak Časnićkih predstava 11 c. i k. vojnora kinematografn. Pošto od sad u 10 sati u veče prestaje eiektrično osvjetljenjc, to će od sad časničke predstave u c. i k. vojnom kinematografu počinjati već 11 8 sati u veče. Istorijski kaieudar. Na dauašnji dan, 28. d c ć c 111 b r a 1706. godine iimro je u Rotterdamu francttski fiiozof Pierre Baylc. Rodjcn je 18. novembra 1674. godine tt Cortatu. 1681. godine postao jc profesor 11 a univerzitetu u Rottcrdtainu, koje jc mjcsto izgubio 1693. godino zbog svojih slobodno-mislrlaćkili nazora. Najgiavnijc mu je djelo ,,D i c t i 0 nn a i r e h i s t 0 r i q u e e t c r i t i q u c“ („Istorijski i kritički riječntk“, izašao 1696. godhic). — 28. decembra 1812. godiite rodjen je u Berlimt muzičar J uI i 11 s R i e t z. Ođ 1847. do 1854. godšnc bki je kapelnik leipziškog poz-orišta, 1860. godinc poslao je dvorski kapelnik II Drezdi, a 1876. godine gfovni direktor muzike u istom mjestu. Umro je 1877. godine. — 28- decembra 1835. godine rodjen je u E d i n b u r g h u engieski geolog i arheolog A r c h i b a 1 d G e i k i e. 1870. gođine postao je profesor na univerzitetu u svomc rodnom mjestu, a 1881. godine pozvat je za upravnika geološkogmuzeja 11 Londou. I njegov brat James Geikie (rodjen 1839. god., od 1882. god. profesor na edinburškom univerzitetn) znamcnit je geolog. — 28. decembra 1859. godlne umro je znameniti engleski istoričar, kritičar i državpik Macaulay, punim irnenom Thomas Babington lord Macaulay of Rot(iiey. Rodjen je 25. oktobra 1800. godine u Rothley Temple-u. Od 1839. do 1841. godine bio je vojni miuistar, a 1857. godinc postao je član gornjeg doma. Umro je tt Kensingtonu. Glavno mu je djelo ,,H i s 1 0 r y 0 f England from the accession of James II" („Istorija Engleske od stupanja na prijesto Jakova II.“) zatim valja pomenutl djelo ,,Cr i t i c a 1 a n d h i s 1 0 r i c a 1 e s s a y s“ („Kritički i istorijski eseji“). — 28. decembra 1864. godinc rodjen jc u H 0 n f 1 euru poznati francuski pjesnik Henri de Regn i c r. — 28. dcceinbra 1908. godine desio se u južnoj Italiji, — u Kalabriji i na ostrvu Siciliji, — stnašni zcmljotres, koji je izazvao strahovitu pitstoš i koji je iziskao msioge ljmlskie Žrtve. Mnogo je postradao siciiijanski grad M e s s i n a, a skoro je uništen grad R e g g i 0 u Kalabriji.

Marijan Matijevlć u Lazarevcu. Breojavljaju nam iz Lazarevca: Ovdje je održao predstavu poznati atleta i hrvač omiljeni Marijan Matijević, „Junak iz Like“. Ma da je luspjeh Marijanovo prodstavo bio siguran, oua ie ipak ispa’a još i preko očekivanja. Dvorana je biia prepnna najbo’.j® publike, koja je s ushićonjem pratila Marijanov rad r koja nij'e mogla da se nadivi nevjerovatnoj snazi njegovih ičcličnih mišica. Iz Lazarevca je Marijan otišao za Valjevo, srda'no ispraćen od ovdašnjeg g’-adjmstva, koje je ispunilo jednodušnu želju, da ,,Junaka iz Liko“ što prije opet vidi u svojoj sredini. Tražc se: Radi primanja novca da 6C jave: I. ■g-đjici Leposavi A. Marinković, Ba!kanska 22: Zorka Božić, nastavn. više ženske škole; Radmilo Cukovac, sud. činov.; Nadežda Cirkovtć, Čin. monopo a; g-dja Katica Filipa Radomiroy:ća, kapo tana; g-dja Anka Simo Barjaklarevića, kapetana i porodica Bogoljului Ivkovića, poručnika. II. g. Miši Nikoliću, načelniku željeznićko dirckcije, Kralj Miljtlna ul. 36: Uava Pejović, vozovodja drz. željeznica. Poginuo koraitski vodja Kosta Vojnović. 23. dccembra u 4 sata pos'ije p'đn© poginuo jo u norbi sa jednim buguvkim krstarećim odjolenjem na sjeveroz.-ip3dnoj granici kuršuml jskcg sreza poznati komitski vodja Kosta Vojnović. Ovom jo prilikom uništen i oslatak n,egove čete, koja je već velikim d jclom bila i zginula u neprestaniin borb"ma sa potjcrama. U ovoj posljednjoj borbi poetigle su bugarske trupe potpun uspjeh. I neprijatelj mora odati priznanje pok. Kosli Vojnoviću, koji se svakom prilikom pokazao kao hrabar i vješt protivnik i koji jo evo sada poginuo. Pošio mu je za rukotn, da od svojih ljudi napravi odlične borce, r, — što narojčito valja istaći s obzi:om na često vrlo ermmjive elemente, iz kojih je skupljao svoje čele, — (da ili do izvjasnog stepena disciplinuje. Ma da su njegovi ljudi izvršili mnoga ubijstva i druga zvjerBtva i nasilja, on se ijčno uvijek trudio, da vodi pristojnu i vitešku borbu, što ovom prilikom valja naroćlto istaći. Karte za meso za jauuar. Kartc za meso za nijcsee j a n u a r iđuće godine izradjene su i taksenoporesko odjelenje opštine grada Beograda razdalo ih je svima kotarevlma opštine grada Beograda. Reo-ni stt od juče otpočeli izdavanje istih, i karte za meso mogu se priiniti istoga dana, 'kađa se primaju i knrte za brašno za idući mjesec. Izdavanje karti za brašuo za mjesec januar. Kotarevi opštine grada Beograđa otpočeli su od 26. ovog mjeseca izdavanje karti za brašno za mjesec Januar iduće godine. lzđavanje se vrši po ulicama, to jest svtakoga dana samo izvjesne ulice tnogu dobiti istoga dana potrošačkc listove, drugoga dana druge ulice i tako dalje. Danas. 28. decembra moćiće dobiti hljebne kartc gradjanstvo iz ovih ulica; I. k 0 t ar: Iz ulica: Mačvanske, Prištinske, Orlovske, Zlatiborskc, .Vodovodne i Cuburske. II. kotar: Iz nlica: Kočine, Mileševske f Trnske.

•se donestt u kadionici vatre; domaćin uzme svijeću i tamjan s kolača, prckrsU se i poljubi svijećtt, potom sc okrem gosiima i reknc: „Prostite i blagoslovitc, da sc jHrmolimo Bogu i svomc svccu!" Gosti 11 a to odgovaraju: „Bog i Hristos". Tako to domaćin rekne tri jnita, onda zapali svijeću 11 a onoj vatri u kadionici i rnetnc je na kolač. Tada svi gosti poskidajtt kapc i ustanu na ttogc. Domaćin mctnc tamjana u kadionicu, pa ouda okadi prvo »vijćću, zalitn goste niz sofru, govoreći: ,,Da sc pomolhno GosjkkIu Bogu! Pomozl, razgovori i obraduj, molim ti se!“ Gosti se poklone, prekrste i ponavljitju doinaćinovu molitvu. Domačin poslije ovoga stane u vrh sofrc, uzme čašu s vinom u ruku i reknc: „Zapovjedajtc svi rcdoin da pijemo Čašu vina u slavu i zakon!" Oosti odgovaraju: ,,U dobri čas". Domaćin produži, s čašotn u ruci: „Gdjc se slava slavila, tu I pomagala, naslavila rod i berićet, život i zdravlje, slogu i pravdu" i još koliko umije Uepšc, pa onda nazdravi jednome od gostiju, ovaj drugomc, i tako se svi obrede čašom vina. Za to vrijeme domača ženska čeUad pjeva: „Pomogla mu slava božja i sam Gosr>od BogF* Kad sc svc ovo svrši kolačar uzmc kolač i presiječe ga u nakrst. Za oviin uzine češu, koja je bila na kolaču, prclije kolač 11 a Četiri miesta. govoreći: „Va imc Oca, amin; i Sina, amin i sv. Duha, amin"; 1 povrati vino s - kolača u čašu, koliko može da se slijc. Sad pristupi 1 domaćin; njih d.vojica uzmu koiač objeručke, a ostali gosti, koliko mogu da dohvate, jednom rukom, pa ga tako okreću, govoreći; „Gospodi pomilujl" Kad jedan put okrenu kolač u naokolo. onda aa ju

rukama podižu i govore: „Veličaj Gospode dom i domačina!" Tako xeknu tri put, pa ga onda još dva put okrenu kao i prvi put. Pošto Utko triput okrcnu, osUdi gosti puste koiač a kJiomaćiri i kolačar preiomc ga, fcomado uz drtigi sastave i tri put ga na izmjcnice poljube, govoreći: „Oiac, » Sin i sv. Duli“ pa se otula i oni poljubo, govoreći: „Hristoa po sredi nas!“ Ovim jo sijočenjo kolača svršeno. Saa nastaju zdravloo. Prvu zdravicu napijo dontaćin svima gostima, pa onđa pajstariji od gostiju napijc vx zdravljo domaćina. Oalalim zdravlcama uema utvrđjcnog reda. Svaka zdravica se pije ea dvijo čašc, jedna za starijo, a druga za mladje. Tako 80 , ukrutko opfsano, pvoslavIja krsno ime u jagodinškom okrugu, za razliku od onog žlo gore navodosmo, a vjerovalno a kakvom mn’om razlikom i u ostalim krajevima Srbijo. Pomenuli smo, da i u gradovima svi 8z reda slavc krsno imc, ali se običaji slavo u gradovima savršeno razlikuju od onib u selirrsi, u ioarodu. U gradovima c<u ono vclikc gozbc o krsnom imcnu skoro 8a 8vim izašlo iz običaja. I u gradovR ma 80 o slavi krsnog imona vršc onc važne dužnosti, kojo čine i u selima, pali 80 svijeća, spremi sc kolač, koljivo itd., aii nema zvanica, dočekuju sc prijatelji, rodjaci t poznanici, koji po svojoj volj* dodju. Većinotn se kolač i koljivo u gradovitna nosi u crkvi, gdjo sveštenik dosta na brzu ruku presiječe kolač sa onim koji ga donese i prelijc koljivo vinom, i mućn ji domaĆ ni pozovu svoga svešienika te im on kod kućc u prieuslvu evih članova porodic© jzvrši taj obićaj. Gosti, koji dolaz© na slavu, a on» Doćinju dolaziti đoeta rano nrijo

podne, služo se prvo koljivom, pa zatim islatkim, rakijom ili vinom, a uz to kakvim mezetom, na poslijetku đolazi kava, i s tim so čast završava. Poslužoni gosti odtnab iđu, da ustupe mjesto drugima, jer, naročiito u vcooj domać.uskoj, poznatijoj i ugledn’joj kući, dolazaic gostiju trajo neprekidno cijelog đona do kasno u vcčo. Doma'in, domaćiea, i svi ukućani izdržavaju tog dana priličan tcret, ali talco isto i gosti, fcoji irnaju da posjot© dosotin.ni i viiur domova. U Srbiji, uglodajući se na Srbe, krsrto irne slave i sami Vlasi. Bijeg iz Sao Pauia. Piše M. L. Prcd stanicom ,,E s t u c a o d a L u z“ u Sao Patilii, države Sao Paulo u Braziliji, guralo se pred odl.uskom vozia u Santos mnoštvo putnlka sa gomilom prtljagc, žena l djcce. Dajtomice &e očekivaio navještanje rata cvropskih vclesHa, pa i mcdju innogobrojnim taliJanskim stanovništvom u Sao Paulo vladala je uzrujanost i ogorčenjc protiv au.strUskim i njeniačkim pripadmcima, proti kojima su talijanski i francuski agcnti putem novina, ua pozoristiina i varietejima šijrili neprijateljsko raspcdoženjc i mržnju. Sad u trećoj godini svjetskog pata, zapiUenila je brazilijanska vlada sav imctak nKmačkih 1 austro-ugarskili podanika a I nmogobrojnc parobrode srcdišnjih velesila u luci Guanabara u Rio de Janeiru i u Santosu. U luci Santosa usidrio se parobrod „Alice" društva Austro-Amerikane. Brzojavna vijest zastupnika tog društva iz Rio de Janeira tražila je, da se Dutnici požnre I ioš isti dan ukrcaju

n S.'intosu, jer ćc rat naći putnike usrijcd oceana. Stanica Sao Patila „Estacao đa Luz" najljepša u cijeloj Braziliji, pa i cUela žeijeznica iz Sao Paula u Santos naliči ponjcšto svojim viaduktima, prorovima 1 svojhn u teh.ničkom pogiedu uzorno gradjetilm prttgama željeznici na Scmeringu kraj Beča. Englesko žcUezničko društvo Sao Paulo Railway ttložilo jc tt tu prugu, na kojoj se obavlja ogromni dovoz brazilijanske kave. sUan kapital. Sve je tn u najboijetn rcdu. spretno i boga/to udešeno. Nad zgradotn stanice diže se toranj od kojih 60 inetara visine sa ogromnim satotn, koji se vidi po cijelome gradu danju i noću. Voz u Santos odlazi pet puta na dan. DuUina željezničk© pruge iztteša 79 kilometara, a vožnja trajc dva sata i čctrdeset mlnuta. Tačr» u dva sata i čctrdcset i pct minuta osta/vio je na§ voz Sao Paulo. Predgradja Braz, Mooca, Ypiranga ležc na podnožju brijegova. na kojima se vidjaju posljcdnji tnagovi gornjeg grada Sao Paula. Taj velegrad, koji broji v1še od pol mrlijuna stanovnika ne pruža baš impozantan ili lijep izgkd iz daljine. DoUni grad leži na vlažnim I močvarnim obalama rljcke Tietć, gdjc se sunčaju više puta i sred ulica aligatori. Fantastična Mangrove drveća sa fobirintom golog korjena strši po metar I više puta po dva metra iz kaljužne rUečne vode. To korijenje ima rekbi izgled kostura. Pokraj rijeke dižu se humci mravinjaka od dva do tri metra visine. Ti humfi su tvrdi kao kamen, a pojavUuju se često i sred krasnih nasada banana, paoma i plantaža kave. Ima takvih humaka. koji se dižu Ispod ko-

III. kotar: Iz ulica: Braće Nedićav dmnaziske, Makenzijeve I Dvorske. IV. kotar: Iz ulica: Miloša Vedikog. V. kotar: ' Iz ulica: Staro Crkvene I Nemianjine. VI. kotar: , Iz ulica: Kneginje Ljubice, Kapetan Mišine, Višnjićeve i Knez Mihailove. VII. kotar: Iz ulica: Cara Uroša, Despofz Gjurgja, Kapetan Mišine. VIII. k 0 1 a r: Iz ulica: Mletačke. Pozorišne i Radeničke. IX. ko t a r: Iz ulica: Vidine, Močvarae i Bistričke. X. k 0 t ar: Iz ulica: Kolarčeve. Kopitarevc, Gradine, Kosovske i Kralja Aiek-i sandra. XI. kotar: Iz ulice: Ratarske. XII. k 0 t a r: Iz ulica: Cclopečke, Hadži Mustar fe i Bndimske. XIII. kotar: Iz uiica: Singjelićeve, Pocerske, Hadži Ritvimov'C i Gružanske. XIV. kotar: Iz ulica: Sunnatovačke, Čubursire i Braničevske. XV. k 0 t a r: Iz ulica: Baštenske, SenjaČke J Velikog Miloša. Na Čukarici: Iz ulica: Kncz MihaJIov Venac I Careve. Godišnjak vojničkog fonda za udovicg l siročad. Godišnjak za 1918. vojničkog roflda za udovice i siročad, sa faksimilima njihovih Veličanstava i nekolikt; članova previšnje carske kuće, kao t proslavljenih vojskovodja, dalje sa književnim prilozima, može se đobiti u Beogradskoj Ekspozituri c. kr. vojnič-' kog fonda za uđovice i siročad. Cijens mu jc K 5.—. Ponndc za osiguranje ratnog zajma u hrvatskom jeziku kao i prospekti, mogu se dobiti u Beogradsko.i ekšjrozituri Vojnog fonda za ttdovice i siročad, Terazije, br. 4. Otvaranje pruge Gornji Milanovac Čačak. Juče je o-tvorena pruga izmeujii Gontjeg Milauovca i Cačka. Polazak iz Gor. MLlanovca u 8 i pol sati ujutru, dolazak u Čačak u 10,31 sati. Polazak iz ČaČka u 6,05 u veče, dolazak u Gornji Milanovac u 7,56 u veče. Dnevna tcuiperatura u Beogradu. 27. decembra: maksimum u sijenci —3.8 (prerna jučerašnjem hladnije’ za 4.1), 11 a suncu —2.2, (hladnije za 3.2). Temperatura zemUine površine —1.2 (—.—), minimum —5.2 (toplije za 0.8) stepena Celsijevih. Orfeuraske predstave počinju sat ranije, t' Zbog ograničenja eiektričnog osvjeU ijenja večernje predstave u „Beograd* skom Orfeumu“ od sađa počinju u 7'30 sati ti mjesto, kao do sada u 8'30, tako da će se one od sada svršavati najdov* nije u 9*45 (četvrt do deset) sati.

rijenja paoma i kuća naseljenika. Ti stt liumci u stanju, da prcvale stablo pa-, oma od 50 metara visine i da razruše kuću, pa i Brazilijanac tvrdi, da su u Braziliji nnjopasnije zvijeri ne jaguarit zmije aligatori ili krokodih’, nego mravci „formigas" 1 koinarci ,,mosquitos“. Po|ltxl na Sao Paulo je dosta mc> lankoliiim, okolica inu je jednolična? bez šuma i bez znatnih brijegova, pcsvuda poljane, zemlja je crvenkaste boje, tako zvana ,,t e r r a r 0 z a“. ' Naš voz pri medjutim brzonom od osamdeset kilometara 11 a sat pokrai malih željezničkih stanica Sao Caet a n 0 , S a 0 B e r n a r d o, P i I a r. Rlbeirao Piret koji leže u mrkom i nizkom šikarju. Kuče u selima vire izmedju nasada orijaških paoma i banana, posvuda strši na rubovima druma tvrdo 1 bodljikavo lišće agava od dva do tr: metra duUine. Kod postaja Riogrande, Campo grande poćimUu \Tletni obronci Serra do Mar i guste šume iz kojih se diže gusta magla. U toj okoiioi imade velik broj njetnačkih kolonija, al i talijanskih nasetjenika ima u selima pokraj željezničke pruge. Iza postaje Campo-grande prolazimo guste šume omorike i jelovine, a brijegovi se dižu s obje strane pruge do hlijadu i hiljadu pet sto metara visine. Slije-’, deća postaja Alto da Serra leži na južnom rubu gorja iz kojeg se otvara najednoć veličanstveni vtdik na silnu pučinu A11 an t i k a i na vrhunac Serra do Mar, koji se spuštaju strmo poput bedema u more. Duboko u nizini na obali mora vidja se grad S a n 1 0 s sa morskim kupatžštem Q u a r u j«.