Београдске новине

Strnna 2.

Subota

BEOGRADSKE NOVINE

Dooadjajl u Rusljl. Položflj u RusUi. Kb. Amiierdfltn. 28. tlecombra. ,,Tlme*“ Javlla Iz Petrograđa: Izmođju boljšcvičkih i ukrajinsklh čcta Jzgkda da je nastupilo izvjesno popuš* itanje. Kako sc čini irn oblm straaama ipostojl želja. da 9« izhjčgnć daijc proiijevanje kfvi. Ositn toga se boljžcviki fladaju, da ćc ukrajlnske čefe Ttioći itpofrtjebitf protlv Kaledjina. i’oložai ii Harbiuu. Kb. Pelrograd. 28. decembra. Petrogradskl brzojavni urcd juv« Jja: Trockij je uputio kapetami LuCkom ti Harbin ovaj brzojav: U odgo* vortt tia vu5 Izvjcštaj. prcma komc stt taniošnje lnjesne vlasti zahtjovalc do* lazak stranih četa, narcdjujem, da odjnah poapsltc svc upravtie organo, koji su potpomogli zvaiiičnc prijedlogc slratiim zastuptiicitna, da se strane čcte upotrljebc n grndti. Vi ćctc ml biti odgovertli zn rcd n Harbimt. Izvljcstitc nie o izvršeniu OVC natecibe. CiĆcrhi I Petrov oslobodjcni, Kb. Amstcrdam, 28. dcccmbra. „Tclcgnd" javlja da ,,Timcs“ lii'.n ovit vijcst iz Pctrogrflda: Amcrlčki po« slanik Izjavljlije, tfa Jc englcskn vladn pustiln u slobodn intenilrmic ruskc po* danike ć i ć e r I n n i P c t r o v a i da 'će im (kll priliku, du sc prvlm adml* ralskim brodom vrnlć tt Kusljit. Eti« 'i^lcska vlađa prema tome ne prtznajc Cfčcriita z:t ntskog poslnnlka. (jkrajinskc vijcsti o pobjcdi. Kb. Amslerdam, 28. deccmbia. Keuter javlja iz PeUograda: Ukrnjinidta rada jflvlja, dat stt Ukrajlnci na trontn zatrzdi glavtic stanove ćctvrtč i ostnc voisko i raZonižali boljšcviekfl odjclenja. Ukrajincl su dalje bcz prolivattja krvl znttzeli glavnl stan sa cijc« iim stožcrotn prve vojske nft južitotti frmitli,

Ukrujinski uspjčs). Kb. Amsterdnm, 28. dcccmbra. Keutei javlja iz Petrograda, da su Ukrajincl posjeli grad Bfajlov 1 da su razoružali 4. gnrdijski pješafiki puk. Geticral Cerbačcv javija, da jo u ime ukrnjinske rcpubliike ptimio u svoje nike zapovjedništvo nad čctnma Jugo« zflpaducg i riiinunjskog frorun. Poviaficnjc stranlii ficta iz llarbiua. Kb. London. 28. decembra. Kcuter javija iz Petrograda; Trockij je naredio ruskom zapovjcdniku u Hftrblnu, da od strnnili mtupnika za« jitjeva da povuku stranc četc iz grmia. Detnoralizacija Kazaka. Kb. Pctrograd, 2b. deccmbra. Petrogrodski brzojaval urcd Jav« Jja: Kuzaci se nalazc u stanju potpunc demoralizacije. Kazaci na frontu se protivc da idu protiv vladiniii čcta. Jedna jc divizija, koja se nalazl kod Aleksamlrova, položila oruŽJc. Njenom primjeru Su slijcdiii mnogl pukovi. Svc lafia vojii« akdja od Kavkuza do Rostov«. Kb. Pctrograd, 28. dccembrti, Petrogradski brzojavni ured JftV* ijtii Pokrct čcttt »ttVjeta narmlniti ko« mesttrn od Kavkaza protiv Rostovn trnjno jc svc Jnči.

! V**-*'*'- - • - V —fc. I ■ ■ JM l r»*»-«.l — - ■ ■ - -■ Oko ponočl utriiu sc svjctlljkc na *«« liadnoj tcrasi, gdjc je sjcdllo društvo tSvajcma, a oko božičnog drvft skupio se Jc nittlen broj Nljcnmcn, Svajcaira, Englcza i prlpadnika Ausiro-ugarskiii. Malo je ko Šta piogovorio, ali svatko je dubokO dirnut mislio nu sv*oj duleki zftvifiaj, na boSićnu radost i sreču svojo miftdosti. Napokon zapjcvft nckt švnjcar prvu božifinti pjesmu: tlha noč, sveta noć... Pol sata posllje osiao jc vrlak „P « o A s 8 u c a r" u dnbokoj tišlni all I vclegrad « nclzmjcrnoj dtiblni iežao je « dnbokom smi... mlr Ijudlma na zemlji... Nad ekvatorom sjajl se « čarobnoj tropskoj noćt mcdjn milljar« Uainu ivijozda „Cruzciro do Siil“ gusti skup tvijozdu u obliku krsta, prozvau ..Krstom južnog ucba“. Na dalckom obzorju nirkog occ* ana, vide se'traci clektričnili reflcktora engieskiii krstaša, koji vrcbaju ua njemačkc i austro-ugarskc parobrcde, da ih hitcem lorpeda potope... Ali na pucini oceana ne«na ni traga brodu, koji W Jurfo u sjcgunm smrt... sveta tc noć ...

Eugleska u ratu. Krfttka n viastitoj zetnlji. Žestoki prljekori protiv v 1 a d e u engleskomdonjćrt) dofflu. (KaroČlti brzojav „Scogratlskiii Kovlna") Kotterdam, 28. đecembra. U đonjcm domu je 18. t. m. izjavio poslanfk P o n s o b y, da u zcmljl v 1 ada nezađovoljstvo i daono trajno rasbe. Stampa Jc većim dijclom vladi poslušna, ona nije više i z >r a z p r a v o g n a r o d n o g m i š1 j c n j a. Uzrok je sadanjem ozbiljnom položaju e n g 1 e s k a d i p 1 o m a c ij a, koja kako Izglcđa g o n 1 E n g 1 e s* k u tt b e z (1 a n. Govornik jc upozm ic na to, du Engleska nije ušla u rat zbog Carigrada t da tcritorijalnl sporaziiml 0 Persij! i obećanja Italiji protivrečo izjavama, da sc Itite prava maliii narodn nc žcll miištavanjc država, Plsmo L ft n s d o w n a je učinilo d u b o k u (I s a k. On (Ponsoby) Izjavljnje, engleska jc vlada odustalu od svojlli prvobltnili ncsebičniii pobuda, zbog kojiii je ušla u rat, pa jc na mjesto ] itjiit, bez odobrenja narmla, u potpuno.) ! skrlvenosU, dajitći itvljek neistfnite 1 varljivc izjavc, stavila nlskc osvetničke požudc, p r 1 j a v u g r a m« zljivost i drskc prolitjeve za imperijnlistieko šircnje, Poslijc oVOga je govorio 13 a 1four, čijj je govor u krntko vcč BftiOpžten. Llberalni posltmik Nend\vood jo rckao, Engleska mora objaviil naj* manju tnjeru svojiii ratnili ciljeva, pa ! pretna tomc a u sporazumu s Wilso■ noin i ostallm savezniclrna sa stegntttim zubima boriti sc, dok sc ratni c i i j e v i n e o s t v n r fc. Llbcralni poslunik Wilson je naglask): Pismo Laasdow«a je s <Wcko većim odobrnvftiijem prim I j e n o u z e m 1 j i, pa 1 ti s a m o j v o j s c i, nego 11 što se to oblfino misli. Unionista lord 13cntik je izjavio, da Se opadanjc ratnog raspoložcnja zasniva na suninj!, da sc bo>rbe ne vode zn višc idea-lc, ncgo da sc kapltalistc incinstrijc i veliki trgovcl dofiepajti po* slije zflkijučenja mirn Izvjesnlh motiopola. Libcral T r e v e 1 i a n je rekao, pismo Lansdovvna Je n narodu našlo vellkogođjckn. Ruitcetuan je Izjavio, ništa ne možc donijetl vcće štetc, ncgo kad sc Francuzima rckne, da jc Englcska tako isto rijcšcna da vodi rat do osvojcnja Elsas-Lotaringlje, kao što je rijej Šetta da sc bori, dok se Nijcmci ne istjerajn iz Belgije^ i sjcvcrne Francuskc. Oba ova ciija ltijesu jednaka, istovjetna. Znafiilo bi, varati Francuze kad bi ili o protivnom uvjeravali. Tako isto bi bilo za sažaljenjc, kad bi sc kod Talijana izazvao utisak, da jc Englcska j voljna da ili pomogne u njihovoj težnji, ! đa sc rnsparča Ansirija, samo da bi oni mogli postlći svojc prctjeranc rntne eiIjeve. Austro-Ugarska. Mhiiaiarstvo za tlruštvcno staiaujč ii Austrlji. Kb. Beč, 28. dcccmbra. „W i o n c r Z e11 nn g“ javlja: Njcgovu Veiifianstvo izvoijc’.o jc izdati ova najviša svojerttfina pisina: Dragl dr. pi. Seidieru! Naiazim sc. pobudjeu, da Mojont odiukom od 7. oktobra 1917. utvrdjeuf djclokrug rnlnlstarstva za dništveno sturanjc proširlm tim, što mu upnCujcm stvari društvcniii bolnifikih blaj giijna. Ujedno imemijcm Moga ministra dr. Viktora ph Matliaju Mojim ministrom za društvcno staranjc. Bcfi, 22. deccmbra, 1917. Knrlo s. r, Seidler s. r.

| Hfll! PODLISTAK. Zajčcva opcra ..Bau Le«ct“. Nodavno jc kr. hrvatffko zcmuljsko kazallštc iznijclo nattovo natificnu openi Ivana pi. Z a j c a ,,B n n L cgct”, kompotiovaun još g. 1872. Kal<o je poznato, Zajc Jc iza Lisinskoga naj* vefii hrvatskl skladatelj starc dobre škole, koja se prislanjala u* savremenu talijansku muzifiku umjctnost. Rodom Rljefianin studirao Jc u Itallji I u Bcfiu. pa jc vcć za mladosti izišao na glas sa svojim Ijitpkltn opcrctama, od kojiii su sc ncke (Kao „Momd na brodu ’) obišle cijcli svijet. Kao dlrigcnt I rnvnatelj Iirvatske opcre sedamdesetilt godina stao jc pisati nz kompozicijc za zbor Jol i mnogc opcrc iz fuvatskc na* rodnc historije, od kojili sc, i Beogradjanhna poznati „Zrinjski" staino odrŽao na rcpertoarn f dan danas. „Ban Legct", vrio omiijcli sujet itt doba hrvatskih ttarodnih kraljeva 10. vijeka, dramatski jc libreto, koji obradjujc svadju stnova kralja Stjcjsann Držislava (969.-995.) i njihovu borbu o prtjestolje; Leget jc ne*akoniti sin, koji šc aspjeSno bori ali podlijcžc ženskoj lukavosti. Starinskoj obradbi ovc opcrc ulio je novog duha Zajcev ufienik prof. Božidar S i r o 1 a, pa se tako Obhovljetta mogla sad prikazivati pred zagrcbafikom pnbltkom. Postigia je vrlo lijep uspjeb.

Dragl dr. pl. Matheja! Imeflujem Vas Mojim minlstrom za đruštveno staranje. Bcfi, 22. decembra, 1917. Kario 8. r. Seidler s. r.

Pooštreni podmornički rat Pomorski rat i englcfika poljoprlvreda. GovorLloyda Georgea. Kb. Bern, 28.' decembra. U konferenclji poljoprivrcdnog ratnog odbora 21. t. m. Lloyd Gcorge jc uputk) poklifi poljoprivrednicima, da u prcdstojcćili sto dana učine ave 8to je moguće rađi povcćanja domaće proizvodnje. Potrcbno jc izmcdju osialog, da sc dva milijtma jutara pretvorc u ziratnu zemlju, koji ćc moći ishranlti tri milijuna Ijitdi. P o v c ć a n j e m d oinaćc proizvodnje znatno čc scpovcćati brodarski prostorzaratncciljeve. Niko, rckao jc mirtlstar prcdsjcdnik, ne misff, da vas uči kako trebu da radiic. Ali vam mi velhtto, (i a j e s a d d o š a o k r i 11fi a n fi a s. To jc ozbiijan fias za zcmlju. Jedino Sto nas spasiti može to Je, da hnafflo dovoijno brodskog prostora za ratni matcrijal. Ima dva puta, graditi novc brodove i Štediti Brodski prostor. OvaJ poslijcdiijl put jc u ritkama poljojwivrcdnika. Zapažena podmornlca na braziianskoj oball. Kb. Lngaivo, 28. doeembra. Kako „Aconcia Stefani" javlja, u blizini braziiijansko obalo jo zapftžcna jcdna neprijaleljsktt podmoraica. Nova potaplfanja. Kb. Berlin, 28. dceemb'nr. Wolffov ured jttvlja: Na Bjovernorn LojiAti i našc podmomico eu ponovo potopilo 18.000 bruto tona. MoJju poiopljonim brodovima e© natnzio jeoan. veliki ptvmi brod o<l najmanjo 6000 lonft, dalje jođnn nov ^engleski parni brod, po izglcdu jedinstven tip, i francuski par.n brod „Notro datne do Rostrcine". Nafielnik admiralskog stožera momarice.

Borbe oko Soiuna, Kb. Mtlano, 28. decembra. „Secolo'* javlja iz Soluna: OeftOral Sarrail je vefi otputovao u Francusku. General G u 11 i a u m e s Je iskaz-ao svoje pouzdanje, da će sc vojničkl potožaj sporazmnnih sila u Mnfiedoniji UfiVTStiti.

Amerika u ratu. Zcljcznice u đriavnhn ruknma. Kb. Wasli!ngton, 28. decembra. Predsjednlk Wilson je objavio, da u petak uzima u svoje ruke npravu svih željeznica Sjeditnjenih Država. Mac Adoo bific iiuvflovan za glavnog cltrektora žcljezntea'. Najnovije brzojavne vijesti. Za oslobodjenjc Mafiedonije. Kl>. Sofija, 28. dccemb'ra. Bugarski brzojavni ured javlja: Prvih ikea mjeseca decembra stanovnlštvo madedonskih građova Lesnn, Ohrida i Stnige je proslavilo mnn fest"C : jama 2. gođinu svog oslobodjenja ispod srpskog jarma. Jnnadma pa'im za slobodu Maccdonija piirodjcni su parastosi. Sarrail žrtva rcakcijonarue osveteMadrid, 28. decembra. Ovdjc sV tako informisani, kao da je S a r r a i 1 znto opozvan, šlo je- osujetio jednu zftvjoni rtjakcionarskog karaktera. Reakcionari, koji su s Clcmcnccanom doSli n.a vlast, vrže sad osvctu. Promet u devizama s Njemafikont. Kl). Carigrad, 28. decembra. Mfnistarstvo finansfje javlja, da fie saobrafioj n dcvizama s Njcmafikom od t. jnnuara biti opct slobodan. Uniro Šetnšudin-paša. Kb. Carigrad, 28. Ueccmbra. Naib tis sultaai (zastupnik sultaj jiov u Tripolitaniji), Semšudiu-paša, tunro jc ovdjc. ! Izašlo! Novo ! Novo! Juraj grof Oršić-Slarvetlćki; ,,Na konju i u rovu“ Cfjeua 2 K. Može se kupiti u knjižari S. B, Cvijanovića Beograd Kne<? Mihajtova ul. broj IQ. Porudžbine sa strane šalju se na gornju knjižaru ili nasamog pisca: Uredništvo „Beogradskih Novinfl“, — Beograd.

29. decembra 1917.

Grad i okolica. Dnflvnl kaiaiMlar. Danas Je subota 29. decembrfl, po stsfom 10. Oeccmbra. — Rlfflokatottd: Toma b m.: pfavostavnl: Prorok AgeJ. Casiiička t tlnovnićks kastna olvoicna Je do 12 uitl u ood. C. I l(. vojnićkl dom: Cltaonlc.i, sob» za ptsanjo I Igranj«, knnltn3. Olvoreno od 7 sati Ujutra do i) sati nvcće. Siobodan pflsttipsvakomc f ojnikc. Bcogradski orfcuin (it ziniskorn pozoiištu, prije Boutevsrd): Poćctak prcdstsve u 7'30 satt nveće. Kinemn.ograli: Vojnl klno u Kratja Mllana ulicl 5b (Koloseum): U 6 sall uveće prcdsiava za vojsfike, a u 8 scti nveće predstava za časnikc. — C. i kr. g radjanski klno na letazijama br. 27 (Parist: U 6 sati ttvećc prcdsiava ?.a gradjanstvo. Noćna stuiba u Ijckarnama . U scđmici od 23. do ukljućivo 28. dcfifiubfd obavljaćc noćnu slttZbtt u beogradu ove Ijekarnc: 1. icioti: Dcllnl, Kneia Mitiajlfl tiiiea br. 1; II. rejon: Vlktorović, lcraztic br. 28; 111. rcjon; Rrendić, Kralja Atcks. ndrs ttl. brcj 84. t'osjei bolc.nlK« u bolntcaina: U botnici ,Brčko“: od2—4 sata posiije podne. U boinlcl „Brlitm'*: oil 9'ikJ—12 sati pri|e podnc f ed 2—4 sata poslijc pođne. — U c. I k. gradjanskoj bolnlc!: u utorak, ćctvrtak I ncdjelju od 1—3 poslijc podne. Kužna boinlt«: l' 06 jcta nljc dozvoIjcna. Obavljeitcnja o bolcsnicima dnevno od 11 do 12 sati prljc podttc naulazu u bastu bolnkkc z K radc sa stranc VldtnSAe ollcc. Vojiiti parno topto Kupatllo u C a r D u a a n o v o j tt 11 c I. — 1. K up a 1 11 o u k a d a m a: a) Za vojnc osobe otvorcno radnlm đanima od 7 satl prije podnc do 6 eati nosiitc podnc, a ncdjcljom i praanlcima od 7 aatl prije podneao 12 1 / sati u podne. — bj 'La gradjanstvo rađnim đanirna oci 9 seti prijc podnc do 5 satl j)oslije pođne, a nedjcijom i prainlđtna od 9 satl prljc podnc do 12*/ a sati u podne. — 2, Parnokttpatllo za ćasnlke i njima ravnc člnovnlke otvoreno je utorkom, srijedom, petkom t subotom od 7 satl prijc podnc do 5 sail posllje podne‘ a nedjeljom i pr&znlcima od 7 satl prije podnc do 12>/ 0 sati tt podne. — l a g r adjanc muškogpota otvoreuo jc porno kupatilo ponedjc.jkom 1 čeivrtKom (ako u tc dnne ne pada itakav praznlk) od 9 sat prijc podnc do 5 satl posllje podnc. — Casniclma t njlma ravnim ćinovnlcima stojc tta voijtt da sc sluic pamim kupatiicm i u danc odredjenc za gradjanslvo (poncdjeljkom I čctvrtkom). Blagajna sc zatvaro radntm dantmn u 12>/ 3 satl, a nedjetjom I praznicima tt 12 sati u podnc. Rfmokatolifika siužba božifa. Ncdjolja (30. dec.) I. U Dvoru: U 8 sati masjarska proj>ovije|l i sv. misa za vojnigtvo. II. U župskoj crkvi: U 8 sali tiha sv. misa. U 10 sati srpsko.hrvals..a prapovijed i pjevana mlsa. U 8 sata posLje podno vefiernja. Ponedjoijak (81. dcc., Silveetrovo). U župskoj c-rkvi u C sa!i posl.jO podne njomafika pro;x>vjjed i Te Dettm. Utorak (1. januar Nova godi110 .) I. U Dvoru: U 8 sati fieska i jtjcmafika propovijed i sv. rrusa za vojništvo. U 8 sati tiha sv. uiisn. II. U župskoj crkvi: U 8 sati tiha sv. misa. U 10 sati srpsko-hrvaiska propovijcd i velika sv. misa. U 8 sata poslije podne vefiernge. OUlibovanie. Srpskom sanitetskoin kapetauu I. kiase dTU. Rađisavu Kataniću izraj zila je vojna glavna gnbeniija za njej govo desetomjcsečno siužbovanjc u svojstvu sreskog lijefinika i pomoćnog lijefinika okružuo bolnice u Gornjcm Milanovcu, ,,p o h v a 1 n o p r i zn a n j c“. f Stoian Ivkovifi, irgovac iz Deogradu, olac Mihajla Iv( kovića, profesora, prernirtuo jo iufier izJutra ti 6 sati i bjfi-o mu sahrana u (neđjelju u 10 saU prijc podne. Stan Dušanova uliea 25. Istorljskl kalemiar. Na današnji đan, 23. decembra 1800. godine rodjcn je u Liverpoolu kao sin nofcog bogatog Ugovea fiuveni engleski državnik \Viliiam Ewart Gla.dBtone. Gladstono je studimo u Oxforđu, prvi put jo izabran za fi!ana parlameiila 1832. godine i to kao krajnji konzorvativ&c. L toku evoje pohtifike karijere, Gladstono se pak u sve većom 8te})cnu okrenuo liberalizmo, da jo pred kraj svoga Sivota vazio fiak i u okvint liberalno airaukc kao krajnji iaaikal. 1881. godiuc postao jo prvi put nilnisLur finansija, a 1835. gocli.no drfiavni podsekrchu 1 ža kolonaje. 1838.—10. godiuo izdao je svoja poznata djcla o odnosu crkvo prema državi. 1841. god.no opot je postao filan vladc, ali istc god.ne dade ostavku, da. bi 1815. godino pofrovo došao na mjeslo 'd ržavncg sekrctara za, kolonije. Poslije izvje-snog prekida, izabrnn jo 1847. goitino opet za filana parlamenta. Gltulstono je 1851. god. vnlreno usttto protiv nefiovjofinilr polRifikib g njenja u napuljskoj kraJjoviui. Isto jc tako tražio poipuou zaštitu vjcrskih manjin& u Engleskoj (katolika j mojsijevaca). 1852. goditrr postao jo miivstar finansija u Abcrdecnovom koalicijonom k bin.tu, a prod kraj krimskog rata (1855. godinc) dao jo ostavku. I’ošto je poipuno bio prisiujuo libcralima, stupio je 1859. godmc u vladu lcrda Palmorstona (o ko» jcmu smo takodjo vefi govorili na ovotn mjestu). 1864. godino zalagao se za proŠironje izhornog prava. 1835. godinc do šao jo sa Russelsom na vladu, ah poslijo poraza ivi izborima l&ki. goJino Jlusselsova. vlada dado ostavku, a na njcno mjcsto dodjc kabinct lorda Der-. by-Disracli . 1868. godin© Gladstouo postado predsjedjtik ministarskog savjcla. Za to vtijcme postigao jo sjajnih nspjeba na polju finansijskc poiitikc. 18 <4. godino dadč oelavku na poloiaj, a 1875. godin« joi i cstavku na prcd.^cdniš.vo u Rbcrnlnoj stranci. f874.—75. goiline tidu-

Brof 856. bio 9© u svoje istorijske stadije, pogla vito o starom jelinskom dobu, truđefii se đa dokažo, da je opsada Troje istorij ska fiinjenica i da je Omir, pjesnik „Ilia<lc“ zbilja živio, a <la „Iliar/a" nije, kao Ito 8© Cesto tvrcU, nnro'ln 1 p : csma koju je narodno predanje prlpisalo Omiru. Kada jc 1882. godlne doSao na vladu, imao je da sc borl sa mnogo teškoća na poiju spoljne politike. Naročitih jada zadafo mu je cgipatsko pftanje. PoSto 1883. godinc izvcde novu Izbornu rcformu dao Je ostavku. Jannara 1885. godinc došao je opet na vladu, pokazujući sve radikalnije tenđencije, ali jc već jula iste gcdine pao preko Lrskog pitanja. Poslijednji put je „velik; starac“ — kako sn ga nazivali njegovi politički prijatelji — došao ua vladti 1892. godhie, u 84. godini života; poslijednja njegova vladavfna bfla je fspunjena velikim borbama za irska samottpravu, koju je Oladstonc energično zastupao i uspio proturiti u donjcirf dojnu, ali koju su lordovi u gomjem doinu odbili. 1894. godine dao je ostavku zbog bolesti, a za predsjednika mi-' nistarskog savjeta dođje lord R o s ebery. 28. februara 1898. godine umro jc Oladstone. Sahranjen je uz najvećc počj.sti o državTiom trošku u westminstcrskoj crkvi, gdie mu Je na osnovu riješenja paflainenta podignut spomenik. Glađstone spada u najuglednije državnikc 19. vljeka, a bio je jedan oc! najboijih govornika, koje pamti engieski parlamenat. 1909. godine svečano je proslavljcna stogodišnjica njegovog rodjenja. — 29. deccmbra 1825. godinc umro je francuski slikar Jacques Louis Davld, osnivać klasičnc škole u savremenom francuskom slikarstvu. Rodjen je 30. avgusta 1748. godinc u Parizu. Još u doba kraljevstva stvorio je nmoga divna djela. u prvom redu sujete Iz initologije i starogrčke i rimske istorije, 1784. godine zaradi mu njcgova divna slika ,,A n d r o m a h a“ izbor za člana fran* cuskc akademije, a poslijc ovoga mu je najćuvenije djelo iz toga doba ,,Zakletva Ho r aci je v aca“. No najJjepšc svoje tvorevine dao je David u doba francuske revoiucije, kojoj se bio s najvećim oduševljenjein pridružio, 1792. godine bude izabran za člana konventa (narodne skupštLne, koja je pored zakonodavne imala i neograničenu Izvršnu vlast). gdje se priključic krajojim jakobincinm, u prvom redu svome ličnom prijatelju R o b e sp i e r r e-u. Njegovoni se uticaju lma zahvallti, što u metežima revolucije nijesu propale mnoge umjctničke ustanove i tvorevine. Kada je konvenat januara 1793. god. sudio zbačenom kralju Lonisu XVI, David Je bio od oniii poslanika, koji su glasali za to, da se kralj osudi na smrt. U čuvenoj siici „Lepeiletierova smrt“ ovekovjećio je David svoga poslaničkog druga Lepelletiera, koji je takodje bio g.asao za kraljevu smrt, a koga je uekoliko sati po tome glasanju u jcdnoj kafani sabljom probo neki rojalisia. Isto je tako . stavio ua platno momenat, gdje Chariotta Corday ubija j&kobinskog prvaka Marata. Kada je 9. tennidora (po republLkanskom kalendaru) 1794. godino (11. godhie republike) uhapšen i osudjcu na srnrt Robespierre uhapšen jc i David, koji sc i sani spasao giijotuie samo zanzlmanjetn svoj h mnogobrojnili prijatelja i poštovalaca u umjetničkim krugovima. Puštcn je po opštem pomilovanju oktobra 1795. godine. U zatvoru je izradio prethodnu skicu za svoju čuvenu slikn „Otmica S a b i n j a n k i". Kada je nastupiio Napoieonovo doba, nekadanji vatreni republikaaiac posvetio je svoju umjct-' nost veličanju moćnoga cara i vojskovođje. Od bezbrojnili njegovih siika. koje predstavljaju pojedine faze Napoleonovog života pominjemo samo ,,P rvi konsur (na konju). „Bonaparta prelaz'i preko Velikog sv. Bernarda". „Krunisanje Napoleonovo“. Kao aluziju na Napoleonovu odbranbenu vojnu 1814. godine u Francuskoj izradio je sliku iz klasične grčke istorije ,,L e o n i d a n a T e r m o p i 1 i m a“. Fto konačnom povratku Bourbonaca 1815. godine, David je 1816. god. zbog svoga držanja prilikom sudjenja kraiju 1793. godinc protjeran iz Ft ancuske 1 nastanio se ii Bruxellesu, gdje je produžk) rad. No sve njegove posljednje tvorevfne vcć pokazuju znake njegove staračke izncmoglosti. Kao što smo več rekli. Davkl je uinno u Bruxeilesu 29. decembra 1825. godine. Ostavio je za sobom bezbroj veoma spremnih učenika, medju njima čuvene slikare Oros-a, Gorarda, Dreusl-a, Qfradeta i dr. — 29. deccmbra 1834. godinc uniro je u B a t h u čuveni ekonomista Thomas Robert M a! t h u s. jedan od osnivača moderne ekonomske naukc. Rodjca jc 14. februara 1766. godine u R u c k e r y-u u surreyskoni kraju- Studirao je u Cambridge-u teologiju, iw je zatim bio profesor istorije i poiitičkc ekonouiije. Najglavnija su mu djela: „Essay on thc prbiciple of po{.uiatiou“ (JEsej o princrpu množenja stanovaištva“), ..Priucipleii of political ecouomy“ LNačela političke ekonomije“) i „Definitions in politicai ccononiy“ („Definicije političke ekouomije“). Maltiius je postavio praviio. nazvato po njemu „MaJthusovim zakonom '. On veli. da se stanovnlštvo iui svijetu množi u znatno većoj razmjeri,