Београдске новине

BroJ 356.

Subofa

BEOGRADSKE NOVINE

29. đecembra 1917.

Sfrana 8,

PROGRAM B8BR0TV0RRE DlLETAttTSRE PREDSTADE u KORIST BEOGRAOSKE SIROTINJE Pod Bpravom nađporufnika Dr. Milana Ogrizo* vića I Miiutina Ceklfa, biv. ređiteija KralJ. Srpskog Narođnog PozoriJta, a nz suđjelovanje flanica srpskog narodnog pozortMa g-dje Ka6ce Rucović ig-djice Vukosavc JurkovičiMiiTce Bolnjaković. 30 .( 17 -) decem&ra 1917 . u 6 'i 2 sotl dvcžc. Q DV 0 RAN 1 RASINE' TERAZiJE 25 . 1. Rtižić-Rosenberg: Koncerlna uvertira, izvodi gamiz. gfazba pod upr. g. kap. Piroa.

PR0UETN0 JUTRO

Pasiel shka u jednom činu, napisao Dr. Milan Ogrizović. 1. i c a: On g. Borislav Kitanović Oua gca. Smiljlta Kikić Njezin oiac g. Ollgorije Savlć Njczina mati gca. Vukosava Jutković Dogadja sc na iadanju, u vlastclinskom đvorcu, negdjc godlnc 18 .. 3. Muzika.

Skoiski nadzornik

Šaljiva igra u jednom činu, napisao Kosta Triiković. L i c a: Popović. iiiolslti nadzornik g. Arscit Lcković Petrović, aeoskl učilelj g. GlKorijc Savić Kata, žena rau gdja. Katica Rncović Saveta, kći Im gca. Mllica Bošnjaković Stanko, svršcni nripravnik g. Milorad Radojčlć PisarevK, nataroški plsar g. Mili. Radosavljević Zbiva sc u selit.

5. Mttzlka. 6 .

O D M O R.

RASEJANI

^akrdija u 1 činu, napisao Kotzebue Prevod s njemačkog, L i c a.: Major Buničić ) inva- g. Aieksandar Ristić Kapetan Smešanović) lidi, g. Borislav Kltanovlć LjuMca, majorcva kći gca Smiljka Kikić Dragutin, kapctanov sin g. Arsen Laković. Za vrijeme odmora bfiffet.

Jiogo li životne namirnice potrebne za njegovo izdržavanje. S' toga on smatra kao ncophodno nužna zla ratove, boleštine, nevolju i proroke svake vrste, koji bar u nekoliko koče odveč naglo množenje stanovništva, a uz to preporučuje uzdržljivost n prirodnim nagonima. Malthosove sn teorije u nanci u glavnom već davno pobijene. 29. decembra 1890. godine umro je u Parisu francuski književnik i akadeanik Octave Feuillet. Rodjen je 11. avgusta 1821. godine u SaintL e-u. Od njegovih djela pommjemc roman ,,La roman d‘un jettue homme pauvre“, dramu „Dalila", daije ,,Histoire de Sibylle“, roman „Monsieur de Camors“, kojim opisuje moralnc prilike za vrijeme vladavme Napoleona ]fl. draniu ,,Julie“, i romaue „Un mariage dans ie monde“, „Les amours de Piiilipjie", i ,.Le jotmial dTme fenime". Ulaznice za dobrotvorni* difetantsku predstavu. Interes je za ovu iuteresantmi predstavn tako veliki, da su več goto= .vo sva mjesta rasprodana. Ulaznica limade još vrlo malo, pa ko ne će da ostanc bez nje, ncka požuri da je nabavi na blagajni ,,Kasine“, u knjižarama ,,Jugo-Istok“ i B. Cvijanović, te u administraciji „Beogradskih Novlna". Casnlčko večc u c. I k. voj/iom kinu. Danas je u c. i k. vojnom kinu č aS n i č k o v e č c. Medjtt ostalim prikaziivaćc se ttspjele kinematografske dramc, sv&ka ti dva čina: „Svršetak jedne Ijubavi" i „UgaŠnjcno svjetlo". Početak jc ti 8 saii uveče. Prilog za beogradsku sirotinju. (jospodja Anica B. Uzelac, priIožila jc sirotinjskom odjeljcnju opštine grada Beograda (K 100.—) jednu sioliim krnna umjesto četrdesetodnevnog pomena svome ocu Bogoljttbu B a1)! č u. opančaru. Izdavattje karti za braštto za mjesec januar. Kolarcv! opštine grada Beograda otpočeli su oci 26. ovog mjescca Izdavanje kairti za brašno za tnjesec jan ti a r idućc godine. Izdavanje se vrši po ulicatna, to jest svakoga dana samo izvjesnc ulice mogu dobiti istoga dana potrošačke listove, drugoga dana druge ulice i tako daljc. Tako danas 29. ovog mjeseca moći će dobiti hljcbnc karte gradjanstvo Iz ovih ulica: I. k o t a r: Iz ulica: Laudanove, Senjskc, Krajinske, Bojanove, Cvetne f Oreića Milenka. ii. ko t ar: Iz ulice: Stlške. III. k o t a r: li ulica: Kralja Milana, Poskmičkc, Mišarske i Rosavske. IV. kotar: I* ullca: Blrčanlnove l Nemanjine. V. kotar: lz ulica; Pop Lukine, Lovćcuske t Frulkoeorskc. VI. kotar; U nllca: Sabornc, Vafrogasno, Jugovića i Veliki Trg. VII. kota r: U uiica; Prlnca Evgenija, Cara Pušana i Dračkc. VIII. kotar; Is ulic*: Miletićeve, Oundulićev .Venac, BotanlČke 1 Herceg Stcvana.

IX. kotar: . '“* • Iz ulfce: Vidinske. X. k o t a r: Iz ulica: Makedonske I Pivatske. XI. k o t a r: Iz ulicc: Ratarske. XII. kotar: Iz ulica: Poljske, Rasinske i Milišlćeve. XIII. k o t a r: Iz ulica: Poštanske, Siobodc, Poljske, Ivkovićeve, Svešteničke, Nove, Orčić Miienfca i Vojislava Ilića, XIV. kotar: !z ttlica: Sumadiske i Reonske. XV. k o t a r: Iz ulica: I, II. i 111. ulica Ojurgjcvog brdo. Na Čukarici: Iz itlicc: Trgovačke.

Vijesti iz unutrašnjosti. Oteta pljačka. Javlja nam sc iz Čačka: Ovih dana došli su kod poljske žandarmerijc Gokčaničkoj Ramo 1 s 1 a m o v i ć I Alia Mitjović i javili, da stt im u šutni Kopasici, bUzu sela Brezne, tri oružana razbojnika otcii 4 konja, sa 460 lcg. kukuntza. Patrola, kojn jc poljska žandarmerija poslaia, uspjela Jc da poslije troc’ncvnog lova po brdovitom i šumr.vitcm zemljištu nadje dobro sakrivemt i ušančentt pečinti, gaje se nalazio oteti kukurnz. Ostalo traženje uspjelo je, te sn nadjeni i konji, koje stt razbojnici bili sakrili u gustoj štuni. Razbojnicima jc pošlo za rukom. da izvršc ponovni napadaj na Aiiju Mttjovića, koji hn je bio za tragom sa dva Turčina i jednim Srbinont, te stt hn ponovo oteli K 250.—, a onda Otpet pobjegli. Polj6ka žandarmerija je i dalje u potjeri za razbojnicima. Nadjeno oružjc. Pišu nam iz Boljevca: Ovdašnja poljska žandarmerija doznala je, da 20-godišnji Dragntin Pešović iz Bclc Stcne ima skrivenog orttžja. Istragoni jc nadjeu jedan austrijski karabiner mod. 95., jeđna ruska pnška i jedna staira, turska prednjača, sve ,ipotrebljivo. Pešović jc tiapšen i predat čačanskom vojnom suđu.

Narodna privreda. Kratka uputa za ratara. (Nastavak). V. MAHUNASTE I PIČNE BILJKE. 1. Grašak. Gaji se za ishraati Ijudi- i stok <; >. Kao ljućlska hrana npotrebljava so zelen, u mahunama i u zrnu, i zroo, u z.nu, a kao stočna hrana služi zo. zelenu piću, posijan u smjosi s Taži, a i zrelo zrno, u vrdu jarme, vrlo je snažna ’hrana, naročito za svinjo i kravo muzare. Slama od g raška odlifna jo hrana za ovce', a dsjeckana i sa sijenom pomiješana dobra jo hrana za konje i goveda. Osim važnosti graška za ljudsku i stočnu hranu, on zaslužnje uaročitu pažnju i zbog svoje osobine, kao i ostale mahunaste hiljke, za popravku zemljišta u poglcdu bogaćenja hrcmljivim sastojeima i suzbijanju korova. Ima ga više vrsta, kojc sc razlikuju po visini uzrasta' i upotrijebi. U glavnomo dvijo su vrste: eučavac i prikaš. Uspijeva najbolje na krečnim zemljamu i llovačastim pjeskušama; n.a tefekoj i hladnoj zemlji ne uspijeva dobro i podložan jo raznim hiljnim bolestima. Za svojo uspjevanjo ne traži nmogo hrane iz zcmlje, jer jedan đio hrane podminije lišćem iz vazduha. Nezrelo s.ajsko djubre no podnoši i zame'će male i slabe mahune. Zernlja treba da je čista od korova i jo) s jeseni pripremljerut, kako bi so rano s proljcća grašak mogao posijati. Sijanje se vrši omažkc ili redomićnoin sijalioom s jeseni i!i u proljeće. Grašak za ze’cnu piću s ; je se s jcsenl sa ozt-nom raži, a onaj za Ijudsku branu najboTjo je, kad se pošlje s nroljoća što ranJjo. Uspjeva dohro poslijo strnmina, krumpira i djeteline. Uzastopce se grašak no srnijo sijati. Za sjemo treba birali krupno L zdravo zrno, jer samo ovo dajo jake i izdržljivo biljke. Prije sijanja treba sjeme z;igrfjati u topiim pećlma, da bi se unifetio žižak, ili užimati dvogotlišnje i!| trogodišnjo šjomo za sijanje. Grašak brzo klija, sloga freba, fim s© korov pojavi, okopavati ga ili pljcviti, a naročito od polamidej koja možc da ga uguši, i od poponet, koji prouzrokujo poltjcganje. Od biljnih bolosti na vlaznlm zomljarna napada ga rdja i plamenjača, a od štotočina najopasuije su: graškova guejenica, koja brsti lišće; graškov žižuk, koji upropašćujo sjcmo, i graškov stnotavac, čija gusjcnica famani mlado mchunc. Od gU 8 enica nioguće je branitl so samo pobiranjem preil veče "ili rnno izjutra. Zelva grafekn naslaje u julu i av. eustu, odmah čim većina raalmna jpožuti. U mairjcm se žetva vrši podbirtmjem, a u većem čupanjem i’.i iirjovanjem 9 pom. Zetvu treba uvijek obavljati izjutia tano ili poslije slabe kišc. Požnjeveni grašak mcćo 80 na rozgve da so prosuši, kako ne bi od zoralje ubvatio vlagu » po. bndjao.

Dobivanjo sjemena u manjem biva mlaćenjem, a u vcćem vršeujem konjma na guvnu. Priliod je u zrnu 1000 do 2500 kgr. sjemena, a isfo toliko f u slami, po hekfant. 2. Sočivo ill leče. Sočivo se gaji poglavito radi zrna, koje je snažna i 'dobra ljudska hrana. Dobro uspjeva u suvim i toplim pre.ljeluna; na vlažnim mjestima tj©:a mnogo u stabljiku, a malo zamcće zma i rađo poljegne, dok je još u cvijetu. Pjeskovito ilovače i krečna zemljišta daju najviše prinosa i najkrupnije zrno, a s teške ilovače dobiva se mnogo slame s jalovim cvj-.dotima, koji n© zameću u zrno. Za so’čivo se priprcma zendjište kao i’ za grašak, a i sijanje se vtsi na isti naćin. Gaji se kao ozimi i jari ’usjev. Ozimac d ajo veći prinos i krupnije zrno, ali jo usjev nepouzdan, kada su jake i oštre zime. Dobno uspjeva poslije strrnnina i pićnih biljaka, ali tpak najbolje poslijo okopavina, jer tada dolazi na člstije njive, te nerna bojazni da će se zakoroviti, a korov najnepovoljnije uličo na njegovo dobro uspjevanje. Vrlo jc osjet.ljivo od hladnoće i poznih pioljet njih mrazeva, šlogn se s'ije tt drugoj polovini moja. Sjeme treba uzeli polpuno zdravo, trnpno d čisto. Po hcktaru treba 90 do 120 gk. sjemena, prema tome, da b se sije omafeko i’.r redomičnom sijalicom. Kada se sočivo u manjem gaji, može se sijali i u kućice. Ihibina u koju sjente tnože doći treha da iznosi 2—5 cm., krupnije sjeme može se zemljom dublja pokritj, a sitnijo ovlaš. Njega sočiva sastoji se u prašenju i okopavanju koje se mora vršiti, prema potrebi, jedanptil ili više puta, s.'Vno korova no smije biit nikada. Ono spočetka raste sporo, jer mu korov smeta, stoga se mora prafeenjem i okopavanjem Čisto dižati. "Zetva počfnje onda, kada mahtme otpočnu da venu i dobiju zatvorcnu l>oju. Rana žctva daje sjeme otvorenijc zeione boje, koje je na većoj cijeni, ali jo vrfeidba nmogo teža, jer se sjemc teško iz mahune v;uli. Žanjo 60 srpom, kosom ili čupanjem rukama. Jščupan© ili požnjevene biijke vcžu se u snopićo i ostave se nekoliko d;tna da se prosuše. 'Sto god soći\-o duže ostaje požnjeveno u rnafiunania da se suši, u toliko dobiva dtvoreniju boju koja pe vrlo cijeni. Ako se pusti da fKjžnjeveitp, ■ sočivo kisne, dobtće crnu boju, a fakvo se sočivo u trgovini slabo plaća. Najopasniji je neprijatelj sočiva lećni žižak, mali insekat, koji nosi u cvjet jaja, iz kojih so poslijo razvijaju 6itrie larvicc, kojo ulaze u zrno, stoga treba sočivo, koje se zn, sjeme tipotrebljava, pržili u toplim pećimit, da bi se žižak uništio. Prihod je po hektaru 17 đo 20 tovara sjemcna i toliko slamo, koja je izvrsna hrana za stoku, a naročito za ovce. 3. Pfisdiij i!i grali. U manjem sa gaji radi zelenih mahuna, a u većem--*adi zrelog zrna. Gajenjo pasulja ratii mahuna isplaćuj© se u blizini vcćih gradova, za koju svrhti treba odabrati ranije vrste s nteknrtim mahtinama. Pasulja, koji se gaji rad* zrna, ima mnogo vrsta, a!i tt glavnom su: pješak ili višnja (pritkašj. Dobro uspjeva sarno u onint pređjelima. gdjo i kukuruz može na vrijente da sazri. U zernlji n© probira, ali bolje uspje\ a na lakšiin plodnim zemljama, nego na tefekint iicvačama, koj© nlsu ocjedlte. Za itefeku zemlju najboljc j© konjsko djubro. Ako je oskudica u djubretu, dovoljno j© da se samo svaka kućica nađjubri. Zemlja treba da jc dobro uradjena i pripremljena kao i za povrtarskc usjevo. Dovoljno je, ako s© zemlja s jeseni dubljc prcore, a s proljeća za sijanj© samo teškom drljačom nzđtiž £ poprijc!:o podrlja, jer ćo tako da zadrži zem.ja potrebnu vlagu, koja je, kada je prolječo suvo, vrlo poircbna. Pasulj so sij© sam. za sebe, ili kao uzrod uz kukuruz. Kada se gaji sam za sefce, niora se uzc'ti za sjeme p.Sak, koji ne pušta lozu, a kada se sije uz kukuruz, onda jo najbolje gajiti lozak, i to bijeli sltni okrugli lli krupni pljosna i. Uspjeva na dobroj i snažnoj zemlji, poelijo sviju usjeva, -ali najbolje na )>.ovini, krčcvinama i poslijc djctclino. Najbolje je sijati ga na kućicc i.i pod plug u sv.-iku dnigu brazđtt. U manjent se sije jk.k1 ručni bilježar, tt ko,i stt utvudjeni 6 do (> drvonih kllnova, poinoću kojih se pravo rupc, a u ovo sc mećo po jedno zrno. Na ovaj način svako zrno u kućici dofciva potreban prostor za svoj porast. Knćioo treba da su 45 cm. uđaljeno jcdna o<l drugc, da bi ofcradjivanjo ii. njega bila lakša i potpunija. Pri sijanju trcba nastati, đa s© svaka vrsta pasulja zasebno posije, jer ođ toga s&visi cijena pasulju i jcdnakost u kuvanju. Njega usjeva ista jo kao i kod kukuruza, samo šfo so ne smije ogrfati, jer ogrnui slabije rodi. Mfthtuto na pasulju no sazrijcvaju jeduovmmcno, shoga se prva žctva vrši prebiranjem, a knsnije, kada sve mahuno entiru, niolo so čupati iz kućice s korjonom. Pbčupan pasulj mečo so )ta rozgve, dfl so sufei, a po tont »e mlati ili konjiuui na guvnu vršo. Pribod je u arnu 1000 do 3000 kg. i đva pufa toliko slame nastilfcvme, kojn ovce rado jodu. (Nastaviće sej

A. Grin: TAJANSTVENA OTMIGA. (Nastavak). Sada je Hill započeo što je mogao pažljivije ispitlvati cio taj kraj grada. Jedne večeri, kada se vraćao svome stanu, koji se nalazlo u koso preko pute Blaokovoj kući, bio se toliko zamislio, da je pogrješno otišao na jedan sprat više. Primjetio jc svoju zabludu tek u času, kada je htio otvoriti vrata i našao ih zaključana. Kao postidjen zbog svoje rasijanosti on htjedc da se vrati niz stepenice, kada najednom stade nogom na jedan predmet koji se pod njime slomi. Po svojoj navici, da svrati pažnju i na najmanju sitnicu, on se saže da vicli šta je to. Naštao je na podu komad crvcne krede Hill se trže: bio se sjetio ncčega. Naime, sada mu pade na pamet, da je na vratima stare krčme u Vermontu bio opazio krst nacrtau istom takvom kre>dom. Tada on toj okolnosti nije bio pripisao nikakvog većeg značaja; sada mu pak stvar nije izgledala toliko obična jer mu pade na pamet još i to, da mn je gazdarica u oči toga dana h ; la ispričala, da u stanu, koji se naiazi više njegove sobe stanuju neki ’juJi, dva čovjeka i jedna ženska, koji joj nisu baš tako prijatni, ali da Im nia ipak ne otkaznje stan, jer uredno plaćaju. Razumije sc, da je Hill sa najvcćoin pažnjoin razgledao vrata, na njima nije mogao opaziti ničega naročltog. Bila su to obična, žuto obojadisana vrata kao i svaka druga. Da se nije prevario? Na gornjem kutu vrata bio je nacrtan krst, 1 to bez svake suninje istom onakom kredom, kao što je bila onu od koje je jedan komad držao u rnkama. Ta zar bi moglo biti istina, da se Ijudi koje je on kao i cijeia londonska policija vee toliko vrcmena tražila, već nedjelju dana nalaze pod istim krovom sa njime? Obuze ga neki nervozan nemir. On prislušmt na ključanici, ali nije inogao čuti lfcšta drugo nego Iirkanje nekog čovjcka, koji je spavao u sobi. Nemogavši za sada ništa više učiniti, on se vratl u svojn sobu, gdje je skoro svu noć razinišljao, na koji bi se način mogao dokopati onili zlikovaca, ako su to zbilja oni što više njega stanuju. Poslije zrelog razimšliania, on st najzad riješi da ispituje gazdaricn, sa kojom se odlično slagao, pa da gleda da od nje sazna sve, što god bi ona znala o onbna na trećem spratu. Ona se u ostalom nije daia dugo moliti, već mu je odmah isprtčala sve. šlo joj je bilo na srcu. „Da da,“ govorila je oua „nikako mi se ne svidjaju ti Ijudi. Izgledaju kao neke propalicc, nečisti su i otrcan’ uvjek mi zadime svu sobu svojim lulama, a redovno se vraćaju kući tek dockan noću, to jest uvjek se jedan vraća, i to na izmjence dok onaj drugl uvjek ostaje kod kuće. To je vjerovatno zbog one djevojke, kojti toliko strogo čuvajti. 14 ..Kakva je to djevojl«i‘?‘‘ zapita HilL „Pa oua jadna ženska, što je drže kod sebc. To vam je lijepa i dobra djevojka, samo što sađa vrlo bijedno izgleda, jer po cio dan mora da sjedi u tijesnoj sobi. Starac jeđnako priča, kako mu je ona ćcrfca, a ja opet ne mogn da vjeftijem, da bi tako .iedno miio i otmeno stvorenje moglo bifl ma sat rod onim protuvama kao što su ona dvojica. Zbilja, g. H'ill trebaJi bi jedaređ da je vidite.“ ,,Pa, razumije se da bih htio da je vkiiin odgovori Hill, ,,ali to nemojte misliti da to želim iz razloga, što velite, da je ona tako lijepa, već zato, što mi izglcđa da Je to jcdna djevojka, za Čije je pronalaženje raspisana velika nagrada. Ne ustežućl se više ni najmanje Hill objasni zaprepašćcnoj ženi, da on nije trgovački pomoćnik, kao što se bio prerlstavio, kad je uzimao stan, već da je službenik tajne policije. Nijc bilo teško nngovoriti je, da mu u sveniu bude na poinoći a da prije svega nikome ni riječi ne govori o cijeloj stvari, pošto bi inaoe sve propalo. Već sutradan Hill se preseli u jednu sobu trećega spratai odmah do suninjivih ljudi. Sad se bio prerušio u nckog starog francuskog slikara: bio je izabrao neko staro, otrcano odijelo, ali Je težio da izgleda; kao da jc nckada bolje živio, pa tek posljcdtijih godina inaterijalno propao. Pravio se, kao da sada radii saino još prostc fignrc od gline, da bi ih po jevtinc novce prodavao. Preko dana jc stnlno ostavljao otvorcim vrata, koja su vodila u njcgovo predsoblje, rado je razgovarao sa svima ukućanima, koji bi ga svakako svi zavoijeli, da im nijc dosadjivaT stlntm kašljem, koji bi ga svakl čas popadao. Kao što se Hill i nadao, ovaj je kašalj stvorio prvl dodir izmcdju njega i njcgoviih neposrcdnih susjeda. Nalme posllje jcdnog takvog tobožnjeg nastupa kašlja, Što ga jc mladi detektiv ne možo biti prirodnije izvodio, jedan od one dvojlcc otškrinu vrata 4 razdera se: ,,‘Ma ko‘ to toliko larma? Ako odmah ne prestanete sa svojim proklcthn kašlicm..."

Prekide ga tanak I mio žensld glas: „Idem da vidim, oče!“ Neposredno zatim na Hillovim se vratima pojavi glavom Lola Black, stklijivo pridje ,,slikaru“, koji se tobož bio udubio U svoj posao i reče mu usrdnim tonom: „Bože, al‘ vas muči kašalj! Zar se n$ da ništa učiniti protiv toga?“ „Baš ništa,“ odgovorl Hill, tužno odmahujući glavom. „Ali vas mollm za oporoštaj, ako vas time po kat-kad uznemirujem.“ Ona elegantnim pokretom ruke baci sa sebe maramu, kojom je bila' ogrnuta i pridje blrižc stolu. ,,Znate, ; mene ni najmanje nc uznemlruje," reče ona ljubazno, „ali otac mi je pokaD; kad zle volje. Nemojte mu zamjerltf,' što je on po neki put toliko grub. Zbfc*' Ija od srca žalim, što ste toliko bolesirL' 4 (Nastaviće se.) Poslijednje brzojavne vijesti/ Izvještaj niemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 28. đecembra. Zapadno bojište. Na pojedinim ie mjestima frotua tečajem dana borbena djelatnost pro« lazno oživjela. Na istočnoj obali Maase bila je borbena djelatnost živalina i tcčajem noći. Istočno od L u* nevllle privc'a su Izvidjačka odje-. lenja Iz francuskili rovova Izvjeslan broj zarobljenika. Istočno bojlštef Nema ničeg novog. Maćedonsko bojište: Izmedju ohrldskog I prespanslcog jezera, u zavijutku Crne R e k e kao i na istočnoj obali Vardara od vremena je na vrijeme povišena topnička djelatnost. Talijansko bojište: Tečajem dana pojavila sc vatra ua. asiaškoj visoravni I na grebenu T om b e. Prvi zapovjeđnik glavnog sfanri pl. Ludendorff. .VAŽNA VIJEĆANJA U JAPANL,\ Kb. Amsterdam, 28. decembra^ Prema „Algcmeen Hande 1 sč b I a d u" javija ,,DaiIy Chronicle 41 iz; Osakia 23. decembra: Jutros je caft primio ministra spofcinih poslova i tr? člana državnog savjeta. Tomu sc pri-j pisuje velika važnost, pošto se držiV dia se kod tili vijećanja riješavalo o držanjn Japana prema Rusiji u slučajn zasebnoga mira. 1ZGLEDI ZA MIR. (Naročitl brzojav „BeosraAskili Novtoa’ 1 11 III. IV. V. VI. VII. VIII. .) Beru, 28. decembra.-, „Berner Tagblatt" Javlja:! Od nekoliko dana opaža se veliki porast vrijcdonosnih papira svih zaraćenih država, u prvom redu središn.tflri vlasti. Banknote od 100 maraka, koje sn pred nekoirko nedjelja p'aćane ša, 50 franaka, plaćaju se dauas sa 85 fra-«.; naka (švajcarskih). Isto se tako 1 ruska rubija znatno popeia (od 60 na 85 franaka, štose sve smatraza do- : b a r z n a k m i r a. BOLJSEVICIMA PREDANA DRŽAVNA BANKA. .(NaroCUi brzojav „Beogradskib Nov!na u ) K. Zeneva, 28. decembra.\ Havas javlja iz Petrograda, da je danas predana narodnim povjereni« cima (boljševičkoj vladi) državna ruska banka sa 8 milijardi rubalja. STVAR CAILLAUXA. Kb. Žcneva, 28. decembra. ■ Kako C a i 11 a u x u naklonjenJ listovi javljaju, parlanKntarni Imunitet' Caillauxa je s toga ukinut, što se on okrivljuje, da je za vrijeme rata radio na raskidu saveza izmedju sporazumnih sila, pa je na taj način potpomogao prodiranje neprijateljskili četa.

počev od 1. januara 1918. Uslljed neprekidnog poskuptjlvanja matcrijala potrcbnog pri izdavanju llsta, prinudnl smo cljena .Beogradsklh Novina* za malenkost povltit). OJENE „BEOGRADSKIH NOVINA su potev od 1. Januara 191& sJljcdetc: Cllena pojedinog brojat u Beogradu i u području gubernjje u Srbiji 10 helcra u monarbljl 12 heler .1 Mjestčna pretplata: U Beogradu, u pođruiju gubernijc u Srbij), za bojnc i etapnc požte K 2.50 u Beogradu sa dostavom u kutl K 3.u monarhljl K 3.t« Inostranah'u K 4.50 Uprava w Beogradskih Novlna" TopHčiu vtjenac 3L