Београдске новине

Izlaze:

dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Pojadlni brojsvl: us«*r*4< i « tnfrtau i 2 pas|«ii«<ia 1 f) hnlnr 3 od c. 1 kr. C(t! pa cljeaj (d , , . lUuClclU U ma>nrbitt .......... 13 lnl«n

MjeseCna pretplata: U lM|nd( 1 ■ knltrlm kpuJMduIIib od c. 1 kr. t(ta za bojn« 1 atapnu paita . , 2^0 U Bcojrad« n doitaroai a kat« .... 3-_

U InaatranstT«

Ogiss! po cijen!ku.

Urednlitvo: BEOGRAD, Vuka Karadžića ul. troj 10. Telefon broj 83. Uprava I prlmanjt pretplata TopllSln venae broj 21. Telefan br. 28. Prlmanja oglasa Knera Mihajla ul. broj 38. Telofon broj 243.

Br. 3.

BEOGRAD, četvrtak 3. januara 1918.

Godina IV.

Kolebanje sporazumnih sila r Ukrajinski izaslanici stigli u Brest-Litowsk. — Uspostavljena željeznička veza sa Petrogradom. — Krunsko vijeće u Berlinu.

RATNI IZVJESTAJI Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera Kb. Beč, 2. decembra. istočno bojištc: Frimirjc. TalUansko boiište: Na vlsoravni A s i a g a u područjn Moute T o m b a, kao i na d o n j o j P i a v i razviii su se na vrijeme topnički bojevi. Na 26. decembra ujutro, povukli smo naše čete, koje su ležale ukopane na desnoj obali Pia\-e kod Z e n s o n a na lijevu obalu. Neprijatelj, koji je ovu našu mjeru primjctio istom na 31. đo cembra, podržavao je sve do tog dana vatrti protiv ovih ispražtijenih položaja, Načeinik elavnog stožera, Engleska režija Svakim danom, koji prolazi od prvih odlučnih pregovora izmedju detfegata središnjih viasti i Rusije, biva sve jasnija metoda, koju upotrebljuju vodje engleskog naroda, da bi se suašli u movim čkijenicama. Prvo je đošla uzrujanost britanske hajkačke žtampe, koja je ponovo dokumentovann spremnost Austro-Ugarske i Njeanačke za mir medstavljala u svima bojama kao davuo poznatu pritvornu jgru. nedostojntt svakog ozbiljnog Ispiitivanjn. Tu je bio trancuski ministar Spolrnih poslova, Pichon, koji je u komori pušfen kao prva llčnost, što tma 'da zauzme stanovište pretna promilerjenotn položaju. Tu je bio Wilson, Jroji je otvoreno izja^io, da nema nikaikvog pcvoda za pregovaranje sa neprijateljem, koga ne zastuna narod sam, uego vojnička kasta. Tu je najp&slije biia I Italija, kcja je najradikalnije postupala, Iskrenuvši potpuno dogadjaje u Brest-Litowsku pred svojom zemljotu, te se napravila za čuđo naivna, kao đa nije ništa ni bilo. Medjutitn u (oku božićne nedjelje osjetill su oni odgovorni u Londonu, da je vijest sa istoka dublie prodrla u narode sporazuma, nego što je to moglo biti prijatno niihovim državnicima. Osobilo tok londonskog radničkog kongresa, u kome je jastto došao do izraza otpor masa protiv novih regrutovanja, rttogao je L'ovdu Georgeu dati razloga za premišljanje. I za čas se ott na nešto idrugo predoinisb'o, te okreouo ogrtač prema vjetru. Ako neko uviick ima na joziku priucipe o pravičnosti i ttajjvećih svetinia ttaroda, onđa se barem inora tako ponašati, kao da mu je ozibiljtto stalo do stvari. I Lloyd Georpe npućuje pismo radništvu, gdje mu je zinatiio blažiji 'ton, nego u njegovom posljednjem govoru. što ga je držao n donjoj kt'ći. Tu je dao na znanje, manje iii više skriveno, — ali svakojako jastto, — da politika bczttslovnog odbijanja stanovišta središnjih vlasti ne inora ostati kao politika engleske vlade. Neće sc pogriješiti, ako se doveđtt u vezu posljcđjtje izjave britatiske liberalne štampe sa ovotn prividnom

promjenom mišljenja njenog diktatora. Ako i izgkda ltcjaistia i skraćena vijest „Manchester Guardian‘-a — koju je uostalom Reuter već đemantovao, da će zapadne sile ozbiijtto ispitati mlrovne prijedloge središnjih vlasti, ipak se tu već vidi osnovni ton muziko. Na prividan pristatnak koalicije na mirovne ideje, ustanovljene u Brest-Lito\vsku podsjeća takodje i vijetst jednog drugog lista, koji zna, d;t izhiedjtt saveznika postojd živahna izmjeita tnisli, te drži, da je ova.j predmet svakakc vrijedan, da se vlaiđe njime zabave. U trenutku, kađa na istoku đuh časti i pomirljivosti gradi na istoku znatno parče budućnosti, ettgleska politika slavi pottovo orgije laži i pritvornosti. Ljudi oko Lloyđa Georgea hoće đa se osiguraju u posljednjem trenutku protiv eventualtrih mogućnosti pontoću dobro predstavljene uvidjavnosti, da bi prenta spolja ostala čista njihova savjest, čiji glas oni svakom prilikom patetički guraju naprijed. Kako upravo stoji sa ovom savješčit, to pokazuj« svaki dan ređom. Baš-prije kratkog vremena pao je rttskoj vladi u ruke jedau šifrovani telegram za francusku voinu misiju na rumunjskom frontu, gdje je bilo vazdan uputstava za organizovanie otpora protiv novog režinta u Pc-trograđu. Francuska tnisija itnala je sa ukrajruskom radom zajedno udesiti, da se sporazum otegne đo proljeća, kako bi Nijcmci na zapadu bili potučenl prije, nego tamo stignu poiačanja sa istoka. Ova depeša, koja je bila očigledno upućena protiv mira, te nredstavlia samo mali prilog političkom vod.ienju režije u Engleskoj, rieka 'žamheni svaku đtiiju riječ o pušteniin namjerama Lloyda Georgea. Britanskom premijeru je već odavna skmuta obrazina s lica. te se promišljcn svijet neće uhvatiti u njegove vigove. Pregovori za mir Otvoren saobraćai iznied.jti Finske I Njemačke. (Naročitt brzoiav „Boozrađsklh No\-lna“.) Haag, 2. januara. ,,Times“ javlja iz Potrograda: Iztncdju Finske i Njemačko saobraćaj je otvoren. Trockij o odnosu .lapana prcma Rustjl. (Naročltl brzoiav „Beoeradskih Nov!na“.) Zflricb, 2. januara. ,,R u s k o j e S 1 o v o“ javlja, da se, kako izgleda, T r o c k i j n e s t r aši japanskog napada. Japan bi, po njegovom mišljeniu to učimio za vrijeme mirovnih pregovora, kad bi bio siguran, da bi mu to poduzeće donijelo naročite koristi. Ali se mora uzcti u obzir, d a t r e n u t tt o i z m c d j u J apana iAmerike postoji sup r o t n o s t, koja se ne može oporeći, i da Ameirika ne bi bila voljmt da rus-

ke trgove ustupi Japanu i da potpomaže napad Japana pthtiv Rusije. Trocklj o mirovuim uslovima(Niročitl brzojav ..Boogradskih Novina".) Stockhohn, 2. januara. Trocktj je u Aleksandrovskom pozor'štu držao govor, u kojem je rekao, da nipošto ne će prlhvatiti ntirovnih nslova, koji se ne bi slagali sa temeljniitr iirlncipima revoiucije, Ou ćc eventua'ne mirovne uslove predložiti narodnoj skupštinl. pa ako ih ova prihvati, on če — Trockij — napustiti svoje ntjesto. 1‘itanje učestvovarija sporazuimiih sila. (Naročiti brzojav „Beoandsklh Novioa") Berlin, 2. januara. Iz parlamentarnih krugova saznaje đopisuik ,,A z E s r‘-a, da se na tnjcrodavnom nijostu nc smatra kao Isključeno, da vlade spprazumnih sila želc đa ma tt kome vidu učestvuju u prcgovori'ina u Brest-Litovvsku, jer ih tnora hrteresovati, da o svemu što sc tamo đogadja budu oba.viieštene pa da I svoje prste umiješaju. Medjutim u Berlinu nijesu voljni da se, tt nadi mognčeg učešća sporazuTmtih sila, ma i za naikraće vrijeme prekinu s Rusijom otpočeti mirovni pregovori. S Rusijom će se bcz sporazumr.ih sila mnogo br že moćl postići sporazum a ne može se računati na to, da bi se sa zapadnim silama mogao tako s-koro postići sporazum. Engleska štainpa o RusijinoJ željl za mlrotit. Kb. Auistcrdatn, 2, janua-ra. ,,;vi anchester Ouardiapi-> še: Može se uzeti. da cijelai Rusiia želi mir. Ali lijepe riječi ne mlienjaju ništa činjenfcu, da je sasvim jasno. da Rusija diže ruke sa rauijih ruskih obiasti. AliTtva Činjettiea se u stvari tiče samo onih naroda.i na..koie se ttpravo odnosi. Čega se RusiJa odriče, ni jeđna druva vlast ne će težiti, da to natrag zahtijeva. Značalnc izjave englesko štampe Z a b r 7 . u i z j a v u s p o r a z u m n i h s i 1 a. (Naročit! brzoj.iv ..Bcoerađskih Novina“.) Rotterdam, 2. januara. Javlja se iz I.oitdona: Poslije prve žestoke larme Northcliffove Štampe sve je jasnije, da odgovor sre-dišnjih vlasti nailazi u mjerodavnim krugovitna Engleske na tzvjesiiu prcdusretljivost. Tako piše „Manchester 0 u a r d i a n“, da nema smis'a pokušaj. da se izidje na kraj.sa teškim i zamršenim položajem. bttncajući o mirov* noj zamci i rijemačkim spletkama. Ako britanski narod trcbu da ostane složan, da se može posvetiti i dalje svotn euergijom vođjcnju rata, onda mora biti uvjercri u to, đa sc ui jedna prilika neće izgubiti, koja bi mogla rat časno za-

j vršiti. Saveznicl treba da objasne, iz i kakvih uzroka smatraju ponude kao j nedovoljne. ,.W e s t m i n s t e r G az e 1 1 e‘‘ naglašava, da savczničke vlade sada moraju dail zajedničku izja\-u i to brzo, da ne bi neprijatelj iinao diplomatsko prvenstvo. i sve koristi, što idit uz to. Zbliženje Amerike prema novoj Rnsiji. (Naročitl brzojav „Beogradskth Novina".) Berlin, 1, janvrara. „Berliner Zeitnng“ javtja iz Zuricha: Kako Švajcarski brzojavni ured izvješlava „Ruskoje Slovo“ javlja: Trockij je u svome izvještaju sovjetu izjavio, da su ga posjetila dva zastupnika arneriekih velikih knpilalista, da ga obavijeste o stiuji, koja u Americi viada ukorist što skorijeg sporazuma s Rusijom. Ali je Trockij mišljenja, da je ovo samo prakfično razinišljanje i da u Americi norria nikakvih simpatlja prema rus'koj revoluciju

Orlaudo o pitanju mira Kb. Zflrich, 2. jamiara. U talijariskom senatu saopštio je predsjednik, da T i t o n i zbog slabosti odustaje od svoje interpelacijc i da je pismeno izjavio, da namjerava da sudjeluje na uspjehu nacijonalnog otpora, kako ga to vlada želi. Poslije više senatora govorio je ministar predsjednik O r 1 a n d o, koji je kazao, da pregovori izmedju boljševika i četvornog saveza iziskuju najdelikatuiji bezuslovnf postupak od strrme ItalJje, pošto se svakako saveznici tck morajti sirorazumjeti. On sa svoje strane vjeruje, đa se radi na pokušaju središnjih vlaSti da održe na visini raspoloženje u vlastitim zemljama, a da u Isto vrijeme pogo-ršajn raspoloženje u zemljama sila sporazunta, lcoje takodje hoće mir, ali samo trajan mir. One ne učestvuju u pregovorima u Brest-Litowsku, jer ne priznaju vladu boljševika, dok ustavotvo-ma skupština ne progovori, i što su znattii dijelovi ruslce države protiv sadašnje vladavine. Središnje vlasti nude status quo, koji je poslije tolikog kfvoprolića duboka uvreda po sile sp<>raztima. Savez središnjih vlasti osigurava do duše političku nezavisnost posiediiittih država, ali ne govori ništa o nj-'hovoj prrvrednoi nezavisnosti. Isto tako ne teže središnie vlasti za zajeđttičkitn aneksijama, ali svalcako za takvim. čije bi odobrenje iznudiii od naroda dotičtiih krajeva. U takvim okolnosthna sile sporazuma stavljaju jedino iz miroliubivosti u praivu svjctlost brcst-litowsku inirovtm poniiđu i protestujit, što središnje vlasti stvaraju od idcje mira sredstvo za rat.

Lzmjena brzojava izmedju bavarskog kralja i njemačkog cara Kb. Mfinchen, 2. januara. Korespondencija „Hof f maiin 1 ' javlja: fzmedjti bavarskog kralja t cara VVilbelma izmijenjeni su o novoi godini ovi brzojavi: Njegovcun Veličanstvu carul Tcbi I Njenoitt Veličans'tvu carici šaljem najiskrenije žeije, i želje za pobjedu. Protekla je pohovo godina dana ltajžcšćih borbi, uspješnih i junačkih za našu i Vašu otadžbinu. Naše čete s-u se održale pred dalcko nadmoćnijom silom i preduzitnale pobjedničkc napade. I uponta isirajnost 1 rad u pozadini ima u tome svoga učešća. Pa ipak u naših glavnih protivnika još tiikako ne će da nestane ludiJa, da če ntoči savladati Njcmačku i njene saveznike. Oni hoće, uprkos još prlje godinu dana izjavljene gotovosti za sporazum i uprkos voije za tnir koja je u Rttsiji izbila, da produže svoje krvavo djelo uništavanja. Njemački vladaoci, slobodni gradovi, cio narod 1 dalje će kao i dosad ostati zajedno n slozl i od'lučnosti, đokle današnji ugled našeg carstva i kultumi rad ne bude osiguran našitn podanicima. Da će sk> taj srećni kraj velike borbe za Njemačku i njene vjerne saveznike postiči, nri stno čvrsto uvjererii. Neka bi Tebe i Tvoj dom tt tome Bog zaštitio i pomogao! Ludwig. N j e m a č k i c a r je odgovorttf ovim brzojavom: Njegovotn Veličanstvu kralju Bavarske! Iskreno blagodarim i topioi Vam Ja i Viktorija odgovaramo na prijatne želje o ttovoj godinu S blagodamošću Bogu Mi možemo pogledatl na prošht godinu, koja nas je vidila u junačkoj odbrani naše đrage otadžbine i u sg'ajnim pobjedama. Bog će našoj pravednoj stvari i u novoj godini podariti svoju pomoč u umjeće slomiti volju naših neprijateija, koji još neprekidno hoće ziočinački rat. Mi se čvrsto uzdamo tt naš njemački narod, da će izdrž.ati i posljednja iskušenja i u ovoj velikoj borbi izvojevati grančicu pobjede za slobodu t' pravo. Neka Bog sačuva i održi Tebe i slobodnu Bavarsktt u novoj godini! W il h e I tn. Dogadiaji u Rusiji KerjcnskiJ u Arhangelsku(Naročiti brzojav ..Beozradskilt Novlna 1 ') Hamburg, 2. jattuaraIz Lonđona javliaju: Iz Arhangelska saznaje ,,T i m e s“, da se tamo nalazi Kerretiskij kod ttovog guverncra pristaništa i da ponovo stoji u vezl sa engieskitn poslanikom Buhananom«

Samostalnost Finske Stockhoim, 2. januara. > (Naročitl brzojav „Beozradskih Novtna".) ,,A f i o n b 1 a d e t“ đozpaje, da je jedno fiitsko izaslanstvo s ministrovu predsjednikom na čelu upućeno u Pctrograc!, da s ruskom vladont ispita stvar o finskoj nczavisnosti. Kao što je noznato, pristaii su na priztianie finske nezavisnosti kako kralj švedskl tako i njemački državnl kattcclar grof Hertling. ako na to i Rusija pristane.

PODLISTAK

Srpski narodni običaji * ii. Zavetina — sabori Kao što svatka srpska kuća slavi po jednoga sveca u godini, tako isto i svako selo itna po jednoga, koga slavf da ga zašiiti od grada, suše i t. d., 1 .đa mu donese rodnu godinu. Ta seoska slava zove se z a v e t i n a, i po sve'mu pa i po načinu kako se vrši, može se misliti. da i otta svoje porijeklo vodi još iz staroga ncznaboškog vremetna. Seoska slava se slavi pod kakvhn veJikim, Iljepim i zdravim drvetom u selu, kome je na stablu urezan krst i Jcojl se zove z a p i s. Na ovo drvo narod gleda kao na neku svetinju; grjehota je na njega peti se ili mJattti mu rod ako je rodno, a već posjeći ga bilo bl najveće zločinstvo, niti na to ko I kad jx>mišlja. Na sam dan zavetinc iskupljaju so i>od zapis svi seljani, i pošto svcštenik očita mćlitvu i osveti vodicu, kreću se svi gologlavi najprije kroz selo, pa onda ix> žitima i livadama. Pred svima, pored ikone svečeve, nosf se i veliki krst; zbog toga se oni u neIdm krajevima zovu krstonoše, a zbog toga se I za cio taj običaj kaže: uoslti krsta. Idućl taJco kroz selo

i preko pofja, krstonoše pjevaju dva i đva molitve, kojima mole Bosa za rodnu godinu, i kad tako sve obidju, vraćaju se opet pod zapis. Pošto sveštenik tu ponovo očita molitvu, i zapis sc obnovi skidajući onaj odživak, koji so na urezanome krstu za godinu dana uhvatio, onda nastaje gozba. koju daju bilo imućniji domaćini poredom svakc godine, bilo da svaikl krstonoša od kuće sam no nešto od jela i plća đoncse. Gdje u selu Ima crkva, tamo krstonoše od nje polaze i njoj se vraćaju gdje i gozbu drže. O.bičaj nositi krsta, u nekhn su krajevima Srbije primHI I Vlasl (Rumunji) od Srba. U Srbiji, i van nje, i svaka srpska crkva ima svoju slavu, i ona je s'avi isto O'tiako kao što i svaka kuća slavi svoie krsno ime. I ona vrši 1 vjerski običaj i dočeikujc i časti goste. Ov« crkvene slave su znamenite zbog toga, što su se o njima, kod crkava i manastira skupMali saborl, koji su, naroČito u Srbiji u tunsko vrljeme, bili od velike važnosti u životu srpskog naroda. U jeđnom svom djelu pok. M. GJ. M i 1 i ć e v i ć je iznio živu I vjernu sliku srpskoga sabora kod crkve, i mi je ovdje donosimo, samo skraćcnu i zaokrugljenu: „Sabor nije santo masa bogomoIjaca, koji su crkvi ili manastiru došli Bogu na molitvu, da traž© oproštaja

grijesiinu i biugodali rado\ ima svojira: nijesu to ni satno oui ljudi, koji su s čisto životnhii potrebaina doŠli na taj skup, da prodaju što im je suvišno i da kupe što im je potrebno; nijc tu ni tck bezbrižna utladež, kojoj se igra i kad se jede i kad se spava. nogo je nu saboru sve ono što život životom čiiiJ: tu vidiš starca, koji sc priklanja pred obrazinta božliih ugodnika: vidiš staricu koia cijeliva ikomt i kiti Je zelenim bosiljkotn; susretaš kojl po saboru tražl za sina djevojku: vidiš majku koja razbira za doin i rod ouih što joj se javljaju za njeitu kćer; sretaš odivu koja traži braću i sestre iz roda svog; sukobljavaš zeta koji se sastaje sa svcjom ntilotn tazblnom; vidiŠ kinete koji tom prilikom hoće da se razgovara sa susjednint kmetovima o nekitn poslovitna sela svoga; vidiš trgovčića, kalauza koji motre, šta se mož.e jevtino kupiti I skupo prodati; nailaziŠ na slijepca koji guslama budi naše stare, na prosjake koji ištući za Boga potsjećaiu na Boga.“ Još u oči slave crkvene 1 za visoka sunca počinje narod crkvi dolazitL Na kolima i pješke vrvi svijet sa svih strana; svaki se žuri da nadje zgodno mjesto gdje da ustavi kola i smjesti svoju porodicu, gdje da spustl svoju torbu; svaki gleda da je bliže svojih susjeda, svojih poznanika. Oni, koji žele da ćare na saboru, došli su ioš ranije, uhvatlll ili zakupili

zgodnija tnjesia i izradili ognjišta, da gotove kavu i jela, tteki je pođigao sebi i malo zaklona ođ stuica ili kiše, tn je svakl poredjao svoje sudje s pićem i od posuđja koje je potrebno da goste može poslužiti: tu je kava, šećer, slatko, rakija, vino i pivo. Sutra dan je služba u crkvl, a poslije službe sabor postaje življi. Oko nebrojenih vatri okrcće se raztto pecivo: svuda se već počimje točiti piće, a kttda se god ckreneš služl se kava. Oko podne ili malo docniie nastaje ručak. Ako koii cvd domačiita inta kod crkve naročito sagradjenu porodičnu sovrtt, ou sa svoiima zasjednc za niu. a koji nenia sovre, on traži hlad kakvoga đrveta. tu ruča i odtnara se. Za vrijeme ručka dlže se u slavu i tada pucaju prattgije i zvone crkvena zvoua. Pošto se prcruča, stariji sjeđe i razgovaraju se, docnije prohoda.iu nialo po sabortt, a mlađež trči u lcclo I veseli se. Najveći sabori bivaju o Troiicama, Preobiažetiju, velikoj i maloj Gospojini, a i o Spasovu-dne, Blagovestima i Cvetirra. Na tom saboru vri narod ne samo Iz obHžnjih sela nego i iz vrlo uda'oeiiih kraieva; ako je samo lijepo vr'jemc običtto se kreće cijela porodica. a krct kuće ostane tek samo po jed,.n član porodice Biva po kadkad da se kod nekih crkava skupi po nekoliko hiljada duša na sabor. Razumije se, da sve što na sabor ide obuče svoje svc-

čano odijelo i namjestl se što ljepšo niože. Ovl su sabori u neko-m pogledu Srbima ono, što staritn Grcima bijahtt olimpijske igre; na njima se ne igni saino naroJno kolo, nego se I nadmeče snagorn na razne načine; jedni, čuvenl rvači, rvu se, drugi se nadbacuju kametta s ramena, neki se nadskakuju ili utrkuju, a bivaju i trkc na konjlma, Sve ovo nadmetanje prati se s najžlvIjotn radoznalošću od strane tnnogobrojnih glcdalaca salcupljenih na saboru Prije oslobodjenja od Turaka na sahrrima su se u Srbiji vršili i po>sIovi mnogn ozbiljnije prirode 1 većega znafiaja, poslovi, koji su bili od odsudnoga utjccaja na budućnost ciieloga narođa. U to vrijeme sabori bijahu zadobili i vcliku pohtičku važnost; na njima se o’resniji narodni liudi sastajahu i t svrhi razgovora o opštim narodtiitn stvarima; na saborinta t'zntjenjivahu oni medjuisobno misli svoje o stanju it kome se narod nalazaše i o načinu kako ono da se popravi. Ne imajuči svoje narodne države Srbima bijaše još jedino na ovim saborlma mogitćc, onako u velikome, podhranjivati žižak svijesti o svojoj prošlosti, gajiti nadu u bolju budućnost, pa su se najzad tu na sabnrima pripremale t bttne protiv Turaka Osim porodičnog praznika krsnoj* imena, *emke slave l crkvenih sabora