Београдске новине

Strana 2. Amerika u ratu Taft o nedovoljnoj araeričkoj pomoći Potrebno naimanje sedam milijuua V Američana. c (Naročltl brzojuv ,,Bv ':..ri,dskUl Novliia") H;iag, 1. janttara. Iz Londonaso javlja: BivSi predsjedfeuTk Amerike, Taft, u svome govoru u Bostorni je izjavio, da pomoć od d v a Inilijuna Američana, koji se mitsle otpraviti u Evropu, daieko neće ibiti dovoljna. Najmanjo bi biio potrebno sedam milijuna Američana. Amcrika mora sada prikup ti svo svoje »nage radi uspjeanog oko.ičenja rala, ili scmora, kao što je to Njemačka ra■dila, pripremftti pola sto!jcća za rat.

CetvrtaK Njemačka fltndenburs 1 Ludendorff u BerUuu. Kb. Berliai, 2. januara. Wolffov ur,ed javlja: MarŠal pl. U1 n d e n b u r g 1 generaf pl. L u* d e n d o r f f stigli su dauas prije podne u Beirliu. Sjednica frakcijskih vodia. Kb. Berlin, 2. jaaiuara. Jitče je održana sjednica svili frakcijskih vodja ti paTiamentu, a pod pređsjeđništvom državnog tajuika, dra pl. K u Ii 1 m a n n a. U toJcu prego« vora zahtijevaia su obadva socijaldemokratska vodja, Sclieidemarm i Ebert, da se što prijc sazove pariame* nat.

Podmornički rat

BEOGRADSKE NOVINE je ćesto objaSnjavao oiljeve izvjjsnih tačaka ovoga poslupka, ali ćutanje svih Bavezničkih vlada o opštim glavnim princapima, stvara za nas polagano neko stanje mora'ne podčinjenosti, koja Steti na: šu sivar. Obzirom na Clemenceauvljev otpor za izdavanje pasoša 8'C j .1 st čkom izasianslvu u Slockholm, kaže izjava. da bi socijalisti trebaii pozva i ruske revofucijonarce da ne znključvju zaseban mir, nego da rade samo na tome, da dodje do opšteg miia na osnovu prava naroda za stvaranjo potrobnih garan i'a t sigurnosti. Grupa izjavljuj«, da polaže na tovažnost, da bude riješena svoje odgovornosti do vremena, kad će od v.iuie tražiti neizostavno odredjenjc njcnog diplomalskog vodjenja rata.

Najnovije brz. vijesti Iz tabora sporazumnih si!a. Kb. Paris, 2. januara. Savjet sila sporaztunnili za nabavku ratnili potreba držao je danas roslije podne svoju sjednicu, u kojoj su učestvovali zastupnici Engleske, Italije i Amcrikc. Vijcćalo se o pitanjima, koja se odnose na nabavke iz Amerikc i neutralnih zenialja i o oniina, ltoja s tiine stoje u vezi.

Grad i okolica Dnevni kaiuudar. Danasic ćclvrtnk 3. januara 1918., po sta. rorn il. dccembra 1917. — KImokato!icl: Gcnovcva; pravoslavni: Muč. Julijana. Casnička i cinovmćka kasina otvo* rena je do 12 sati u noči. C. 1 k. vojnički dom: Citaonica, soba za pisanjc i igranjc, kantina. Otvorcno od 7 satl izjuua dd 9 sati uvcčc. Siobodan pristup svakomc \ojniku. Bcogradsici oftenm (u zimskom pozoriStu, prijc Bouievard): Pocctak predstave u 7‘30 sati uveće. Kinemaiograii: Vojni kino u Kralja Mliana uiici 56 (Koloseum): U 6 satl uvečc predstava za voinlte - C. I kr. gradjanski kino na Terazija.na br. 27 (Paris): U 6 sati uvcce za gradjsnstvo. Moćna si už'o a n 1 j c karn a m a : U sedmici od 30. deccmbra do ukijučivo 5 I anuara 1918. obavljaćc noćnu siužbu u ieogradu ove ljckarnc: 1. rejon: apotcka Kusakovića, Kncžcv spomcnlk br. 2; II. rejon: a^otelta Mikolica, Buoljstia ui. broj 2; i u iii. rejonu apotcka M i k o i i ć a, Beogradslta nl. br. 2. Pusjet bolesnika u boinlcama: U bolnlci .Brčko"; od 2—4 sata poslije podnc. U boinici ,Brflun“; od 9*3U—12 sall prije podnc t od 2—4 sata poslije podne. — U c. t k. gradjanskoj bolnicl: u utorak, četvrtak i nedjelju od 1—3 poslije podne. K u ž n a b o 1 n i c a: Posjeta nijc dozvoljena. ObavijeStenja o bolcsntcima dnevno od 11 do 12 sati prijc podne naulazu u bažtu bolnlćke zgrade sa strane VidinsKe uiice. Vojno parno toplo kupatilo u Car DuSano voj ullci. - 1. Kupatilou kadama: a)Za vojne osobe oivorcno radnim danima od 7 sati prije r Klne do 5 sati posiije podne, a nedjeljom praznicima od / sati prije podne do 12 1 / satl u podnc. — b) Za gradjanstvo radnim danima od 9 sfitl prlje poune do 5 sati poslijc podnc, a bedjcljom l praznicima od 9 sati pnje podne do 12 l / a sati u podnc. — 2. Par no k.upa tilo za ćasnike i njima ravne činovnike otvoreno je utorkom, srljedom, petkom i subotom od 7 sati pnje podne do 5 sati posiije podne 1 a nedjeljom i praznicima od 7 sati prije podne do 12 1 /,, sati u podne. — za gradjanc muškogpola otvoreno jc parno kupatiio ponedjcijkom i ćetvrtkom (ako u te danc ne pada kakav praznikj od 9 sati prije podne do a sati poslije podne. — Casnlcima t njitna ravnim ćinovniclma stojc na vclju da sc slttže parnim kupatilom i u dane odrcdjeuc za gradjansivo (ponedjeijkom i ćetvrtkom/. Biagajna se zatvara radnlm danima u 12>/ 2 satt, a ncdjeljom i prazrticima u 12 sati u'podne. Čhiuovi austiij$ke ddegacije u Beogradu. Izaslautsfvo austrijskc delegacije, kojc je stigio u Beograd, da razgleda nadleštva i ustanove u okupacijonoj obiasti Srbije sastoji se iz ovili čianova: Njegova Preiszvišenost Alfons grof M e n s d o r f f - P o u i 11 y, dr. Friedrich knez L o b k o w i t z, dr. Emilian S c h o t p f e r, Josef F o n, dr.

Ncutralni sud o poiožaju i američkoj ulozi u ovom ratu. Kb. Bcrn, 2. januara. U tfvodnom čkuiiut „Journal de Jieneve" razvija stojo misli o poloiaju Martin, koji ođlično umijo pred»tavili Bađašnjo raspoložeuje tt Francuekoj, On upozorava pnje svega. na odličnu uiogu, koju eada igraju Sjed njeno Držžavo u Evropi, u političkoni i ekonomfckoin pogledu. Preplavljujući danaa EVTopu Bvojim proizvodima i novcem, poifcošavaju sada, da aporazumne đržave Jirevuku u svoju politićku pratnju. Ci. Cjeia ova aineričkti intervencija mnogo prckoračujo pkvir rata. Za saveznike znači to đoduše spasavanje iz položaja, koji ! bi bez Sjedinjenih Država bio skoro očajan. Mora se medjutim pripaziti, da E'ivropa .» postane američka Portugalska. iAmeričko posredovanje pokazaće 19 L8. godino i daJjo l;igano svoj ekonoinski i fvojnički utjecaj. Pieac čianka pila se, da ii će Francoska biti u položaju, da uzUnogne 12 ili više mjeseci čekati na razvoj američke pomoći, da bi najnosli.e fdomiia njemačke napadaje. Naravno, da Jčlan;ik ostajo dužan sa odgovorom. U flaijem boku svojih izvoda iziaže Marjtdn posljediee i utjecaj ruske revoiucije ii novoj godini. On izjavljujo, đa je rueka revolueija za saveznike opasnost, pošto dortosi sobom mir, u ni jeđna iđeja ».e znvodi toliko, koliko mir. ltalija u ratu. Vojitićki težiik poiožaj - (Naročltl brzc-jav „Beogradskth Novtna 11 .) 2eneva, 2. januaro, ,,E c h o d e P a r i s“ piše: Gubitak Col del Rossa i Montedl bello iVale znači za Taiijane ponovno po(vlačenje odbranbene lmije, koju su Koeačno saveznici odsrediii. Gubitak o v a dva visa pada vojnički veom a t e š k o, pošto uvećava mogućjiost konce?itrieuih napadaja na važan sklop Grappa. NEMIRI U NAPULJU Zhog ucstašice u životnim namirnicama. Kb. Lugaaio, 1. januara. iz grada i provincija N a p u 1 j a sc javlja, da su tamo izbili nemiri zbog aestašice u životrdm narnirnicama.

Austro-Ugarska Bolest poslanika Pernerstorfcra. Kb. Bec, 2. januara. „A r b e i t e r Z e i t u n g" javlja, da se stanje zđravlja podpređsjednika poslaničkog doma Pernerstorfera, koji već nekoliko mjeseci boluje, posljednjih dana znatno p o g o r š alo, te dajc povoda najozbiljnijoj zabrinutosti. Novl nspjesi podmornica Kb. Bcrlin, I. januara. WoJffov urcd javlja: Novi uspjesi podmomica u Biskajskoin zaljevu, engleskom kanalu i Irskom moru: 25.000 bruto registrovauih tona. Medju potopljenim brodovima bila je i teško oružana francuska barka ,,C h i 11 i“ 1380 tona, sa šalitrom za Erancusku, zatim jedan engleski parobrod, oružan sa nekoliko topova srednjeg kalibra, po svoj priJici pomoćna krstarica, izgleda i veličine ,,Corsicana“. Usljed eksploziije kazana odmah je potonuo. Dva liatovarena velika parobroda istjcrana su iz osiguranc pratnjc pucnjavom. Poiopljcn engteski brod za Istraživanje mina. Kb. Amsterdam, 2. Januara. Engleski admiralitet javlja: Brod za istraživanje mina „Arhutus" je torpedovan i prop:vo je zbog rdjavog vrcmena. Zapovjedtnfk i 18 ljudi udavilo se. Tako isto je torpedovan izvidnički brod ,,Grise“. Ljudskih žrtava nije biio. Uspjeh jedue podmornice. Kb. Berlin, 2. januara. Woiilov ured javlja: Zapovjednik korvetski kapetan K o p h a m e 1, koji je proširio svoju plovidbu do kapverdijskih ostrva i kod Porto Grande dva velika brazilijanska (bivša njeinačka) pama broda potopiio, vratio se sretno natrag, Osoblje i materijal je dobro izdržao plovldbu i dao nov dokaz kako 0 dobroj sprerni posade, tako i sLgumosti rada naših podmornica, za koju se porcd rada posade ima zahvaliti savjesnom radu radmicima našiii brodarskili tvomica. Time oni pridonose sa sveje strane uspjesima podmorničkog rata a ujeduo i konačnoj pobjeđi Njemačke. Cjelokuinii plijen sastoji se iz potapljanja jednog jamačno amerikanskog brodolomnika, 8 parniii brodova 1 5 jedrenjaka sa ukupno .45.000 bruto registrovanih tona. Medju tovarom tiii večlnom Lz Amerike za Itatliju I Francusku upućenih brodova bilo je najmanje 10.000 tona ratnog materijaia, dalje kože, pšenice, šećera i gume u većoj količini. Osim toga je podmornica sobom donijela 22 tone bakra kao dragocjem prilog za njemačko ratno gazdinstvo. Car je podario zapovjednlku, koji se već odavna može osvrnuti na niz lijcpih uspjcha, red pour le inerite.

1Z f RANCUSKE KOMORE Socljalistička izjava. Kb. Paris, 1. januara. Komora je raspravljaia u ponotljeljak o prijedlogu privremenog plana za gazdinstvo, koji jo senat odbio. U irne Bocijalističko grupe pročitao jc Renaudel ovu izjavu: Grupa prima kreditc za zemaijsku odbranu, ati stavlja primjetlbe obzirom na diplomatski postupak, koji nije pravičan sa potrebama sadašnjih teških časova. Ministar spo'jnih poslova već

Ima u brbiji i praznika, koje cio narod slavi i svetkuje. Po načinu, kako se ti praznici svetkuju, po običajima koji se na njima vrše i najzad po obrednim pjesmama sudeći, nesutnnjivo je, da i ti praznici kao god i krsno ime dolaze :z starine mnogo ranijc od hrišćanstva, i da su oni, i ako pod drnigim iinenom, praz.irvani još u vrijeme stare, mnogobuške narcdne vjere. Ovo se tim prije može uzeti, što se nekoliki od tih praznika svetkuju i kod Rusa, najistočnijih Slovena i Slovenaca. najzapadnijih, i što se svetkovanje i kod jednih i drugili prati običajima i pjesmama veonia sličnim u srpskom narodu. Najglavniji od tih praznika stojl u vezi s veyikim mijenama prirodnim, kojc se dogadjaju na zemlji, a koje izazlva sunčevo kretanje. s. r.

MALI PODLISTAK Istorijski kalendar Na jučeranji<lan, 2. januara 1777. godinc rodjeu je u Arolsenu u ThOrlnskoj uglćdni vajar Christian |R a u c h. Od njegovih djela najčuveniji uu gpomenici Eriedricha Vclikog u BcrUnu i kraljicc Louisc u Ckarlot enhu gu. — 2. januara 1807. goJinc (po novom) kapitulirao jc u bcogradskom doadu GuSanac Alija. po>i na Sv. Andrij« (12. d<N

‘ oembra po novom) bili zauzsl: varo-š Beograd. Na godižnjicu toga dana, i su radan govorili smo u našem listu opširnije o tim đogadjajima. — 2. januara 18G1. godine umro je u zamku Sanssouci-u blizn Potsdama prucki kralj Frdedrich WilheimlV. Rodjen je 15. oktobra 1795. godinc, stupio je na pri'jesto 1840. gođine. U toku njegove vlade đošlo je do bumili dogadjaja 1818 . godine. Te je godine dao ustav. 1819. godinc ©dbio je njemačku carsku krunu, koju mu je nudi.a narodna skupština sakupljena u Frankfur'u. Poš o je 1867. god. teškoflfervno obolio, jpos avio te godme svoga brata, princa Wi.helrna za zamjenika, a 1858. god. i za regenta. Posijednje tri godine svoga života proveo je povučen od svijeta u trškoj bolea'i. — 2. januara 18(0. godine došao je u Francnskoj na vladu kabinet Emila Olliviera, pod kojim je julr mefieca isto godine došlo đo njemačko-francuskog rata. — 2. januara 1871. gotl. biie su se u toku t'oga rata krvavo borbe ilzmedju njcmačke vojske genera'a pl. Goebena i francuskc vojske gtn-'raia Faidherbe-a kod Sopignioaal Đai itnme-a, koje je posljcđnje mjesto toiko pominjano i u toku ovoga ra!a. U toku oviii borbi posiigao je genera! Faidherbe izvjesnog uepjeha, aii ga nijo mogao iskorietiti. Na današnji dan, 3. januara 106. godine prije Hrista rodio se u Ar. pinujmu čnveni rimsJti naučnik i polj-

tičar Marko Tulije Ciceron (Marcus Tullius Cicero), o kojemu smo već govorili prilikom godišnjico mučeničke smrti (7. decembra 43. god. prije Hri’sta). 3. januara 1752. godiue rodjen je u Schaffhausenu čuveni Švajcarski istoričar Johannespi Muiier. Od ranog djetanjstva pokazivao je rijedak dar. Najglavnije mu je djeio zamašna istorija Švajcarske. Umro jc 29. maja 1809 godino u Casselu u Hesenskoj, gdjo je hio ministar prosvjete. — 3. januara 1912. godine iunro je u Vratis.avi (Breslau-u) književnik, istoričar i pravnik Felis Dahn. Rođjen je 9. februara 1834. godine u Ha burgu. 18 <2. do 1888. godine bio je profesor na univerzitetu u Kdnigsbergu, a za'ttn u Vratislavi (Breslau-u). Od njcgov h istorijskih djela najčnvenija je „Kfinige der Germanen" („Germanski kraljevi") » „Urgescbichte der germanischen und kn marischen V5!ker“ („Praistorja germ.mskih i romanskih naroda"). Na polju lijepe književnosti pisao je pjesme, đrame, novele i prije svega svoje čuven© romane, medju kojima takodje preovladjuju istorijski sujeli, i to prvenstveno iz doba »eobe naroda t pAoa zapađno rimskog carstva. Najpoznatiji 8U mu romani ,,Ein Kampf um Rom“ („Borba oko Rima“), „Attila" i dr. I njegova supruga Tereza (rodjena baron ca DrOBte-Hiilsboff) ugiedna je spisatcljka.

3. Januara 1918.

Broj 3.

Kobert Freisler, Otto Glficki, Wiihelm Niklas, Wilhelm Teitsch Ik 1 poslanik Habermann, kojima se u BiKiimpešti pridružio I čian ugarske delegacije Okoiicsany. U pratnji delegata nalaze se rnajor K n e ž e v 1 ć, dvorski savjetnik K o n y i dvorski savjetnik K u p k a. Grobovl u ttidjini. Zagrebačke „Novine" đonijele su o vihdana jedno pisrno sa ostrv r a Hvara u kome se izmejju osta og i ovo javija: „Proš’.oga mjessca donijeio je nr ra mnogo čovječijih ij šina po daim lin kim obalama. Oko Hvara i Visa izvadilo ih se iz mora 14, a u samoj našoj općini. Nije se moglo razabrati, koje su narodno8ti osim jednoga mrtvaca, koji je bia dobro sačuvan. Našlo se pri nj mu nc6to uovaca, fotografija njegove žene i djeco i nešto spisa, iz kojih so mog'o razabrati, da je vojnik Srb n, pr'zi nenom K n oz-Mi 1 o j ko vi ć, koji je dolazio iz Parisa, a vojevao je u svoje vrijcmo protiv naširra kod Va ie- a. T j gu sigurro e-x kojeg potopljenog broda“. Za sjećanjc na svoga niuža za beogradsku sirotinju Gospodja Ruža V u č k o v i ć sa sinom, priložila je sirotinjskom odjelenju opštine grada Beograda jednu stotinu kruna u mjesto trogodišnjeg pomena svome dobrom mužu i ocu Ncdeljku V u č k o v i ć u, bivšem artiljerijskom pukovmiku. lstoriiski kaieudau. Od nove goddne premjestili smo svoju stalnu rubriku pod gonijiin naslovom sa dosadatijeg mjesta pod .,Ma« li podlistak". Poiuen za Miiana Cvjetićaniua je danas u 11 sati prljc podne u crkvi sv. Marka. t Milutiu Bojić. Kako nain javljaju iz Švajcarske, utnro je u Solunu mladi srpski pjcsnik Milutin B o j i ć. t Siuia I. Avramović. U Soiunu je preminuo dr. Sima 1. Avramović, načelnik ministarstva narodne privrede u 53. godini života. U svoje vrijeme saradjivao je kao knjlževni kritičar, a u državnoj sJužbi proveo je najviše vremena u Carigradu, a poslije kao konzul u Prištini. Sudjelovao je kao rezervni oficir u balkanskom ratu, a sada je umro ođ tifusa. Traži se porodica zarobijenog vojnika Porodica Vojislava S a v i ć a, zarobijenška u Ljubljinu (Ruska Poljska — Austrija), potrcbno je, da se javi tajništvu opštine grada Beograda, radi izvje&nog hitnog saopštenja, Priznanice za pomoć za mjesec jamiar Priznanice za pomoć za mjesec j a n u a r Lzradjene su do broja 1600 i mogu se odrnah d a n a s i dobiti u uredima okružnog zapovjedništva Beograd-grad u Kralja Aleksandra ulici broj 5, u sobi broj 57, od 8 do 10 sati prije podne. Istoga dana odmah po prijemu priznanice prije podne biagajna c. i k. okružnog zapovjedništva Beogradgrad isplaćuje i pomoć. Kako prilikom prijema priznanice, tako i same pomoči potrebno je imati uza se redarstvenu iegitimaciju, radi ustanovljemja fardetitičnosti. Umjetuičke vijesti. Gospodja Hana S t o j a u o v i ć k a. supruga poznatog srpskog virtuoza na violioi Stevana Stojauovića,. doputovala je iz Praga u Beograd na stalno stanovanje. Gospodja Stojamovićka je praška konzervatorstkinja i briljantna i pianistknija. Ona je poznata beogra- ! djanima sa muževljevih virtuoskih kon- : perata u narodnom pozorištu i u dvoru pok. kralja Aleksandra, na kojim jc j koncertima pratiia muža na klaviru. j Preporučujemo kao izvrsnu učiteljicu na klaviru i učiteljicu pjevamja. Produžena upotreba starih poštansklh maraka. Raspisom vojnog vrhovnog zapovjedništva od 30. decembra 1917. produžera je upotreba vojnih poštanskih maraka drugog izdanja s Hkom pokojnog cara i kralja Franje Josipa do 31. marta 1918. Duevna tcmperatura u Beogradu. 2. januar: maksimum u sjeni +4,1, minimum —1,6; temperatnra zemljine površine +6,0, na suncu +20,7. Vrijeme na Baikann. Cijeio područje pokriveno, samo na obali Crnog Mora mjestimlce vedro. Vijesti iz Hrvatske i Bosne „Namet na vilajet". Pod gomjim nasiovom izdao Je poznati vodj bosanskih muslimanaHrvata Ademaga M e š I ć knjižiću, • koja zaslužuje osobitu pažnju koli sa strane države, toli pojedinili gradjana. Svrha je ove knjižice, da upozori već u pravo vrijeme pozvane faktore na način, kako bi se imale nakon ovoga velikog rata sanirati državne dakle I narodne — finansije i time izbjeći eventualmim gospodarskim katastrofama. Udariti iia narod nove poreze po dosadašnjoj praksi i tim prihodima isplaćivati ratne zajmove, značilo bi podupirati kapitaliste, jer su oni za vrijeine rata najviše zaslužili, pa prema tome postali največi povjerioci države, a u drugu ruku, ti bi se porezi opet prevalili na siromašnije gradjane n raznim formama poskupljivanja robc i materijaia. Radi toga predlaže pisac radikalnu mjeru, t. zv. namet na viiajet, u formi doprinosa u državnu zajednicu tako, da bi svi državljani imali doprlnijcti prema svom imetku po nekom označenom postotku u državmt zajednlcu, Iz koje bi se onda narairile razne drž. po* trefce, u pr\ f om redu troškovi oko socijalne skrbi sirotnašnijih gradjana i troškovi oko saniranja ratom prouzročenili nevoija i šteta. Gradjanni bi, koji ima manje od 2000 K pokretnog ili nepokretnog imctka, bio oslobodjen od toga doprinosa, a ostaii bi imali pokloniti u državnu zajednicu prema ovom procentu: Od viška od 2000 do 10.000 K 5%V ođ 10 do 50 hiijada 10%, od 50 do 100 hiljađa 20%, od 100 do 200 hiljada 25%, od 200 do 500 hiljada 30%, od 500 hiljada do jednog milijuna 35%, a od višc od milijuna do više milijuna 50%. Koji imadu imetka preko 10 milijuna, imaio bi im se dvije trećine od v'iška sasvim oduzeti i metnuti u državnu zajednicu, a država ima s tim imetkom prema najboljoj općoj državnoj koristi npravljati. Upozorivši pisac još i na tu okof* nost, da bi se na taj način naša valuta veoma poboljšaia, jer bi se držvni dug veotna smanjio, kao na to, da bi gradjani tim doprinosom u državnu zajednicu vrijednost svog imetka povećali, daklem sehi koristili, svršava svoju knjižicu ovim značajnim riječima, koje su đostojne jednog Ademage Mešića, koji je svoju ijubav i nesebičnost prema svome narodu dosada pokazac mnogim djelima: ,,Ja nijesam bogat, ali srazmjerno nijesam ni bez Imetka, kako će tko su4 diti iz ove raspravc. Mene neki ra£unaju u prvi razred bogatih gradjana Bosne i Hercegovine, a ja ću se sam eto ubrojiti u drugu kiasu. Svakako dakle imao bih i Ja prilično dosta dati u tu zajednicu... A za opće umirenje kažem još ovo: Ako se ovaj program ovako izvede, ja od svoga imetka pokianjam 75% državnoj zajednici**. Ko poznaje Ademagu mora mu vjerovati, da govori u ovoj knjizi ođ srca. Iz hrvatskog uovinarskog društva. Hrvatski ban Antun pl. M i h a 1 ov i ć pristupio je prinosom cd h i 1 j ad u k r u n a kao zakladni član „Hrvatskom novinarskom društvu". Ujedno je iz zemaljskih sredstava doznaćio pethiljada krunaza mirovinsku zakiadu „Hrv. novtnarskoga društva", pa će se jednaki iznos sva-. ke godine doznačiti spomenutomu' društvu. Osnivanje veiikc banke u DalmacljL Kako se javlja iz Zađra, dalmatinski „Zadružni savez", koji je zađnjih godina bk> razvio veoma veliku trgovačku djelatnost, te je uslijed velikog prometa polučivao i veliki dobitak, namjerava osnovati novčani zavod sa 5 milijuna temeljne giavnice. Taj novčani zavod će se baviti finansiranjem trgovačkili poslova i moći će u većoj mjeri raditi, nego što je mogao savez Državno ustrojstvo austro-ugarske monarhije Pošto skoro svaki dan p'že u novinama sad o carevinskotn vojeću n Beču, sad, o saborima u Budimpešti i Zagrebu, a u posljednje vrijeme bilo + govcra j o delegacijama, to zbog opšteg razumijevanja ustava i držav. nog ustrojstva aus ro-ug'rske monarkije donosimo za naše fcitaoce ove zvar.i.iie podatke. ; 1. Ustav. KrstWine i zemlje, kojo sastavljaju austro-ugarsku monarldju, po nagodbe* nom su zakonu od g. 1867. razdijeljeno na dvije državne poiovine (duaiizam): na zemlje krune ugarsTce (Tran^’a'tanija} i na kraljevine i zemlje zastupano u carevinskom vjjefcu (G'siai'anija). Obje polovine safcinjavaju ipak jednu n o a k ju, kojo\ je uredovni naslov: ^Austro-ugarska monarkija“. , Obje monarkijsko polov'ne združenc su zajednifckim vlađaocem i z°j dnifckim državnim poslovima (per onalna i realna unija), aii svaka polovina ima svoj kons'J '—ionalno-monariiifcki ustav. Temeljni je zakon za cijeln monarkiju pragmatifcka sankc : ja od od. 1713 ., (primljena od austrijskih staleža 1720 . i 1721 ., od ugarskih staleža 1723 -, u Hrva!:fcoj vefc 1712 .), a pro''!rše n a god. 1724 . Njom se odie’juje nenzJje’jVoRt hapsburških kraljevina i zerra’ja, kano i pravo na^ijedstva jk> prvoiodstvu u mužkoj, a ako muška izumre, u ženskoj liniji vladarske porodice. , Zajednifcki državni pos’ovi jeau: 1. izvanji poslovi s dip'omatskim i trgovins!:im zastupstvom u kiOTemstvu; 2. vojnifcki poslovi s momaricom tosim zakonodavstva o vojnoj dužnosti); 8. fi. nancije zajeđnifckih posaia.