Београдске новине

Broj 3.

'Cetvrtak

2. Državna glava. Državna glava austro-u rr arske mo* narkije je car austrijski i kralj ugarski. Vladarski'je naslov troriruk: vel ki, srrdnji i mali. Potonji cla°i: . ea« a" trijski, kralj češki, itd. » ar'OstoMci kralj ugarski“. Vladani pripnda naslov: „carsko i kraljevsko nporiolsko veličanst o“. 0-. soba jo vladarcva po uriavu sv< ta, nejpovredljiva i neodgovorna. 'Moć zakoarodavnu (lef'islativu! vš : vbdar s narodnim zastnpstvima Cnrane s austrijekim carevinskim vijećem, sa zajodn čkim ugarskim državnim saborom, sa hrvatskim saborom i sa zema’jskim saiborima), a moć upravnu (ek?ekutivu), koja samo njemu pripnda, po odgovornim ministarstvima (u Hiva’skoj po banu) i njima pcdrcdjenim oblastima. Vladar je najviši eospodar vojslce, navjegćrj) rat, sklapa mir i državne ugo.vore. Trgovafki ugovori i oni dr/.avni ugovori, koji državu opterećuju ili obvezuju poiedinc državljane, izdavaju se Bamo s dopuštonjem carevinsko'a vijeća i zaieđničkoga uearsko-hrvat kcg sabora. Suđačke se odluke vrše u ime vladarevo. — Stupajući na pr'jestoljc zaklinje se vladar na usfav (u Ugarskoj za krunidbe a u Austriji u nazoćnosti obiju kuća.) Vladarske su pr'jestolnice IBeć i BudimneHa. — 7 ,a v’adarevu su neposrednu službu kabinetska i vojnićka kancelarra: prva za gradjenske, a druga za vojničke pos'ove. Vladar je veliki meštar rcdova E. j. poćasnili znakova, koje on podjeljuje za lično zasluge. Ti su počasiii znakovi: red zlafnoga runa; vojnički re<l Marije Terezije; kr. ugarski red sv. Stjepana; Leopoldov l-ed; red željezue kruno i'red Franje Josipa. Vladarica podjeijuje goppodjama visokoga plemstva red zvjez(danoga križa. Jvapokon je car i kralj ntemeliio godine 1898. za gospodje EliKabetin red. 3. Zakonodavstvo. a) Zemljo ugarske krune. Ugarsko-hn r atski zajodnički sabor u Jdudimpešti sastoji sc od dvije kuće: vcJakaške, kojoj pripađaju nadvojTOde, visoko plemstvo i svečensfvo, najviši drŽavni dostojanstvonici i neko iko od kraIja imenovanih članova, i od kuće znistnpnićke, koja se sastoji od zastupnika Ugarske i Erdelja pa od poslanika hr. vatsko-slaTOnskog sabora. Članou su velikaške kuće punoijetne »ađvojvodo, katolički i grčkoistolni nadbiskupi, biskupi i nadopati, dostojanstvenici protestsnt-ke i evam e ičke c kvo, 13 idržavnih baruna, tri vrhovna suca, 3 pofilanika hrv.-slav.-dalm. sabora, gubernar tor riječki, mnogi velikaši (knezovi, grofovi i baruni), koji plaćaju na godinu 6000 kruna izravnoga poreza, i napokon oni odličnjaci (najviše 50), kojo kraJj radi velikih zasluga doživotno imrnuje. Kuća zastupnička broji u svem 453 fzastupnilca, na 5 godina izabranih, od kojih je 40 poslanika iz hrv.-slav.-dalm. Sabora. Ugarsko-hn r atski zajednički sabor vijeća o onim đržavnim podov'ma, koji su svirna zemljama krune ugarske zajcdnič-' ki, a bez hrvatskih zastupntka kao „ugarski državni sabor“ v.jeća za IJgai'sku i Erdelj i o takorim poslovijna, u kojima su Hrvakska i Slavonija autor.omne (unutarnja uprava, su lstvo, fcog-ošlovlje i nastava\ pa se o nj'ma vijeća pamostalno na ,,hrva: sko-s!a tous ko-rlaJrnaiinskom zemaijskom sa.boru“ u Zagrobu. b) Zenuje austnjske. Carevinsko vijeće u Bcču sastoji se od gospodskc i zastupniČke kuće. Clanovi su gospodske kuće: punoIjetni princi carsKc kuće, glave plemićkih porodica imenovanih za nasljeđno ćlanove, nadbiskupi i svi biskupi, koji imađu kneževski naslov, pa doživotni članovi, koje car iadi velikih zasluga doži.votno dmenuje. Zastupnička kuća broji 425 zastupnika, koji su na 6 godina neposredno azabiani. Carevinsko vijeće stvara zakono za bvo o’uslrijske zemlje. Još iina svaka zem'ja austrijska. ,svoj zemaijski sabor (njih 1G, pa gradsko zatttupstvo tršćansko kao 17. salx>r), u kojem se vijeća o poslovima poj dinih zcma’ja, koliko nijcsu prMržam carevinskomu vijeću. Zemaljski se sabori sazlvlju svake godine, pa za upravu zemaljskih posala biraju iz svoje sredinc zemal.ski odbor, kiji vocii zemaJjske poslove, dok sabor ne sahoruje i provadja saborske »aključke. Piedsjednik safcora ujedno je i predsjediiik zemalj lcoga oJbora. Clanovi su zemaljsk h saliora zasluppici naroda birani na 6 godina i viriJisto (nadbiskupi, biskupi i sveučilišni reklori). c) Delegacijo vijecafa o poslovima, koji su zajednički ngarskim i austrijskim sacmljaina. U delcgacije sc sastaju zaRtupnici ugarsko hrvatskoga zajedničkog 8at>ora (medju tima 4 odaslanika izmejđju hrvatskih znstupnilc.’n » 1 izrr.odju hrs'atskih veljkafia) i carevinskoga vijeća (po 60, od tili po jednu trećinu iz gornjih kuća), a biraju se na jednu godinu. Delegacija vjiećoju evake godine izmjepice u Boču { Budimpešti; gvuka ddegaeija (ugarska i ausir.jska) vijeća uaposo pod svojim predsjedmkom. Članovi delegacija, državnih i ze pialjskih sabora jesu u vršcnju svojih eastupničkih dužnosti noodgovorui i ne|jovred]jivi. 4. Uprava. a) Uprava zajedničkih posaia'.'; Za zajedničke poslovo tri su c. i kr. tninistarstva «a sjedištem u Beču, a odtOTOrna su delegacijama- 1. Minislajrstvo

carske i kraljevske kuće i izvanjih posala; 2. Ratno ili vojno ministarstvo; 3. Zajedni'ko finansiisko miaistarstvo. Ministarstvu izvanjih posa’a pođredjena su u stranim držnvamn pos’nnstva i konzularne oblasii. Ba'no 'li vojno minisk.rstvo najviša je ob'.ast za c. i kr. stajaću vojslru i vojnu momaricu. Oružana sila monarkije sastoji so od stajaće vojske, ratne mornnrice, oba domobranstv- i mnrođnog usfanka. Staj ćii je vojska razdijeljena na 16 zbornih i 1 vojno zapovjedništvo. — Ra'Jia mornarica broji 140 brodova. — Vojnička je dužnost općenita a traje od 20.—42. godine, naime 3 godine aktivno, 7 u pričuvi, 2 u domobranstvu i 10 n narodnom ustanku. Ministar zajodničkih iinanslja vodi i vrhovnu upravu Bosne i Hereegov'ne. b) Uprava zemalja ugarske k r u n e. Za upravn zenuuja ugarskc krune postoji 9 kr. ugarskih ministarstava, i to 1 u Boču d 8 u Budimpeš.i, koja su drŽavnorn saboru odgovoma. Na čelu ministarstava stoji ministar-predsjednik. 1. Ministarstvo kod carskoga i kraljevskoga dvora u Beču posrednik je rnedju vladaocem i ugarskom vladom. 2. Hrvatsko-slavonsko-di-lniat nsko ministar stvo posreduje medju vlađaocem, ugarskini ministarstvom i hrvat--bo-sIavonskcdalmatinskom vladom. 3. Ministarstvo za unukirnje poslove rukovodi pol.tčku upravu Ugarske s Erdeljom, a podredjene su mu neposredno županije (63) i elobotk.i kr. gradovi (25). 4. Ministarstvo za bogoštovljo i nastavu (za Ugarsku s Erdeljem). 6. Ministarstvo pravoeudja (za Ugarsku s Eideljem). 6. Finansijsko ministivrsivo. 7. Ministarstvo poljoprivrede. 8. Ministarstvo za zemaljsku obiiuiu. 9. Ministarstvo trgovine. (Svršiće se.) Narodna privreda Kratka uputa za ratara (Svršetak). VI. FABRIČKE BILJKE. 1. Duvan. Duvan. nspjeva sarno u topliiu i suvim predjelima, gdjc nerna jakih proljetnjih i ranih jesenjih mrazeva, i u zaklonjeniin položajima od vjelrova. Najbolje sazri duvansko hšće u gođimuna eušiiim i toplim i na položajima, koji su jugu okrcnuti. Krećna ilovača ili blaga krečna glinuša najbolje su zemlje za gajenjo duvana. Zemlja treba da je dovoljno plođna i umjereno vlažna, čista od korova i đobro nradjena. Najbolje napređuje pesfcje nadjtibrenih okopavina, preorauog djetelišta l nadjubrenog ozimog ječma. Poslije duvana svaki usjev dobro napreduje, jer ostavlja zemlju snažnu i đobro spremljenu. Zemljište, na kome će se »iuvan saditi, treba s jeseni dva puta preorati, i to: prvi put 10—15 cm. duboko, a đrugi put 25—30 cm. Precl drugim oranjem treba zemljište nadjubriti sagorjelim stajBkim djubretom. S proljeća, kada se zcmlja prosuši, trel>a zemljište ponovo preorati, i ostaviti ga do samog sacljenja, kada će se samo dobro uzduž i doprijeko podrijati. Najglavndja jo stvar, da se izbere od or.e vrste duvaua, koje će dati n5jJjepše i najl:>oljc lišće duvansko. Duvan, koji se za pušenje sječe ili križa, trcba da je lijepe boje, da lako gori i da ima prijatan miris. Duvan, koji se ne sječe, nego so lišće upotrebljava za smotavamjo cigara, treba pored lijepe boje š lakog gorenja da ima još krupno i tanko lišće Zbog hladnoće s proljeća 'E proIjetnjih mrazeva, a i zbog kmtkoćc vremena u porastu, iz duvanskog sjemena mora se predhodno izvoditi rasad. U toplira lcjama duvan nikno i za rasadjivarije stiže za 6 do 8 nedjclja, ali uvijek valja tako podešavati, da se sjeme u tople Ieje zasije najdaJjo do polovine m.ula rnjeseca, kako bi na vrijeme stigk za rasadjivanje. Ako je proljeće toptije, onda će rasad i ranijo stići. Kacl rasad dobije 5 do 6 listića, onda je on pofpuno razvijen, i tada ga treba početi rasadjivati. Njiva se brazdačem ili pored kanapa Mnakrst izvrsla u razmaku od 40 do 45 cm., a zatim se preduzima gadjenje rukom pomoću sadiljke. Rasadjivanje sc vrši po oblačnom i malo vlažnoui danu, a najbolje je poslije blago kiše. Sađiljka od gvoždja ili limom okovana holja je, jer se rupa pju izvlačenju ne zasipa zemljom. Nekoliko dana poslije sadjenja trcba piegledati, da li se sav rasaJ primio, pa prazna mjesta popuniti novim rasadom. Ako je vrijemo suvo, mora se rasad zalivati, t lo uvijek pred veče. Kada poslije svršenog sadjenja prodje 10 do 14 d..oa, mora se na duvaništu izvršiti pivo prašenje malim moličicama. Poslije prašenja dolazi lako ourtanje, a za tim zalamanje cvasti i zaperaka. Najvažniji i naj'eži posa*> jesto žetva ili branje lišča. Svo đuvansko lišće ne sazrijeva u isto vrijeme. Najprije sazrijeva donjo lišče, poslije 2 nedjcljo sreidnje, ft zalim najgornje. Lišće se bere satno na suvom danu izjutra. Kada se Ust sa stabljike skine, treba ga položiti na zemlju, da Lice dodje dole a naličje gore, dok list ne provene, a po tom se vezuje u enopiće, pošbo se prethodno izdvcji po krupnoći. Vrlo je važan poeao gušenje Ušća. Sušenje treba vriih' na toplom i jjromaj-

IEOORADSKE NOVINE nom mjestu, ali u hladovini. Kada ee naglo snši, lišće ne dobiva zlatno žutu boju, koja »e od dobrpg duvana traži, a ako se suši bez svjetlosti I toplote, može lako da pocmi. Stoga ee duvan najbolje suši, kad be niže na kanap. Ima i naročito udešenih sušnica, pomoću kojih se duvan najbolje osuši i dobiva naj jepšu boju. Ako je vrijcme za sulenje povdljno, može se lišće za 3—4 nedjelje osušiti, a po tom u kaiupe složiti i u svežnjeve vezati. r Prihod je po hektaru 800 đo 1000 kg. dobrog duvanskog li.šća \ đo 150 kg. podbiraka. 2. Hmelj. Hmelj bc gajd radi ženskog cvijeta, iz koga se vadi žut prašak, koji je vrlo potreban za varenje piva. Muški cvijetovi so ne upo'rebljavaju, stoga se takav hmelj / ne gaji. Hmeij se gaji na naročitim prostorima, jer može na jednom mjestu da ostane 12 đo 15 cođina. Gdjo god Uspjeva i rastie divlji hmelj, tamo se sa uspejliom moze gajili i pitomi, at reba uvijek odabiraU položaje, koji su za ostale usjevo nepodesniji. Za hmelj so mora zemlj'šfe pringotoviU riljanjem kao i za- vinograd, jer on pušta korjen dulx>ko i ostaje više godina na jednom mjeatu. Raznmožavanja se sađnicama (korenjacima), koje se uzimaju od podzemnih dijelova prošlogodišnjc loze. Sadnico 'treba ’da budu 15 cm. dugačke, što deblje i da imaju što više pupoljaia, kako bi mlađa biljka jače tjerala. 'S proljeća se iCljevina poravna I obilježo se redovi i mjesta, gdjo će se sadnioe zasiiditi. Rastojanje redo\ r a f kućica treba da je 1.5 do 2 metra u kvadratu ili trouglu. Jarne za polaganje sadnica treba da su 40 đo 45 cm. duboke i 30 cm. široko. Do polovine se jame napuno sagorjelini djnbretom ili kompoetom, a zatam se zasađe sadnice po jedna iJi po dvije, pa sc zemljoin zatrpaju tako, da. nacl kućicom dodje malo uzvašenje. Pored svake kućice j>obije so kočić, da Li so moglo konati, ako Jrava izraste, prije nego što hinelj »z zemljo krene. Prvo gođ'ine ne daje hmelj rođa, stoga se izmeđju rcJova možo gajiti kupus, repa ili krumpir, da bi se isplatilo kopanjo i da ne bi zemlja beskorisno ležaia gođinu đana. Drugo godiiic rnjescca ruarta ili aprda treha hmelj pjfezati. Ovo se može vršiti i s jeseni Kada izdaaci poslije lezan'a izbiju i narastu pol metra visoko, valja ih vezati uz pritku, koja treba da je najmanje 6 mefara dugačka. Bolje je i jovtinijo gajiti hmelj uz žice. Privezivanje hmelja uz pritke trefea če.šće vršiti, doklo god hmolj raste. Žetva hmelja pada: od polovine jula do kraja avcnsta mjeseca, kada cvijet dobije žuto-zelenu boju i naročit vrlo prijatan mir' ! s. Bi'jurje treba vršiti uvijek izjutra, dok jc jrosa, da cvjetni prašak nc bi ispadao. ©erc sc r>kom, kidajući cvjetove s loZe, ili se loza oreže, s pritke svuče i cvijetovi pokidaju. Kada se hmelj obsre, valja ga razastrti na suvo promajno mjesto u tanke slojeve. Sušenje ne smije biti na siracu, već u hladovini, a najbolje na tavanu. Osušen hmelj meće se u džakove i 'ostavlja na suvo mjesto do prođaje. Brže so i bolje hmelj suši u naroćitim sufnicama, ali ovaj je način za priiike, gdje se limelj u veliko gaji. Prihod je po hektaru 400—G00 kg. Najbolje je da se hmelj ođmah pi-oda, ak može so osušen čuvati više go-lLna.

! Izašlo I Novo! Novo! Juraj grof Oršić-Slavetićki; ,,Na konju i u rovu“ Cijena 2 K. Može se kupiti u knjižari S. B. Cvijanovića Beograd Kncz Mihajlova ul. broj 16. m Porudžbine sa strane šalju se na gornju knjižaru ili nasamog pisca: Uredništvo „Beogradskih Novina", — Beograd.

EKSPOZITORA PESTAHSKE-DGARSKE KOMERGIALNE BANKE d Beogrodu — Knez HihoJlovo br. 50. Spe<»lalno odjcienie ia siljanje novaca ratnlm garobl|enlcinia i Intarniranima. Osnovna glavnica i pričuve 232.00a000 kruna. aii

3. januara 19' TAJANSTVENA OTMICA. (Nastavak). Ako je Lola bila razumjela značeuje pismanceta, ako je ona iz njega bila vidjela, da je bliza pomoć i oslobodjcnje, ona. će na svaki način pokušati da još jednom pridje tobožnjem slikaru, da bl saznala još što više. I zbilja, nije se bio prevario. Nije bio prošao ni cio sat, kada se ona prošunja kroz predsoblje, plašljivo se obazirući. Hill je opazi kroz otvorena vrata, izadje brzo na prag i doturi djevojci list artije, na kojemu je bilo ispisano: „Cim vam bude brat izašao u grad, dodjite brzo do mene i poaiesite jednu haljiira I svoju maramu. I jedno i drugo morate ovdjc ostaviti, dok će te vi otići u onu prednju sobu do samih stepenica. Savjctujem vam u ime vašeg spasenja, da taćno izvršite ovo. Vaš otac i brat biće na svaki način uapšeni; no ako se vi bude;e pokorili ovom mom savjetu to će sve biti izvršeno bez prolivanja krvi i bez velikih neprijatnosli po jednu vami dobro poznatu ličnost". Dok jo Lola čitala pisamoe, Hill je posmalrao izraz njenoga lica, na kojenra su se jednoVTemeno opažali i radost i strah. Ona se očeviđno borila sa samim sobom; pročitavši iyeči ispisane na onom list'ću, ona pogleda detektiva, kao da hoće nešto da ga moli. No kada po njegovoan poglcdu opazi, da on odlučnra i nspokoljebljivo ostaje pri svojoj narr.jeri, ona obori oči, kltmnu glavom i ode u stojii 8obu. Valjda prvi put, od kada je sLairovao u tomc slanu, Iliil je zatvorio vrata od svoje sobe, da bi se presvukao; „stari slikar“ bio jo odigrao svoju ulogu. Oko dva sata stiže mu pomoć, i to g. Black sa, dvojicom najjačih' i najv'ještijih policajaca iz njihove polizijske uprave. Sretno im podje za rukom, da se neprimjećeni ni od koga sastanu sa Ilillora, i luvuku u neku praznu sobu naspram ajegovog staoa. Odmah zatim pojavi se i gazdarica., koja se, dijolom iz ženske radoznatosU, dijelom iz si.npa ija prema Loli htjela prisustvovali dogaxl,ajima, koji su se spremali i koja se ponudi, đa mlađu djcvojku uzme poi svoju zaštitu. Sada svi odošo u sobu, š>o se nalazila pored stepenica, gdjc su s nestrpljenjem čekali, da ode mLuIji Smith, koji je u to doba redovno odlazio iu obližnju kafanu na čašicu raldjo, ali pri tomo nikađa nije izostajao duže od pola sata. Tek što se Lolin brat bio udaljio, pojavi se t ona sama, noseći sa sohom haJjinu i maramu, kao šlo je to bio zatražio Hill. Sklonivši djevojku u rečenu sobu, mlađi poiicajac pristupi izvodjenju svoga odvažnog plmm; navuče Lolinu baljinu, zamota glaru u njenu maramu i cdvažno, do dušc ne bcz potajno zsbnje, hoćc li mu poii za rokom ono, što je naumio, stupi u sobu st iroga Smitha. Ovaj se bio izvalio na jedan diva-n, koji se nalazio baš prema samim vratima. Bacivši prvi poglođ na šilnu tjelesinu staroga džinn, koj : je naravno bio nraogo jači od njega, Hill za jedan čas posumnja u uspjeh svoga preduzeća,. Da bi prikiio svoje lice od starca, kako ovaj prije vremena ne bi primjctio prevaru, Hill izvuče džepnu maramicu i stađe tobož jedan put za drugim iz sve snage kihati. Starac se namršti i zlovoljno promrmlja: ,,De, da nećeš sađa i ti da prolajcš"? Hill na to naravno ništa ne odgovori, već sjeđe na jednn stolicu pokraj prozora i slađe se praviti, kao da upomo gleda nešto na ulici. Naime lli'.l je htio time namamili starca, da napusti svoje mjesio, jcr dokle god se ©n nalazio m svoni dotadanjem položaju, nije biio moguće izvršiti prepad nrul njim, a to je opet s obzirom na Smilhovu snaeu b o najzgodniji način, da mu sc doskoči. No kao u prkos starac nijc htio ni da mrdne. Vidjevši se u nemogućem po'ožaju, Hill se najzad nažc kroz otvoreni prozor i kao tobož začuđjeno kliknu, pretvarajući se kao da je vidjeo nekog na ulici, koji ga je neobično interesovao. Ovo mu je lukavstvo i pomoglo. Smlth kao oparen skoči i uplašeno pridje Ililiu. „Šla ti je!“ dreknu on, „Kog to djavola zvjeraš?“ Tek što je bio izgovorto te riječe ščepaše ga s leđja nečije snažne ruke, kojima se on i pored n > jočajn 'jeg otpora nije moaao oteti. ,,To si mi ti napravila, nevaljal : ce!?“ uriao je, pj r 'n"Šeći se od gnjeva, starac, koji je još jednako ematrao ; rorošenog lli'.Ia za svoju ćerku. On skupi ’svn svoju džinov.-ku snagu i pridje Hilln, vukući sa sobom l'ude, koji su ga vezivali, naže se nad n;im i šanu nra: „Smiesta đa si uk'onila onaj znak sa vratal Jesi li čulal“ Hill bez i jedne rij r 'fi ustade i ođe kao Sd.a se pokorio ovoj zapovijesti: u Btvari pak delektiv je onim komcdom krede, Što ga je bio našao, još pod 'bijao onaj kjrst na vratima, u mjesto da ga izbriše. U međ r ”"re>'n"'nu su staroga Smitha već bni ouvukH u sraj dnu sobu, a Hil! se opet vrati na svoje ir jesto pored prozora, da tarr.o sačeka Lolinog brata. Ne prodje ni pola sata kada ae naglo otvoriše vratn, na kojima »e pojavi miadji Smith. ; ,Gdje je otac?“ zaplta on ztovoljno, (nemićući se sa praga. Hill slegriu ram r >n'ma'. ali ništa ne odgovori. piti u opšte okrenu g'avu. „Jesi li poludjela, te zvjeraš kroz prozor pnjesto da odgovaraš?“ izdera se on. Hill u opšte kao da nije obraćao painjn na to, već najeđared nstade i podi.

| Stfni 3. že rokn, kao da hoće d i da znak nekome na ulici. I ovo mn je lukavs'vm uDalllo, Mladi Smilh nz gadnu provku polete na Hilla i ndari ga iz sve snage svo. jom loljagom po glavi. No toga časa već ga je postigla ista sudbina kao i njegovog oca. Ma da se branio kao mahnit, bio je u roku od dva-tri minuta savladan. XI. Smith je U svojoj jaro-ti toliko bio udario Hilla, da se policajac s mjesta srušio onesviješćen; no on se ubrzo oporavi, ustade, zbaci sa ecbe žens’cu haijinu i ode u sobu, gdje su ona dvojica vezanih ruku i nogu sjedili na klupu i očekivali svoju dalju sudbinu. Wil .en ve selo stište ruku svome mlađjcm kcbgi. ,,E to vam je baš upalilo“, reče smješeći sc, ,,i to ste sretni koliko ste taški, kađa ste izašli na kraj sa ovom dvcj com zli.kovaca“. „Zbiija“, odgovori llin, ,,a maio je falilo, pa da ini onaj mladji smrsi konce“. (Nastaviće se.) Posiijednje brzojavne vijesti Izvještaj njeraačkog vojnog vođjstva Kb. Berlin, 2. januara. Zapadno bojište: Front priiestolonasljednika R u pprechta bavarskog: Ođ D i x m u i d c n a do D e u 1 e-a pojačala se u pojedinim odsjecima od podneva topnička djelatnost. Topnička je djelatnost prolazno, a u vezl sa uspješnim izvidjanjima, oživjcla i sjeverno i južno o-d Lensa. Vatra se od vremena na vrijeme pojačala takodjc izmedju A r r a s a i S t. 0 u e n t i n a. Broj engleskih vojnika, koji su posljednjih dana zarobljeni južuo od Marc o i n g a, povisio se na 500. Front njcmačkog prijestolouasljednika; Sjcverno od Prosnesa I s objc stranc Ornesa pojačana borbena djelatnost. Izvidjačkim napađima na više mjesta fronta zarobljen . je izvjcstan broj francuskih vojnika. Istočno bojište: Nema ničeg novog. Taiijansko bojište: Vatrcna se djclatnost na a s i a škoj visoravni i u području Moute Tomba od vremeaia na vrijeme uzdigla. Prvi zapovjednik glavnog stana pl. Ludendorfi. NJEMAĆKO KRUNSKO VIJEĆE. Kb. Bcriin, 2. januara. Listovi javljaju, da će ss danas po slij-e podne u zamku B e 11 e v u e pod predsjedništvom cara održa.i krunrko vijeće, koje će se u glavnom bavi i rezultatima prcgovora u Brest-Litorvsku. Kb. Beriin. 2. januara. vVoIffov ured javlja: Danas poslije podne primio je c a r u zajcdničkoj audijenciji državnog kancelara grofa H e r 11 i n g a, maršala pd. H i ndenburga, generala L u d e n d o r f f a, državnog tajnika grofa Roederna i đržavnog tajnika dr pl. Kiihlmanna. UKRAJINSKI SU DELEGATI ZA PREGOVORE STIGLI U BRESTLITOWSK. Kb. Brest-Litowsk, 2. januara. Ovamo je stigla jedna ukrajinska đeputacija, da sudjeluje kod pregovora za mir. USPOSTAVLJEN IZRAVNI ŽELJF.ZNIĆKI SAOBRAĆAJ BRESTLITOWSK—PETROGRAD. Kb. Beč, 2. januara. Iz glavnog stana za ratnu šlampu javljaju: Za dakšanje izravnog saobraćaja tečajem mirovnih pregovora u Brest-Litowskom uspcstavljena je žeIjeznička veza izmedJu Brest-Litowv skog i Petrograda

Malene dievojčice I tve dame doblvaiu nležnost I sv ežinu kožc, ako upotrcbijavaju Otana Alabaster puder l Dtana aćmc. Mala doza U1 lončtć K 2.Velika „ „ „ K 4.ko|! se mogu posvuda dobiti. Otavno prodavilišle: JHono**, Honđels A. 6 , Bodopest v. Nidor ntca 6. 3