Београдске новине

Strana 2.

Sutiota

svcoocl da iu radikall uprooas 1 111 S r b i j u. Mogao je kralj Milan kao čovek i vladalac Imati svojlh nedosiataka, ali je njegova polltika bila *rela, trezvena I korisna po Srblju. Ako su i jednom vladaocu dogadjaji dall za pravo to su kralju Milanu. Zato je dužO'jRt svakog Srbina da mu reče: „Bog iđa ga prosti, I svetao mu spomen b!ol“ Sađ nioram prećl na jedno pltanje, ko}e je i mene ranije bunllo, ali s kt.jjim sant danas na čisto, a to je da ii • uradikaii zaista pravliz'taz narodne volje i narodnog m I»1 j e n j a? Dugo sam o tome razinišljao i fakita pribirao i došao do zaključka da n 1 s u. Ali & oni veštačkim sredstviBia postigli lzvesne uspelte kod naro 'da i tako pogrešno stvorlii mlSljenje. 'da Je narođ uz njih. Oni sit tt narodu Đbistvima, paljevinama t raztiim terojom stvarall uverenje da imaju vcćinu, a kad su došii na vladu pomoću lis’ova Jz disposicionog fonda, pomoću koncesija, davanjem poiožaja, usiupcima parrisanima i gonjenju protlvmka usipeli da stvore veštačku većiuu. Tu Im je išla i slabost karaktera njihoviii protlvnika. Samostalci su se džapali proiiv radlkala samo dotlc dok nistt uspeii da dobiju koje miiilstarsko mcsto ■u vindi lli kaitvu masmi koncesiju, lnttie su puštali radikaio da žare I palc, iiaročito sit !m ostavljali odrešeite rttke u spoljnoj polltici. Liberaii, pod no v,m vodjatna Ribarcetn ! Veljkovićem težili su da sc predstave što većim de> mokratama, ali im nisu mogli konkurisati, i tato nisu imali uspeha, ma da jc njihova stranka bila sastavliena iz sojidnih eletnenata. Naprednjaci su n tom pogiedu zacrnili. Po smrtl OataŠartina i po propasti dinastlje Obrenovića, ta je stranka došla u rttkc običnih iarmadžija i špekuianata kao što su brnća Marinkovići, koji stt se borili za sebe lično da postanu ministrl i poslaniei na strani, a ne za kakvu veliku ideju. Casan izuzetak u tome Čitii gtupa naprednjaka kojtt su vodili Zivojin Perić i Dr. Jovau B. Jovanović, koji se od njih odvojila i osttovala kon8 e r v a t i v n u s t r a n k u. Ta je grui'a pokazala toliko nesebičnosti, toiiko kuraži i političke uvidjavnos i, da je retkcst u Srbiji, ko pozuaje ideje našlh polit’čkih špekuianata i sitmčara. Sve što je ova grupa pre rata, počev od aneksione krize, radila, pofcazuje njenu političku zrelost i neobičnu sposobnost. Kad čovek čita članke u „NedejJnom Pregiedu" I u ,,Srbiji“ organu konservativne stranke, obuzme ga divljenje i poštovanje prema ljttdima, k o j i su jcš tada predvidjali sadanje dogadjaje i pokazali neobičnu političku zrelost i sposobnost. Sve što su ostale jiovine pisale izgleda nam danas kao d e t i n j a r 1J a, laž i g 1 n p c s t.

Srpskotn narodu ne može se spojiti bistrina 1 uvidjavnost. Pored svega toga on je vodjett od nesposobmh poldičara i političkih šićardžija. Od kuda to? To se može objasniti sticajem okoinosti i moralo bi se ući u pslhoiogiju masa, pa da se svaki poseban slt'čaj raščlani. Tome nije ovde mesto. Ali je mesto naglasiti, da srpski narod baš zbog tih svojih lepih sposobnosti ume proceniti kojiin putem valja ići, ko,ie se politike valja kloniti i koju valja prihvatiti. T. M.

Pregovori za mir RUSK! PREDLOG, DA SE DALJI PREGOVORI VRSE U NEUTRALNOM INOSTRANSTVU. Sređišnje vlastl ostaju kod toga, da sc pregovori nastave u Brest-Litowsku. Kb. Brest-Litowsk, 4. januara. Predsjednik ruskog izaslanstva je 3. o. mj. uputlo iz Petrograda ptmomoćnicima četvornog saveza brzojav, u kome, s pozivom na odluku ruskc republike, prediaže, da se pregovori produže u neutralnom inostranstvu. Odgovarajući na ovo Izasianici četfrlju saveznih sila su 4. o. mj. brzojavili J o f f e u, da oni odbijaju svako premjeŠtanje pregovora u drugo mjesto, jer je obavezno učinjcti sporazum, da se pregovori najkasnije 5. januara ponovo otpočnti u Brest-Lltowsku. ,,Avanti“ za pregovore sa središiillm vlastlma (Nnroiild brzojav „Boogradsklh NovIna“.) Lugaao, 4. januara. „Avanti" prz'va v’ate b^o-pzu-h. uiti sila da stupe u pregovoro m središnjim vlast’ma, ma samo i u toliko, da hi se učinio pokušaj s njihovom voljorn za mir. Mini’itarski savjet u Parisu učešćcm zastiipuika sporazumnili s.la (NaročiU brzojav .dleograUsititi Novlna") Ženova, 4. januara. Parfski listovi javlj jti, di jrs uvečo 31. doc-embra održan u e!j3Cj -koj p; lati ministarski savjct pod pred je miš vom Pioncarea, koji je tr'’jao če iri B'‘a. U eavjetu su učestvova i po.-l.rni i E gie;ke, Ita’.ije i Sjedinjanih Država, kao j rumunjski poslanik. Sudbina solunske ekspedlcije (Naročiti brzojav „Beosradskili Novlna") Kopenhagen, 4. januara. Ženevski dopirnk „Politikc* javlja iz sa svim pouzdanog izvora., d > je Engleska na [Ktsljednjoj pari.b j kor.trrenoiji predložila, da se priznaneutralnost Grčke za vrijeme rata., a čete sporazumnih sila da se povnltu dz S 0 1 una. Timc se h ćo da izbjegne njemačko-bugarska oenziva. Zbog pođmorskog rata za sp-orazumue sile će biti teško, da svoje čete snabdjevaju sa munieijom i hranem. D i.u toga ćete se mogu korisno upotr.„eb.ii u lta’.iji. Venieelos j? pro iv t g p ellogn, jer bi se u toin slučaju sva njegova politika slomiia. Nije po.tignut nik kvv sporazum, te je odluka o tome odložena. Fraucuske četc na froutu traže revlztju ratnih clljeva « (Naročitl brzojav »Beogndsiclii Novina“) Haag, 4. januara. Kako ge iz Parisa j vv ja književnik HenTi Barbusse zaht jeva u ime f;ancuskih četa, koje su na fron u, reviziju ratnih ciljeva. U jeJnon napisu, koji je učinio dub k utisik, r iz’aže on pravo vojnika na istinu time, što pojedini slojevi stanovniš va voda an.k;onističku po’.itiku i hoćo „pruoki m.litar.izam“ da zamijene s miu ar'zmom n isporaziMinim zemljama. Dogadjaji u Rusiji Pltanje o Odcsi (Naročid brzojav „Beoaradskih Novlna“.) Rotterdam, 4. jvnu ra, Prema vijesli iz Kij va u O e i ćs i so narođnim glaranjem rij ši i, d v li ća

vlita. Razgovori su palanćanski i besmlsleni kao i pre, Dicke-Lenka je Još uvek onako mirnodopski debela, g. popa, naš komšija, iajutra vodi preko sokaka svoga konia na pojilo, Ljubica Dubrovčanka nastavlja svojc jeremijade kojc se tiču morala, uopšte, Smederevo, živi u neku ruku, koiničnim iivotom, za ovo ozbiljno doba. Na slavatna zatićete internacioualno društvo: Ncmce, Ruse, Talijane, Magjare; Srpkinje govore netnački i ruski, NemCi i Rusi govore odiično srpski, da zadlvljuju. Antagonisain izmediu Rusa i Nemaca je tako mali da se ispoijava samo u Ijubavnim aferama, koje ovdc nisu retke, i koje nezaustavljaju ni vera, ni narodnost, niti uopšte ista. I vrlo je inali deo Sniedereva koji živi povučeno. A to je sve tako nerazuntIjivo, veselo — nerazumljivo, da i nehotice nateruje čoveka, da se smeje.

Išao sam na grobljc. Lutao sam dugo po njemu sa čudaim misiima. Zajedno tu leže, Srbi, Austrijanci, Nemcl, Rusi. Jedan veliki i zajcdnički spomenik diže se iznad svih grobova. Kako je Čiidno te Ijude srnrt ujedinila i pomirila! Zašto ih život tako besno vuče jednog na drugog, jcdnOg protiv drugog? Ulazio sam u staru crkvicu, čija vam je legendarna istorieta svakako poznata. Ona je sad obilno posećena. Izgieda da je svct postao pobožniji tamo. Smederevci nisu imali mnogo volje za crkvu. Rat ih je ipak mnogo tzmenio. Bio sam u svorn vinogradu. On težl na Jednoj uzvišicl iznad pristaniIta. Oledao sam iz njegove visine daitke ravr.ice, koje se pružaju u nedoCled. preko Dunava, To me je setllo na

mnoge zadovoljne časove, I ja satn sa suzama sišao niz brdo i lutao pored Dunava, na čijoj stt srebrnoj površini plovile divije guske. Bio sam u Frovaiiji, koju volenr od kad je žnani i bio sam u šumi Ćir-Antine česnte. Beo miaz vode padao je kao 1 nekad u kameni valov istoin brzinonr, i ja sam u žuboru drage vode čuo šum prošiosti. I ja nisam mogao da pijem te snažne, gorske, izvorske vode, koja me je napajala u detinjstvu, kad sam se vraćao Lz doline gde sam brao Ijubičice. Smeie su stajale na drvetima kao i nekad, jezero je bilo puno lišća, i sve je biio P to pa ipak drago mome srcu koje je za ovim čeznulo.

Spavao satrt tiekoliko noći u Jednom vinogradu, čija je romantična okolina bila ove jeseni veoma sinrpatična zbog blagog vremena. Sa njegovim mladim gospodarem peo sam se na okolne ćuvike, gledao brdašca, razgovarao sa seljaciina I posinatrao oblake, koji su brodili ozbiljno I mirno preko maglovltih dolina. Meni je Izgledalo da I u njihovim gužvama hna nečeg što je za mene zavičajno. U smederevskim šumarcima i vinogradima sam imao često idillčne susretc. Zećevi su proletall pored nas kao pored „gospodina Vujiča” na ilustracijama u originalnom izdanju njegovog ,,Putešestvija“. Lisica je posečivala svako jutro gospodju Nešić, (čije sam gostoprimstvo uživao) I odlazila bi tek kad bi joj ova doviknula svoje pretnje i svoje kletve. Živina je, dobro osećajući svog utamanjivaća, Jurila sa svih strana vinograda k domaćici. Jedno jutro smo nas četvoro, u polunegližeu, pijeskali kao u pozorištu lisici, da bi

BEOORADSKE FfOVfNC Odeaa pripasti Lkra.ii i. Po lani i I k a. jine za ustavolvornu ekupš nu, evcga njiii devcdeaeit, otputovali a« u Le.rograd. Mornar — petrogradski vojuj zapovjednik (Naročltl brzojav „BeozradskBi Novltn“.) Rotterdam, 4. jinuara. Prctria pe roTradstim izvj št. j ma, mornar Jeremij 'v je niimenovan zx g avnog zapovjednika petrograds’..og vojnog okruga. Najnovije brz. vijesti Interniranje svib pripadnika središnjib vlastl u ItallJI (Naročltl brzojuv „BvoviaUsklb Novtna“) Lugano, 4. januara. List ,,Epoca“ jav.’jr, da ć; svi p L padnici Središnjih vfadi. ko'i s; jo5 u sloi»di na’.aze, u toku od pet d nt blti internirani u Avelino, Bcnevento i Cosenci. Ni jodan izuzetak se ne će dozvoliti. I druge vijes’.i javlja'u, da ća 80 ova naredba izvršiti s najvećom stro. gošću. LenJSn — kanđidat za Nobclovu nagradu (Naročlti brioiav .Jieuuradsklb Novina") Carigrad, 4. januara. Kako „Sabah" jav’ja. veći: a pro fosora ovdušnje univcrze, k ji se bu .a 8astaju da utv.de kandidađ.u za NoIk?tovit nagradu, naginje da se Lenjin kandiduje. Nevolje sa životniut namirnicanta u EnglcskoJ (NaročUl brzojav „Bcogradskth Novtnn“.) Kristijanija, 4. j nuara. Eugleski kontrolcr živo'nih na iinica je o novoj goiini znp ijeni > svu ma 3 t i u’.jeu Engleskoj. Prod i.'u m!i.-ekj l, i č ja, kao i najvišo cijene će odrediti viaot. Vijesti iz unutrašnjosti Proslava Božlća u Arandjelovcu I u ovdašnjoj pričuvnoj bolrtici, koja je tek prije dva rnjeseca otvoretta l koja u divnoj okolini u sredini čuvenog banjskog parka treba da pruži potpuno oporavljenje pridiglim se bolesnicitna iz beogradskih bo!njca, priredjena je skromna ali ipak dirljiva božićna proslava. Poslije pozaravne riječi bolničkog zapovjednika, pukovskog liječnika dr. Laufera, držao je vojni kurat Jambreković ganutljivi svečani govor. Poslije ovoga pjevali su njemački, magjarski, hrvatski i češki vojnict božićne pjesme na svojitn maternjim jezicima, a potom su bol&snnn vojnicima razdati božićnl darovu Vijesti iz Hrvatske i Bosne Lijep čin mttštintjtfisklh Imućnlka Neki su sarajevski musl rami m d u sobom sabra’i svctu od K 10 0)0 i predali je vladinom povje eniku zx gr.:d Sa„ rajevo sa zamolbom, da se nabavi krompira za muslimansku srotinju. Vla in je povjerenik sa zadovoljslvom iz šao u sueret ovoj želji i već se u subolu jerlan vagon krompira podijeko sirodnji. Nove bankovne filllale ii Tuzll MutiUmanska se’išrja bari’ a, te auBirijsko-bosanska brffika olvaraju po n > voj godini svoje filijale u Tu.it. Upravi e!j filijale muslimanske b nke b ć;, kako čuje.no, ravnatelj g. Petar Maričić. ostavila kokoške gospodje Nešić. Aii ona stajaše dugo na jednoj uzvišici I posmatraše nas prezrivo, kao da nije ntogla da se dovoljno načudi našoj sebičnosti. Najzad ustupi pred anatemania ljute gospodjc Nešić, jer je možda videla, da joj tu, istina, neće oružje, koje jc zabranjeno, škoditi, ali da je gnev gospodje Nešić, dostigao svoju najvišu tačku. Onda smo se vratili da produžinro oblačenje i da pristupimo doručku, koji se szstojao iz jaja, čaja i, za zimu ostavljenoga, groždja. Izlišno bi, mislim, biio govoriti o jednom današnjem beogradskom apelitu za takvim stolom. Išao satn u bioskop gde sam gledao vrlo antičke stvari, čija snimanja datiraju verovatno 'a prvog doba filmskog života. Posetio sam stare prijate. Ije koji su govorili o ratu tako obično kao da govore o magli I kiši. Gledao sam seljačke svadbe, koje su se obavljale u masi i vrlo svečano.

G. Jefremović, moj prijatelj, upomao me je s jednim dobrim Nemcem. gospodinom Schikaneder. On je akademski slikar. Pokazao mi je svoje skice i portrete, i zadivio me čitkošćom i lakoćom u prestavljanju detalja na licima svojih slika. Gn je ućinio da sve više poštujem Ijude, koji se drže starili, dobrih tradicija u slikarstvu i koji nc drhte izmedju impresionizma i futurizma. Obcćao mi je da će me posjetiti poslc rata I ja sam ga molio da ne zaboravl svoje obećanje. — l)vaj je čovek toliko mnogo čovek, da zadivIjuje svojim zdravim pogledima. Njegovi su ideali tako jasni i tako dobri, da ga je milina slušati kad ih izlaže. Njegov najvcči idcal je čovećanstvo,

5. Janoara 1918. Grad i okolica Dnevo! kalendar L) a n • s ic su> ota 6. jannan 1918., po *tarom 23. deccmbra 1917. — Klmokatotid: Tcleifor p. m.; piavoslavnl: 10 muć. Krit. (Tudn-dan.) Caantćna I flnovnlćka kaslna otvorena ic do 12 satl u noćl. C, | k. vojnićkl dom: Citaonlca, soba ib pisanje 1 igranje, kantlna. Otvoreno od 7 satt izjuira do 9 saU uveće. Slobodan piistupsvakome \ojniku. Bcogradski orteumfu zimskom pozorištu, prije Boulcvard): Početak predaiave u 7 ou sati uvocc. Kinema.o^rati: Votni klno n Kralja Mllana ultci 5b (Koloscum): U 6 sati uveće predstava za vojnlke, a u 8 satl uveće predstava za casuiKe. — C I kr. gradjanstd kirto n« lerazijama br. 27 (Parlst: U 6 sati uvećc picdsuva za gradjanstvo. Mocna sl užta u I j e kar n a m a : U sedmici od 30. decembra do ukijučivo 5 tanuoia 1918. obavljdćc noćnu stuzbu u beogradu ove IjeKarne: L tejon: spo.cka Kusakovica, ivnežev spoinentK br. i ; 1L rejun: a.Mcita mikolica, Buoljska ut. broj 2; t u ill. rejonu apotcka N1K o 1 1 ć a, bcogtudska ul. oi. Z. t-usjei Ooie.ntkn u bolnicnms: U bolnlci ,Brćko*: od 2—4 sata poslijC podnc. U bolmct B Br(tnn ,i : ou 9'3i>—1Z ssli pme podne i ou i —4 sata poslije podnc. — U t l k. gradianskoj bolnia: u utorak, ćetvrtak I nedjelju od 1—3 poslije podne. Kužna boinlca: Posjeia mjc dozvoijena. Obavijeotenjn o bolesiucimu dnevno od 11 do IZ sati prl,c podne nanlozu u bastu boinicke z ft rade sa strane Vidnist-.e ulice. Vojnu parno lopiu Hupanlo uCarOuSauovojulicL— 1. Kupaiilou kadama: aj Za vojne osooc otvoreno radnim danlma od 7 sali prlje podne do 5 sail poalijc podne, a nedjeljom i prazmcuna od 7 sau prijc podneoo 12'/ saii u pouue. — bj Za gradjanstvo radntm donima od 9 saU pnjg podue do b satl posllje podnc, a ncdjcljum i prazniclma od 9 sau pnje podne uo 1 Z*/„ sau u podne. — Z. ParnoKupatilo i n cssnmo i njlma ravnc ćinovnikc oivoreno je uiorkom, srijedom, petkom i suboiom od 7 sau pnje pudne do 5 saii poslije podne' a nedjeijom i prazmcima od 7 sall prije poune uu 1 Z'/ 2 sau u pudne. — Za g l adjane musKogpula uivoreno ,e pamo kupatiio ponedjei>kom I ćcivrtKoin ja:tu u te uaue nc paua KaKav praznlkj od 9 sati prije podne uo 5 sau posllje poUne. — Casnicima i njima ravnim ćinovtucima stoje ua volju da se sltuc parmm kupatiiom i u dane c Jreujeuc za ^radiaustvo tponedjeljkom I ćetvnkum). blagojna sc zaiv.ua radmm damina u 12 * 1 /., sat', a ncdjeijom i prazniciraa u 12 saii ti poUne. Posieta članova austrliskc deiegacije u Beogradu. Juče prije podne bili su članovi austrijske delegacije, što se naiaze u Beogradu, prvo u Topćkieru, gdje su potijetili Dom za siročađ, koji su digle c. i k. vlasti, kao i poljoprivrednu stanicu. Odavde su se odvezli na Banjicu, gdje su takodje pregledali poljoprivrednu stanicu i zanatiijsku šikolu. Ručak je bio u ovdašnjoj e'tapnoj menaži, kome je prisustvovao i vojni generalni guverner, general-pukovnik barun pl. R h e m e n, Poslije podue odvezil su se delegati na c. i k. vojničko groblje. Clan gospodske kuće, grof MennsdorffP o n i 11 y i poslanik Schoepfer u ime austrijske, a posianik O k o 1 i c s an y u ime ugarske delegacije, položiJ su divan vijenac na postolje ratnog spomenika. Ostatak popodneva upotrijebljen je za posjete nekih preduzeća I centrale za iskorišćavanje žetve, okružnog zapovjedništva Beogradokrug, kao i beogradiske opštine. Kod večere u mj&smoj etapnoj menaži zahvalio se poslanik F r e i s 1 e r u ime austrijskilt, a poslanik Okolicsanyi u ime ugarskih delegata vojnoj giavnoj guberniji za prijateljski prijem i pružeiiu priliku, da se upoznaju sa uredjenjima vojne glavne gubernijeNjegova Preuzvišenost podmaršai

Zdravo čovečanstvo, čovečanstvo bez predrasuda, ijudi bez tnržnje, ljudi koji se razumeju, rade i koji ne smetaju jedan drugome. To je u toliko simpatičnije, što će uskoro čovečanstvu trebati samo ljudi a ne nacije. Mene je bilo žao što sam morao da odiazim iz Smedereva. Ja sam zavoleo ovoga Nemca i njegove ideje. Ja sam morao da idem i da izgubim mm>ge prijatnosti ovoga pitomoga i interesantnoga mesta. Ostavio sam Smederevo jednog viažnog jutra. Na obali satn video draga lica. Grad, s kuiama koje su pocrnele od pristanišnog dima postajao je sve crnji i manji. Pred oblaclma su letele neke divlje ptice. Ja odoh u isti crveni salon, koji je bio još topliji nego prošlog puta, gde su svi zevali toliko, da su im oči biie suzne. 1 ja padoh u dremijivo razmišljanje.

MALI PODLISTAK Istorljski kalendar Na današnji dan, 5. j a n u a r a 1858. godine umro je u M i lan u nv.ršal ivan Vaclav grof R a d e t z k y. Rodjen je 2. novembra 1766. godine u Trzebiticu u Češkoj, ućestvovao Je još u Napoleonovskitti ratovima. Naročito se proslavio za vrijeme ratovanja u italiji 1848.—1849. godine. kada je 6. avgusta 1848. godine na Custozzi (ovu bitku ne tretia mijcšati sa docnijom bitkom na Custozzi 24. j u n a 1866. godine, kada je nadvojvoda Albrecht pobijedio gcnerala Lamarmoru) i 23. marta 1849. godiue na Novari pobiJedio sardinskog krada Karla Al-

Broj 5. B a b i ć odgovorio Je kratkim govorom, u kojima se gospodi delegatlma zahvalio na velikom zanimanju, koja su ovdje pokazali, pa im je u Ime gubernije zaželio najsrcćniji povratak v otadžbinu. Poslije večere odvezii su se članovi delegacija na željezničku stanicu. gdje su noć proveli u svojim spavaćim vagonima, a jutros su se vratill u Beč. Božićni dar. Povodom nastupajućih pravoslavnih božićnih praznika darivaće administracija „Beogradskih Novina" danas poslije podne sve raznosačc našeg lista sa po 1 kg brašna i 1 kg suvih šijiva. Raspored bogosluženja o božlćntm praznicirna ii beogradskim pravoslavnim crkvama. O božićnim praznicima obavlće se u beogradskim crkvama bogosluženja po ovom rasporedtt: 1. U oči Božića, na Ba d n j i d an: Iiturgija sv. Jov. Zlatoustog u 9 sati prije podne. Posiije podne istog dana: veliko večernje s paremijama, čitanjem apostola i jevandjclja u 3 sata. 2. Na prvi dan Božića: veliko povečerje u nastavku s jutrenjem u 6 sati izjutra. Liturgija u nastavku jutrenja u 8 sati izjutra. 3. Na drugi i treći dan Božića: jutrenje u 7 sati, liiurgja u 9 sati izjutra, a večernje u 3 sata poslije podne. Svečana bogosluženja. O svetlim praznicima Rodjenja Hristovog svečanost bogosluženja uveličaće svojim pjevanjem i pojedina pjc* vačka društva. Tako u Sabornoj crkvi: sva tri dana Božiča pjevače na božanstvenoj iiturgiji: č 1 a n ovi b e o g r a dskog pjevačkog društva tf mješovitom zboru. Oni će izvoditi: a) a n t i f o n e (I. dana) i I. dio IIturgije od St. St. M o k r a n j c a; b) II. d io 1 i turgIje od CaJk o v s k o g, koja se nije pjevala u Beo« građu za duži niz godina; i c) koncertni psalam od G r i g orijeva: Bože, Bože moj... Prirodne pak božićne pjesme pjevaćc: mješovit zbor djaka muške real* ne gimnazije. U sveto Vaznesenskoj crkvi: pjevaju čianovi pjevačkog d r u š t v a ,,S t a n k o v i ć“, Evaugeiička s'užba Božja ^ Sutra u nedjelju S. januara biće u evangeličkoj crkvi (u u ici Vuka Karadžića br. 9.) služba Bož;a u 9 sati prije podne na magjarskom, a u 10 sati na njetnačkom jeziku. Božićui darak. Danas po podne u 4 sata izvršiće se u dorćolskoj osnovnoj škoii, Car Dušunovoj ulici br. 13, razdavanje božićnih darova, koji su prikttpljeni za siromašnu djecu. Uz razdavanje darova je i mali prl« godni 'program pjesama i deklaraaclja, koje izvode učenici ove škole. Pristup slobodan. Darovl za beogradsku sirotlnhi. Porodica P o r o b i ć podarila Je preko uredništva „Beogradskih Novina“ 50 kruna za beogradsku sirotinju it mjesto trogodišnjeg pomena svome si« nu i bratu Milatiu. Dar je upućen svome opredjeljenju. Gospodin Gustav Ajzenholb, mesar, priložio je sirotinjskom odjele* nju opštine grada Beograda svotu od

b e r t a i povratio mletačku oblast. 1857. g. postavljen je za glavnok guverne.ra lombardijsko-mletačke kraljevine. na kojemu je položaju na današnji dan 1858. godine umro u Milanu. — Istoga dana, kada je umro maršal Radetzky, 5. januara 1858. godine rodio se znameniti švedski književnik Gustaf af Gcijerstam. 1877. godine stupio jo na univerzitet u Upsali, ali se uskoro zatim potpuno odade književnostl. 1882. godine pojaviše sc njegove prve pripovijetke pod naslovom „Sumorn a z i m a“. Za ovim su se brzo jedno za drugim nizali romanl i noveJe, od kojih su najpoznatiji: „Bijeđni ljudi“ (1884. godine, a druga knjiga 1889, godine), „Erik Grane“ (1885. god.), ,,Do dalje naredbe" (1887. god.), „Paroh Hallen” (1887. god.), čelnikove priče” (1890. god.). „Meduzina g 1 a v a“ (1895. god.). ,43orba oko ljubavi" (1896. godine), „Komedija braka“ (1898. godine), „Skupljene pripovjetke sa s e 1 a” (1898. godine; iiustrovane). n K u j i g a o b r a t u“ (bračni romao. 1900. godine) i .2 e n s k a tn o ć“ i L d. Kao dramatičar uspjeo je naročito sa svojim komed jama n Tast“ (1888 g.) i ,,N i k a d u ž i v o t u“ (1890. god.)L Skoro sva Geirestamdva djela prevedtfia su na dansko-norveški jezilc. Geirestam je u početku svoga književničkoga rada bio realista. ugledajući se na Stidberga, docnije je davao humoristične slike iz narodnog iivota, a najzad se odao novoromautičkoj m'.stid. Njcgov popularni stil i iijepi op.si iz uarodnog života stekli su mu vrlo veLkl čiuiački krug. Radio je sa uspjehom I luo kritičar i esejista.