Београдске новине

Strana 2.

Srtjeda

BEOORADSKB NOVINK

Vojnth kruRova odnljeto po»)J edu nad điplomatskim krugovima. < Wekerle o miru. ‘ brzoi&v »Beozridsldh Novtn»“.) - Beč, 8. Januara. „Neue Fr el Presse“ objavljut razgovor svoga berltnskog dopisnts ugarskim ministrom predsjedni|com Wekerleom, koji se od dva dana palazl u Berlinu 1 koji Je medju ostalim kekao t ovo: Preltminarni mir će se ja■načno zakijućiti za nekih 10 dana. Milllstar predsjednik naglasio je riječi '..preliminarni mir“, jer on kao da slabo vjeruje u skort opšti mir. Na pitaBje dopisnikovo, da li ne misli, da je Kovor Lloyda Oeorgea pipak za opšti kldr, odgovorio je ministar predsjednik, Ida on ne dijeli to mišljenje. Tamo, veli |oŠ se uvljek rnnogo govori. * • Francuska ne može pregovaratl. (NaroČItl brzolav „BcocradsKih Novlna*') Ženeva, 8. januara. Pariski listovi javljaju: Ministar »redsjcdnik C1 ć m c u c e a u pozvao |e u subotu k sebi vodje stranaka 1 naiveo je uzrokc, zašto se vlada drži reBervirana ii pitanjima o miru. On je rekao: Francuska ue može bez Llsasa i Lotariugijc ni u kont slučaju da pregoVara o mirit. Veiiki vezir u Brest-LitowSku. Kb. Brest-T>ibowsk, 7. jamiara Vočeras je stieao ovamo pr\i dele*a1. Turske za mirovne pregovore, veJjVi vezir Talat-paša. Nada u mir u Rusiji. iNaročitl brzojav „Beosrađsklh Novhia".', KopenHagen, 8. januara Kako javljaju ruske novine, u rusJioin narodu bez obzira na dogadjaje ,vlađa stalno uvjerenje, da će u pajskorijo vrijeme doći do mi/a sa sred.išn.jim vlastima. Thoinas o pravičnom miru. Po francuskom ugovoru. Kb. Amsterdam, 8. januara. ,.A11 g e m e e n II a n d e 1 s b I a d e t. * |a.v]ja iz Londona: Bivši francuski muiricijoni ministar Albert Thornas najazi se sad u Londonu radi savjetovaaja B Lloydom Goorgeom i radničkim vojdjima. U razgovoru sa jednim od saradnika ,,Daily Chronjcla" on je rekao, da francuska radnička klasa nije paciiistička, ncgo jo za poraz i uništooje pruskog militarizma. Gledište f aacuske socijalističke stranke je ono isto, kao i u početku rata. Stranka mnogo pota/.e na narodni savez. Clemenceau istina nijo protivnik narodnog saveza, ali ga smatra kao nešto, što je vrio daleko, đokie vadnici smatraju njegovo ostvarenje kao vrlo potrebno. — Thoinas je produžio: Mi smo prista'iee WilBonovih iđejai slažemo se u većini tačaka Ba izjavom engleske radničke stranke, ali mislimo, da so njene ideje o ureidjenju pitanja afričkih tropskili kolonija ne mogu tako lako iz vesii i da tražo tačno proučavanje. Thomas je izjavdo, da jo protivan tome, da se jedna kolonija s nacijonalnim predanjima pod francuskom, engleskom ili beljijskom zaBtavom stavi pod izvještačenu upravu jednog tako zvanog narodnog saveza. Su» protno bo’jševicirna, koji hoće ne:xliožno izaključonje mira, zahJevcL su fransu ki radnici pravičan mir. Ako pak Njernačkii. ne bi prihvatila uslove za trajau. Blir i ne bi htjela da pošlujc- prava arugih naroaa, onda je zabrana trgovine neizbježna. Njemačka irna prava trgovinnke i industrijske slobode s drugim najodima samo onđa, ako postane lojalan. član narodnog saveza.

Ruskl vojnicl ne će da se bore. (Naročitl brzolav „Beogradsirlh Novina') Amsterdam, 8. januara. Petrogradskd izvjest'lac ,,DaiIy Te^ De-grapha“ javlja, da se i sami bcljševici priznaju, koliko su se izjalovilo njihove nade, koje su polagali u pregovore u Brest-Li ovsku. Ali je svakoga neprijatno iznenadio izvjes'.aj vojr.ih de legata sa fronta, koji su svi izjavali, da se ruska vojska ne će ninomožedaljeđa bije.

Samostalna Finska Priznauje po niskoj viadi. Kb. Rotterdam, 8. januara. Iz Petrograda javlja ,,Daily Telegraph“, da je glavni odbor savjeta 4. januara primio prijedlog narodniti komesara, da so prizna npzavisnost Finsko. Ali su boljševiki rijeliii, da ruske četo povuku iz Finske tek onđa, kad so stvurno zaključi mir.

Sudbina solunskc vojske (Naročitl brzojav „BeozrađsiUli Novina”) Basel, 8. jaauara. „Morning Post“ javlja, da će se u skoro vrijemc u Parisu održati ratno vijeće, na kojem će so odlučiti o sudbini sotunske voj ske, kojn sporazumne si'e treba j u na drugim bojištima. Prema i3t»j vijesti prevešćc se sa sotunš'teog bojišta i g rčka viojska. Amerika u ratu Vrbovanje za aiueričku vojskn u Rusiji. Kb. Berlin, 8. jamiara. Woiifov ured javlja: Na istočnom bojištu rašir-ena jc brzojavna vijesT bciz žica, koja bez sumnje potiče od rumuujske vladie: Svi časnici i vojnici, koji žele stupiti u američkit vojsku, neka se prijavc kod američke vojne misije u Jašu. Prvi je uvjet poslušnost i stroga disciplina. Vojnike moraju preporučiti njihovi časnici. Prcdnost imadu oni, koji želc stalno ostati u službi. Britaiiski komesar kod američkc viade. Kb. Arnsterdam, 8. januara. Po ,,Daily Telegraph“-u ima brihmska vlada namjcru, da Lorda Re;idinga imcnuje briianskim komesa om, te no samo da mu preda dip’omatsko zastupnaštvo u Sjedinjenim Državarna', nego ujedao i upravu ratne komis je. koiai jo do sada hila pođ Lordom Norihcliftbm. p Dogadjaji u Rusiji Spora/iimui ostavljaju Rusiju. 0 d 1 a z a k p o s 1 a n i k a i v o j u i h misij a. Kb. Stockholm, 8. janua-ra. Engleski poslanik u Petrogradu napustiče, kako ,,N a š V i e k“ javlja, 7. januara rusku prijcstonicu. Isto tako će otići i časuici, koji su" članovi engteskog vojnog izaslanstva. i francuski poslanik otićiće posiije nekoliko dana. On će, kao i Buchanan, privrcmeno ostati u Stockholmu. Mišljeuje iinskog lista. (NaroČiti brzojav „Beogradskih Novina".) Stockliolm, 8. januara. Povodom odlaska engleskog poslanilra Buciianana piše petrog-radski dopisnik jednog fiuskcg lista: Taj koralc nijc ništa drugo nego zgodan

potee sporazumnih sila, koje na taj način hoće da zadrže vladu boljševičku od suviše velike prcdusreitljivosti prema Njemačkoj. Kerjeuskov kontokorent. (Naročitl brzojav „Beogradsklh Novtna“.) Petrograd, 8. januara. Pi'ema jeduoj vi.osti pe rograd ko brzojavnc ngencije pronadjen je u jednoj ruskoj banci Kerjen-skov kor.tokorent u visini od 317.000 rubalja. Ruska je vlada ovu svolu Kaplijeniia, pa će je upotrijebiti za pomaganje žrtava ofenzive od 18. juna prošle god-ine. Otpuštaiijc ruskih vojnika. (Naročiti brzojav Jluoaratiskih Novltia") / Kopenhagen, 8. januara. l’rerrui parisk'm vijestiira iz Pe ro grada, izdao jo vrhovni zapo\’j3dn.k rusko vojskc Kriljenko dnevnu zapovijest, prema kojoj svi ruski vojnici, koji so nalaze na ođsustvu kod s\x>jib. kuća ne trebaju više da 8e vrato kod svojdli jcdinica, nego se konačno otpuštaju iz vojske. Oružje, koje se nalazi kod njih, mogu ovi vojnici- zadržati.

Podmornički rat NOVA POTAPLJANJA. Kb. Bertin, 8. jaimaivu Wolffov ured javlja: Ncvi u p'e si * jxxlmoniiia u zatvorenom području oko lingleske: 20.000 bruto registrovanih tona. Najveći dio potop'jen je na zapađnoj obali francuske, a ostatak u zatvorcnom području oko Eng’erke. Vješlim napadajem istjerani su pucnjavom -iz pratnje dva velika natovarena pa obroda. Medju oslalim brodovima moglo se ustanov-iti, da se nabzi englaski parobrod ,,Nyanta“, 6695 tona, sa tovai'om za Englesku. Naeelmk admiralakog stožera mornarice. Nezvaničatt dodatak. Kb. Berlin, 8. januara. Uz đanašnji izvjcš'aj o uspjesima podmomica objavljuje Wolffov ur.d ovaj nezvandčni đodatak: Podn.ornicama ni.e uvijek moguće, pri nepr jateljskoj odbrani, poslije izvršenog napadaja u'vrdili Bjmena, odredjenje i tovar pogodjenih brodova. Ovo je nemoguće narori.o često, kad se pucniavom istjeruju brodovi iz pratnjo. Alr fo |jiije od važnos'i. Glavui je cilj prijc ,sy'ega potapljanje što većeg brodskog prostbra. L'ovd George je sam rekao: „Brodovi znače topove, brodovi znače htjeb, brodovi su pob'eda“. U tom srnislu mi smo ođ 1. febroara Ido 30. novembra 1917. potopIj-enih S,256.000 bruto regiskrovanih tona pokaza'i takve posljedice, đa je po „Dailv News“-u od 4. decembra pr. g. narođni kontrolor za životne namirnice, SLr A. Yopp u j^duom govoru pred članovirna prdfflMne burze morao priznai: „Vidio broj žrtava S odmornica, te adtti se užasnuo". ledjutim je engleska vlada nnred la, da svakj za englesku odiedjeni brod, — ma kakav tovar da iina, svaki pros.or, koji ijtna na raspolaganju, makar i prazne putničko kabine, — ima ispuniti namirnicama. Gubitci švedske trgovinske ilote. Kb. Stookliolm, 8. januara. Prema brodarskom registru švedskog trgovinskog udružonja izgubila je švedska trgovinska mornarica tečajem 1917. godine 86 brodova i to 45 parnih brodova, 7 motornih brodova, 34 jedrenjače. Od toga jc 80 uništeno uslijed ratnili mjera.

. . . Evo, evo, evo jel tako izgleda bebica! Na, na, na, a gdje su joj noge? — srdila se sama na sebc. Mamo, pogledaj! Ma, ja to nc znam. Ja to ne 7ti?ra! Ja to ne ću! . . . (Svršiće se.) MALI PODLISTAK

Istorijski kaicndar Na preikjiičerašnji dan, 7. jauuara J529. god. uinro je u NCrnbergu Ćuveni vajar Petar Vischer. Citarva Vischerova porodica prosiavila se na tom nmjetničkom polju. P e t a r V i* c h e r stariji (kako ga zovu za raeliku od njegovog drugog sina, takodje anamenitog vajara P. Vischera mlaidjeg) rodjen je oko 1455. god. u Nurnbergu. 1494. g. pozvao ga je palatin*ki knez Philipp u Heidelberg, odakle se ubrzo opet vratio u Numberg. Od njegovili mnogobrojnih djela najčuvenije je lrvena grobnica sv. Sebaldija u Sebaldijevoj crkvi u Nfimbergu. — 7. januara 1830. god. umro je n Londonu engleski slikar sir T h otnas Lawrence, rodjen je 4. maja 1769. u Bristolu I počeo svoju umJetničku karijeru crtežima kredom. Svršivši akademiju umjetnosti u Lontdonu dostigao je uskoro veliko savriknstvo kao portretista. Radio je slike tnnogiii članova engleskog kraljevskog doma i mnoge druge krunisane glave. iTako je 1818. god. u Aachenu slikao članove kongresa, koji je tamo zasjedavao. 1820. god. postao je pred•jednrk akademije nauka. Umro je na •irrhuncu s\roje slave I sahranjen je nz

najveće počasti u lonđonskoj crkvi sv. Pavfo. — 7. januara 1834. god. rotljen je u G e 1 li a u s e n u znameniti fizičar Philipp R e i s, koji je koustruisao prvi telefonski aparat. Umro je 14. januara 1874. godine. — Na jučerašnji dan, 8. januara 1642. gođ. uinro je u svojoj viii u Arcetri-u blizuFirenze slavni Galileo Galtlcj. Rodjcsi 18. februara 1564. god. u Pi s i, studirao je u Fireticiji i u Pisi, i to prije svega Aristotelovu filozofiju a osim toga i mcdicinu. Ubrzo je uvidio ncdostatak Aristotelove fizikc i dao sc tim marljivijc na izučavanje matematike. 1589. god. postao je profesor matcmatike u Pisi, gd-je jei otvoreno ustao protiv Aristotelove nauke. Na zavist njegovih drugova i nepovjerenje prema njegovoj novoj nauci usiroro su ga oneinogućili u Pisi. 1592. god. dobio je katedru matematike, gdje jc prcdavao punili 18 godina pncd svc širim i širim icrugom sJušalaca koji su se oko njega kupili iz cijele Evrope. Iz toga doba datiraju njegovl najvažniji pronalasci Iz nauke o porastu i na polju astrouomije. 1611. god. postavlo je prvi put pravilo, da pianeti nisu nebeska tijela, koja svijetle samim sobom, a da se Mars I Venera kreču oko sunca. Već tada su počeli ustajatl jezuiti protiv njegove nauke, aii mu je u prvi mali pošlo za rukom, da iii utiša. 1613. god. otvoreno je branio Kopernikovu nauku, a kada na to njegovi protivnici izjaviše. da je njegova nauka protivna svetom pismu, Oaiilei dade značajnu izjavu, da se ispitivanje prrrodnih nauka ne da omesti riječima sv. pisma. Zbog ove izjavc optužen je rimskoj Inkviziciji. 1616. god. naredšo je papa, da se Galilei opomene. da se okane KoDemfko-

ve nauke, a ako ne bude htio, da se uhapsi. 3. mairta 1616. sastavljen je zapisnik, prcma kome se Galilai odrekao svoje doladanje nauke. No 1623. god. opet je otpočeo lx>rbu, ali nije mogao postići ukidanje zabranc Kopernikove nauke. 1632. god. izažlo je njcgovo veliko djelo u Iiojcnm uix>redjuje staru ptolomejsku i novu Koperoikovu nauku 0 zomiji i nebeskim tijeiima. Ma da je inkvizicija ređo\Tiirn putem biia odobrila. Imjigu, Galiiejevi noprijatel'i uspješo da ga opanjkaju kod pape ? kojt naredi t.sb'agu. Istraga je u prvi mah ispa!a povoljno za Gaiileja, ali ga poslje ipak stavišc pred inkvizicijoni sud, pošlo su našli da je prekoračio pomenuto svečano oboćanjo, dato 1616. godine, premakojemu se za navok odriče Kopemikove nauko. Ma da se toscanski vo.liki \rojvoda mnogo zauzimao za njcga, Galiloj! jo pozvat na sudjcnje u Rim, gdje jc stigao 13. fobruara 1633. goiline. Sudjenje mu jo trajalo od 12. aprila do 22. juna, za kojo jo vrijome četiri puta saslušavan i 23 puta ležao u tamrnci. Istoričari vode spor o pilanju, da li jo Galiieji za vrijemc loga saslušavanja izlagan mučenju (torluri; ili nije. 22. juna 1633. godino Baopšfona inu je presuda, kojom je osudjen na zatvor (a koja mu je oprošten) kao i na javno odricanje Kopernikove nauko. Izgleđa da nijo tačoo poznato tvrdjenje kako je Galileji, tek što jo pročitao sudom propisanu fonnulu o pobijanju Kopomikove nauke, ne mogavši eo više savladati trosnuo nogom o pod 1 uzviknuo: „Eppur si muovel“ („Ipak 80 kreće!“ — tj. zemlja oko sunca). Prvo je morao stanovai neko vrijerae u ftimu, pa mu je najzad odobren povratak u sjevemu Italiju. 1636. godine dovrSio je Bvoje najveće djeio: „Discors* e di

9. jannara 1918. Španske prilike Nemirl u voJscL (Naročltl brzojav „Beozradskth Novtaa“.) Madrid, 8- jamiara. U španskoj vojscl su izbili novi nemiri. Sad su se pobunili podčasnici, od kojih su mnogi zbog neposlušnog drianja uapšeni. Veći dio španskih listova, osim Francuskoj prijateljskih, zahtjcvaju, da se oni, koji su nemire izazvali, najstrožije kazne. Raspušlanje komore. (NaroCttl brzojav „Bcozradsktti Novtaa".) Zeneva, 8. januara. ,,Agcnce Havas“ javlja iz Madrida: Oarcia Prieto jc izjavio, da vlada smatra naredbu o raspuštanju komore, koja je 5. o. mj. podnijeta kralju, kao da nije ni jpotpisana. Kabinet natnjerava, da podnese kralju na odobrenje novu naredbu, da bi nru time omogućila, da pitanje do kraja pažljivo prouči. Monarhistički pokret u Portugaliji (Naročltl brzojav „Beozradsklb Novina’’) Basel, 8. januara. Kako jav’jaju ,,Tompsu“ iz Madrida, oživio jo u Portugaliji znatno mo(narhistički pokret, a’.i u korist u Austriji živuće linije doma Braganza. Prema istoj vijesti odlučio je kralj Manuel, da se u interesri slvari odreče prijestolja. ’ Abdikcija kralja Manuela. (Naročit! brzoiav ,J3eogradsklb Novina 6 ) 2eneva, 8. januara. Agoncdja ,Havas“ jav’.ja, da je protjerani kralj Manuel abdicrao u korist Duardesa, unuka don Miguela, koji sada stalno živi u Austriji. Svi mona-hi-te, koji su bilt potnegli u ino transtvo vraćaju 80 u zemlju, dok svi demokrate i pristalico Costove bježe u Mad id. U mnogim mjestima Portugalije poapšeno je mnorao republikanaca. Najnovije brz. vijesti Brantiiigov odstup. Kb. Stockholm, 8. januaraListovi naglašuju, da odlaskom Brantinga nije nastupila nikakva politička promjena u ministarstvu. ,,S t o c k h o I m D a g b 1 a d e t“ vidi u tome jcš i neku dobit za neutralnu politiku. ,,P o 1 i t i k e n“ misli, da će Branting svoju novo zadobivenu slobodu kretanja upotrijebiti za akciju, da se ostvari namjeravani saziv medjunarodnc konferencije ti Stockholrmf. „Socialdemokrate n“ nagovještava, da će Branting, koji je đoista bolestan, stupiti ti uređništvo lista. Novl švajcarski poslanik u Bcrlinu. Kb. Bern, 8. januara. Novi berlins'ki švajcarski poslanik dr. M c r c i e r otputovao je na svoje mjesto. Tlfus u ntiuunjskoj vojscL (Nai'očttl brzojav pBcogradskih Nav’lna 1 '.) 2eneva, 8. januaraU trumunjskoj se vojsci pojavio trfus. Dosada je umr)o preko 1500 vo jnika.

mostrazioni matematiclie intomo a due nuove 8Cienzo“, koje obuhvata najvažnija ispitivanja na polju mehanikc. Do 1637. Jgodino neuinomo jo radio kao astronoin. To je g’odine oslijepio prvo na jedno oko, a zatam potpuno. Po njegovoj smrti crkva jo zabranila progreb, kakav j« on želio i nijo dopustila njegovam prijatcljima da mu podignu, spomenik Kurijozunm radi pomenućemo, da su u Tiimu službeno Izbrisali sa ,Jndex“-a Gaiilejeva djeia o Kopernikovoj n-«ci tek •— 1835. godine, daklc u sfoljeću pare i elekricitetal — 8. januara 1822. goJiuo rodjen jo u Ushu eugleski prirodnjak Alfred Russel Wallace. Umro je u dubokoj starosti 1913. godine. Nadanašnji dan, 9. janu ara 1873. godine umro je u Chistehurstu u Engleskoj, gdje se po svome puštanju iz. Njemačke bio povukao zbaleni francuski car Napoleon 111. 0 njegovom životu i njcgovoj vladavini pisali gmo na ovom mjestu več u više malia. — 9. januara 1878. godine izvojevali su Rusi u toku rata 1877.-78. godino ejajnu pobjcdu na proslavljenom kiancu Stpki u Bugarsboj. 21. do 26. avgusta 1877. godi. ne bdo je ruski generai Radeckij na Sipki odbio ogorčene napađe Sulejmanpašine vojske, a isto tako t u borbi, koja je trajala od 9. do 17. septombra 1877. Foslije toga vromona n'je b fo većih borbi na Sipki sve do 9. januara .1878. godine, kada su Rusi opet prešli u ofenzivu i zarobili cijeln tursku vojflku od 32.000 Jjudi, koja jc stajaia prema njima. —■ Istoga dana (9. januara 1878. godine) umro je talijanski kralj Viktor Emanuilo II., pod kojim je lujedinjena Italija.

Broj 7. Vijesti iz unutrašnjosti Nepošteni opštlnski siužbenicl. Iz Rudnice pišu narn, d i gu kme Arangjel Milošević, opš in.ki p sar T Pavlović i slražar M.lontlje Ostra čanin iz Pavlice pro. leg mježe a ori raznih stanovnika novopaz'r kog okru ga iznudjivali novac. Sva t-ojica su uap šoni i predati čačanskom voj .om sudu. Uapšen razbojnik. — Kradja. Iz Slatine javljaju i.am, da je poljsko redarslvo uhva ilo i p.ecalo čnčanskom okružnom sudu b e..nickog sta novnika Vojina Lckića, ko,i je zbog razbojruštva na sve strane tražsn. • Dalje nam javljaju otud, da su l pnički , stanovnici Jovau Milctić i Ljuba La z o v i ć ukrali od Mi: isav’a L a z o v i c a jednu govedju kožu vrije no„ i oJ 3CK) kruna. Obojica 8u predani čačanskom okružnom sudu. Vijesti iz Hrvatske i Bosne Novl intendaiit lirvatskog kazališta ii Z agrebu. Hrvatski ban imenova nar. zastupnika Ouidtt pl. H r e 1 j a n o v i ć a mtendantom hrvatskog zcnialjskog kazališta u Zagrebu, koji Je na 4. ov. m.i preuzeo novo svoje zvanje. U svO'm zahvalnom govoru na pozdrav članova kazališta, razvio je približno novi intendant svoj govor, f>ošto jc rekao: Povjerenjem preuzvašcno 0 a go.pedina bana nastupio sam mjes o n. cnd„nta, pa dolazim pun žeija i najbolj.h nada, da će i kod kaza’.išn.h članova n-ći onaj odziv, koji ćo omogućiti uspješno dje.o vanje. Njegov je cLj posve tačan: una predjonje hrvatske pozorišne umjetnosti. Iz ekspoze-a, što ga je u svoje mieme podnio v.adi, citua riječi,da je Žagreb kulturno središte čatavoga slovcnskoga juga, a pozorišna je umjetnost g a. na osnovka evako Lullure. Zato hrvatsko zeai. kazališto šma da bude kao središtJe Bvih sličnih institucija na slovenskom jugu iujedno ogiedalo umjetnosti, pa prema tomumo. ra Zagreb davati smjer svim ostalim siičnim institncijama, da 80 brižno 'izbjcgavaju nepodesna djela, koja samo kvare \ikus pubike. Tako, primjerice spominje sinoćnu predstavu „Kneganjo čardaša ', koja je sja.no izvedena, ali sadržaj je bez ukusa.. Tog a više ne smije biti dok imademO pravu umjetnost, kao što je hr. vatskai slovenska uopšte. Novi muslimanskl list u BosnL Kako javlja „Sa.ajevski L.st" z počećo na 15. ov. mj. izlaziti u Sarajevu nov> muslimanski list, koji će se zvati ,,Ha ber“ (Glas). Izlaziće dva puta selm.ćno, a glavni će mu biti urednik Ahmet H & džialiagić. Traže se Niže imenovana lica pozivaju se ra di primanja novca da se jave Ođboru Crvenoga Krsta u Kragujevcu: Broj 33 i 192 dr. Miian Kre. 6, su. plent; 54 Kosara Ivanovič, uč tolj ca; 63, 448 ž 1750 2ivko Joksimović, Giljani; 86 Angjelija N. Milovanović-Oparić; 130 i 1759 Porodica Radivoja A. PeAovića, rez. pporučn.; 146 Dimitr je G.orgjević, okr. šumar u penz.; 174 Julka Todorović, Vrbico; 2r6 Po:od ca Jova a Mio. savljevića, dijurnisie; 260 Porodi a Mih. Stojanovića, poročnika, Sipič; 272 Porođica Pllije Sremčevića; 277 Porodica dra Aleks;mdra Cirića: 422 Porod ca Svetozara Samiča, Cumić; 393 Dušan Er. oegović, učiL; 518 Angcl!na Peliv n vić; 620 Anka M. Pctrović; 523 Djeca ruđnika V. Markovića; 627 DiinLrije Ra,ković, radnik; 630 Danica V. Mihajlović, ra lmca; 633 Evgcnija Dirić; 536 Jovan Spasdč, radnik; 537 Jcvta Peclć, radnik; 638 Jclisavcta Gjolović; 642 Jarićije M. Vasić; 643 i 1218 Jelcna Sterić; 645 i 1216 Mileva Corbić; 646 Miian Krezović; 547 Milka Jevtić; 648 Mar.ja Vuković; 549 Milica Grujić; 650 Miieva B. Vufot ć; 551 Milovan Iiić; 652 Milica P. Marković; 560 Neda Marković; 661 N.keta Ya.il.©vić; 564 Bija Miietić; 56S Petronije Glogović; 572 Pcrsa Miljušcvić; 5.3 Polka K. Ilić; 674 lloza Baloš; 676 Stan ja KoBtić; 583 Sava Pe'.rović; 681 Staao^ka Jovanović; 586 2ivan ObraJović; 6J4 Branko Jovanović, žci. čino\*n.; 6J5 Borisav Pavlović, skrctnićar; 605 Jo. anka Damnjanović, činovnik; 616 L po ava udova Kristivoja Todorov.ća; 630 Dragutin Slanković; 633 Petko Iiić; 647 u Ova Miiutina Kostića; 690 Jelena Gr. Miloševića.; 691 Miiosam U. Peslća iz Lapova; 712 Porodica Mihajla M livoj.vi. ća, ćin. vojn. tehničkog zavo a: 719 Radnica Ange'.ina A. Jovanović; 803 Ru ica Milulina Milinkovića iz Bo ute; 8 5 Ela. goje Rađojčić iz Lapova; 840 Nerandža. Miioša Zivkovića; 845 D&nica Pe;ro ić, učileljica iz Stamnića; 858 Milovaa Mar ković, učit., Kovačevac; 832 M .is v Rančić, manevrista; 872 Rumena Dušana La.zovića, Vel. Krčmari; 1*14 Vukašin Fetro vić, nadničar; 519 Velizar S.a koviž, kolar; 919 Aleksanđar Radovanovć, radnik; 937 Sofija Stanoja Stankovlća; 6 3 Stanija Dragomira Nikolića, na ed.i. muzike; 966 Aleksa Stoj ljkovlć; 977 Udova Milojka Milivoja Petkovića; 987 Jefona Svelolika Pantića; 988 Vido ava Sime Jev. Simića; 989 Mara Svetozara Lazića; 998 Tanika Jozefa B.o!i a; 1000 Stana Tih. Veličkovlća; 1012 Ana niati Vukašina Radulovića; 1013 2ivka Voji;l». va Kostića: 1016 Pcnida MUoja Kretićaj