Београдске новине
Srfjeda
EOGRADSKE NOVINE
9. januara 1918
S'rana 8.
Bro| 7.
1134 Slevan Gjor^jović B ba. Ruž.ć; 10 6 Ljubica udova Andreje Krstića, ppuko.nka: 1135 Kosta Bugarčić, nadzom. v. t. 1082 Božidar Uiošević, Kragujevac; 1142 Polka K. Uić; 1115 M.tar Kre ov.ć; 1146 Jevdokija Jovanović; 1147 Jelsaveta Gjo'.ović; H52 M 1 ca Grujić; 1153 (Petronijc Gligorć; 1154 Viljem Di.o; 1157 Katica T. Ilić; 1158 Milovan ILc; 1160 Evgenija D.nić; 1165 Marija Vuković; 1166 Nikeia Vasiijević; H68 Vi. da Gajić; 1169 Jovan Gavriov.ć; 1062 .Voja Radovauović, Rahcvo; 1072 M ađ n. Perišić; 1102 Jelka S.n.ić; 1193 hrstiina StanisaVijević; 1196 Lena ili Jena Simić, 1197 M aien Stanković; 1200 Htanojka Jovanović; 1202 Hr.stna .o anović; 1204 Ilinka T. Kovaćević; 1207 Viidosava Tripkov.ć; 12.1 Hu..er F.a. ce-; 1212 Ana ..alupa; 1214 Stojanka J. Cvejić; 1215 Draga. Lj. Colakan.tić; 1220 Luoija Peiković; 1221 Dbni rije Rajković; 1225 Angelina Pelivanović; 122/ Anka M. Petrović; 1230 Jovan Bihea; 1237 Potronije Stanković; 1211 Dan ca M. Nikolić; 1244 llija M leiić; 1246 Mileva B. ■Miletić; 1247 Milica P. Marković; 1267 Verinovac porodica Bogosav ivanović; 1468 Petar otac Drag. Andtejevića; 1560 Ljubica Rađo.juba Petrovića; 1583 Marica Miladina ‘Srećkovića; 1586 Radivo c Cipčić; 1682 Mi.ica Jovtuiović, čin. miaiist.; 2107 Todor Stojdović, Irg., za Naetu Koste Cvetkovića; 2106 Darj ka Milutina Ristovlća, krojača; IOZ0 M lan MiJićcvić, picar; 2061 Lcpjsavv Stef.ui v ć, telefon.; 2067 Ani a M lana Barovlća kovača; 2033 Jovanka Da.nnjancvić; 2016 Darinka Stanimira Marinkov.ća; 20«. 8 'Zorka Mate Lukića.
Građ i okolica IJiievnl kaleudar D a n a s ]e srijeda 9. januara 1918., po starom 27. deeembra 1917. — Rimokatollci: Jalijan; pravoslavni: Sv. Arhid-, Stevan. Časnička i ćinovniika kasina otvorena je do 12 sati u noći. C. ik. vojnlćki dom: Citaonica, soba za pisanje l Igranje, kantina. Otvoreno od 7 sati izjutra do 9 satl uveće. Stobodan prl3tupsvakome vojniku. Beogradski orleum (u zimskom pozoriStu, prijc Boulevard); Početak prcd stave u /'30 sati uvece. KinemaiOgtaii: Vojni kino n Kralja Milana ulicl 56 (Koloseum): U 6 satl uveče pređstava za vojnlke, a u 8 sat! uveče preds.ava za časnise. — C t kr. cradjfinski kino na leiazijama br. 27 (Paris): U 6 sa!i uveče prcdstava zn gradjanstvo. Noćna služba u 1 j ekarnama : U scdmici od 6. do uključivo 12. jaunara 1918. obavijaće noćnu službu u Beogradu ove IjeKarne: S e ! a k o v i ć, Knei Mi" hajtova ulica br. 45; apoteka V i k t or o v i ć, Tcrazije 28 apoteka P r c n d i ć' Kraija Ateksanara ul. br. 6-1 I S t o j 1 ć Sarajevska ut. broj 70. eosjei boie>nika u boinicama: U bolnici .Brčko": od 2—4 sata poslije podne. U boluici „Brunn ': ođ 9’30—12 sati prijc podnc i od 2—4 sata posiije podne. — U «. i k. gradjanskoj bolnici: u utorak, ćcivrtak i nedjelju od I—8 posltje podne. Kužna bolnlca: i’osjeta nije dozvo* Ijena. Obaviještenja o bolesmcima dnevno od 11 do 12 sau prije podne naulazu u baStu bolnićke zgrade sa strane Vldinsfte ulice. Vojno parno loplo Knpatilo u Car DuSanovoj ulici. — 1. Kupatllou kadama: a) Za vojnc osobe otvoreno radnim danima od 7 sati prije r idne do 5 sati poslljc podne, a nedjcljom praznicima od 7 sati prije podnedo 12 1 / sati u podne. — b) Za gradjanstvo radnim danima od 9 sati prije podne do 5 sflti poslije podne, a nedjeijom i praznicima od a sati prije podne do 12’/ 2 sati u podnc. ~2, Parnokupatilo'za Casnlko 1 njima ravne činovnikc otvoreno ! e utorkom, srijcdom, pctkom 1 subotom od ’ sati prtjc podne do 5 satl poslije podne* a netijeljom i praznldma od 7 sati prijc podnc do 12*/„ satl u podnc. — L a g r adjane muflkogpota otvoreno jc parno Itupatiio poiiedjeljkom i četvrtkom (ako u le dane ne pada itakav prazntk) od U sati prijc podnc do 6 sati poslije podne, ~ Casnictma t njima ravnitn ćinovnicima stoje na volju da sc siuze jiarnlm Itupatilom i u dane odredjene za gradianstvo (poncdjeljkotn i ćetvrtkom). Blagajna se zatvara radnim danima u 12*/ 3 satl, a nedjeljom I prn?nicima u 12 sati u podne. Bogosluženju. Danas na trcći tlan Božića (Sv. arh. Stevana) biće u svini beograd*kiin crkvama jutrenje u 7 sati, liturgi.je u 9 sati izjntra, a večernje u 3 sata poslije podnc. Rožićun pros'ava u doinu siročadi, s(araca i starica. Kao i po nuiogim drugim beograd«Jttm školania I prosvjetno-kuiturnim nstanovama u Beogradu održata jc I u domu siročadi, staraca i starica u Beogradu, što ga izdržava beogradska opština, lijepa božidna predstava na pra.voslavni badnji dan, u nedjelju, 6. ov. mjeseca. Ovaj sc aa vod od godiau dana na ovamo nalazi pod upravom gdje Tereze Krsmanovićkc , koja Je u njemu u svakom pogledu zavela prlmjerni red. Pitomci ovoga zavoda (75 muške i žensko sirotne djece, 27 staraca i 43 starica) našli su u njoj drugu majku, koja noumoruo bdl nad njima. Dom ima i svoju naročitu boluicu kao i zavodskog sveštenUca' u licu g. Mili.voja P e t r o v 1 ć a. Naročitih zasiuga pak stekla je za ovu dobrotvomu ustanovu njena protektorka gdja potpukovnfka Neumanna, koja se u svojoj tihoj i skromno] plemenitosti punoj samoodricanja takodje već godinu dana stalno brine za ovaj dom. K/>ko osoblje doma, tako i njegovi pitomci uvjeravaju, da <ni rodjena majka ne može biti bolja no što je ona prema svaKom pojedinom stićeniku ovog dofcrotvomog zavoda. Ti su osjećaji opet
*
nasli vidnog i iskrenog izraza na /k>žićnoj proslavi održatoj u nedjelju. Proslava Je počela tačno u 4 sata pjevanjem divne božićne pjesme „Roždestvo Tvoje, Hriste Bože naš . . poslije koje je zavodski sveštenik, g. Milivoje Petrović izgovorio svečanu besjedu, pa }e zatim re>dom izveden ostatak programa, čija je svaka pojedina tačka odlično uspjela i načinila jedimstven utisak. Nije bilo nikoga medju prisutnim, kome se nije zasuzilo oko, kada je mala Zagorka A b a d i ć u krasnom malotn govoru, IzreČenom pitno istinskog razumijevanja i osjećaja pozdravila patronesu zavoda, upravnicu i ostalo osoblje kao i dobrotvore zavoda i u inie sviju štićenika njegovih zablagodarila itn na svemtt inkazanoin dobru. Isto je tako dirljiv bio govor, kojim je plemenita patronesa, gdja polpukovnika N e u m a nn a zablagodarila upravnici zavoda, gdji K r s m a n o v i ć k i i ostalom osoblju doma na njihovom radu punom požrtvovattja. Oospodja, koja sada odlazi iz Beograda, ovom se prilikom oprostila od ove ustanove, koja joj je toliko prirasla uz srce. Ona jc ličuo dijelila darove — kolačc, odijelo, obuću, starclma osim toga duvatia ! cigareta i t. d. Naročito je dirljivo btlo vidjeti kada je otišla kod bolesnili pitomaca, koji su ležali u bolnicl i probort.vivši kod svačije postelje neko vrijemo za svakoga imala nckoliko lijepih riječi ljubavi i utjehc. Proslavi su osim toga prisustvovali još i g- potpukovnik N & u m a n n sa još nekoKko c. i k. časnika, predsjednik opštine beogradske, g. Vasilijc A i! t o n i ć, u čijem su se društvu nalazili još nekoliko predstavnika beogradske opštine kao i drugi dobrotvori l prijatcij'' ove humane ustanove. Ko je gcd prisustvov'ao ovoj proslavl otišao je sa njc đuboko ganut, a tijedno i veseo i raspoložen — vidio je, đa u ovom surovon: dobu scbičnog egoizma i nemilosrdne borbe za život Lma još mnogo ljubav’ prema biižnjem i samoodricanja. Treći siurionijski kouceral. Sutra započinje pretprodaja karata za t r e ć i s i m f o n i j s k i konc e r at, koji će biti na 21. ov. mj. u pozorišnoj dvorani car. i kralj. mjesne menaže. Prodaja ćc se obavljati sivakoga diana od 9 do 12 sati prije podne i 3 do 6 sati poslije podne, i to na blagajnici menaže ili u knjižari „JugoIstok". Izvodiće se simfonijska ouver tura ođ Ljudevita Šafraneka ,,S 1 j e ra e“. Dirigiraće sam kompozitor. — W. A. M o z a r t violinski koncerat u D-duru sa pratnjom orkestra. Na violini natporučnik Karlo UjhelyUherkovich. — Ljudevit Š a f r a n e k ,,S o č a“ simfonijska pjesian. Dirigira orkestar sam kompozitor. Pristup imadu svi Članovi car. 1 kralj. vojne posade, njthove porodice i sva lica, koja oni itvode, a čist priliod je namijenjen tt ratne dobrotvome svrhe. Preminuo Milorad Škiijan, tipograi, preininuo je 6. ovog mjeseca na noć, a juče je poslije podne sahranjcn. Povlšena takso za odgovore. Taksa za oigovore (Couponsreponse) povišena je kod c. i k. etapaiii poštauskih uređa u c. i k. okupac'onoin opsegu od 1. januara 1918. kao i n jnonarhiji ođ 62 na 66 helera. Neslalo djevoiČe. Iz školc u ulici Kraijice Natalije nestalo je djevojč© Ana Novak, malenog rasta, plave kose i očiju. Na sebi j« imalo pletenu sivastu kapu, SJnodj ogrtač ođ pliša i plitke cipele. Nadjcu itovac. Nadjeno je doset, zatirn šest i najzad sodam kruna. Vlasnici rnogu pod ći svoj novac kod oknižnog zapovjedrišiva za. grad Beograd u sobi br. 82.
Književni prijegled „Naši novijl humorlstl". Zbirka bumoreska i salira ma.jh h.vatskih p.saca, Zagreb, hurori ri'rka kujižnica bv. 113. i 114. Cjjena 1 K. — Ova zbirka »znosi mnogog budućeg va janog humoristu; a jako se lagano i prijatno čita. Preporučaino. Narucižlje „Humoristička Knjižuica — Zagreb“. „Hrvatska Njiva". Primili stno 43. broj rcvijalnoga tjednika ,,H vaiaka Njtva“ s ovim sadrž-jem: Na kr ju p voga godišta. — Dr. Ljuđevit Prohaska: Sociološko društvo. — Sljepan Jurić: Sirenje gospodarske naobrazbe medju na&im narodima. — Arnbro Novak: Eduard Grieg. — L.: Jubilej Mattje Ružičke-Slrozzi. — U Bmotri nalaze co bilješko o poraznim brojkama dra. P.itliga, o hrv. planinarskom društvu, o Au-ttougarskoj banci u ratu, o posredovanju rada u Hrvatskoj (od Nikiasa), o „Književnom Jugu“ (od dra D. Prohaske), o živoj i mrtvoj književnosti (od prof. J. Ber.ešiča) itd. — Listak: Arkadij Averčenko: Mladić na tračnicama. — S obzšrom na poskup’.jenje proizvodnih tro.kova stoji „Hrvatska Niiva“ od Nove go .i.ie u pretplati 36 K godišnje, a 3 K mjesečno. Fojedini broj 1 Vrtma. Nanidžbe 8h-
lju se na upravu lista u Zagrebu, Nikolićeva ul. 8. Koflževna objava. Pod naslovom Djela VL Nazora, Izdaću kompietno izdanje svih Nazorovih djela, što ili je pjesnik sam priredio za ovo definitivno izdanje od 8 knjiga. ,,Dje(a“ izaće na finoj artiji, lijepo opremljena. Kao I. knjiga izašlo je novo Nazorovo djelo: Oospa od S n i j e g a. Zimna priča. Cijena K 2.50. Uvezano u pravo platno K 4.50. Unapredak izaće početkom svakoga mjeseca po jedna knjiga, i to najprije LIr i k a I.. II. i III. (u 3 knjige, svaka oko 160 str.). U pretplati stoje prve četiri knjige K 11.50 broširano, a uvez u pravo platno posebicc za svaku knjigu K 2.—. Prelplata prima se samo tečajem ovoga mjeseca, jer će radi nestašice i skupoće artije naklada biti odredjena prema broju pretplatnika. Pretplata se šalje na adresu: Dr. B. V o duik, Zagreb, Akad. trg 4.
Carobna rijet; iar za damel Mala (Joza llt lončlć K 2.—Vclika K 4.— Mo£c tc posvuda tlobiU. Giavno prodavallšte „Diana" Handels A. G. Budimpešta V. Nždor utca 6. 7
Ko je upravo doneo krompir u Evropu — odakle i kad? Posle 345 godina možemo već sigurnije odgovoriti na gornje pitanje, jer je još do prc kratkog vremena vodjena jaka pojemika o tome: ko je ttpravoprviiod kuda doneio k r o mp i r u E v r o p u? U koliko je promisao Božja dala čoveku blaga u raznovrsnom bilju, da se s njim hrani i odeva, nije, bar za nas Evropljane, nije niogla dati ništa bolje od žita i krompira; jer, od kako je krompir u Evropu donešen, statistički je dokazano. da nije bilo gladi u onoj meri, kao do krompira, dok su narodi u Evropi bili ograničeni samo na strno žito. Jer, kad su god žita izdala, uvek su se narodi od gladi i pomora sačuvali — krompirom. Danas je krompir omiljeno jestivo u carskim palatama, isto tako, kao i u ubogoj kolebici liudog siromaha, a krompir nain ne daje materijala za raznovrsna jestiva, nego i za raznovrsne tehničke proizvode; pa se čak i Ijuta rak.ja od njega peče u stoka s njim hrani i goji. Meyen fc' tVrdio, da je ceo zapadni deo južr.e Amerike otadžbiua krompira. On tvrdi. da ga je našao u C h i 1 e i P e r u gde po planinama divlje rasti, a nije verovao, da sn ga Meksikanci, još pre dolaska španjolaca u Meksiku, gajili i snjim se hranili, kao što je to verovao H u m b o 11. .Drugi putnici i prirodnjaci opet vele: da se baš ničim ne može dokazati, da su oni krompiri, koje jc M e y e n našao, zaista bili tlivlji; oni su mogli biti samo podivljačeni u onim, dugim gradianskim ratovima opustošenim i iseIjenim krajevima, Docnije su se složili prirodnjaci, da je Darwin zaista našao divlje krompire na peskovitim obalama C h o n o s-kih ostrva, na istočuoj strani južno-ameriŠtih ohala. Krompiri su bili sićušni, neugledni i gorki, i tamo su ih urodjenici zvali „maglija". Takovu istu sortu nailazili su : na vulkaam Orizabi, gde je, ne kao u Peru na visini od 7000 stopa, nego 9000 stopa visoko rasla. Neki su i to dokazivali, da je Virginija otadžbina krompira, ali je docnije utvrdjeno, da je krompir Iz južne Amerike isto tako u Virginiju preueSen bio, kao i u Ewopu. Kao rašče morskih obala, rastl krompir divlje na planinama rilskim i čonoskim do Pcru-a. Meyc.n nikako ue dopušta, da su ga pre pronalaska Amerike gajili Meksikanci 1 tmisli, da je s tim sasvim na čisto, da su ga prc pronalaska Amerike, stanovnici liladnijili pojaseva južno-amerikanskih Kordilera gajili i snjime se hranili. Ali, ovim navodima M e y e n-ovim, protivoslovi Josiah Oregg, i potvrdjuje, da krompir dublje rasti na visoravnima Novc Meksike. U ostalom, mi ćemo i ovom prilikoin pustiti, da se prirodnjaci o tome i dalje prepiru, ali je sušta i neoborivaistina, po svimadan a s p o z n a t i m a m e r i k a n s k i m o k o 1 n o s t i m a, d a j c C h i 1 e u južnoj Americi, a naroČito predeo oko Valparalzo — prava otadžbina krompira. Ceo poljoprivredni svet drži, da jc Franz Drakc preneo prvi kroinpir iz Amcrikc u Evropu i to 1573. godine, i narod je u s*ednjoj Evropi tako o tome ubedjen, da mu je sad to teško izbiti iz glave. Tačnija palc Istraživanja svedoče, da nije tako, kao što većina Evropljana misli, a da zaista nije tako, evo dokaza: Kad se Franz Drake 1573. godine sa svileuim jedrima vratio iz Manile u Englesku, dao je na svojoj ladji u čast kraijičinu onaj veliki, Istorijski ručak. Od jestiva, koja su najpodrobnije spominju, a spomenuta su I opisana sva, pa f ona najobičnija, nema nigde ni spomena, da je ikrompira na trpezi bilo, a bilo je tu svakog roda, što je iz Amerike novoga doneo: o krnmpiru ni pomena. (Nastaviće se.)
A. Grin: TAJANSTVENA OTMIGA, (Nastavak). „Moj otac i brat“, otpoče ona, u prvi mah svakako da nisu došli mene radi. Bili su saznali da si ti bogat ćovjek, a skela, koja je bila namještena zbog prepravka na lijevom krilu kuće, pružila im je zgodne prilike, da se ušunjaju u nju. Oni se ispeše na jedne Ijestvice, koje su đop>irale do mog prozora. Ja još nisatn bila legla, već sam se toga časa češljala; naime ja sam preko dana nosila cmu ,,baroku“, kako nie ne bi poznali po kosi. Pošto je soba bila osvjetljena, njih su me dvojica odtnah poznali. Da bi me uplašili, i da bi ti opšte svratili moju pažnju na sebc oni stadoše zviždati na način, koji mi je iz ranije bio poznat. Kada ja otvorih prozor, oni mi narediše, da ugasim svjetlost, kako bi onl noprimjećeni mogli ući u sobu. Ja sam se biia toliko zbunila zbog njihovog iznenadnog dolaska, da sam im nehotice ispunila želju. Nekoliko trenutaka docnije oni su obojica stajali pored mene. Pri slaboj svjetlosti, koja je od : uličnog fenjera dopirala u sobu, izglej daii su još strašniji nego inače. Zapitah I ih, šta hoće od mene, a na to dobih odj govor, koji me Lspimi strahom i koji mi dade povoda, da se ljuto pokajem, što sam u tudju kuću bila pustila dva odbjegla robijaša. Na ime, moj mi je brat kratko i jasno bio rekao: „Evo šta je, Lola, treba nam novaca, a pošto si ti ovdje, to znam, da ćeano lako i doći do novaca. Čim svi u kući budu spavali, ti ćeš nam polcazati sobtt, grijc se nalazi g. Blackova kasa“. Razumije se, da sam odiučno ođbila, da im ispumim takav zahtjev, pa što se obojica toiiko razljutiše, da mi stadošc prijetiti, kako će sami prodrijeti na donji sprat i kako ncćc prezati ni od čega... Oni su isprva mislili, da sam ja samo kao služavka primljena u kuću, a još sam ih u prvi mah podržavala u toj zabludi. No sada se toliko uplaših, da sam zaboravila na svaki obzir i počela ih moliti, da odustanu od namjeravanog zločina, otkrivajući im tajnu, da sam ja supruga g. Blacka. Ovo za njili potpunio neočekivano otkrivenje đalo im je povoda, da iz osnova izmijene svoje prvobitne namjere. Vješto postavljenim pitanjima pošlo im je za rukom da mi iztnamc cijelu tajnu svoga sadanjeg života, koju su mislili Lzdašno iskoristiti u svoje svrhe. Sada im je izgledao vrlo ništavan novac, koji bi se rnogao naći u g. Blackovoj kasi prema suntama, koje bi od njcga tno« glc ievući ucjenjivanjem, a pošto bi se dokopali moje ličnosti. Ma da mc g. Black još nije bio javno priznao svojom snprugom, to me je on ipak smatrao svojom zakonitom ženom, a tu stt okolnost oni mislili iskoristiti time, što će iiatjcrati g. Blacka, da se pobrine za njihovu bezbijednost i budućnost." ,,Da bi oni sve to mogli postići, bilo je naravno potrebno, da ja i)odjein sa njfana, što ja opet ni po koju cijenu nisam htjela. Na to su oni pokušali, da mc sllotn odvedu, kojom je prilikom moj brat oborio jedmi stolicu. Da bi ili uplašlla, ja dohvatih i sama sc posjckoli u ruku; rana nije bila velika, ali je iz nje tekla grdna krv, što ih Je sklonilo, da prestanu sa pokušajima, da nie silotn odvuku. A pošto su uvidjeli, da me ne niogu uplašiti prijetcći meni lično, oni stadoše prijetiti nekome, čiji m! Je život bto i suviše drag, da bih ga niogla ostavitl na rniiost i nemilost o\t)j dvojici, koja šu svojoj srdžbi i nezajažljivoj gramzivosti bili kadri na svc. S toga mi nije preostalo ništa drugo nego da u prvi mah podjem sa njima, i da satn počela vikati u pomoć, ne bi mi ništa pomoglo? Otkrila bi se ctjela moja tajna, a uz to bih dovela u opasnost i Život svoga supruga. A na|zad nisam htjela da izdam njih dvojtcu... ta, za Boga, blii su zlikovci, al! su ipak bili moji najbliži i jediui srođnici. Ja dakle pokupih nekoliko stvarČica, koje su za meme bilc mile i drage uspomene i podjoh sa njima kroz.prozor. Nije mi bilo teško spuštanje niz ljestvice, jer sant od djetinjstva bila navikla na takve stvari. All ml je za to parala srce I ispunjavala me očajanjem pomisao, da sam ođ iednom opet otrv-
nuta od svoga dotadanjeg mirnog 1 spokojnog života I da se moram ponovo vratiti u onaj krug zločina l grijeha. To me je l navelo, da pokušam da hn ipak pobjegnem; iznenada se oteh od oca, podjoh natrag kući i već sam bila stigla d.o kapije, kada iza nje na svoj užas opazih čovjcha, od koga sam se po svaku cijenu htjela sakriti. On nije smio ni slutiti, da sam ja toliko vrcmena bez njegovog znanja stanovala pod njegoviin krovom. S toga sc dobrovoljno vratih ocu, koji me ščepa za ruku i brzo odvuče sa sobom i kojf je od toga časa strogo motrio na mene.' Sutra dan u jutru on ml reče, da mi ostavlja na volju, da se vratim g.' Blacku, ako bih prista!a,da svome suprugu u očevo iine postavlm izvjesne zahtjeve. Reče mi, da zatražim poveću svotu novaca i obečanje, da će momc ocu i bratu pomoći, da umaknu u ftio« stranstvo. Ja pak na tako što nikako J nisam htjela pristati. Zbog toga su onf čitavim nedjeijama ix»tupali samnom kao sa kakvim zarobljenikom I potpu-, no su mi oncmogućili kakvo bilo op-‘ štenje sa spoljnun svijetom. Ali ja sc sada ipak ne kajem, što nisam popustila,“ završi Lola svojc pričanje, „jer sada znam, da će me, ma kuda otišla, : misli moga supruga pratiti ako nc sa Ijubavlju, a otio bar sa poštovanjem 1 saučešćem." ..Ma kuđa otišla?" ponovi Black u pola začudjcn u pola prebacujući. „Zar hoćeš opet da se udaljiš od mcne, pošto si toliko radi mene prepatila? Zar je takva tvoja odamost prema meni?“ „Vodim računa o tvojoj budućnosti,“ odgovori ona blago, „htjeia bili ti uštediti pozno kajanje, do kojega bi neminovno diošlo. Ako te možda za sada' i boli moja odluka, docnije ćeš mi bit blagodaran što satn tako uradila." „Slabo poznaješ čovjekovo srce,“ prekide je on, a iz njegovih je riječi izbijala jedna strast. „Ako bih te sada Lzgubio, to me ue bi samo za neko vrijeme rastužilo, već bi mome srcu nanijelo tešku ranu, koja ne bi zarasla sve do smrti.' 1 (Svršić© 6C.) Poslijeđnje brzojavne vijesti MlROVNl USLOVI UKRAJINE. (NaroCiti brzojav „Beogradskih Novina") Brest-Lito\vsk, 8. januara. Ukrajinski delcgati predali su notu u kojoj traže, da se skiopi opšti m i r izmeđju sviju ratujućift država.' zatim da se ne plaća ratna odšteta i dd sloboda svim narodima. Ujedno se traži priznanje ukrajinske repubiike. njenc vlade, vojske i diplomacije. Mir mora da bude priznat od svih repubiika ruske federacije. RUSIJA NE MOŽE DALJE RATOVATI. (Naročitl brzoiav „Beosradsklb Novlna‘7 Ženeva, 8. januara. Petrogradlski dopisnik „Petit P a r i s i e n“-a javlja svo-me tostu, da je potpuno isključetia mogućnost, kako bi Rusija mogla da opet nastavi rat protiv srcdlšnjih vlastL ODESA SLOBODAN GRAD. (NaročiU brzojav „Đoosradsklb Novkna '.) Petrograd, 8. januara. ,,Dje 1 o Naroda" javlja, da se Ođesa proglasila slobodnim građom. Ukrajinska Rada nije do ovog Časa uložila protest protiv ovog zaključka. KRALJ FERDINAND ODLAZI IZ RUMUNJSKE. (NaroStt brzojav „Beosradskth Novtna' 1 .) Stockliohn, 8. januara. Prema jednoj vijesti umoltio je rurminjski kralj Ferdinand dozvolu od ruske vlade, da inože slobođno putovati u Englesku, za slučaj da Rusija' sklopi zasebni nrir sa središnjim vlastima. Ruska je vlada pristala, ali samr uz uvjet, da za vrijeme trajanja rata kralj živi u neutralnom inostranstvu ISTRAGA PROTIV CAILLAUXA BEZUSPJEŽNA. (Naročitt brzojav „Beogradsklh Novtaa“.) Ženeva, 8. januara. Pošto Jc istraga protiv Caillauxa ostala do sada bez svakoga uspjeha moraće se postupak proriv njega obustaviti, ako do tog vremena ne pođnese vlada nove dokazc za njegovu krivnju.
EKSP0ZITU8# PESTflHSKE-UGflRSKE KOMERCIALNE BANKE o Beogradu — Knez Hitioilovo lir. 50. Spegijalno odgelenle za šHJanje rovac« ratnlm gerobl|enId» ma I Intemiranima. Osnovna glavnica i pričuve 232.000.000 kruna.