Београдске новине

Strana 2. «a Irgoviuu i inJustriju, go.,pcd o H oiubovič. Dalje se očekuje ko jički kapetan Gjorgje viiez Gasenko, lićni lad;u’ant ministra vojnog. i\ao voji i predBtavnici delegacije dolaze go po’a: Gregorij Lijsenko, zapovjelnik bata.juna, Kikita Kucenko i Vlađimir RaUzijevski j, ohojlca četni z povjidn c . Kao (jomoćnik za ekonomske poslovo fungiraće gospodin Sergej Ostapenko, a losim toga se očekuju gospoda: Ignatijenko, Fried, Cadarenko, Cerno piorski, Kabrovski i Kovalski. Ovacije austro-ugarskiin i njemačkiin deleKatima u Petrogradu. (NaroCiti Drzuuiv ..Booj;iausivih tNovina") Kopenhagen, 10. januara. Clanovi austro-ugarske i r.jeu ačko korrdsijc u Petrogradp po?jc:i i su pozorište, gdjc su prisuslvova.i p.ed tavi. Kad ih jo publika opazila, burpo ih je pozdravila. Povratak rumunjskUi Jevreia Iz Rusije. (Naroćlti brzojav „Beogradsklb Novlna".) Beč, 10. januara. Poslanik B r e i t e r dobio jc danas od odbora za potpomaganje jcvrejskih bjegunaca u L a v o v u brzojavku. u iojoj se javlja, da su n e k o 1 i k o h iljada rumunjskih Jevreja, Jtoje su u svoje vrijemo runumjske vlastiDovuklezasobom, tesuse ^austavili na ruskom zemljištu, dozvolom mjesnili vojnih vlasti prešli operacijonu liniju u nadi, d a ć e s e moći vratiti u svoju domovinu, kojusunaše čete posjele. Odbor moli pos.anika Breitera, da se zauzme, kako bi ovi ljudi, što se vraćaju u svoju domovinu, mogli ići svojim kućama, Troeistra protiv Clćmenceaua. (Naročid brzojav „Beograđskift Novina'*.) Haag, 10. januara. Vodja holandske socijalno-demoJkratske stranke, Troelstra, objavio je u ,,H e t V o 1 k“-u niz članaka. U prvom članku dolazi do ovog zaključka: francuski socijaliste moraju bastiJju osvetiti, a Clćmenceau 1 Lloyd Oeorge moraju nestati. Dok ovo ne bude, nema svrhe govoriti o Stockholmu. Ovaj članak pisao je Troelstra prije, nego je objavljen govor Lloyda Oeorgea. Neitta mira, dok Njemačka ne budc potučeua. Kb. London, 10. januara. Eadnički ministar Uoberts govojio je juče u Rudersfilidu na jednom jako posjećenom zljoru o ratnim ci jevima, pa je rekao: Ne može se stupati A mirovne pregovore, dok se Be'g ja ne (ospostavi. Ne može biti mira, a da se Elzas i Loiaringija ne vrate Fraucuskoj. Svaki znak nesloge u En^laskoj može Đepovoljno da utiče na te mirovne uslove. On je siguran, da mir ne može bia trajan sve donde, dok Njemačka ne bude potučena.

Austro-Ugarska Otvaranje sjednica poslaničke kuće. (Naročlt! brzojav ^eogradsldh Novlna") Beč, 10. januara, U razgovoru, koji je imao predsjednik poslaničke kuće sa prelsjednikom jninistarstva, odredjeno je, da se parkanienal sazove za 22. januar.

PetaR Wilsonova poslanica kongresu WiIson se slaže s Lloyd Georgeom. Uvjeti sporazumnili sila za mir. Jučer smo radi pomanjka* nja prostora, donijeli Wilsonovu poslanicu kongresu u kratko. Danas je prema saopštenju ,,Reuterovog“ ureda donosimo u cijelosti. Wilson je predao jučer 9. ov. mj. poslanicu kongresu, u kojoj kritikuje pregovore u Brest-Lito\vsku i nastoji osobito istaknuti, da je vojna stranka u Njemačkoj uništila sve u početku objavljene liberalne principe. On izjavljuje, da u svemu p r i s t a j e u z govor Lloyda Oeorga, o kome otvoreno veli, da je za divljenje. Zatim okrivljuje njemačke državnike zbog neodgovomosti, jer oni rat, u kome pravda nije na njihovoj strani, produžuju samo za volju svoje moći. On u poslanici govof i o ž a i o snomstanju ruskog naroda, č i j a j e m o ć s 1 o m 1 j e n a, ali se njegov duh ipak neće dati podjarmiti do Nijemaca. Vjerovale nam sadanje vodje ruskog naroda ili ne, naša je iskrcna želja, da ruskom narodu pomognemo i da ispunimo njegove obilne nade za slobodu i trajan mir. Pregovori bi trebaii da se vode iavno, jer su prošli dani osvajanja, uvećavanja i tajnih ugovora. Mi smo ušli u rat s toga, jer su se dogodili slučaji povrjede pravde i jer želimo, da cijelom svijetu osjegnramo miran život. Poslijc ovoga jc Wiison razvio svoj mirovni program i izjavio. p r v a je tačka, da s v i u g o v ori treba da budu javni; d r u g a je tačka, potpuna s I oboda brodarstva na svim mor i m a; t r e ć a je tačka, da se što je m ogućeviše otklone sve privredne zaprjeke; č e t v r t a je tačka, o g r a n i č enje naoružanja na najnižu mjeru, prema sporazumu za uuutarnju sigurnost; p e t a je tačka, slobodno, islcreno i potpuno nepristrasno uredjenje svih kolonijalnih zahtjeva, koje se osniva na strogom provodjenju načela, da se kod riješenja svih suverenih pitanja moraju podjednako uzeti u obzir interesi stanovništva i opravdani zalitjevi vlada, čija se prava moraju ograničiti; š e s t a se tačka tiče i s p r a žnjenja svih ruskih područja i takog uredjenja svih pitanja, koja se tiču Rusije, koje bi osjeguralo najboiju i najslobođniju saradnju drugilt naroda svijeta, da bi Rusija imala potpuno siobodnu priliku za nezavisno riješavanje o svome vlastitom političkom razvitku i narodnoj politici i osjeguralo Rusiji iskren prijateijski prijem u društvu slobodnih naroda pod zakonima, koje ona sama hoće, i više nego to, potporu u svlm stvarima, koje su Rusiji potrebne i koje ona želi. Postupanje, koje će Rtisiji u idućim mjesecima ukazati njeni sestrinski narodi, biće jasno kušanje njihove dobre voije i za razumijevanje nevolja Rusije, radi razlike njihovih vlastitih interesa; s e d m o će cio svijet pristati, da se Belgija mora isprazniti t ponovo uspostaviti, a da se ni s koje strane ne pređuzme pokušaj, kojim bi se ograničio njen suvereniiet, koji ona uživa u zajednici s drugim siobodnim narodima. Ni jedna druga radnja ne bi kao ova mogla poslužiti tome,

BEOOR4HSKE NOVINE 11. jannara 1918^ Mi samo žeiimo, da ona zauzme ravnopravno mjesto medju narodima svijeta. novog svijeta, u kome mi sad živiir.o. Mi se tako isto ne usudjujemo da

da ponovo povrati povjerenje medju narodima I zakonima, koje je svijet radi održanja medjusobnih odnosa postavio; osmo: cljelo francusko područje se mora osloboditl t posjednuti dijelovi uspostaviti. Ncpravda, koju je Pruska pričinila Francuskoj godine 1871. u elsas-lotrinškom pitanju i koje uznemiruje svjetski mir već skoro 50 godina, mora se ponovo popraviti, da bi se mir ponovo u interesu svih osjegurao; deveto: granice Italije se moraju ispraviti prema jasnim narocLnim liriijama; deseto: narodima AustroUgarske, kojima mi želimo da očuvamo i osjeguramo mjesto medju narodirna, mora se pružiti prva prilika za autonomni razvitak; jedanaesto: Rumunija, SrbijaiCrna Gora moraju se ispra&niti, a posjednuta područja p onovo uspostaviti. Srbiji se mora dati slobodan i osjeguran prolaz na more. Medjusohni odtiosi raznilt balkanskih država moraju se utvrditi prijateljskim sporazumom prema istorijskim linijama i narodnosnim granicama. Za privrednu i političku nezavisnost i teritorijainu nepovrednost raznih balkanskiii zemalja morajtt sc stvoriti garancije; dvanaesto: Turskom dijelu sadanje osmanske države mora se osjegurati uživanje suvereniteta. Ali se i drugim narodima, koji se sad nalaze pod turskom vladavinom, mora dati nesumnjiiva sigurnost života i potpuno siobodna prilika za autonomni razvitak. Dardaneii se moraju, pođ mcdjunorodnom garancijotn, o t v o r i t i za prolaz brodova i trgovinu svih naroda; trinaesto: slobodna poljska država, koja bi morala obuhvatiti područje, koje je nesumnjivo naseljeno poljskim stanovništvom, mora biti uspostavljena. Ona mora imati siobodan prolaz na more. Njena privredna nezavisnost i teritorijalru nepovrednost mora se zajamčiti medjunarodnim ugovorom; četrnaesto: mora se uspostaviti opšti narodni savez, naročito ugovori, koji bi se pođjednako pobrinuii za medjusobne garanclje nezavisnosti i teritorijalne nepovređnosti velikih i malih država. Što se tiče bitnili ispravki nep r a v d a i ostvarenju prava mi se osječamo tijesno pridruženi vladama i narodima, koji su se siožili protiv imperijalističkFh težnji. Nas ne mogu razdvojiti naši interesi, ni I naši ciljevi. Mi ćemo do kraja ostati j zajedno. Mi ćemo se za te sporazume i ugovore boriti i borbu produžiti, dok se sve to ne postigne, ali samo s toga, što mi želimo, da se pravo održi i što mi pravičan i trajan, mir zahtjevamo, koji se može osjeguratt samo otklanjanjem glavnih uzroka rata. Mine zavidimo veličinl Njemačke i u ovom programu nema ničega što bi je skučavalo. Mi ne zavidimo njenim naučnim svojstvima i odlikovanjima, poduzećima, koja su doprinjela tome, da ona stekne sebi sjajan i zavidan glas. Mi ne želimo, da je povrijedimo iJi da njen upliv i moć, ukoliko je opravdana, slomijemo. Mi ne želimo, da se protiv nje borimo ni oružjem ni neprijateljskini trgovinskim ugovorima, ako je voljna, da se s nama i drugim miroljubivim narodima svijeta sjedini pravičnitn ugovorima.

Njemačkoj predložimo ma kakve pron.jene ili preobražuje u njenom unutarnjein •iredjenjtt, ali mi moramo otvoreno reći, da je prvi uslov svakom pametnom pregovoru s naše strane s Njemačkom, da znamo, u ime ćije njer.i pregovr.rači govore, naime da li u irne većine Reichstaga ili vojničke stranke i cnih, koji bi htjeli svjetsku vladavinu. Mi smo sad vrlo jasno govorili, a da bi još moglo postojati ka.^ve sumnje ili kakvog otvorenog piianja. Jasno načelo provejava cio naš program. To je načelo pravičnosti za sve narode i narodnosti i njihovo pravo, da pođ jednakim usiovima žive medjusobno u slotodi i sigurnosti, bili oni jaki ili siabi. Ako se to načelo ne uzme za osnovu, onda ne može imati postojanosti ni jedan dio zgrade pravičnosti. Narod Sjedinjenih Država ne može se pridržavati nikakvog drugog načela, pa je gotov da u odbrani tog načela posveti život, čast i sve što ima. Došao je moralni vrhunac ovog najvećeg rata za čovječju siobodu. Američki narod je gotov, da stavi u pokus svoju snagu, svoj najviši ciij, svoju čistoću i odanost. Dubok utisak u Washlngtonu. Kb. Amsterdam, 10. janna a. Reuter javlja iz Wa^h.ngtona: Wiisonova poslanica učin ia je u kongre-u dubok utisak. Pred^jednik senat ke ko isije za spo'jne poslove, Stone, izjavio jj, da je sa Wil&oaom po puno sp r z man. Predsjednik parlair.en arne komisije za cpoljne poslove, S1 o o d, kazao je, da nusli, kako će poidani. a saveznike oh.abriti da Rusiju ojačaju. „Dai!y Chronicle u o poslanici. Kb. Amslerdam, 10. janua a. Po„Algemeen Ilandelsbladetu“ piše ,,Daily Chronicle" o VViisonovoj poslanici, koja j„š nja detaljno poznata, da izjave L oyd Gecrgea pj.vrdjuju, ali on prediaže jedan mi.o.n p ogram, koji je još više kategorički i jasan. Ovđje se sa priznaijam u.vrdi.o, da je glavin cilj IVilsonova govora poziv središnjim viastima, neka isto tako iskreno objave svoje ratne cilj ve, kao i saveznici. PJemenid način, kojim je Wilson govorio o sadašnj.rn v a.t_dršc.ma u Rusiji, kako je on apeiovao na sis'ematsku i praktičnu pomcć ostaiih narorla za Rusiju, — diže Wiisonov govor na viši niveau, nego govor Lloyda Georgea. Dogadjaji u Rusiji Progonl Iz Rusije. Kb. Stockhoim, 10. januara. „Svenska Dagbladet" doznaje iz Haparande, da se u smoinansAom insiitutu sprema ukaz, kojim se savjet narodnih komesara ovlašćuje, da pojedine osobe progna iz zemlje, pošto su prepunjene apsane izazvaie negodovanje u narodu. Na iisti za prcgonstvo nalaze se: Miljukov, Kerjenskij i Cingarov. Buchanan u Stockholmu. Kb. Haparanda, 10. januara, Engleski poslanik u Petrogradu, Buclianan, stigao je s porodicnm i pratnjom ovamo i putuje dalje za Stockholm.

BroJ 9. Podmomički rat NOVA POTAPLJANJA. Kb. Beriin, 10. januara: Wolffov nred javlja: Divuo iz. vedeni napadaji donjei su j:dno.n od najboljih naš.h ko.. au .anata podmcr.itca, kopetan-poručoiku Steinb.in ku, u zapadnom iz a3ku Kan la u p.en od 27.000 bruto-registrovanih tor.a. Od većinom oružanih parobrotla is jeiam su tri velika na o.a ena parob.odi pucnjiu vom iz pratnje, koja se sasto.a.a iz ra« ; zarača, ribarskog paio-rola, bao:ia i ; lclilica. Po načinu i vcl čiri. o-,.gur-nja} može &c zaključiti, da su ti tov; n bilL od naročile vrijedno3 i. Jedan od o\ihj parobroda bio je od jedins vcnog tpa najmanje sa 6000 lo.ia. MeJju o;,a un po'.opljenim brodovima nafaz.o se 1 oružani brazilijanski (po iska u pos de en-, gleski) parobrod ,,Ceara“, sa 3 24 one. Osim 6 paroluoda polopijen je i jecan, natovaren brod od barem lc.00 tona, (U ovom izvještaju naroč.tr s; o."ne-. nuti kape an poručn k Steinbri.ivk je i t>,što je u jmu 1917. potopio kr„taricu;f „Ariadne '. Od go rine 19x6. Th.s. „Poua io merile“. Pr. Ur.) Naćelmk admiralskog stožer# mornarice. Amerika u ratu Boj medju Meksikancima i Američanima. ■(Naročitl brzojav JBcozradsktti Novloa") » . Amslerdam, 10. ^a.-ua-a, \ Prema jednhn ovdješnj m novinama? doznaju ,,Times“ iz Wash;rgona: MinisLarstvo vojno dobiio je vj:st, da se još od ponedje.jka biju Caranzjin* vojnici iz Vuareza sa pristalicama Viile. Pomnji su se doćepali Sau Augustina Rancha, preko p ta. FalJ bena u Tesasu. Američke črie | 0.3 ate sil na granicu za Oab.anu a.nerkkog đ.žrvnog poJmčja. Javija se, da mexkanska čete nijesu u stanju, da o.jera u VLLng pristalice, i ako imaju artiljerija. ‘

Razne vijesti Umro grof S. Tarnowskf. Brzojavhaju nam iz Kra^ova, u* je preminuo ćlan gospodskog dom? grof Stanislav Tarnowski, predSjednik kraftovske akademije znanosti: Stanislav grof Tarnowski poznati poij* ski pisac, rodio se 7. novemora 1837, god. u Dzikowu u Galiciji, učio je vi i soke škole u Beću i Krakovu pa je pri« godom posijednjeg us.anka bio u za« tvoru 1863. do 1865. gcd., pos'ije je osnovao konzervativni list „Pizegiad Polski“, godine 1867. postade članora galičkog sabora i carevins.cog vijeća, a onda se posvetio sasvijem znanstve* nom radu, pa je godine 1871. imenovau profesorom poljske-literarne povjesti na sveučilištu u Krakovu. Godine 1884. postade čianom austrijskog gos* podskog doma, a 1890. pieds.e„nikom krakovsks akademije znanosti. Od njegovih radova, koji se svi odlikuju temeljitošću, oštroumnosti i Ijepoton? jezika osobito su priznanje s ekii: ,,G poljskom romantt na početku 19. vije< ka“, „U propadanju poljske književ* nosti u 18, vijeku' 4 , „O veseiim igrams Fedros", „Shakespeare u Poijskoj** I t. d. a osobito njegovo ,^'avno kiasćno djelo: „Studije k povijesti po'.jske književnosti“ (,,Studya do historyi iitera« tury polskioj" Krakov 1886.—89„ 4 j svez).

MALi PODLISTAK Istorijski kalendar Na današnji dan, 11. januara 1843. godine (30. decembra 1847. g dine po etarom) umro je u Beogradu Simo !Mi 1 utinović-Saraj 1 ija. Prema tomeje danas sedamdesetogodišDjtca smrti ovog slavnog srps k o g p j e s n i k a. 0 njegovom smo ži,votu i mrin opširno p'sa'i priliko.n goIdišnjice -»jegovog rodjenja (rodjen je 3./14. oktobra 1791. gorline). — l 1 . jam.'tu xu 1904. godine izbio jcr u njemačkoj kdloniji Njema'č'-oj Ju'’07«padnojAfrici veliki u°ta r, aV c-n* ,5 ko<' rle^ena Herera. Ma da je broj boraca, koji ja 6 obiju strana u njemu učes vovao, prema današnjim pojmovima nezn'-tnn, ovaj je ustanak ipak stekao istorij’kog značaja svoii-” du , » : m traj njem i po bc-zbroju ogorčenih i krvavih borbi k' je su u njegovom toku vodjene. Henri su veliko stočarsko i noma ls’ro cmačko j 1 >me, koje satinjava giavni dio stanovmš.'va pomenute njeraačke ko’onij". Ma da su na vrlo niskom slupnju kuiture, umjeli su vješto da se pri'a*ode mo ier’O'T) načinu borbe i zada'i su mn^go ro'Ia malobrojnim ri'' rr >a*k'm tmmma. Već oktobra 1903. godine bio je na jugu kolon.je iizbio ustanak ho!entot«ko"r p'e’re a Bonidelsvartsa, koji je uhr~o ugu v en. Guvemer koionije još se nal-’zto na jugu, kada je u srcu ko’onije 11. januara 1601. izbio dobro pripremijeni her°rs''i ustanak. Vođja urianika g’a’’n : herorski jlepicnski slarješina Samuilo Maherero, ldo je snabdjeo svoje Ijude inoderpim br/omelnini puškama, koje su mu Dz ogromnu zaradu prodava'i Irgovci E^iopijani iz ausjodnih kolonija. UstaniKiuu |UTom naJetu pregazih' mnoge ma- *

j nje posade i naseobine i pobili su sve Nijemce i Evrop’jane u opšte, koje su u tnjima zatekli. Tako su postradale na^ seobir-j Otsijevai Witoley 13. januura 1904. godine, Waterberg 14. januara i Otjituo 17. januara. Za nekoliko dana poginulo je 120 Evr pljana, medju njima i žene i djeea. Oan manjih posada uspjeie su, da so kroz uslaničke "redove probiju ćio glavn.h garnizona, od kojih su takođjo neki hi i opkoljem U vremenu do 28. januara Hereri su već bili opustošili cijelu ko oniju. Već tada cijenili su štetu prijin.e.iu u&tankom pnvatnim licima na 7 miiijuna maraka. Nijemci pak sladoše pribup ja!i svoje rasturene posade i vojne ođrede i otpočeše davati žiiav o'por brojno višestruko nadmoćnom protivniku. Do počelka r^prila, kada su počela stizati pojačanja iz Njemačke, bilo je 39 većih » manjih orbi. Tako je odred majora pl. E s t o r f f a vo J io bo-bu kod O t j i h i n amaparera (25. fehma”a\ O’red majora pl. Glasenapna morao je 13. marta u borhi kod O n i kokorera ods up ti poslije hrabre odbrane. a 2. aprila 1904 godioe onet je primio borbu sa Heririma kod Okaruia. U mcmentu, kada je izbio ustanak u koionji je bilo redovne vojske 785 vojn ka sa 34 oficira, kojima su se pridružili njemački naseljenici, koji su se svi bil. latili oružja. Od ovog je broja mnogo poginulo i ranjeno u prvim borbama. Po dola8ku prvih pojačanja broi njeo*a x ke voj. Bke iznosio je 1. maja oko 3203 Ijudi i 157 oticira. Ova je voj^ka sa t v'jena iz odabranih vojnika kad.ovaca iz ra.:nih pukova, koji su se dolrovo j :o bi jasifi za taj f>ohod. I pored toga što su primljeni ^amo vrlo snažni i fizički po puno zdravi ljudi, strašni najmri — maiševi krcu beskrajne pustare, u -kojima vo> sk4 Čitr.vim danima nije nailazila na |

vodu, — izazvali su silne boještine, u prvom redu tifusnu zarazu, koja je islo tako kosila Nijemce kao kuršumi lie erskih ustaških če'a, koji su renreki ’no napadali njemačke odrede. Kao š'o smo u početku rek'i, Hereri su b li naoružani brzomc'kama, koji ,v 'a su oTičro r.ikovali. Uz to je i medju konjima izb li sil ia zaraza, što je iziskiva’o neprestino zamašno popunjavanje brojnor stanja u konjima i mazgama, a to je opet ometalo operaoije. 1. juia broi njemačke vojski iznosio je 7200 nižih Činova i 300 oficira i vojnih liekara. 18. juna b;o jo primio zapovjedništvo novo naimencvani komarfđant generai !ajLn'’n' pl. Trotha. Sada otpočeše sa njemačke strane sistematske operacije, kojirna je bio ciij, da se svi hererski odiedi sateraju u jedan kraj i tu opkole. To je Nijemcima pošlo za rukom u toli'ko, što su Hereri natjerani, da se prikupe u utvrdjenom k>goru na Waterberg u, i to ne sarno borci, već cijedo pleme sa porodicama i sa ogromnim čoporima stoke, koja je sačinjavala svo »ljihovo bogatstvo. 11. avgu.-. ta 1804. godine Nijemci poslije očajničke odbrane od strane Herera, — koji su se odlično držali i u brzoj paljbi njemačke poljške artiljerije, koja je u toku vreanena bila znatno pojačana, — zauzeše na juriš logore na Waterbergu I Namakari, ali je velikom dijelu Herera pošlo za rukom, da se probiju u Jugoistočnom pravcu. Potjera, koja je odmah krenula za njima, natjerala ih je, da skrenu na sjever, a!i u času, kada su se Nijemci spremali, da potpuno rasture Herere, stiže glas, da su se na jugu kolonije opet pobunilf H ot e n t o t i, na čijom je čelu bio njihov piemenski starješina Hendrik Witboj. 31. oktobra bude postavljen za '

| komandanta njemačke vojske na ovom novom bojištu pukovnik p 1. D e i m1 i n g (docnije kao general komandant XV strasburškog korpusa), koji je 4. decembra 1904. godrne izdržao sa Hotemtotima borbu na Harisu, a 15. decembra na K o e s u. 4. januara 1905. godine biia se tamo krvava borba kod N a b a s a. Dok se na jugu produžavala borba sa Hotentotima, u toku 1905. godine završena je borba sa Hererima, koji su 9. juna 1905. godine u sukobu kod A t i s a potpuno rastureni. Hendrik Witboj pak, koji je dalje davao ogorčenog otpora trupama pukovnika Deimlinga, teško je ranjcm u jednoj borbi 29. oktobra 1905. godine, pa je nekoliko dana docnije podlegao svojim ranama. 22. novembra predao se Nijemcima njegov najstariji sin, koji je bio od oca naslijedio starešinstvo plem&na, a 3. marta 1906. godine predao se i najugledniji hotentotski vodja poslije Witboja, Kornelius, pa se najzad 23. decembra- 1906. godime predade cijelo bondelsvatrsko pleme I Izjavl svoju pokornost Nijemcima. Tek marta 1907. godine objavljemo je siužbeno ukidanje vanrednog stanja u koloniji, aii je na jugu i dalje dolazilo do manjili sukoba sa pojedimim nepo’kornim hotentotskim odredima, od kojih je posljednji bio u početku 1908. godine. Ustanici (Hereri i Hotentoti) izgubili su u toku ratovanja peko 3000 ljudi, ali su i njemački gubici bili srazmjerno znatni: poginulo je, umrlo od rana i nestalo 64 oficira l 688 nižih činova, a boleštinama i ratnim naporima podleglo je 26 oficira i 663 nižih činova, ukupni gubici prema tome iznose 90 oficira i 1351 vojnik i podoficir. Ukupni troškovi pohoda od 1904. do 1907. godlne izmijeli su 383 milijuna maraka.

Gluuiačkl jubilej. Osječka ,,Hrvatska Obrana’* javlja: Odbor ,,Hrvat4 skog kazališta’* u Osjjeku, priznavajući umjetničko djelovanje člana i re-( datelja g. Ace Gavrilovića, dozvolio je prvaku svoje drame proslavi* dvadesetgodištijeg rada, koja će bitl danas 11. o. mj. — Tim povodom apelira „Hrv. Odbrana 4 ’ na osječku publiku, da posjeti jubilartiu predstavu, uvjerena, da nijeđan štovaoc umjctnosti — koji poznaje Gavrilovića t koji je pratio njegov rad kroz 10 godina u Osijeku 1 kome je mnogo puta izmamio suze na oči i na smijeh ga natjerao — ne će propustiti priliku, da mu prigodom njegove proslave dade i svojim prisustvom znak pažnje. Književni prijegled „Hrvatska Njiva u . Pritnili smo l', Droj drugoga gouišta revijal..o a t\dor* ka ,,Hrvatske Njive“ s ovim sad.žajem: Juraj Demetrović: Rasprava o iz. bomoj reformi u hrv. saboru. — O. D„ Vukovarac: Saviemeni mora’n' poblem. — Vid. Baienović: Učtelj u! školi i u narođu. — Dr, M. Stojković: Onda i sada. — U smotri se osvrća Ni. kias na zabranu akcijo za prehranu bo', sansko-hercegovaćke djece u U a skoj, zatim se prikazuje inva ija tudjinaca u Hrva'sku, i re.'orma radničkog o igura. nja, Stjepan Jurić piše o opskibi grada Zagreha mlijekom i mliječni n proizvo. dima, dr. Prohaska roferira o Ogri. zovićevu„Objavljenju“ iti. — Li. stak: Salotn Aš: Svetac sa sJr. — Godišnja prctpiata iznosi od Nove godino K 36.—; mjesečna K 3. —; po.e Jini broj K 1.—. Narudžbe priina uprava n Zah grebu, Nikolićeva ul. broj 8.