Београдске новине

Broj 9.

BEOORADSKE NOVTNE

Ketalc

Povratak pos’anika austrijskog parlamenta, Malika, iz ropstva.

Brzojavljaju nam iz Stockholma: Poslanik Vincenc M a 1 i k pao je kao Časnik pri padu Pržemysla u rusko Topstvo. Sad je pušten, i stigao je u nedjelju u Halsberg. u Svedskoj sa još 400 zamijenjenih časnika. Zastava i grb republike Finske. Javljaju nam iz Stockho'ma: Finska vlada već je odlučiia, kakvu će bi ju i zastavu imati f nska republika. Narođna zestava ostaje dosadašnja, t. j. zastava sa lavom. Na trgovačkoj zastavi biće na crvenom polju žut uspravan krst. koji zastavu dijeli na četiri polja. U gornjem polju, pored motke. nalaze se devet bijelili ruža. Pojnorska zastava slična je trgovačkoj, saii’o mjesto bijelih ruža ima žutog lava. a oko njega bijele ruže. Uinro Lujo Theodor Kossuth. Kako javijaju berlinskim listovima jz Lugana, umro je u Milanu Lujo Theodor (Lajos Tivadar) Kossuth, mladji sin ma^jarskog diktatora iz 184«. god. Lajoša Kossutha. Kao što je poznato po ekončanju dogadjaia od 1848.—49. god. nastan'o se Lajoš Kossuth prvo u Engleskoj, a zatim u !taIiji, pa je umro 20. marta 18?4. pod. u Torinu. N.'egov n.:j:ta.iji sin Franjo (Ferencz) Kossuth proveo je duže vrcmena u talijanskoj državnoj siužbi kao viši že'jcznički činovirk, pa se poslije očeve smrti vra'io u Magjarskn, gdje je aktivno stupio u poli.iku. Bio jc u jeđan mah m'nistar trgovine, i to za ranije vlade današnjeg ugarskog ministra predsjednika Wekcr’a, a umro je prije nckoliko godina. Lujo Theođor Kossuth pak, koji je ovih dana umro u 73. godini života proveo je cio život u Italiji, bio je član upravnog odbora jnnogih talijanskih industrijskih i saobraćajuih društava.

Vijesti iz unutrašnjosti Božič u Vaijevu. X Pvavoslavui Božić dočekali su i ispratili gradjani u Valjevu veoma veselo. Kako nani otuda javljaju, tamošnje vlasii predusretljivo su se odazvaie preina vjerskim običajima pučanstva. Od izvršenja običaja nije ništa uskraćeno, zarad čega je tamošnje mjerodavno mjesto dobilo izraza javne zahvalnosi’ cijele varoši, preko o-puiioincćenih ličnosii. Led na Moravi. X U južnoj Srbiji već od prije petnaest dana napadao je snijeg velikoga sloja. Zbog jakih mrazeva i stuđeni Velika Morava zaledila se, naročito u srvome toku od Stalaća. Kurjaci. X U čačanskom okrugu na više jnjesta pojavili su se ovih dana kurjaci u većem broju. Naročito je kurjačlja uzela maha kod sela Gornjeg i Donjeg Jarinja, Rudnice i Bistrice, kamo kurjaci u čoporima siaze sa pianine Kopaonika. C-- . I ,n L. . . — H Grad i okolica Duevu? kalendar L) a n a s je petak 11. januara 1918., po starom *9. decem'ora 1917. — Kiinokatollci: Hi,in p.; pravosiavni; 14.000 nnič,, Vitlejem. Casnička i činovnlčka kasina otvorena je do 12 sati u nočl. C. i k. vojnićki dom: Cltaonlca, soba za pisanje i igranje, kantina. Otvoreno od 7 sati izjuira do 9 satl uveče. Siobodan pristupsvakome \ojniku. Bcogradski orieura lu zimskom pozonStu, prije Boulevardj: Početan predstave u r'ćO sati uye*.e. Muema.o s iaii: Vojnl kino n Kraija Milana ulicl 56 (Koioseum): U 4 t 6 saU poslije podne predstave za graujanstvo. — C i kr. gradjanski Itino na leiazijama br. 27 (Parisi! U 6 satl uveče predstava za gradjanstvo. rtocna si uzba u l j e kar n a m a : U scdmici od 6. do ukljnćlvj 12. januara 1918. obavljaće nočnu službu u Beogradu ove IjeKarne. S e 1 a k o v l ć, Kneć - Mihajova ulica br. 45; tpoteka Viktos o v i ć, Terazlje 28 apoteka P r e n d 1 1 ‘ Kraija AleKs 0 nura ul. Dr. b4 1 8 t o j i ć SarajevsKa ul. broj iO. r'osjei ooie.nlka u boiuicama: U bolnici .Brčko*: od 2—4 sata poslije podne. U bolnla B Brann“: od —12 sati prije podnc i od 2 —4 sata posllje podne. — U c. i k. gradjanskoj bolnici: u utorak, ćetvrtak I nedjelju od I—u posllje podne. Kužna boinlca: l'osjeta nlje dozvoIjena. Obavijestenja o bolesnicima dnevno od 11 do 12 sau prije podne naulazu u bastu bolnlcke z fi rade sa strane VidtnSnC ulice. Vojno parno topto Kupaulo uCarUuSanovojuIici. — 1. Kupatllou kadama: #) Za vojne osobe otvoreno radnim danima od 7 satl prije poone do 5 satl poalije podne, a nedjeljom J prazmcima od 7 sati prije podneuo 12'/ sati u podne. — b) Za gradjanstvo radnim danima od 9 sati prije podne do 5 sati posilje podnc, a nedjeijom i prazuicima oU 9 sati prije pođne Uo 12>/j satt u podne. — 2. Parnokupatilo za ćasnlke I njima ravne ćinovnlke otvoreno ! e utorkom, srijedom, peikom i stiboiom od ’ snu pnjc podne do 5 satl posllje podne 1 a nedjcljom i prazmcima od 7 satl pnje potinc uo 12*/ 4 satl u podne. — Z a g r adjanc muskogpoia otvoreno .e parno kupaltlo poneJjeijkom i ćetvrtHoin \ako u te dane ue paua kakav praznikj od 9 sati prije podne uo 5 sau poslije poUne. — Casnicima i njima ravnim ćmovuicima stoje na volju da se sluze parnim kupatilom f u tlane odreujene za fi rad|ansivo tpunedjeijkom i ćetvrtkomj. Blagajna se zatvnra radmm damma u lZ*/ 8 sau, a ncdjetjom I piaznlcima u 12 sail u nodne.

Docentska habilitaclja dr. Andora Kovdtsa. Ugarski ministar prosvjete I bogoštovja primio je znanju i odobrio habilitaciju profesora pravne akadem je dra Andora Kovdtsa na kral evskougarskom univerzitetu u Požunu l potvrdio ga je u tom svojstvu. Ova habilitacija profesora Kovatsa izvršena je. bez obzira na mnoge njegove raspnave, objavljene po pravničkim časopisima, na osnovu ovih njegovih djela, izdatih u vidu knjiga: 1. „Uvodne studije u nauku o zastarevanju krivičnih djela“; 2. „Ekstinkcija u ugarskom krivičnom zakoniku“; 3. „Objašnjcnja za ugarski zak. čl. VII. od godine 1912.“; 4. „Uporedni prikaz engleskog i uparskog zakonodavstva o zborovima"; 5. „Uga ski imperijalizam na zaradnom Ba kanu"; 6. „Soci’ološke bllješke“ i 7. „Doginatika zas'arevania krivičnili c’jela". Profesor dr. Kovats sada se nalazi na oclsustvu od rcdovne dužnosti i vrši službu kao gradjanski povjerenik pri c. i k. valjevskom okmžnom zapovjedništvu. Božić u „Beogradskoui orfeuniu“. Uprava ,,Beog a 7 skog O.feu a“ p lrediia je na sva tri dana pravosl tvn g Božića i po jednu dnevnu predstavu. Ma đa je svako očekivao odiičnu posjctu na fim predstavarna ipak se n ko ni:e nadao toliko ogromnom ođz vu pu' biike. Još đavno prje zaključ'a dnevne blagajne bila su raspiolata sva n,"jes a u dvorani, tako đa večemju b'.ag jnu nijo ima’.o smisla ni o'vara'i. Vri e lni direklor „Beograds’oj G:feu na“, g. Pollak, postarao se, da Beo radj n nn kvalitativno pruži zbilja piavi praznični program, a gledaoci su se zabavlj. l, ne može bili boije. Subreta T o n i S c h m i d t simpaLčno je po .drav jena od publike, a isto tako đuetMichlasAiram, koji svojim tk o at.ki a pr.dukeijama pruža najuovije, što je do sada postignufo na tome poij.t. Opšte divIjenje i burni pljesak izazvala je madjiouičarkn Annie Miiller MoI nar, fcjja svoje jerlinsfvene pro'uk ije izvo T p irodnom mimoćom, a uz to sva svo.'a izvodjenja umije da prctka pr jatn.'m humorom, tako da se posiije svake njsne ,,pointe“ dvoranom orio buran sm jch. Vanredan uspjeb postivlo je Latourovo minijaturno pozo.ište, a čudo bi i bi!o, da nije uspijeb, jer su naročito Latourove parod.ja k a.sien h poz r šnih komada ocl toiike neodoljive komike, da su se i ozbiijniji i 1.1 dniji gledaoci smijali do suza. Lola Ehreu svojim igrama pokazuje neku prirodnu neizvještačenosć i svjež nu. koja o.l j r vog ćasa zaiobija p 33 matr.ro:a. Pcznati humorista Franz Amon poz rav e 1 je gromoglasnim p!je?kom čim se po avio na pozomici, a prije no što je još i prvu riječ izgovorlo. Publika ga u bukvalr.om srnislu te riječi ni’e htj:li pustiti sa scene, već ga je sve nanoto itzazivaia. Lona Leonardi, koja je Beogradjanima poznata još otl prije, o:llikuje se u svima svojirn izvo 'jenj'nra vanrednom gra-i'onr i ijepotom pokreta. Ma ko'iko da su ooasnc n'e"e produkcije, otra ih izvršuje sa toliko lazoće £' gipkosti, da gledaoc po’a ka I s iče utisak, da je to sasvim ob'čna s'var. Ovaj je prcyam zbi ja zariužio, što će se do posljednjo predstave igrati pred put.onr kućom. t Fera Jovanovič-Baćevac. Dugogodišnji učitelj i u pos’jeđnje vrijeme upravitelj ško e Doma sirotne djece umro je, kako nam javljaju, u Odesi ti Rusijl. Pokojni Jovanović b'o je opšte poznat i omiljen kako u gradjanstvu tako u učiteljskim i umjetničkiiri krugoviina. S.iradjivab je dosta 11 a dječijim i cirngiin pedagoškim listovima. Za bcogradsku sirotinju Pngodom pr vo. lavnih LožTniT praznika darovali su preko uprave n.-u šega Lista za beogra-isku siro i:tju bosansko-heđr. e ovački časnici i to: nadporačnik Mi!an Butković poručnik Filip Markotić, poručnik Sbn’o Tavlica, poručnik Anđrija Bogosavljev, poručnik Franjo Veselić por čnik D agutin Krstinić, porui'r.u Mi'.au Mešterović i zastavnik Pia!e Govedarica svaki po K 20.— Svega K 160. biovac je priveden svojoj svrsi. Grčka kolonija za beogradsku slrotinju. Gospodin Jovan 11 ar i s i j a d i s, kraijevsko-grčki konzul predao je prcko gospodina predsjednika opštine gracla Beograda sirotinjskom odjelenju opštine grada Beograda j e d 11 u h 11 j a d u kruna, koje je prikupto od pripadnika grčke kolonije u Beogradu, s tim, da se ta svota podijeli sirotinji beogradskoj za Božićne praznike. Obustava paropiovnog prometa BoIjevci—Zabrež. Uslijed nastalog ieda na Savi obustavlja se od danas 11. januara parna plovidba izmedju Boijevaca i Zabreža do daljnje odredbe. Putnici, koji žele putovati u Obrenovac, moraju putovati preko Mladenovca, pošto je plovidba Savom za sada nemoguća. Obustav(]anje plovidbe za Šabac. Zbog pojavljivanja ledenih santi na Savi, od danas ll.Januara. pa do dalje naredbe obustavljen je putnički brodarski saobraćai izmedju Beograda i Šanca.

Ponovno otvaranje tramvajskog saobraćaja. Od 15. Januaja ponovo će otpočet! redovni tramvajski saobraćaj I to na prugama br. 1, 2, 5 i 6. Struja za potton puštaće se samo u vremenu od 7 sati prije do 4 sata poslije podne. Od 4 sata poslije podne niko nesm'je više puštati motore. Ko protivno uradi, biće kažnjen oduzimanjem struje. Struja za osvjetljenje puštaće sc kao i do sada do 10 sati uveče. Božićnji raspust. X U Beogradu i svima školama zaposjednutih obljisti Srbije nastao je od prvog dana Božića školski odmor. Nastava će se produžiti odmah po Novoj godini. U žeijezničkoj službf. X Za sada je prirritjeno i zaposle110 na austro-ugarskim vojnim željeznicama preko dvadeset i pet lica, koji su bili 11 a srpskim državnim žeUeznicama kao vozno osoblje. Svi ovi željezničari žive u Beogradu i, prema današnjim životnim prilikama, odredjena im je odgovarajuća nagrada, pored ki'Ioinetraže. Oni 'saobraćaju od Beograda do Velike Plane. Do sada se nije dogodio nijedan siučaj, koji bi im protizrokovao odgovornost. Poštansk! promet. X Poštanski promet od Kraljeva za Mitrovicu vrši se, automobilima, preko Raške i Novog Pazara. Od 1. januara, po novom kalendaru, ovaj promet trebao je da se vrši direktnim putem Kraljevo — Raška Mitrovica, desna obaia Ibra. Zbog izvjesnih naknadnih priprema promet će početi nešto docnije. Čaurc cd svilenih buba i svilu treba predati. Sve osobe i preduzeća, koji čuvaju čaure od svilenih buba, nepreradjenu — sirovu — svilu i ođpadke od piediva svila, obavezni su cijelu količinu, koju čuvaju ponuditi na prodaju sređišnjici za sirovinu Glavne vojne gubernije u Srbiji podnešenjem nnistre. Ko ne postupi po ovom naredjenju i navedene sirovine preda drugim ltcima, biće najstrožije kažnjen: roba će mu se oduzeti od strane okružnog zapovjedništva, a odgovorno Iice će se kazniti novčanpm kaznom do 1000 kruna iii 30 da&a zatvora. Javna prodaja. Po odluci starateljskog suđa izložiće se javnoj prodaji zaostavština osustvujućeg Uroša Kostića, na dan 18. februara ove godine u njegovom stanu u ul. Makedonskoj br. 15. Prodaja će početi u 9 sati prije podne. Pozivaju se kupci, da na ovu prodaju dodju. Izgtibljeiio 1 9. januara f^mCrlju 2—3 sata poslije podne Koldl'čevom đo Skapljanrke ulice izgubljen je jeda'n mcl! ženski cra novčanik, u kome n!je bi!o novaca, samo arl.ije od vrijeduosti za v asnika. Umoljava se onaj, ko> ga bude naš o, da ga donese u Vatrogasnu ulicu broj 23. II. sprat. Gdjc će dobiti nagradu. Teniperatura u Beogradu. Juče 10. januara zabilježena je u Beograciu ovaka temperatura: Maksinnmi u sjenci 0.0 (razlika preina prethodnom danu +0.1) u suncu +1.2, temj;eratura zemlj.ne površine —6.2, minimum —9.2 (—6.7) stepeni Celsijevih. Vodeni talog 15.8 mm. Vrijenie na Balkanu. Izvještaj beogradske metereološke stanice 0 vremenu na Balkanu od 10. januara u 7 sati ujutru glasi: U sjevernoj Srbiji i Banatu vedro nebo. Ostali krajevi u sjevemoj Srbiji koje mutni, koje jako oblačni.

Narodna privreda Ko je upravo doneo krompir u Evropu — odakle i kad? (Svršetak). U Banat i Bačku doneše krompir đoseljenici iz Wirtember„a i Saksonije oko godine 1759. O vremenu kad su prvi krompiri' u' S r b i j u doneSeni, nisam se raogao pouzdano izvestiti, jer mi neki i to pnčaše, ,,da u poče'ku proš oga stoleća, još nijo biio u Srbiji krompira"; a to se pobija sa dva jasna protivna ^kaza. Prvi jo dokaz, šLo mi je jedin stari trgovac u Temišvaru pričao, da mu je još otac kazivao, kako je jedau Grk ku-, pio godino 1767. više tovara krompita od Nemaca, koji su oko Temišvara bi i naseljeni i krompir sadili, pa je taj krompir prodao za grad Sijiederevo. —Drugi je pak dokaz, d> je jcš XVIII. stoieća bilo u Srbij: krompira, šo su kaludjeri, koji su goditte 1782. iz Srema doš i u Čačanski okrag, di ispoi Jelice podignu manastir, porcd ost log variva i ze!ja, sadili i krotnpir na njivi ,,bobovištu“, koja i danas po toji kod mauasLira B agoveš'enja, đan šn;e trnavske crkve; a da je i u Srbij! u početku XIX. stoleća krompir vi?e junaka od jj’.adi očuvao, £ouzđano znaju iju-

. 11. januara 19 di da kažu ovo: „Kad je 18 3 g it,.;e nara'“or'’je prešao n Au triju, i k d se njego/a družina preko Raina u Srbjj povratila, ulogor 1 1 se je kod sela K čevca na Dunavu. Sve nj've beše t đ 1 opustošene, i samu jetnu n šumi skr ve :u, peskovitu i krompircm za aJje.iu nji.u nadjoše utom kličevačkom pol u *. S.arac, koji mi to pričiše (Jovo Pet o.ić', doda još i ovo: ,,Da ne beše, s nko, u tom polju krompira, naši bi, po el sve nevo je, i od gladi pom li“. — I blažene pameti knjaz Miloš Obreuović I., uvidevši u krompiru blagodet i za svoj narod, zapovedao je, da ga seljaoi sade i nagradj vao je one, fcoji su krompir sadili. it an e krompire i.nao sam ja u Srbiju 1870- godine. U CmuGoru donece prve krompire arhpeps oi ’eta Petrović Njeguš I., od naroda nazvani ,,S*e i‘ , a.i koje godine, tačno, ne mogaša me niko iizvc.'.Ti. To su bili pozni krompiri, a prve ranekrompire, doneo sam ja \iCrnu Goru godine 18.5, k d sam kao osnivač i uprav le j zcmljodj 1ske ško’.e na Danihvgradu bio. Na Petrovdan 1876. godine, nahranio sal . r .repio ranjenike, koji iz prvcg boj 1 s Turcima od Spuža na Daniiov rai piispeše, s ranim krompirom sorte Ear.y Rose, koju sam na škols.tom polju odgajio, i da toga krompira ne beše, ne.nam čim bi se umorne i oslabljene, gladne junauke d u?e okreri’e. Od toga d ba, nisam mogao dovoljno toga krompir i narodu za ,,seme“ da razdam; a stan domaćin iz se’a Paž ća, Simo Prcm vić, ne znade već kako da mi zab’agočai'i za uvodjenje ovihran’h krompjra nego fši o Slavi n egavoj nap'je zdrc.vicu, koji završi s rečma: ,,Ti si nam sveti Petar 1I.“ U G r č k u đoneše krotnpir Bavarci za vreme vlade kralja Oia I., i kad je kraljica Marija godir.e 1833. svečano ulazila u Atinu, dadoše joj kitu krompirovog cveća, kao izvanrednu no.osl i najveću retkost, koja se tada u cveću mogla naći. I u Grčko' se da as mnogo proizvođi kroir.pi a, kojim se si o i jt ishranjuje i Boga hvali, da je la spasonasna biljka i do njihovog kl.tsičnog o-ačestva tdoprla. Dr. Gjorgje Radič,

Poefjlsivanje na austrijskl ratni zajam u Rumunjskoj. Kb. Bukurešt, 10. januara. Potpisivanja na 7. austrjdđ ugarski ratni zajain u okupitanom područjU već su odavno prekoia+T iznos po pieivanja na 6. raLni zajam, ko.a su iznosiia 321/2 m i i i j u n a. Polpisivanja traju i dalje, te je opravdaua nada u j.jep rezultat. Penjanje deviza središnjih vlastl u neutralnom inostranstvu. Brzojavljaju nam iz Be.na: „Berner TageblatL“ javlja: De*ize središnjih vlasti neprestano se penju. Na burzi se niko ne sjeća, da je penjanje bilo tako intenzivno, kao što je to bilo posljednjih sedmica. Njemačka ma ka stoji dauas na 98 prerna 79 prcš'og mjeseca, austro ugarska krana na 53 p etna 37 prošiog mjeseca. Posljedn.in dana riije se u Bernu nigdje ni u bankama, ni mjenjačnicama moglo dobiti ni maraka m 'knma. Jedan od prvih švajcarsi.ih direktora švajcarskih novčanih zavoda iz javic je saradniku lista, da se to smatra kao veoma povoljan znak za mir. Eksploatacija vinograda. X Neredovne prilike u Srbiji, još od 1912. godine, uticale su dosta i na to, da se srpsko vinogradarstvo, koje je ranije bilo veoma čuveno, u priličnoj mjeri zanemari. U prošloj godini, medjutim, poklonjena je veća pažnja i vinogradima, tako da je prinos od njihove eksploatacije dao zadovoljavajuće rezultate. Berba vinograda bila je najbolja u smederevskom, pa zatim u kruševačkom okrugu. Po prinosu dolaze zatim: kragujevački, valjevski, šabački, čačanski i beogradski okrug. Užički okrug, gdje se, takoreći, i ne poklanja pažnja vinogradima, posljednji je po prinosu. Takvo je stanje vinograda bilo u starim srpskim okruzima za 1917. godinu. Okruzi ranije Nove Srbije, u ovom pogledu, nemaju apsolutno nikakva prinosa, pošto se tamo uopšte ne gaje vinogradi, što je ostalo u običaju još od režima Turaka, koji iz vjerskih običaja nijesu marili za ovu privrednu granu.

Tužnim srcem, javljam srodnicima, poznanicima i prijateljima, da sam izgubila moju milu jedlnicu kćerku t KATICU za navek. Pogreb će biti danas u 2 sata posbje podne. Stan: Daničićeva ulica br. 30. Beograd, januara 1918. Tužna i ojadjena njena mama Marija Nerandžlć 34633

S'ran« 3.

ltce, vrat 1 ruke ne d.b iu svoje izra/fte llepote bez Dlana Alabaster pudera I Dlana Crtme, Cijcna jedne d-ize za probu itl lonćica K 2.Vtlike aoze K 4.— Glavno proJavalište: »DIANA- Handels A. G. BUDAPZ3T V. NAdor uttza 6. B Poslijednje brzojavne vijesti Izvještaj njemačkog vojnog vodjstva Kb. Berlin, 10. januara. Zapadno bojište: Frunt prijestolunasijednika R u tb prechta bavarskog: Jugo-istočno od Ypra vladaia je poslije podne žestoka artiljerijska borba. Zapadno od Zandvoorde propao je snažan engieski izvidjački nalet. Na ostalom dijelu fronta borbena je djelatnost bila neznatna. Gubici neprijateljskih vazdušnih' borbenih snaga u mjesecu decembru na njcmačkim frontovirra iznose 9 osmatračkih balona i 119 letilica, ođ kojih su 47 oborene iza naših borbenih redova, dok su ostaie, kako je jasno utvrdjeno, pale iza neprijateljskih položaja. Mi smo u borbi izgubili 8 leti« lica i 2 osmatračka balona. Istočno bojište: Nema ničeg novog. Maćedonsko i talijausko bojlšte: Položaj je nepromijenjin. T Prvi zapovjedmk ulavnog stana pi. LudendorfL

PREGOVORI O MIRU. Rusi pristaju. da se pregovor! nastave u Brest-Litowskom. Kb. Brest-Litowsk, 10. januara. Na sjednici održatoj danas prije podne izjavilo je r u s k 0 i z a s 1 a nstvo, da je voljno, da produžf pregovore u B r e s t-L i 1 0 ws k 0 m. Predsjednik ruske delegacije utvrdio je osim toga, da odgovara pravom toku stvari izvještaj, što ga je brzojavni dopisni ured ob.avio 0 sjednici od 28. decembra. Sa ruske je strane označen kao netačan izvještaj, što ga je ruska telegrafska agencija objavila 0 toku te sjednice. KUBA OBJAVILA RAT AUSTROUGARSKOJ. Kb. Beč, 10. januara. ' Danas je stigla službena vijest, prema kojoj je vlada kubanske rep u b 1 i k e izjaviia, da se od 16. decembra 1917. godine nalazi u ratnom stanju prema a-ustro-ugarskoj monarhiji. PRIZNANJE FINSKE NEZAVISNOSTl. Svečanosti u Helsiugforsu. (Naročitl brzolav „Beogradskih Novlna") Helsingfors, 10. januara. Povodom priznanja finske nezavisnosti grad je od dva dana na ovamo iskićen zastavama. Spremaju se naročite svečanosti. POLJSKA POSJETA U BEĆU. (NaročlCl brzojav „Beosrvdsklh Novlna") Beč, 10. januara. Danas su stigli u Beč čianovi poljskog namjesničkog savjeta. Kao zastupnik cara i kralja pozdravio je nadvojvoda Rainer Salvator namjesnika predsjednika ministarskog savjetnika Kucharzewskog. 2iatim su sc gosti odvezli u carski dvor, gdjo su namjesnici i predsjednik ministarskog savjeta odvedeni u sobe odredjene za njih. . FRANCUSKA I UKRAJINCI. Kb. S;oc!:holm, 10. januara: . Kako javija ukra i s .i informacijoni biro, ponudio je f.ancuski posianik U Petrogradu po'pomcganje ukra,inske industrije od sLa.te fr.tn uskiit kap talista, izjavljujući jodnovremeno k::ko Francu, sfca gaji najveće simpatije za ukr jinski pokret. Na to primjefuje ukraj nski list „Nova Rada*, da F.ancu ka d svoje vrijeme, kaJa je nj no intere.ova. nje mogio imati vel kog značaja za L'kra. jince, uije pokaa vria, uikakvoj sau-edć# prema Lkrajincimai