Београдске новине

htrana 2.

Subnta

12 . fanuara 191®*

Lfberalna i radniCka eneleska Stampa o Wilsonovoj poslanici. Kb. Rotterdam, 11. Januara. ,,N i e u w e Courant" javlja iz Londona, da su Wilsonovu p<*lanicu liberalna i radnička štampa pozdravile doduše sa odobravanjem, ali da su je konzervativni listovi primiii hladno i sa nevjericom. Žensko pravo giasa u EngieskoJ. Kb. London, 11. januara. Oornji dom usvojio je sa 134 protiv 69 glasova odredbu izbornog prijeJioga, koja ženskima daje izborno pravo. Borbe u Maćedoniji _ Soiunsko preduzećc (Naročitl brzojav ..BeogradsKlii Novlna“) Ženeva, 11. januara. Prema vijesti ,,M a t i n“-a, Clemenceau je u ponedjeljak saopštio vodjama stranaka, da će se solunsko preduzeće i dalje prođužiti. Ofenziva protiv Italije Poginuo fraitcuski general (Naročiti brzojav „Beogradskili Novlna".) Paris, 11. jannara. (Havas). Francuski generai L i z e poginuo je na taiijanskom frontu.

Broi 10. 3874 L, koji se nalar o u ra' u puttt natovaren za Ot anto, pao je kno žrtva, jednog lorpeda. U ovfm u pje ima naročilo *e odlikovao k-pe'an-laj nant Ar* nao-.a de la Pcrriern. NaćeluiK idmir ilskog stožera mornarice.

Samostalna Finska Danska f Norvcška priznaju finsku samostalnost. Kb. Kopenhagen, 11. januara. Danska viada je, kao i norveška, priznala Finsku kao sloboduu nezavisnu državu.

Najnovije brz. vijesti Buchanan fntenovanje Hendersonovoi nailazi na teškoće. (Naročiti brzojav „BeoRradskih Novtna“.) Lugano, 11. januara. Kako ,,S e c o I o“ javlja, poslanik’ Buclianan se više neće vratiti u Petrograd. Namjera, da se Henderson iniej nuje za poslanika u Petrogradu, naiiaI zi na teškoće, jer je Henderson u sadanjim kritičnim trenutcima vrlo potreban na predsjedničkom mjestu radničke stranke. Za poslanika u Parisu, na mjesto Bertiea, biče naimenovan bivši min'star C r e w e.

ra uvukao bio. Rusko izasianstvo utvrdjuje, da zvanični zapisnik sjednice ođ 27. decembra 1917., obnarodovan u njemaćkim listovima, u onom dljelu, u kome je saopšten govor predsjednika ruskog izasianstva, odgovara onotneštoseu sjednici dogodi1 o. Sto se tiče stvarnog ili fiktivnqg brzcjava petrogradskog brzojavnog ureda, koji je ruskom izaslanstvu sa svim nepoznat, a kojf se poziva i državni tajnik pl. Kuhlmann i njemačka štamna, rusko izasianstvo mora o tome prethodno d o b a v i t i obavještenja. Gospodin Trockij je zatim dao izraza svome ž a 1 j e n j u, što je takav nesporazuin, koji ni u kakvoj vezi s radovima izasianstva nc stoji, mogao postati. Što se tičc protesta gcnerala Hoffmanna, koji su potpomogli vojni opunomoćsnici ostala tri izaslanstva, protiv čianaka u štampi, bežičnih brzojava, poziva u. t. d., on mora izjaviti, d a s 1 o b o d u štampe ne ograničavaju nI usiovi primirja ni karakter tnirovnih pregovora. Poslije ovih primjedaba prešao je gospodin .TrockiJ na sadržinu izjava, koju su dali predsjednici austro-ugarskog i njemačkog izaslanstva, on jc rekao: Na pr,vom mjcstu potvrdjujemo, đa ćemo u p u n o j s a g 1 a s n o s t i s r a n i j cdonijetim odlukama pr.odu2 itf mIrovue pregovore, nc obazirući sc ni najmanje na to, da Ii će sc sporazumne si 1 e ip r i d r u ž i 11 i 1 i n e. Izjavu izasianstva četvornog saveza primamo k znanju, da su osnove opšteg mira, koje su u njihovoj dekiaraciji od 25. deccmbra 1917. formulisane, sad sa svim neyrjedeće, pošto se sporazumne zemlje ii toku desetodnevnog roka nijesu pridružile mirovnim pregovorima. Mi s našc strane pridržavamo se načela demokratskog mira, koja smo predložiil. Što se tiče ruskog prijedloga o prernještanju pregovora na neutraino pođručje, to je on potekao iz želje, da se za obe strane stvorc povoljne prilike. Rusko javno mnijcnje je u ostalom zamjeriio, što rusko izaslanstvo vodi pregovore u jednoj tvrdjavi, koju su posjele njemačke čete, naročito što je u pitanju sudbina živih naroda. Tehničke teškoće, koje premještanje pregovora na neutraino područje sobom donosi, ne može rusko izasianstvo smatrati kao umjesne, kao ni straii od smicalica sporazumnih sila, protiv kojih se Rusija sama ume da zaštiti. Napominjući miroljubivu politiku, koju je boljŠevička vlada do sad postojano vodila 1 nezavisnost, koju je zasvjedočija, primjetio je Trockij dalje, da on nema uzjroka prelpostaviti, da bi diplomacija sporazumnih sila mogla imati većeg uspjeha protiv mira na neutrainom zemljištu, nego li u Petrogradu. Na strahovanja, koja je iskazao predsjednik austro-ugarskog izaslanstva, da bi vlade Engleske i Francuske pred i iza Jtulisa pokušavaie da spriječe ostvarenje mira, on smatra za rvvrebno iajdvltt, đa boijševička vlada i bez kulisa djela, jer je ruski narod te pojmove stare diplomacije, zajedno sa svima idrugim stvarima, zbrisao pobjedonosnim ustankom od 25. oktobra. Ako prema mišljenju ruske delegacije tehničke i političke okolnosti ne vezuju sudbinu mira bezuslovno za Brest-LItowsk, kao mjcsto pregovora, onda neka ruska delegacija ne mimoidje argumenat, koji je pomenuo državni kancelar. Tlme se mis4i onaj dio govora grofa Hertlinga, u kome je on upozorio ne samo na pravo I lojalnu savjest, nego i na položaj Njemač-

U putovanju predmet mojih misli l«la je sudbina ovog Turčina. Još au mi p uaima brujali touovi pesme o proćeridanoj sreći. Rešio sam se, da, ako budem prolazio ovim pulem, saznam uzroke injegovih boiova, koji ga uagone da potraži zalxirava na njih u piću. Prolazio sam, posle tcga, još nekoliko pula istim drumom. Navraćao sam !u han, ali mi se nije davala prilika, da so još jednom sastanem sa Adžom. A on je i dalje pio i pevao. Upoznavši se mao bolje sa handžijom, zamoiim ga, jednom kad sam svra. tio u han, da mo upozna sa Adžinim životom. I on mi ukratko iznese njegovu k storiju: — Njegov otac bio je beg našeg sela Siian je to bio Turćin. Zvao so Usejin. Njegov subaša Ibro imao je cLvnu ćerku, sedamnae3lo;odišnju Fat.mu. Kuća im je bi!a do kuće. Neznam kako bu se upoznali, da li još od djeJnjstva dli docnije, na polajnim sastancima- Ali eu Be voljeli. I, onog dana kada je Adžo hfeo ocu igpovediti Bvoju iskrenu ljubav i t.ažiti dozvolu, da je može nazvali svojom ženom, ovo poslednje ućinio js Uso, uv.o je u svoj harem. DaJde, Faima mu je poetala druga majka. Kada Srbi, 1912. godine, prodrcše od Jarinja na ovu stranu, Uso je izmakao sa svojim haremom za Tu s.cu. Z.ao j« i sina Adžu. A.i ou ne litede. DoĆekao je Srbe, živco i ž.vi, i sad, lonakvim životom kao što si videe. Prepia svemu spoljašujein ravnodušan je. Sla nm ee zbiva u duši, neznam Bo^at fe Ne radi ništa, arći bogatstvo, pije i peva o izgubijcnoj sreći. Duboko ganut taiosnom »ator^om p

ke kao velike sile. Ruska delegacija nema ni mogućnosti ni namjere da poreče, kako je njena zemlja osiabljena politikom kiasa, što su tamo sve do skora vladale. Ali svjetski položaj jedne zemlje ne odredjuje se trenutnim stanjem njenog tehničkog aparata, nego takodje onim mogućnostima, što se u njoj samoj nalaze, baš kao što se ni ekonomska snaga Njemačke ne smije ocjenjivati prema današnjem stanju njenih sredstava za ishranu. Kao što stt velikom reformacijom 16. i velikom revolucijom 18. vijeka probudjene stvaralačkc snage njemačkog i francuskog naroda, tako je i velika revolucija u Rusiji probudila i razvila stvaraiačke snage ruskog naroda. Ali ruska vlada zapisala je u početku svoga programa riječ mir, a velike simpatije, koje ruski narod donosi narodlma saveznika, učvrščuje njegovu želju, da postigne što prije mir, koji bi bio osnovan na sporazumu narodih Brest-Litowsk ostaje mjesio pregovora. Da bl silama -četvornog saveza oduzela izgovor za prekid mirovnili pregovora zbog tehničkih uzroka, p r i s t a j e r u ska delegacija na to, da ostane u Brest-Litowsku. Ona ostaje u Brest-Litowsku, da ne bi ni jednu mogućnost u svojoj borbi za mir ostavila nciskorišćenu. Odričući se svog prijeđloga o premještanju pregovora na neutralno zemljište, predlaže ruska delegacija, da se prijedje na nastavak pregovora. Na predlog predsjedr.ika zaključeno je, da se poslije podne održi interno savjetovanje medju delegatima Njemačke i Austro-Ugarske s jedne, i Rusije sa druge strane. Diplomaiski predstavnici sporaztima za uče«tvovanJe u mirovnim pregovorima. Stockholm, 11. januara. Petrogradski dopisnik lista ,,Dagens Nyheter“ koji tobož ima odličnih veza sa pretrogradskom vladom, javlja da diplomatski predstavnici sporazumnih država zastupaju gledište, da sporazum mora učestvovati u pregovorima o miru. Zanimljivo je, da je Buchanan pozvao Lloyda Georga, da učini ustupke središnjim vlastima. Suđbina njemačkih kolonUa. (Naročltl brzojav .BoouiadsKm i'.uvina' 1 ) Zeneva, 11. januara. Parisko tedanje ,,New-York H e r a 1 d“-a javlja iz N e w-Y o r k a: U odboru senata tražio je senator S t on e izhvu vlade Sjedinjenih Država o sadhini njemačkih kolonija. Razlozi njcgovog prijedloga nijesu štampi saopšteni. NjeniaČka Cfsas-Lorena ne mogu se otkinuti od matere zeinlje. (NaroSttl brzolav „Beogradskth Novtna“.) Strassburg, 11. januara. U donjo-elsaškoj okružnoj skupštini je predsjedmk Petri, bivši državni tajnik, izjavio: Mi ovdje u Njemačkoj ne znamo ni za kakvo elsaslotarinško pitanje u medjunarodnom srmislu. Ja ovdje na podnožju strassburškog Miinstra ' izjavljujem, da bi grijeh prema čovječanstvu bio samo i za jedan dan produžiti rat u cijeli, da se ova zemlja otrgne odmat e r e z e m 1 j e.

prošlosii izgcLI.'caog.i Adže, shvaio sa:n dobro i njegove bolove. Skorih Btudenih dana okrep’.javao Bam se opet u hanu. Pri c^proštaju, hanđžija mi upravi pilanje: — A, znaš li šta je bilo sa Adžom? •— Sta? — ubrzao sam pitanje. — Prošle nedjeije pio js ovdjc. Toliko je bio pijan, da je jedva izašao iz hana. Teturajući se i padajaći •: gui.io se u pomrčini. Bio je pošao kući. Idućeg julra naš’.i ga čifčije smrznuiog pred eeoskim zabranom. Da li mu je Allah dosudio da svršl u pijanstvu? Mi ne znamo kad ćemo i kako umreti. Dodiiše, i Adžo nje prcdvidjao trenutak smrii, alt je pesmom svoje tuge proricao, da će pijan završlti sa živolom, koji za njega oi prc ncko :• ko godina nije vredeo nlšta.

MALI PODLISTAK Istorijski kalendar Na današnjf dan, 12. januara 1519. godine umro je rimsko-njemački car M a k s i m i 1 i j a n J, nazvan „posljednjim vitezom". Rodjen je 22. marta 1459. godine kao sin cara F r i e d r icha III, 1477. godine dobio je ženidbom Burgonjsku, 1486. godine stupio je na pruesto, a 1493. godine krunisan je za rimsko-njemačkog cara. Mnogo se trudio, da u svome carstvu zavede mir i red medju zavadjenim sitnim viadarima, vlastodršcima i slobodnim gradovima, a riješavanje tih medjunarodnih sporova mirnim putem zasnovao je vrhovni carevmski sud („Reichskammergericht"), Bavio se 1 pje^m-

BrnciRADSKE NOVINE Dogadjaji u Rusiji Treći kongres veliko-rusklh sovjcta. INaiočiti brzojav „Beozradskib Novtaa“.) Bcflin, 11. januara. Izvršni odbor sovjrta riješio Je, da 21. januara održi treći kongres veliko-ruskih sovjeta. Kot gres će oJ ustavotvorne skupštine Lažiti prizn nje sovjetove vlasti i dosadašnjih odredaba boljševičke vlade. Anuliranje ruskog državnog duga. Kb. London, 11. januara. Preina Reuteru javlja petrogradski dopisnik „Manchester Guardian“-a od 8. o. mj.: Narcxlni komesari namjeravaju ovih dana izdati ukaz, kojim se ruski državni dug anulira. Austro-Ugarska Povratak austrijsklh delegata fz Beograda. Povoljau uti8ak s puta. (Naročlt! brzojav „Bsogradsklb Nov'.na".) Beč, 11. januara. Kako javlja ,,N. Fr. Presse' čla ovi austrougarsko de'egacije, koji su učeetvovali na izletu u Beograd, stekli su u mnogom pogleJu povoljan utisak u tamošnjim socijalnim ustanovama. Kako jav.ja ovaj list, tek će nakuadno otići u Beogtad » poveći broj ugarskJi de.egata.

Amerika u ratu Pritisak na Ameriku, da objavi rat Bugarskoj. (Naročlti brzojav „Beusradsklh Novtna“) Rotterdam, 11. januara. Iz Washingtona se javlja, da se s raznih strana vrši jak pritisak na američku viadu, da bi se prinudila da o bjaviratBugarskoj. Taj pokret naročito potpomaže srpska misija, koja je nedavno prispjela u Uniju. Američki listovi pridružuju se tom zahtjevu s komičnim razlogom, što su državnici sporazumnih sila u svojim posljednjim izjavama o ratnim ciljevima zaboraviii Srbiju, pa se prema tome Srbiji mora dati Bugarska. Prehraua sporazuma. Kb. Amsterdam, 11. januara. Reuter javlja Iz Washingtona: Nadleštvo za životne namirnice pokupovaće sve miinove u Sjedinjenim Državama, ali ne više od 30%, da bi se pckrlla potreba vojske, flote i saveznika. IF fk Engleska Snowden o govoru Lk>yda George-a. Kb.TJondon, 11. januara. Reuterova vijest: Snowden je za govor Lloyda George-a izjavio, da je uopšte zadovoljan, ali primjećuje, da bi Lloyd George trebao poslije BrestLitowska ili Stockholma ili gdje bilo, naći Ruse zajedno sa Nijemcima. U vezi sa izjavom L!oyda Georgea o alzaško-iorenskom pitanju, kaže Snowden: Mi ne znamo, šta ministra predsjednik razumije pod francuskom demokracijom. Ako misli socijaliste, onda bi trebao znati, da se oni nijesu izjavili za nastavak rata zbog ponovnog zadobijanja izgubljenih provincija, nego za uredjenje toga pitanja prema žeijama stanovništva ovili pokrajina.

štvom. O njegovom životu i vladavini pisali su Ullraann i Heyck. — 12. januara 1746. godine rodjen je u Ž fl ri c h u Johann Heinrih P e s t a1 o z z i, najidealniji predstavnik filantropinizma, koji je imao najveći utjecaj na pedagogiju novijeg doba. Pod uticajem svoga djeda, sveštenika (oca je vrlo rano izgubio), on je od djetiujstva osjetio ljubav prema nižim narodnim slojevima. Oduševljen Rousseau-ovim ,,Emile“ — on se odluči, da j»<(sveti život reformi narodne prosvete, u prvom redu osnovne nastave. On napusti studije teoiogije i prava i odade se ekonomiji. Svojim je radom željeo dokazati, kako se peljoprivredni rad, dovodeći ga u vezu sa zanatom, može iskoristiti u vaspitnom smislu rada paralisanja utjecaja izvještačene kulture, te time podići niže narodne slojeve iz moraine bijede ka blagostanju i moralu. S toga je Pestalozzi kupio 100 jutara neobradjene zemije u kantonu A a r g a u-u, a docnije (1774. godine) je još otvorio i vaspitni zavod za sirotnu djecu u Neuhofu. No Pestalozzi, čije su pedagoške teorije bile sjajne, pa su docnije i naišie na opšte priznanje l primjenu, on je bio suviše idealista, da bi mogao u okolini, u kojoj je živio sa uspjehom praktički privoditi u djelo svoje namjere. 1780. godine morao je zatvoriti svoj zavod. Sada za njega nastade doba razočarenja, bijede i poniženja, ali ga uskoro opet podiže književni rad, na koji se bio bacio. 1780. godine pojavi sc njegovo djelo „Večeri jednog pustinjaka", u kojemu je u vldu aforizama iznjeo cjelokupni pedagoški program. Od 1781. do 1789. godine izdao je u 4 knjige svoju čuvenu seosku pripovjetku „Lienhardt und Qer-

Vremeua se niijeujaju (Naročitl brzojav „Beosradsain Novlna") Kdln, 11. januara. ,,K 61 n i s c h e Z e i t u n g" javlja: Jedan izvještaj iz Zuriclia ovako opisuje siiku unutarnjcg poiožaja u 11 aliji: U početku rata kuću G i o 1 i 11 i a čuvala je danju i tioću straža, a sam Gioiitti nije sa svojim životom bio stguran, a sad ga je, za vrijeme bavljenja u Rimu, masa svijeta pratila u triumfu donjegovastana. PaJatu Sonninovu medjutitn čuva straža. Salandra je morao da otputuje iz Rima. Engleskog poslanika čuvaju karabinjeri i engleskivojnici. Francusko poslanstvo je opkoljeno vojničkim kordonom. Najstrožije se čuva trg pred QmrinaIom, i ako se u kraljevoj palati nalaze mnogobrojni oboljeli vojnici. U neposrednoj je blizini Consulta, kuda Sonnino samo pod jakom stražom odlazi.

t r u d e“, u kojoj je na jedinstven način iznjeo svoje poglede. Ovo je djelo imalo ogromnog uspjeha i zasnovalo je njegovu slavu. Doživjelo je mnogo izdanja. 1793. godine došao je u lični dodir sa njemačkim filozofom F i c h t e-om, čiji se uticaj opaža u utnnom djelu Pestalozzi-evom „Rasmatranja o toku prirode i razvitku čovječijeg roda“. 1797. godine francuska republika proglasi Pestalozzija za svoga počasnog gradjanina. Veliki pedagog, kao u svemu veliki idealista„ bio je i ideje francuske revolucije primio se najidealnije strane, pa je s toga oduševijeno stupio u službu francuskog direktorija. Kada Je u toku ratovanja u Švajcarskoj opustošen zapadnl dio zemlje, francuska vlada odluči, — kako bi har u nekoliko ublažila nesrećne posljedice rata, — da u Stannu o svom trošku podigne sirotinjski dom, Čiju upravu povjerl Pestalozziju. On je odmali započeo rad, u prvl mah sa 80 djece. Školsku je nastavu dovodio u vezu sa ručnim radovima t zanatima. Ovaj zavod predstavlja jedan od najvećih Pestalozzijevili praktičkih uspjeha. No već itduće, 1799. godine Pestalozzi morade zatvoriti zavod zbog ratnih priiika. 1800. godine otvorio je u Burdorfskom zamku u zajednici sa K r fl s s i-em I T o b 1 e r o m vaspitni zavod u vezi sa učitcljskom školom. 1802. godine izdao je značajni rad „Pogledi o predmetima, na, koje bi moralo obrctiti pažnju helvetsko (tada se Švajcarska službeno'zvala „Helvetska republika", a bila je vasalna francuskoj republici) zakonodavst vo“, U tom je duhu predao i memorandum prvom konsulu francuske republike Bon a p a r 11, all velHci ratnik, čijl je um

Akcija za mediunarodnl socijalistlčkl kongres. (Naročiti brzojav „tienni adskih Novina") Stockhobn, 11. januara. Švedski socijalisti pokrenuli srt akciju za sazivanje medjunarodnog socljaiističkog kongresa, pa su u tome smislu uputili manifest socijalistima sviju zemalja. Socija'istlčki kongres. Kb. Berlin, 11. januara. „E c h o d e P a r i s“ I ,,M a t i n M protestuiu protiv novog projekta internacionalnog socijaiističkog kongresa. Raspust kortesa u ŠpanijL Kb. Madrid, 11. januara. Kralj je potpisao dekret za raspuštanje kortesa i za preduzimanje novih izbora na dan 24. februara.

bio ispunjen politićkim ciljevima nedoglednog zamašaja, nije pokazivao razumijevanja za značaj, koji ima osnovna nastava za razvitak države i društva, jer mu je hladno odgovorio, ,,da ne mcže da stigne, da vodi brigu i o bukvarclma". Poslije toga : zdao je Pestalozzi svoje znamenito djelo „Kako Ger'ruda uči svoju djecu; uputstvo za inatere, kako će same učiti svoja Jjccu govcru i opažanju". 1804. goine Svajcarska vlada ustupi Pestalo«ziju manasiir Mflnchenbucnsce, gdje je opet otpočeo rad, koji je počeo sticaM sve više priznanja i van granica n.iegove domovine. Svuda se pojavi veiiko intereccvanje za Pestalozrijeva ideje, a u Munchenbuchsee doiaziii sn mnogi str^nci, da razgiedaju njegov, zavod. Docnije Pestalozzi prmi poziv. dau Yverdonu (Ifertenu) uredl vaspitni zavod u vezi sa ućiteljskom školom, koji je pod njegovom upravont postao evropska znamenitost Učitelji, školovani u njegovom zavodu rasturili su se po cijeloj Evropi šireći Pestaiozzijeve ideje. Ruski imperator Aleksandar I lično se Interesovao za vellkog prosvjetnog radnika, a Herbart je na osnovu Pestalozzijevog učenja sastavio svoju pedagogiku. No u Pestalozzijevom su se zavodu u Yverdonu počeli sticati sve više predstavnicl viših društvenih slojeva, tako da je sve u manjoj mjeri mogao zadovoljavatl svoju želju, da u prvom redu svoj rad posveti najširim narodnim masama. Uz to su sukobi izmedju pojedinih nastavnika sve viŠe razrivali zavod, a pored toga je velikom idealisti nedostajalo dovoljno svakodnevnog praktičkog duha, da bi mogao finansijski razumno upravljati svojom tvorevi-

Podmornički rat NOVA POTAPLJANJA. Kb. BerLin, 11. januara. Wolffov ured javlja: Nov. u_pjesa podmornica u Sred zemnom moru: 1 2 pamib brodova sa 36.000 bru!o registrovanih tona. Brodovi su nosli vcćinom dragocjene tovare za Ila'iju i englesku ratnu potrebu na istoku. Naročito vještim i uporno izvršenim napadima rasturene su dvije grupe brodovlja i uništeno 6 pamih biodova. Medju ovima bili su, kako je utvrdjeno: Natovareni oružani engieski pari.i brodovi „Fiskus", 4170 t., ,,Turnb:idge“, 2874 t., ,,Cliffondale“, 3811 t i ,,Weverley“, 3853 t, oba posl jeduja sa po 5000 tona uglja za Maltu, odnosno za Port Said na putu. S engieskog pamog broda ,,Clifrondele“, koji je bio nao:užan sa dva merzera oa 15 cm i jeđn m brzometnim topom, zarob'jen je knpetan broda. Da!je je savlad.in oružani talijanski parni brod ,,Pietro“, 3860 t. i to iznenadnom topovskom pa'jbcm, a oružani engleski parni brod ,,Pe a'.cr“,

Iz mode je izašla ona dama, koja još uviiek ne upotrebl ava Ditat Alabaster puder. i trime, da bude lijepa. Mala doza 111 lonč'ć K 2i— velika K 4.Posvuda se možc đobltl. Glavno prodavallšte „Diana" Handels A. G. Budapest V. Nkdor utca & 6