Београдске новине

Broj 10.

Snbota

BEOORAĐSKE NOVINE

12. januara 1918

Srrana S.

SIMFONPSKIKONCERAT u pozorišnoj dvorani posadne menaže ,,Kasina u Terazije 25. U ponedieljak 21. ianuara 1918. sodlne Prethodna prodaja karata u knjtiarl „SUd-Ost“ pugo-lstok) I na dnevnoi blagajni (Terazlje 25).

Grad i okolica

Dnevn! kaleudar u a n a a je subota 12. januara 1918., po starom 30. đccembra 1917. — Kimokatolici: Emest opat; pravoslavni: Amsija muć. Casmćlta i clnovnlćka kaslna otrorena je ck> 12 sati u noći. O. i k. vojnićki dora: Citaonica, soba za pisanje i igranje, kantina. Otvoreno od 7 satl tzjmra do 9 sati uveće. Slobodan piistupsvakome \ojniku. beogradski oiieumlu zlmskom pozoriStu, ptije Bouievard): Poćetad predstave u /'30 sati uvece. isinema.o ć iaii:Voini kinou lCralja Milana ulici 5t» (Koloseum): U 6 sat! uvete predstava za vojnine, a u 8 sati nvece predstava za časni.ia. — C i Ki. gradjansKl klno na iciazijama br. 27 <Pari 3 ): U 6 sati uveče predstava za gradjanstvo. .Nucna služba ti lj ekarnama: L seomicl od 6. do uključivo 12. jsnuera 1918. obavljače noćnu službu u tSeogr.du ove IjcKarne. S e 1 a k o v i ć, Knci Mihajlova uiica br. 45; apoieka Vlktor o v i č, Terazlje 28 apoteka P r e n d i c‘ Kralja Aleks<.nura ui. br. 04 i S10 j i 6 Sarajevsna ul. broj iO. rosjei ooiejnika u boinicama: U bolnici .Brćko": od 2 —4 sata poslije podne. 1J bulnici „Brflnn“: od 9’3o —12 sau pnje podne i od 'l —i sata poslije podne. — U e. i k. gradianskoj bolnici: u uiorak, ćctvrtak i neujeliu od 1—o poslije podnc, Kužna boinica: i-osjeia nlje dozvoIjena. Obavijestenja o boiesnicima dncvuo od 11 do U sat> prtje podne naulazu u bastu bolmcke Zgradc sa strane Vidmsne ultce. Vojno parno topio aupaulo uCarUuSauovojuiici. — 1. Kup a t i 1 o u k a d a m a: aj Za vojne osobe otvoreno radniin danlma od 7 satl prljc poune ao 6 satl poslije podne, a nedjeijom i prazmcuna pu 7 sau prije podneuo i2 1 / sail u podne. — bj Za gradjanstvo radnlm danima od 9 satl prije podne do 5 sati poslije podne, a nedjeljom i praznicima od 9 sati pnje podne uo 12*/ s satl u podne. — 2. ParnoKupatilo' za ćasnike 1 njima ravne ćinovnike otvoreno Je utorkom, srijedora, pctkom i subotom od 7 sau prtje podae do 5 satt posllje podne" a nedjeljom t ptazntcima od 7 sati ptije poune oo 12‘/ ž sau u podne. — L a g i adjane muSkogpola otvoreno je parno kupatiio ponedjeijkom i ćcivrtitom jako u te dane ne paua Kakav praznik) od 9 sati prije podne do 5 sau poslije podne. — Casnicuna ■ njima ravnim ćmovnicima stojc ita volju da se sluze parmm kupaiilom i u dane odreujeue za 6 rad|anstvo (ponedjeljkom i ćetvrtkomj. Blagajna se zatvara radmm damma u 12>/ 2 sau, <i nedjeljom i praznicima u 12 sati u'podne. RJmokatolička služba Božija u nedjeIju, 13. januara I. U Dvoru: U 8 sati magjarska propovijed i sv. misa za vojništvo. U 10 sati sv. misa za talijanske zarobijenike. U' župskoj crkvi:U8 sati tiha sv. misa za školsku djecu. U 10 sati srpsko-hrvatska propoyijed i pjevana misa. U 3 sata po podne večernja. U radne dane prva sv. misa počima u pol 7, a drttga u pol 8 u jutro. Vojno-Ijekarska predavanja. U šest sati večeras održaće se u c. i kr. pričuvnoj bolnici ,,Brčko“ (hirurško odjelenje) treća sjednica pođ predsjedanjetn gospo-dina stožernog nadliječnika 11. klase, dra. F. Jiraneka. Program: 1. nadliječnik dr. Dietl: Osnovi za patologiju tuberkuloze. 2. pomoćni liječnik dr. C a r ićevič: Plantacija zuba sa demonstracijama. Predavanje o mineraloškom blagu u Srbiji. Šumarski nadsavjetnik Scliollmayer držaće 24. januara u Beču predavanje o „Mineraloškom blagu u Srbiji pod austro-ugarskom vojnom upravom" sa fotografskim snimcima. Dobrotvorna predstava ruskili zarobIjenika. U nedjelju, 13. januara u 4 sata posiije podne priredjuje se u dvorani mjesne menaže (,,Kasina“) dobrotvorna predstava u korist ruskih zarobljenika. Izvodiće se dva komada po jednom činu od A. C e h o v a, i to ,,M j e d v j e d j“ (,,Medved“) i ,,P r e d1 o ž e n i j e“, zatim horske pjesme, deklamacije i ruske igre ,,Hopak“ uz pratnju narodne muzike. Sve tačkc izvode sami ruski zarobljenici. Cijene mjesta ove su: Sjedište u orkestru 5.— K, sjedište u pai-ketu 4.— K i 3.— K, sjedište u parteru 2.— K, stajanje u parteru K 1.50, lože 20.— K, a galerija 1.— K. Dobrotvorni koncerat u Zemuiiu. Odbor za staranje oko invalida priredjuje danas u subotu 12. januara u veče u 7 i po sati u hotel ,,Centralu“ dobrotvorni koncerat, koji će izvoditi c. i k. garnizonska glazba vojne glavne gubernije u Beogradu pod ličnom upravom njezinog kapelnika P i r o-a s ovim programom: 1. „Poklonički marš“ iz muzike za Sigurd Jorsalfar od Oriega. 2. „Hrvatske koncertne uverture“ od Ružića-Rosenberga. 3. „Radosni pozdravi“, valjka od Straussa. 4. Fantazija iz opere „Prodana nevjesta“ od Smetane. 5. ,,Cigančice“, soio na vtolini od Barasata. 6. Fragmenti iz opere „Kuća triju djevojaka“ od Bertea. Poslije odmora: 7. Uvertura u operu „Kad bih bio kralj“ od Adama. 8. „Oko ljubavi“, valjka istoimene operete od Straussa. 9. Fantazija iz opere ,,Bohemi“ od Puccinija. 10. Hrvatski dom, potpuri o hrvatskim pjesmama od Leipolđa. Za beokradskti sirotinju. G. g. Mesarović i Pavlović poslali sti siro t; njskom orljelenju opštino građa Beorrarla svota od 2' 0.— kruna kao svoj priiog za pomaganje beogradske sirotinje. Za dom staraca i siročadi. 0 Bož'ćnim praznicima poslaia Je ■domu siroćadi i staraca đeset vekni l jednu ćinijn kaimaka gospodjica Vida G. Jovanović, kao svoj poklon s račadi; a za poma'mnje ove humane ustanove. Za Crveni krst. Društvu Crvettog krsta za opseg vojne giavne gubernije poslale su svoje priloge slijedeće osobe preko kotara gročanskog: Mihajio Rašić, paroh iz Umčara K 40, Živojin R istić iz Zaklopače K 25, Dragomir J a n k o v i ć K 26, Života G r č i ć K 21, svega K 112. Snijeg prcd domovlnia trcba čistiti. Svi vlasnici kuća i kirajdžije imaju pred svojim kućama pri ulazu svaki

flom. 1818. godine osnova još i sirotni dom u Clinc!iy u blizini yverdonskog zavoda, koji je 1825. godine zatvoren. Poslije toga se Fes:rlozzi povuče od praktičkog rada. Izdao je još djela ,,Na jpros t i j i način, kako će se dijete vaspitati U domaćoj sredini od koljevke pa do šeste godine', „Labudovu p j e s m u“ i svoju aulobiograuj'u ,,M o j životi sudbina“ („Meine Lebensschicksale"). (J ovom je djelu neobičnom jfikrenošću priznao, koji su bi i razlozi, zbog koj!h u prak ičnom p i.nje. j vanju svojih vaspiUiih i pro^vje nih načela nije imao že.jenoga uspjeha. Umro je 17. februara 1827. godine u Brug^u. Pored svega što smo rekli o njegovim prakItičkim neuspjesima Prestaozzi je je^na tod najsimpaiičn jih pojava notijega doba. Njegovi su pogie.li odnijeli pobjetlu na oijeloj litTji naročiio u po leda o novne nastave, a njegov ba^o.loveni ž!vot |i rad donio je njno o dobia čovječansivu. To je najl>o je do-lo do izraza pr.l kom svečane pros.ave slogoJćnjice (18 6. go|dine) j 150-godišnjice (1896. godine) njegovog života, u kojima su uče.tvo.a.i predstavnici cije.oga svije:a. U tvima kL.1jturnim društvima ima „Pestalozzijev h |društava“, ,,t e_ta.ozz jev h fo.tdova' itd_, kojima je cilj da rade u duhu vel kog peBagoga. Ka.poznatije izđanje njegovth cje.okupnin ujela izašlo je u 8tuU,artu i ffUbingenu 1819.—26. goJine. - 12. ja. nuara 1842. godine rodjen je u Farizu kao sin nekog nižeg činomrka giav,

ni fraucuski knjižemik F.ancois C o pp e e (izg. Fransoa Kooć). U prvo vr.jeme bio je i sam činovnik, pa se tek po.tep.no potpuno o iao književnosli, prik jučivši se pjesničkoj školi tzv. „Farnasova a‘. Pročuo 80 u širim krugovima čuvenom pjesmom ,,La grfeve des forgerons“ („Kovački štrajk"), koja je izašla u zbiroi „Poemes modernes“ („Savremone pjesme“) 1889. goJine i lij pom dramom u jednom činu ,,Le passant“ (,,Prolaznik“). Pril.kom prem jere toga komada poslagla je tada još mlada i dosta nepoznata Sara Bernhardova jedan od svojih prvih vcćih u p eha. Od docnijih njegovih dramskih dje a pos isu veliki uspjeh komadi „Severo Torelir (1883. goline), „Les Jacobites“ (,,Jakob:ti“ 1885. goiine), i „Pour la couronne" (,,Za krunu* 1895. godine). Trajnu dramsku vrijeđnost ima l dirljiva drama u dva čina „L e I u t h i e r de Crćmone („Kremonski svirač“ 1876. godine; često davana i u Beogradu). No Coppće je na prvom mjes u veliki li.ičar. Od njegovah zbirki pjesama puminjemo ove knjrge: „Le reliquai.e“ (,R likv.je“ 1866. godine), „Les intimites (,,lntimnosti“ 18J8. goJine), „Les humhies" (,,Pouizni“ 1872. goJine), ,L-e cahier rouge“ („Crvena sveska'* lo74. go ine), „I.'arrićre-saison“ (,,Po kraju sczone“ 1890. goline), „Dans la priere et dans la iutle“ (,,U molitvi i u borbi“ 1901. goJine). Od (.oppće-ov.h p.ipovjedaka a rornana pominjcmo d.čia: ^Jne idylle pendant le siige“

put posuti kdenu površinu pijeskom ili pepelom. Dalje je dužan svaki, da kad snijeg padne isti odmah i sa stepenica svoje kuće ukloniti. Svaki ko protivno radi ovoj tiaredbi biće kažnjen novčano do 200 kruna, ill zatvorom do 20. Traž! se porodlca umrlog ratnog zarobljenlka. Porođica umrlog ratnog zarobljenika dra V. Vukom ano vi ća, poziva se da odmah dočja u sudsko odje’.enje opštine grada Beograđa, radi izvjo:nog hitnog saopštenja. Javna prodaja. Po odluci starateljskog suđa izložk će se javnoj prodaji zaostavš'ina osustvujuće Berte Boto, na dan 23. februara ove goJine n njenom stnnu u ulici Siminoj broj 51. Prodaja će početi u 9. sati pr'je podne. Pozivaju so kupci, đa na ovu prodaju dodju. Turueja Marijaiia Matijevlća. Kao što je poznato omiljeni atleta i hrvač Marijan Matijević u toku svoje turneje kroz Srbiju obišao je M 1 adenovac, Arangjelovac, Lazarevac, Valjevo, Obrenov a c i U b. Svuda je postigao upravo sjajnog uspjeha, naročito u Valjevu, gdje su po pričanju očevidaca ulice, koje su vodile lokalu, u kojemu se davala pređstava formalno bile zakrčene svijetom. Isto je takav uspjeh bio na Ubu, gdje je na predstavu došao srcski zapovjednik sa ostalim predstavnicima c. i k. vlasti kao i svi tamošnji najugledniji gradjani. Na toj je predstavi Marijan došao na originalnu ideju, da komad gvoždja, što ga je u tokn svojih produkcija zubima bio presavio, javnim nađmetanjem proda u korist ratnih dobrotvornih ciljeva. Pošto je Marijan sam otvorio nadmetanje cijenom od 5 helera, iioitacija se popela do K 200.—, za koju je sumu to gvoždje kupio tamošnji trgovac J akov Paunković. Iduća Marjanova predstava priredjuje se u Palanci, gdje s velikim interesovanjem očekuju omiljenoga atletu. U roku svoje dosadanje turneje dao Je Marijan od čistog prihoda svojih predstava za dobrotvorne svihe blizu 1500 kruna. Prekid ratnog' hidšta 1 obustava ukupoog saobraćaja ua Savi. Zbog leda obustavljen Je svaki saobraćaj putničkih parobroda na Savi, a ratni most na Savi prekida se do dalje naredbe. Požar. Kako nam javljaju, 11. o. mj. dockan zapalila se stražara, koja se nalazi u blizini željezničkog mosta. Energičnim zauzimanjem c. i k. požarne čete pošlo je <za. rukom da poslije napornog rada fokalizuje i ugasi požar. j( VI)U0 3 : tp Mfi' Vijesti iz unutrašnjosti Autoinobilska stauica U Raškoj je pristupljeno poditzanju naročite, moderne stanice za poštanske automobile, koji saobraćaju od Kraljeva do Novog Pazara I koji će u buduće saobraćati i od Kraljeva za Mitrovicu. Osnovu i predračun izradio je inžinjer g. Ivo Beneš.

Književni prijegled Knjiga „Pravo o radujatna“ od civilnog komesara dr. Josef.1 Schona, izašla je iz štampe. Sv; oni, koji su ovu knjigu pretplatili, neka dodju u oglasno odjelenje „Beogradskih Novina" (dućan na ćošku knez Mihaj-

(„Idil za vrijeme opsađe (Panza)“, 1875. godine), ,,01ivier“ (1875. godine), ,,L’exilee“ („Prognana" 1876. gol.ne), „Recits et elegies“ (1878. goJitte), ,,Vi n g t co n t es n o n ve au x“ („£0 novih pr.povjedaka“ 1883. godine), „Contes et rćcits e prose“ (Pnče i pripovjetke u prozi“ 1885. godine; di ]j vi roman „Toute uue jeunesse“ tava jedna mladost“; 1890. go-Vi.ie) u glavnom predstavlja piščevu autobiogratiju, ma da to pisac u predgovoru i posveti toga djela.poriče. Vtlo je poznat iC optoga djela poriče. Vtlo je pozna't i Copmanu ,,Labonnesouffrance“( ,Kor ie-ov kriminalni roman ,,Le caupale“ („Krivac" 1897. godine, đok u rorisne patnje“ 1898. godine) op snja pr. obražaj, što ga je u ono vrijeme u njemu ilzazvala teška bolest, koju je prd.'žao, a u toku koje je od slobodnog midioca postao pobožan hrišćanin. 1881. godine kabran je Coppće za člana fiancuske akademije. Umro je 23, maja 1908. godine. 0 njemu su pisali: „Lescure („Francois Coppće, l’ homme, la vie ei l' Oeuvre“ — „Fr. C. kao čovjek, njegov život i rad“, Pariz 1889. godine), D r u i 11 e t (,,Un poč-te francais: Francois Coppće“ — „F. C., francuski p.esnik“, Pariz 1902. godine) i G. F e rrižres („Francois Coppee et son oeuvre“ — „Ftancois Coppee i nj.go.a djela“, Paris 1908. godine). — 12. janaa.a 1880. godine umr.a je u Maincu spisateljka Ida grofica Haha-Hahnj rodjena je 1805. godiaa, • > . -

love I Vuka Karadžića ulice), gd;e će uz povraćaj priznanice o plućanju pretplatne cijene knjigu dobiti. Bez priznanice ne će se knjiga nikome izdatl. Ko nije knjigu pretplatio, može ;e na Istom mjestu kupiti po cijeni od 5 kruna po primjerku.

Narodna privreda O orezivanju loze Loza so orezuje u svrhu, da se dobije dosta i dobroga grožđja, da se čokoću da podesniji oblik i da mu se umjerava porast, a to zbog toga, da bi so čokol duže vremena održavao u dobroj snazi. Kako so orezivan'em povtaća svekoliko lirana u loze, koje će se zadržati, to 80 orezivanjem'o.7]3gurava, r.guiiei plodnost čokota i dobiva krupn ji i bolji rod, koji uz to prije i bolje sazri no kod čokota, koji se ne orezuje. Glavno je dakle pri orez vanju obratiti pažnju: da se čokoću umjeri porast i damu se danajpodesniji oblik prema mjestu u kome se loza gajii cilju radi kogaselozapodiže. Dali će koja loza biti bujnijeg ili slabijeg rasta, zavise od sorte loze, od podloge na kojoj je bza okalamnjena, od zemlje, od klime iod veličine rastojanja izmedju čokoća. Neke su sorte loze po prirodi bujnijeg rasta, a neke slabijcg, no i jedna i druga soria porašće bujnije, ako je nakalantljena na poJlozi bujni'ega rasla, ako je posadjena na piodnijoj zetnlji ž na većem raslojanju, nego u sluča.u, kad bi isto sorta b la na podlazi >Jab.jega rasta, mršavijoj i suvljoj zemlji i na bližem rastojanju. Valja imati na umu: 1. Da kod loze kao i kod voćaka, etojo bujnost i plodnost čokoća u obrnutoj srazmjeri: što je čokoće bujn je, radja slabije i obrauto što je slabije radja više; 2. Da će u pođjeđnakim prilikarna gajenja, biti krupniji porast loze a stim i slabija rodnost, kad se na lozi o^tavi manji broj okaca i obralno, slabiji porast a veća rodnost, kad se na lozi ostavi veći broj okaca; 3. Da se orezivaujem loze može prema tome regu'.isati porast i rodnost loze i to kraćom rezidbom po.ačati porast i oslabiti plodnoot, a d užom rezidbom oslabiti čokot u porastu a povećali mu rodnost; i 4. Da prema prilikama jedna ista sorta može zahtjevaii nekad duže, a nekad kraće orezivanje. Pristup vazduha i svjet’ost 1 , koji su lozi prijeko potrebni radi njcn'ga razvijanja i đavanja što bo.Jeg gioždja, osigurava se takodje orezivanjem, pri ćemu se orezana loza i la-tar. ko,i iz nje izbiju uz pripornoć žice, le'ava ili pritaka lako rasporedjuju, da u unutrašr.jost čokota prolru vazduh i s\jetlost u izobilju, a da se pri tom ne smeta obradjivanju zemlje. Po tome, o b I ici gajcnja čokoća biće utoliko bolji, ukoliko se njima više olakšava pristnp vazduha i svjetlosti u koliko manje smetaju obradjivanju zemlje. Da bi loza trajala duže, valja uvijek orezivati na rod i nadrvo tj. loze, koje su đonijele rod, zamij n ti Lozama, koje će tek roditi. A rodue su loze: sve jednogodišnje ioze, koje se nalaze na dvogođisujem patrlju ili rezniku, a koje s u p r itom srednje debljine. Pritom valja inmti na umu: a) K r a ć e treba orezivati sorte, či.'a su donja okca p!odna, i obratno duže orezivati sorte, čija su donja okca neplodnaj b. Pri orezivanju loze na rod, val'a uvijek prelpostaviti lozu s kraćim člancima, jer će kod ove loze zbog čcšcih zglavaka biii sporije kreianje sokova, te će s tojga i više roJia, no joza s duzim člancima; c) Lastari, koji donose rod, uto’iko su rodniji ukoliko su više izjiad osnove loze, po četnu izlazi, da će kod du_e orezane loze, zbog slabijeg kolotii.a sokova biti veća rodnost i obratao, biće manji rodnost, kad se loza kraće oxezuje; d) Vino će biti u toliko lošije, uko. liko se koji čokot više p >do.n \ pterctt, ukoliko se dakle duže orezuju, zato pri tofezivanju vaija znati gtanicu, do ko.e se koji čokot može opteretili, a da se lime osjetno ne izmjeni kakvoća vina; e) Upotreba kraće iii duže reziubc, koliko je značajna za rod isto je laico značajna i za durašnost odnosno život loze, i zalo stanje bujnosti čokota treba da riješi, koja će se rez dba upotnjehiti duža iii kraća, ili jedna i druga; f) U pegiedu lodnosti n je svejjdno orezati tri loze na po dva oka i jednu lozu na šest okaca; prve tri loze rod.će manje groždja no koje će biti bo.jo kakvoće; g) Kretanje sokova je življe, kad se kondir ostavlja na rezn.ku, nego kad se zadrži na starom kondiru, zato će loza na starom kondiru bi.i rodn ja nego na rezniku. Francuzi na ovaj nač.n izvode naročito niski ob.ik, na kon.e su laslari Itjepo la porodjeni, da su po želji izložem nrislupu vazauha i svje.Iosli, a ti grozdovi su razmješleni pocaleko po kracima, te se ne prjijjšnjavaju kao grozdovi, koji su u neposreduoj J>iiziriš krlje. „ „ (Nastavlće se.)' \

Sa burze. Kh. Beč, 11. januara. Otpočell mirovni pregovori u Brest-Litowsku su povoljno uticali na raspoloženje današnje burze, ali nisu mogli da dadu podstreka za živiji rad, pošto se stručni krugovi s obzirom na nedjelini zaključak i u očekivanju dalj:h vijesti iz Brest-Litowska drže rezervisano. ■ I Koševska lirana Kao i rani : e, tako su i u prošloj gođlrti opštine, po sredjivanju Ijetine, pristupile prikupljanju rezervne koševske hrane za svoja sela. Pšenica je sva prikupljena po opštinama, a kukuruz ć6 se prlkupljati tek kad ga privrednici budu dovoljno osušili. Koševska se hrana prikuplja I smješta u za to odredjene opštinske magazine, takozvane hambare. * Poslijednje brzojavne vijesti Izvještaj njemačkog vojnog vodjstva Kb. Berlin, 11. januara. i Zapadno bojište: Vojna skupina prijestolonasljednfka Rupprcchta i njemačkog prijestolonasljednika: N i j e s ti u s p j e 1 i neprijateljskf pokušaji, da prepadom posrie topnlčke pripreme p r o i r u u i u t r o 10. j anuaraunaše položaje jugoistoćno od Yperna. Preko dana razvio se na f la nd r i jsk o tn frontui I jugo-zapadno od Cambraia živahni topnički boj. Izmedju Moeuvresa i Marcoinga pojačala se prolazno engleska vatra na veče i u zoru do najveće žestine. I francusko topništvo bilo je djelatnije uz obe strane St. Ouentina i u pojedinim odsjecima izmedju O i s e I O i s n e. Front vojvode Albrechta wQrttem-, berškog: Zapadno od Blamonta bila je jača borbena djelatnost. Istoćno bojište: Ništa novog. Na maćedonskom i t a 11* janskom bojištu nema osobitih do-' gadjaja. Prvi zapoviednik glavnog stana' pL Ludendorff.

Š a 1 a Poznat mu ie. Za vrijeme rata 1876. gođ. nekf Arnautin, turski vojnik udje u Knja^ ževcu u jednu oapuštenu, lijepo na-J mještenu kuću. U jednoj sobi naidje nai ogledalo. Arnautin nikada u životu nijet bio vidjeo ogledala, niti je znao šta jet to. Kad 04>azi svoj lik u ogledalu, po^ misli, da je to neki drugi čovjek, njegov zemljak, i reče mu: „Bre, Škipe^ tar, izgledaš mi poznat, samo neznanf iz kog beše fisa (plemena)! 44 „Nešto zagasito 4 *. Neka baba iz Kamenice u Srijemu bila dala sina u Novi Sad na njemačku školu, da nauči jezik. Jed-nog dana joj dodje neka rodbina iz Novog Sada i zapita, kod koga to učitelja uči njen sin. Baba se malo zamisli pa će reći: ; „Kod g. S c h w o r z a“. — ,,’ma u Novom Sađu nema nikakav učitelj Schworz“, rećiće ueka prija, ,,da nije g. Braun?" — „Jes’ jes’, g. Braun! Znala sam, da je nešto z a ga si t o. („Schvvarz” na njemačkom značf ,,crno“, a „braun” znači ,,suro“). Bolji konj. Nudio prijatelj prljatelju svoga konja, da nekuda ode. „E, moj brajko, otićiću ja prije pješke, nego na tvom propalom konju”, odgovori ovaj. „Aha, dakle ti si boljl konj“, odgovori prijatelj.

! Izašlo I Novo! Novo! Juraj grof Oršić-Slavetićki; ,,Na konju i u rovu“ Cijena 2 K. Može se kupiti u knjižari S. Bj Cvijanovića BeogTad Knez Mihajlova ul. broj 16. Porudžbine sa strane šalju se na gornju knjižaru ili nasamog pisca: Uredništvo „Beogradskih Nov,na“. — Beograd.