Београдске новине

Strana 2.

Neđjelia

3FOnRAnSKH NOVINH

13. jannara 1918.

Grad i okolica Dncvn! kalendar O * n » s je nedjelja 13. januara 1918., po atarora 31. decembra 1917. — Kimoliatolid: Hilarlj.; pravoslavni: Metaolja rimljanka. Casnlčka I cinovniCka kasina otvorena jc do 12 sati u noćl. Clk. vojnički dom: Cltaonica, soba aa pisanje I igranje, kantina. Oivoreno od 7 satl tzjtura do 9 sati uveće. Slobodan pristup svakome vojnlku. Beogradski orleum(u zlmskom pozorištu, prije Boulevard): Dvije predatavc. Brva u 4 sata poslije podne, a druga n u 7'3U sati uveće. Slo^odan pristup svakome vojniku. Kiuemaiografl: Vo|nl kino u Kratja Mtlana ulici 66 (Koloseum): U 4 i 6 satl r ilije podne predstave za vojnlae. — C. kr. gradjanski kino na leiazijama br. 27 (Parisj: U 4 i 6 satl posiije podne predstave za gradjanstvo. Noćna siuzba u Ijekarnama: U sedmici od 13. do uključivo 20. januara 1918. obavljaće noćnu službu u Beogradu ovc ljekarne. Dr. P a n l ć, Saborna ulica 77, De) 1 ni, Knez Mihojlova uiica 1, Nlkolić, Bitoljska ul.ca 2, Protić, Kralja Milana uiica 87. posjet bolcsnika u bolnicama: U bolnid .Brčko*: od2—-4 sata poslije podne. U boinid ,Briiim“; od 9'3o—12 saii prije podne i od 2—4 sata poslije podne. — U C. I k. gradjanskoj boinici: u utorak, ćeIvrtak i nedjelju od i—8 poshjc podne. Kužna boinica: l'osjeta nije dozvoJjena. Obaviještenja o bolesmcima dnevuo od 11 do 12 sau pnje podne naulazu u bastu bolnicke Zgrade sa strane VidinsnC ulice. Vojno parno ropiu aupatilo u Car D usa no voj ulici. — 1, Kupatilou Itadama: a) Za vojne osobe otvoreno radnim danlma od 7 sati prije podne do 5 sati posiije podnc, a nedjeijom i praznicima od 7 sati prije podneuo 12 1 / sati u poune. — b) Za gradjanstvo radnim danima od 9 satl prije podne do 6 sati poslije podne, a nedjeijom i praznicima od 6 sati prije podne do ia l / a sati u podnc. — 2. Parno kupatilo za ćasnike S njima ravne ćlnovmkc otvoreno je ntorkom, srijedom, petkom i subotom od 7 sati prije podne do 6 sau poslije podne' B nedjeljom i praznicima od 7 sati pnje podne uo 12'/ 2 sau u podne. — Z a g i adjane muškogpola otvorcno jeparno kupatilo ponedjeijkom i ćetvrtkom ^aito u ie dane nc pada uakav prazntkj od 9 sati prije podne do 5 .•au poslije poone. — Casflicima ■ njima ra»nim ćinovoicima stoje na volju da se siuze parnim kujiaiilom i u dane odredjene za gradjanstvo (ponedjeljStom l ćeivrtkom). Btagajna se zatvara radnim danima u 12>/ 2 sati, a ncdjcijom i praznicima u 12 sati u“podne. Zbog nevreineua u Monarhiji bila je iuče brzojavna I telefonska veza sa Beogradom djelimično prekinuta- Zbog toga izostaju danas posljednje brzojavtte vljesti u našem iistu. Uredništvo. jRjmokatolička siužba Božija u ncdjelju, 13. januara i. U Dvoru: U 8 sati inagjarska propovijed i sv. misa za vojništvo. U 10 sati sv. misa za taliianske garobljenikeU župskoj crkvi: U 8 sati tiha sv. misa za školsku djecu. U 10 sati srpsko-hrvatska propotVijed l pjevana misa. U 3 sata po podne večernja. U radne dane prva sv. misa poČima u pol 7, a druga u pol 8 u jutro. Hvangelička služba Božja. Uanas n nedjeiju 13. januara biće ji evangcličkoj crkvi u uliei Vuka Karađžićrt br. 9, u 9 saU pr.je podae s.užba Božja na magjarskom jeziku. \ Saborna crkva za beograđsku sirotiujuSaborna Crkva priiožila je sijKjlinjskoin odjeienju opšt.ne gradu Beograda Bvotu od 128.14 kruna, koju je Bvotu priktipila na tas za vrijeme bogosluženja, kao svoj prilog za pomagapje eirotinje grada Beograda. Koncerat u c. i k. časnlčkom kashm. Dattas, 13. januara poslije podne davaće se u c. i k. časničkom i činovničkom kasinu koncerat sa ovim programom: 1. ,,Triumph“, marš od Fuči-

ka; 2. „Kau bia b.o kra.j", uv r? ra od Adama; 3. „Por.dravi vese ja", v Iser cd Straussa; 4. Fantazija iz opere „Prodana nevjesta“ od Smetane; 5. Fragmenti Iz pjevane igre „Kuća triju djevojaka“ od Schuberta; 6. „Zlatna mirta“, gavotta od Ziehrera; 7. „Beč u noći“, potpuri od Komzaka. Dentlsta F. B. Bril Cestita svojim poštovanim pa i'entima i prijateljima novu 1918. goiuiu. Knjiga „Pravo o radnjama"od civilnog komesara dr. Joscia S c h 6 n a, izašla je iz štampe. Sv; oni, koji su ovu knjigu pretplatili, neka do dju u oglasno odjelenje „Beogradskih Novina“ (dućan na ćošku knez Mihajlove i Vuka Karadžića ulice), gdje će uz povraćaj priznanice o plaćanju pretplatne cijene knjigu dobiti. Bez priznanice ne će se knjiga nikome izdati. Ko nije knjigti pretplatio, može je tnt istom mjestu kupiti po cijeni od 5 kruna po primjerku. U mjcsto pomena — za dom staraca. G-dja Leposava i g. Jovan S a v i ć, priložili su 50.— kruna domu stan ca i starica u mjesto petogodišujeg p^m.na svome rano preminulom jeJincu s nu Zarku, kao svoj ptilog za pomaganje ovo ustanove. Javna prodaja, Po odluci starateljskog suda izložiće so javnoj prođaji zao^tavštlna osus vujaćeg Stevana Sekerezovića, t.a dan 27. februara ove godine u nFgovom stanu u u.ici Ratarskoj bioj 18. Prođaja ćo početi u 9 sati prije podne. Pozivaju so kupci, da na ovu prodaju dodju. Traži se porodica. Porodica u bolnici umiie Mileve Aćimović, poziva se da đodje u sudsko odjelenje opšline grada B ogiada, radi izvjesnog hitnog saopštenja. Požar. Iz Užica natn javijaju: Ovih dana izgorjela je do temelja kuća Emilije L uk i ć u Dobrači. Požar je nastao krivicom same sopstvenice. Dnevna temperatura u Beogradu. 12. januara: maksimum u sijenci + 6.5 (prerna jučerašnjem na + 4.0 ispravljenom maksimumu toplije za 2.5), na suncu + 22.1 ( ). Temperatura zemljine površine + 4.— ( ), minimum — 7.2 (prenia jučerašnjem toplije za 4.3) stepena Celsijevih. Vrijeme na Balkanu. 12. jannara izjutra: U južnoj UgarSkoj i sjevernoj Srbiji oblačno, u ostalim krajevima vedro. IJ Rumunj.koj, Srbiji i zapadnoj Bugarskoj iz.utra magla. Diana Alabaster puder i Diana pomada za lice, može se svagdje dobiti.

ftedocmaže crcbwo . J vbiS»«.^^ATrt)NI+?\ (GIESSHUBLER) \Č!STA PRIRODNA ALKALICNA^/ Helnrich Heitoni d. t Bec i KarlJfcad. Glavno skladlšte za Srbiju: U vojnom prometu stojeća Ljekarna Protić, Beograd, Kralja MHana ulica 87.

lstorijskl kalendar Nadanašnji dan, 13. janunra l r 3b. godiue rodjen je u Rappolts wc.lc.u tcolog Phillpp Jakob Spener osn vač pietizma. Umro je 6. februara 1.05. godine. — 13. januara 1691. god.nc umro je u Londonu George Fox, osnivaft vjer-ke sekta ,,Q uake r a‘‘. l.odjen je 1624. godine u Draytonuu leicesierskoj g.ofov.ji, 'u-io je prvo vunarski, pa zatiin Ovuća.tki z na„ Ka a mu je bi.o 19 godina, po av še mu se tobož neke vizije, što ga je sve većuia gonilo na razinišljanje o vj'er k'm pitanjima. Od 1649. godine poče olvcre o propovijedati neku svoju n vu nauku, pa je bio staino gonjen o l vlas i. Govorio je u prvi mah protiv pijaus va, protiv ratova, prot.v p aianja poreze, govorio je, da ne treba n ko a pozdravij ti skidanjem šešira, nti palati m ko.jena, kao ni po agati zaile ve. Bica! su ga čas u tatnnicu, čas u ludn'cu, p t je s vremena na vrijeme morao t.až..i zaštite lično od la.da protektora Cromwella. Od 1671. godine počea je pulovati po Amenci, ho audij i A+ma.kcj, ne bi li za svoju nauku priJobio m e n on i t e, labadiste i druge vjerske sek e. Umro je na đanašnji dan 1691. god.ne, pošto je još doživio zakonsko oi.e b edjenje svo,e sek.e cd strona vaspostavIjenog kraijevstva. Djcla, što ih je pisao o svojoj nauci, izaš'a su u trima knjigama od 1694.—17C6. godine. Fo..ovih biogral.ja ima oi Marsha, Janneya 4 Watsona. I njegovi pro ivnići prizttali su Foxu, da su ga u radu rukovodd.e samo na idealuije p-» uda i da mu je privatni ž vot bio neporočan. ime vjerske sekte, koju jo Fox osnovao ,,Quaker“ (izg. „Kvekei"'), bukvalno prevedeno znači „oni koji drhte“. Kao što to ftesto biva (holandski ,,gueu-i“ i.d.) ako je bio u prvi mah p idjeva’c, ko i je docnije opšte usvojen. Na ime Fox se jednoin prilikom braneći svoje učenje prod sudom, pozvao na riječi sv. pisma „Drhtite pred rječju Gospod jom“. Sami ,,Quakeri“ naz va i su se „prijateljirna" („friendo"). Ma da su od početka žestoko ganjaui, stek.i su uskoro veliki broj pristalica u svima dr. š veci.n redovitna. Deviza im je bila ,,Ne sv. pismo, već duh, nije HrisLos uz nas, vec Hristos u nami!“ Tvrdi se, da je od 1656.—58. godiue uhapseno p.eko 9000 ,,yuakcr“-a. Od 1660. godi.ie po.ela so sekta ftvršće organizova'i i sastav r ljati svoja taftna pravila, dok je Robert Barchay sistemabski iznio nji o.u nauku. vaspostavljanju kral.evstva u Englesžcoj još su neko vrijeme nastavljena gonjenja ove sekte, dok joj nijc lu89. godine_tzv. ak;om toierancije zak nski zagarantovana slobođa ipovjelana. Quakerska nauka odriče svu dogmatsku i sve istorijske eienfente u hr.šćarutvu. Kod njih ne postoje i ne mogu po.tojati nikakvi naročiti crkveni obreći. Su ke i sa šeširom na glavi sjede oni u svojim ekromndm bogomoijama čei.ajući v še nadahnuće, sve dotie ; dok ma ko on prisutnih, bez obzira, je li to čovjek ih žena, smatraiući, !$$ c 'jnu je došlo nadahnuće ne izidje i počne propovj dati. Ne izatije li pak n ko, oni se posfije dužeg vremena mirno razilaze. Pr.ma tome oni nemaju naročitih svešteni .a, a i se Č.ianovi, koji po.vazuju naročitog govomičkog dara, odredjuju za prcp-v.edrtike. Njihova nauka ne samo da zabranjuje učešće u ratu i zadovo'jstva svako vrste (igru, lov, pijanke, ručkove itd.) već i trgovinu oružjem, nakitom i luksuznim predme.ima. Nepriznaju nikakve titule i govore svakom ,,ti“. U XvII. vijeku naselio L. je Wiiliam Penn u kraju sjeverne Amerikc, koji je njemu nazvat Pennsylvania. S edinom prošloga vijeka stekli su Quakexi u Americi velikih zasluga svojom agi.a ijom u korist oslobadjanja cmačkih robova. — 13. januara 1859. godme rodio se u Beriiuu književnik KarJ. Bleibtreu s n ratnog slikara Georga B 1 e i b t r e u a. |

Kao njegov otac kičicoiu, ta o B e b r u penom u prvom redu obrrvdjuje vn n'Cke, ratne i istorijske suj b. Naročito j9 mnogo p+ao o Napoleonu I., koga je veličao kao r'jetko koji drugi Nijemac izuzev H e i n e-a.

Književni prijegled Devedeseta knjiga „Zabavne Bib!ioteke“. Pod imenom ,,T i n a“ izašla je prva ovogodišnja knjiga ove popularne biblioteke. Roman je to iz vojevatija Danske s Njemačkom od Hermana Banga. Ratnoga komešanja doduše ne vidimo, ali čujemo riku topova, koja otkida Schlesvvig-Hoistein od Danske matere zemlje. Roman sasvim posebne impresionističke vrste. Sudbina pojedinaca tu je samo sredstvo da se prikaže snaga strašnoga usuda, koji na čovjeka vreba odasvud iz atmosfere. Na prvi pogled kao da je sve ispretrgano i kao da nema unutrašnje veze, ali sve skupa ostavlja u čitaoca velebnu impresiju nesmiljenosti ljudskoga života. Melankolični smiješak pjesnikov prosijeva iz pesimističkoga pogleda na svijet i na rat, koji ne traži krvavih žrtava samo od muškaraca, nego I od djevojaka, koje padaju jedna za drugorn. Tako i učiteljeva Tina pada usput žrtvom nesvijesrte strasti oženjenog nadšumara Berga. Krv je krv, koja hoće da uskipi, dok se ne umiri I ne ohladni u kakovoj seoskoj kaljuži. I sva je ova veličajna tragedija prikazana kratkim osudnim rečenicama, utkanima bez nametljivosti u tkivo romana, koji teče kao velika, silna rijeka. Snažno umjetničko djelo. Cijena K 1.80. Naime od 1. januara poskočila je cijena svim knjigama ove biblioteke za 30 lielera po sivesku.

Narođna privreda O orezivanju loze (Nastavak.) g) Što je groždje bliže zemlji, utoliko je sladje i utoliko daje bolje v i n o, jer se groždje u većoj mjeri zagrijeva odbijenom sunčanom i zemljinom toplotom no groždje po sredini l vrhu čokota, pa zbog toga valja pretpostaviti niake oblike čokoća visokim oblicima, kaćTa se gaji loza radi proizvodnje groždja za vino; h) U mjestima, gdje viadaju pro ljećni mrazovi, biće više štete od slane, kad se gaje niski oblici no sređnji i visoki, jer je hladniji sloj vazduha najteži, a takav je i najbliži zemlji, zato u tim prillkama, srednje i visoke oblike treba predpostavitl niskim oblicima. Kao što se vidi orezivanje loze ne zavfsj od volje I ćudi samog vinogradara. Ima tu izvjesnih načela saglasnih sa zakonima biljne fiziologije, koje je neophodno potrebno poznavati, ako se želi orezivanje loze da izvede što pravilnije. Ima tu i nekih činjenica o kojima se pri orezivanju mora voditl računa, jer one utiču, upravo nalažu vinogradaru, da na svome čokotu primjeni jedan, a ne drugi način orezivanja. I doista, ako se orezrvanje ne izvrši kako treba, ne samo da će se dobiti mnogo loze sa maio groždja, nego se još može dovestl u pitanje i opstanak cijeloga vinograda, pa makar on bio i najracijonalnije posadjen. Da se u ovome ne bi učinila

ftoplote u očevom glasu, kao u majki»oin, i da ie materina milošta toplija. Vasilije Savić se maši čaše i ispi vlno do dna. U sobi pozadi čulo se kako udaraju tanjiri i posudje. Stari profesor se d1že ubaci jedan panj na razhuktalu vatru u peći i sede ponovo na svoje mesto. Oslonl se rukama o slo i ipoče da gleda kako deca igraju. Posmatrao je malu, što ga opominjaše na njcgovu žcnu. Maii bu igrali dalje neg!cda;ući na fijega. Vasilije Savić zaglodao se u f'gure igračaka, misleći jednako na pr, 6lo.it. jOsećao je, da u tim ftasovinta duša niSta dntgo ne traži do ono što je pto8lo. On je znao, a to je hila svakidau a fLlozofija, da kao što duša ima prohleiva da inisli samo u buduće, da irna isto lako, kada misli aanto o prošlosti. ( k,v ko da ne tuisle na prošlost, kada svaka Ben, svaka strar, sva’ a si nica poJscća ga ua nht, na pro’šlo. Elo fotogtaiije, Wo p«>riieti radjeni kozna kada na, p’atan nmsriom bojom, eto radovi, pa k’avir, pa pi8aći sto, pa ogledalo, sve, sve to podscća na nju koja sada pripada prollosti. Sve to nateruje ga da misli o njoj, koju je on toliko voloo. I tako sad Ditt se ftirti prazno bez njenih rcći, bez pjenih pokreUt. „Eto u ovo vreme, misli on, ona svira deci, dok ja fti am. Sada klavir ćuji, ja nemam volje da čitam, a fleca ćute'*.

„. ekada se igra’a i sama n dccom, užavaše da mJsli VasTJe Savfć i!i jo ftilala po nekn knjign' 1 ... ►-* Tata, prckJiJ* ga u razmišljanju

sinftić, taia, još pola sata. Nemoi da zahoraviš đa spustiš lampu. — Još po'.a časa, ponovi Vasiliie Savić, neću, neću. I on se điže, povufte lagano glomaznu lampu do dole, spremi kutiju sa paltdrvcima, zatim ponovo sede. Zapa i iznova oigaretu i poče da tražii gde beše izgubio svoj red mis’.i. ,,Da, da, na3tav.jašc đa misli, ona je svdrala, ona je ftitala, ona je rniljva a“. Njemu bi žao što njegova deca već tako rano izgubiše ono što je najlepše. ,,A novo leto, produžavaše on. a novo leto donosi im samo tugu“. Mala pofte da pcva neku pesmu svojoj lutki. Deftak je vozao svojo topove sa jednog kraja na drugi. „Eto rnislio jo Vasilije Savić, sad sam morailt spustjli Jampu, zapnlili pnlidrvco. A nekad uu jc ona pomagala. Dok ja skidam, staklo sa Itunpe ona pali. Ja ?.eliin novu srcću i oua za innotn ponavljajući moje refti. A vefteras, svo sanv*. ( njemu so uftini, da nikad «e osećaše više, i d« nm nikad ne pađaše tcgobuijc njeno odsustvo od sviju nj'.h, kao Što jo ve'cras. 'Njeinu so uftini, da je pevanje malo lako žalosno, i da odjckuje ledeno krc.z sobe. Casovuik je • kucao, kaza’jVe su odmirale u svakom momcntu. Sonko su još većtna padale preko cels sobe do upola zidova, jer lampa beše snisko spuštona. Sve okolne stvari slivale su se u tamnn lx>;u. Peć je gorela i kroz mala vrata video »o trvcni žar. Vasilije Savift »alj jnovu ftoiu. OtpivB vino ido poia,

ftaše on se zavaii ponovo na otoman. Zamisii sebe još kao mladog, kao dj ika Veli:.3 Skole. ,,To su b'li dani, pomisli Vasilije Savić, to su bile godihe“. I on predje redom na sva ona uzT>U(!jm,a, na one zabave, na ona zapajanja fcve.ozarom Markovićem i njegov.m de.ima, pa na naoionaine koncere uz suljlo.an.a starih profesora, pa rad po družinama, pa LroŠure, pa Jištovi, politiftki i bcLtrisliftki, pa palriotizam šez loxetih do osamdesetih godina. Pa onđa novi pojmovi, pa reakeija, pa mitinzi i dsmon tracije, čime je naša zemlja prepuna b la. Sve o on predje. Zatim se uštaloži sva ta hura iuda, besna, mlađićska: i ono oduševljavanjem Branlcovih pesama, i patriotskin Jakšićevim, te dođje tihi mir. I ou, Vasiiije Savić, onaj djak, bujni, sa luniverze, povufte se tiho, lagano. Oženi se i brak se zafte. Tada za njega sve, što je nekad ima'.o draži, ugasi se. On zavole tihi život kućevni. Po nekad još sećao se' samo nelrih odlomaka iz „Djačkog Rastanka", ma da ga je znao colog; Svctozarorn Markovićem nije se v ša oiduševljavao. I kada se đcca i/.rod še, oa postado tihi, mirni piofesor, koji u ftasovima razdragaaiim, ispriftao bi svo irn djacima po koju anegdotu, ko;a prpada prošlostj. I tada za njega nastadoše novu osećaji. On je vo!eo vehke praznike, da doftekuje prijate'je sa svojom ženom, da provodi veče u jednome in inuiom krugu, da leti pohode banju ili vinograd sa decom svojom, njih dvoje. Kad je počeo da stan vo!eo je sve više da pluša njeno refti, i da joj odobrava. 0,n

je bio srctan i sa svakim danom starosti on jo utvrdjivao, da je sve više srćnji. „A sada, potnisli Vasilije Savić, a sada“. On vide da je ostao bez toga, odjednom, kao osušeni, pusti grm sred poljane. Casovnik pofte da o'.kucava. Bilo je dvanajest. Vasilije Savić se diže; deca ustađoše. — Dcco, Nova Godina, refte. zatim lagano duhnu u lampu. — 2elim vam svu sreću đeeo mo;a, nastavi Vasilije Savić. Njemu se uftini đa mu g'.as zvoni nekako šuplje. Stara Godina zađala nam rnnogo bi.Ii. U ovoj godiui ja žeiim, da ste mi živi i zdravi. Vasaiije Savić kresnu palidrvee'om i zapali lampu ponovo. Deca sedcša iznova za sto. A on je znao da bi im on najradaje poželeo da im je ona živa. Ali to je bilo nepovrativo. Zato kad ponovo sede na otornan njegove so ofti zamagliše. Posle ponoći on ih odveđa na spavanje. Nettade služavki da ih skine, voć ah on pofte svlaftiti sam. Kad ih položi u krevet pokri ih malim jorganima. Zatim uzo da čita neku knj gu, dok ne zaspe. Ulazeći u svoju ooou njemu pade pogled na ženin porlre više njegovog kreveta. On sede za pisaći sto i sapaJ cigaru. Te cele noći on jo preseneo.« A sutra je došao prvi dan u 191*.

Brol II. pogrješka, valja da rezač pazi pri orezivanju: 1. Da svakoj gici očuva normalna razviće, koje ono treba da ima radi praviine eksploatacije; 2. Da u koiiko je mogućno višo iskoristi bujnost gice u korist plodnosti; 3. Da ostavljeni kondivi na gicama budu tako rasporedjeni, kako će se gica it svima pravcima podjeđnako razvijati i biti svuda podjednako opterećena rodom; i 4. Orezivanje svake gice treba da se izvodi lagano, s velikom pažnjom f oprcznošću. Rezač mora mnogo da misli i upravo se mora sa svakom gicom razgovarati*). Mjesto kosira i sikirice najbolje jd upotrenijavati za orezivanje v i n ogradars ke makaze, a za obijanje suvaraka — testericu. Orezivanje se može preduzeti tf j e s e n pošto opađne lišće, t. j. kad lastari zdrvene i budu mrki; rano S proljeća, kad prevali najjača zima i k a s n o s pr o 1 j e ć a, kad čokoće olastari i kad lastari izrastu za 20 do 30 centimetara. U koje je doba najbolje preduzeti rezidbu, to zavisi od česti od bujnosti čokoća, a o<l klime i bujnosti mjesta. Kad se Yeže u jesen, onda se dobije više lastara i lišća nego groždja i kadi se reže rano s proijeća, onda se dobiva više groždja no lastara, a kad se loza oreže kasno s proljeća, onda sa dobiva uajviše groždja, a najmanje Iastara. . Iskustvom su utvrdjena od prilike ova pravila o tome, kada treba izvršitf orezivanje: t 1. Vinograde zasađjene zrelom kalemljenom lozom i zeleno kalemtjenom i ožiljenom lozom treba orezivati u prvoj, drugoj I trećoj godini a j e s e n i, a od četvrte godine orezivanje valja vršiti svagda s proljeća C to sve dotle, dok čokoće tjera bujne lastere. Kad loza popusti u bujnosti i jačini, onda je treba jedne, a najviše za dvije godine orezivati s jeseni da dobije jaču lozu, a zatim opet nastavljaG, proljećnu rezidbu. / 2. Vinograde podignute zeleno kalamljenom lozom, treba orezivati prv e i d r u g e godine s jeseni, a ođ t r e ć e godine s p r o 1 j e ć a, jer je čokoće kod ovakih vinograda bujnije ođ vinograda podignutih zrelo kalamljenom lozom. j. 3. Orezivanje ioze kasno u proljeće, rijetko je u primjeni, jer u to vrijeme orezan čokot jako oslabi, da mu I najbolje djubre siabo pomaže I da se pri samom rezanju lome i mnogi lastari, koji su u to doba suviše krtL , 4. Proljećnju reziđbu treba pretpOstaviti jesenjoj, ako je mjesto na kome je vinograd, izloženo poznim mrazovi* ma, jer s jeseni orezana loza kreće ranije u kom bi slučaju stradala od mrazeva. Tada se rana rezidba s proljeća u toiiko više približava poznoj rezidbf s proljeća, u koliko je veća opasnost od mrazeva. j 5. Da bi se na proljeće mogla rezldba Izvršiti na vrijeme, a i jeftinije, dobro je, da se s jeseni izvrši p r i v r em e n o o r e z i v a n j e t. j. da se odstrani suvišna loza, koja bi se inače s proljeća uklonila, a samo površno skratili na 5 do 6 okaca one loze, koje se imaju orezati s proljeća. Na ovaj način, loza će se s proljeća I manje suziti, nego u siučaju, kad se s proljeća vršj rezidba svekolike loze. t *) Vidi: Dr. V. StojkovlSj „Orezivanje lastara”, gdje je ovo pita* nje iscrpno obradjeno. i (Nastaviće se.) .Vrijed/iost austro-ugarskog novca prema talijanskom. Iz Zuricha se brzojavlja: Veća vri, jednost. austro ugarskog novta preira ta« lijanskom održava se i dalje na švaj. carskoj burzi u skoro dvostrukoj svoti mirnog doba.

Ljepotu za pogled prnža ona t|upka dama, koja svoj telnt ajegnie st Dlans eremom i sa Dlans Atsbssier puderom. Cijena do/e *a probu ili Iončlca Krnne 2.— ve:s llke K. 4.— Posvudase možc dobitL x x OLAVNO PRODAVALIŠTE: n OUNA u Uandeis A. G.. Oudaptst V.