Београдске новине

Sfrana 2 .

Utorak

beooradskc novine

15. janaan 1918.

na osnovi narodnog glasanja utvrdjeno, da su dvtje trećine stanovniStva bugarske. 2. Veiike sile svojiin zaključkom na carigradskoj konferenciji godine 1876., kojim je Maćedonija uvrštena u granice autonomne Bugarske. 3. San-Stefanski mčrovni ugovor, po kome je Maćedonija dfo bngarske kneževine. Od berlinskog kongresa, kad je Bugarska iz obzira na evropske komfrinacije raskomadana, maćedonski Bugari su u cilju sjedinjenja s materom zemljom dfzali četiri ustanka, od kojih je najveći u godini 1903. doveo đo miješanja Evrope i do mtirzštenŽkih reforama. U oba balkanska rata iobrazovalo je 18 bataljuna maćedonskih idobrovolijaca samostalan zbor,, koji se fcorio u ređovima bugarske vojske, ne računajući ovamo podedina maćedonska odjeienja, koja bijahu dodijeljena 'bugarskiin divizijama. U sadašnjom ratu vojuju na bugarskoj fronti osiin rekruta iz Maćeđonije, lcoji su se dobrovojno prijavili, još 60.000 maće’donskih đobrovoljaca i brane jednom postignuto djielo n a r o d n o g u j ed i n j c n j a. Te dobrovoljnc i opšte izjave svesti i vo-lje cijele Maćedonije prisilile su Bugarsku i opravdavaju njezin zaldjučak, da se i po treći put u toku od eetiri gođine Iati oružja, tc da ostvari ujedmjcnje svoga naroda. Tc izjave daju značaju 1 rezultatima bugarskih pobjeda neopisanu moralnu sankciju. Jeđno maćedcHisko izaslanstvo predalo je ovu izjavu poslanicima savezničkih i neutralnih država.

Njeniačka Sastanak njcmačkih ministara fiuansija. (Narofltl brzojav „BsozradsMU Novlna”) Bcrli.n, 14. januara. Ministrl finansija pojedinih njemačkih saveznih država sastaće se ovih dana u Bcrlinu, da bi raspravljali o finansijskom položaju, a naročito o ttovrm porezama, koje su potrebne radi pokrivanja kamata ratnog zajma. Od namjeravaniii novih poreza najvažnija jeste poreza na vino. Pregovori za mir Lloyd Georgov govor. Utisak u Vatikanu. Kb. London, 14. januara. „Ossevatore Romano' p Še: iVatikan nalazi sa zadovoljslvom u goivoru Lloyđa Georgea i u W.lsonovoj |>o8lanici osnovu za moguće mrrovne pregovoro i za novi pr.obražaj Evrope u saglasnosti s p a p i n i m pozivom za mir u auguslu pr. goidine. Ali iz ovoga još nikako ne jzlazi, da bi Sv. s to I ica h tjel a ida vrša pritisak na jednu iii dragu stranu. Ko stvame prijealoge LIoyida Georgea i VVilsona samo po.pama.-e, on poiazi s tačke strogog ncutralnog držanja, kojeg 80 Sv. stoiica pridržavaia još od poćetka rala.

\Vilsonova poslanica Predznak inlru za nekollko mjesecl. Kb. Haag, 14. januara. „NIe u \ve Courant" objavljuje privatnl brzojav iz Lonđona, po kome ,,M o r n I n g p o s t“ doznaje iz ,Washingtona, da poslanica Wilsonova u izvjesnim krugovima američkim čini utisak, da će do mira doći za nekoliko nijescci. Po New-Yorškom ,,Sun“-u vlada isto mišljenjc u finansijskim krugovima.

ailogu. Prvi njegov veliki uapjeh bil i jo premi.era koma.a „Prćcieuscs ridicules“ („Smdješne pracijoze“), oštre satire protiv izvještačenosti onoga doLa. fZatin se pojavi komad „L’ ecole aes maris“ („Skola muževa"). 1662. godine oženi se Moiiere ćerkom svoja nck.idanje prijaleijice Amandeon B.ja.t, koja mu je svojom čudljivošću i sv.j m nevjer(Btvom zagorčala do život. Svoja gorka jekuslva u životu lijepo je dramdei iskonstio u komadu „L’ ecolesdes femmes“ („Ženska ško a"). Od njegovih d cnjjih djeia po.ninemo: ,,Le mariage forcć“ („Nasilna uđaja"), ,La princesbo d’ Elide“, („Princesa El.da“), „Don 3 uan ou I e f es iin de Pierre“ („Don Zuan ili Pjerova gozba“). 1666. go.iine pojavi se njegovo remek djelo ,,Le MiBantrope“, pošio ga je prva put 1667, godine iznio na pozornicu pod drugitn imcnom preradio je i panova s uspjsLom ignio 1669. godine. svoje čuveno dj.lo „Tartuffe”. 1668. godine pojavi se na pozornici njegovo djelo ,,Amphitryon” zatim su se nizala djela „George L‘avare“ (Tvrdica“), ,,Le bourgeois, geuti!homme“ („Gradjanln kao plemić"), „Les fotirberies de Scapin”, „Les femmes savantes“. Na 4. predstavl komada ,,Le malade Imaginaire“. 17. februara 1693. godhie u kojenui Je opeit Igrao glavnu

Povodom Pichonovog govora Francuška štampa podijeljena u dva tabora. Kb. Paris, 14. januara. Opisujućl debatu o Interpelacijama, naročito Pichonovom govoru, podijeljena je francuska štampa u dva tabora, kako se prema toku sjeđoica u komori moglo i misliti. Reakcijonarni I centralistički listovi, kao i oni radikainih desničara, odobravaju Pichonu i grdc socijalrstc, koji se usudjuju, da govore glasno u ime zemlje, a ,,H um a n i t e“ je razočarana, što Pichon još uvijek radi potajno diplomaciju. Po ustezanju Pichonovom, da objavi điploniatsku prepisku o novlm kolektivnim notama sporazuma, ne može se odista više govoriti o jedinstvcnosti ciljeva sporazuma ili o slaganju sa Wilsonovim idejama. Dogadjaji u Rusiji Austro-Ugarska i Ukrajiua. Direktna telefonska veza B e č—K i j e v. (Narofitl brzojav JBeogradskib Novlna”) Stockhohn, 14. januara. Ukrajinska korespoodencija javlja: Izmedju Beča i Kijeva postavljena je telefonska veza. U mirno doba nije bilo takve veze izmedju ovih dvaju gradova. Lenjia u Stockhoimu. (Narofitt brzojav „Beosradskik Novina“.) Stockholm, 1-4. jamnra. „Natioual tidcnde“ javlja, da jo Lenjin otputovao iz Petr.gr da. Po svoj prilici je otišao u Stockhclm, đa tamo pregovara s njemačkim, anstr.jskim i pgarskim sodjalistima.

Poljska kraijevina Povratak poljskih regenata u Varšavu. Kb. Beč, 14. januara. Poslije trodnevnog bavljenja u Beču poljskj regenti sa svojom pratnj m ctpu. tovali su zasehnim vozom uVaršavji.

Amerika u ratu Izvoz daljih 90 niilUuna bushelsa žita ii Evropu. (Naročiti brzojav „Beogradskth Novina“.) Washington, 11. januara. Reuter javlja: (stiglo zakašojeno). Zbog nectašice životnib namimica u Evropi namje ava ameri k vi da > a i veze daljiii 90 milijuua bushelaa pšen'ce, ma da je za norma.m izvoz na raspe 1 ženju bivši višak izvezcn još oko po.ovine decembra. Američki narod se po iva da štedi, kako bi izravnao svoj m..nj k. Racli &e na zakonu, po kome će se uvesti jedan bespšenični dan u nedjelji i upolrijebiti hljeb od rr.iješovit.g biašn.a i ratni hljeb. Učinjena su sva naprezanja, da se oiakša položaj u Evrcpi, ma se u Americi do iduće žeive osj-ti a os .udica u brašnu. Pitanje, da li će tun n./vim raspoređom pretrpiti uštrb p enos cpmenkanskih četa u Evropi, ostav.jeno je u giavnome silama. sporazuma. NekJ.ni Činovnici američke vlade su mišlj -nja, da sile sporazuma za saćl pretpcs a. Ij ju prenos životnih namim.ca prenosu četa. Borbe na zapadu Socijaiiste protiv Thotoasa. Predstavnici manjine traže, da se on isključi iz stranke. (Naročltl brzolav „Bsogradsklb NovLna“J Ženeva, 14. jomuara. Izvjestan broj parlskih socijalista, predstavnika socijalističke manjine, tražio je od socijalističkog odbora de-

ulogu, Moličre-u, koji je već duže vremena patio od gradi, podje krv na usta, on se sruši na pozomicu i umre nekoliko sati docnflp. Crkva mu nije odobrila svečan pogreb, s jedne strane zbog predrasuda, koje su onda još vladade o glumcinia, a s druge strane zbog intriga njegovih neprijatelja. Sahranjen je noću izvan zajedničkog groblja; tek 1817. godine prenešerJ su njegovi posmrtni ostaci na groblje „Perc Lachaise“, 1778. gođ. postavi mu akademija bistu u svojoj palati, a 1844. godine podignut mu )e spomeiuk u ulici Richelieu preko puta kuće, u kojoj Je umro. Moličre je kao što rekosmo, ne samo velikl kao književnik, već i kao glumac. Njegove komedije pak ostaće za sva vremena remekdjela na tom polju. — 15. januara 1871. godine započcla je u toku njemačkofrancuskog rata krvava borba izmedju vojskc njemačkog generala pl. Werdera i fnamcuskog getnerala Bourbaki-a, koji je pokušavao, da, zaobišavši krajnje njemačko lijevo krilo, načini diverziju upadom u Njemačku I time natjera ostale njemačke vojske, da se povuku iz Francuske a naroćito, da napuste opsadu Parisa. Borba se svršila 17. januana njemačkim uspjehom.

Đroj 18.

setorice, da se AJbert Thomas isključi iz stranke, pošto je u elzas-lotarinškom pitanju napustlo službeno giedište stranke, i pošto je tražio, da se u tlm pokrajinama izvede narodno glasanje, tejc pošto one buđu vraćeaa Francuškoj. Podmornički rat NOVA POTAPLJANJA. Rb. Beriin, 14. jauuara. Wolffov ured javlja: U p.koe jakoj slr.iži i u prkos jakom nraltnapada, koji je bio mnogosfrnko jK» k:ijep jsn noprija«.eljskim bo.benim !e ili ama, potopile su njemačke podmoraice u Kanalu i na engleskoj zapadnoj obal' 5 većih parnih brodova. Većina brođova bi’a je teško natovarsna i o n''a :a. Načeinik tdmiralskog stožera mornarice. Potonuo cngleskl bolnički brođ. Kb, Berlin, 14. januara. 9. januara raširila je engleska bežiena stanica u Poldhu vijest, po kojoj je bolnički brod ,,R e v o“, koji je dolazio iz Gibraltara u Engiesku potopila jedna njemačka podtnomica izvan zabranjenog područja. N j e m a ćki admiralitet ntvrdjuje, da ovom prilikom ne dolazi u obzir njemačka podmornica. Vjerovatno je brod jiaišao na minu. Holandski gubitci u brodovima. (NaročIU brzolav „Beozradsklh Novtna”.) Amsisrdam, 14. janua a. U ji>dini 1917. propalo je zbog ratnoh neprilika 48 nizozemskih brodova i 100 ljućbL Borbe u vazduhu Vazdušne borbo u mjesecu deceonbru. Kb. Berli«, 14. januara. Wolffov ured javlja: Djelovanjem našili borbenih sredstava izgubili su naši protivnici na svima frontovima u svemu 119 1 e t i 1 i c a i 9 b a I o n a. Mi smo izgubili 82 letilioe i 2 baloraa. Odatle su 57 letilica ostale s one strane linije, dok su ostalih 25 propale na našem području. Od 119 pokvarenih neprijateljskih letiiica otpadia na zapadni front 101, a od njem^čkih 82 svega 74. Na talijanskom frojtfui. skinuli smo 17 neprijateljskih ietilica, a izgubili smo svojih 6. U pojedimostima uzevši, ovakvi su neprijateljskd gubici: 83 letilice srušene su vazdušnom borbom, 30 topovima za ocibranu, 1 je srušila pješadija, a 5 su spustili «*iobrovoljno iza naših linija. Od ovih su 47 u našim rukama. a 72 su pali s one strane linija. Neispravnost irancuskog izvještaja. Kb. Beriio, 14. januara. Wolffov ured jdvj^tet Pariski bezž čni telegrafski izvješfaj >6d’ l 8. o. mj. javba, da su Francuzi u tolni mjeseca d e c e mbra 1917. godine oborili 76 njemačkih lietilica, pa medju 03talim dosiovce veli ovo: Od ovih letTca pale su 35 u francuskim borbenim redovima, ali se ovi podaci još nisumoglikonačnoprovjeriti. Francuski pak gubici iznose 20 letilica i balona, od kojih, su 13 pale u vlastitim borbenim redovima i jeđan osmatrački baion. U s! vari pak n j e m a čki gubici na francuskom dijelu za adnog bojišta u decembru 1917. godine iznose 9 letilicaodovud i 22 o.donud naših borbenih ređova, dok francuski gubici ne iznosc 20 već 44 letilica, od kojih nisu 13, već, kako je bez pogovora utvrdjeno, 36 palo u njihovim borbenim redovima. Nije oboren jcdan, već tri osmatračka balona. Cinjen ca, što trancuski izvještaj onih 35 letilica, za koje sam veli, da. se tačno nezna, 'jeli baš toliko oboren, ipak konačno računa u memačke gubitke, pokazuje, koiiko su vjerodostojni ti izvježtaji. Povrcda švajcarsko neutraiuostl. Kb. Berlin, 14. januara. Zvanično se javlja: U zoru je j v dna letilica povrije’il i švaj arslu neutr lno t bacanjem bomba kod željeznička stanlce Kallnach na pruzi Soiothura—Marteu. Njemačkim zvaničnim izvidja i i.a u vrdjeno je, da to djeio kao i slično od 6. decembra 1917. nije poteklo s njemačke strane.

Italija u ratu. Teško ranjen Orlandov slm Kb Lngano, 14. januai’S. TaJijanski listovi javljaju, da je prekjuče neprijatčljska granata teško ran la čctvrtog sina minlstra predsjedni a Orlanda, koji jc poručnik u niiral.e8kom odjeienju piavskog konjiikog p..ka.

Najnovije brz. vijesti Oskudica artlje u Ugarskoj. (Naroilti brzojav „Beogradsklh Novlna’*.) Budjmpcšta, 14. januara. Lfstovi izlaze zbog oskudice u artiji u jako smanjenom obimu i up z ruju svojo čilaoce, da nije iskjuč.no, da će u opšto moraU da obustave avoje izlaSenje. ' * v

Grad i okolica Dnevn! kalendar Uam» je utorak 15. Januata po itarora 2. Januara — Riraokatoiici: Mavro opaL; pravostavnl: Siveatar, papa rim. Casnićka I clnovnlćka kasiaa otvo* rena Je do 12 sati u noćL C I fc vojnićki dom: ClUonica, soba za pisanje i igranje, kaatlna. Oivoreno od 7 saU izjutra do 9 sati uveće. Slobodan pristupsvakome \ojniku. Beogradski orienmfu zimskom pozortMu, prije Boulevard;: Početau predstave u <'30 sati uvete. Kincmatogiaii: Vojni kino u Kraija Milana niici 56 (Koloseum): U 4 i 6 satl poslije podne predsiave za gradjansivo. — C I ki. gradjanski Kino na ieiazijama br. 27 tParisj: U 6 satl uveće predstava za gradjanstvo. Nocna smžba u ljekarnama : U aedmicl od 13. do 'ukljućivo 20. januara 1918. obavljaće noćnu sluzbu u Ueogr.du ovcljelurne. L>r. Panlć, Saborna uhca77, D e I i n i, Knez Mih-jiova uiica 1, N i k oI ić, BiioJjska ul.ca 2, Protić, Kralja Milana ullca 87, rosjei uolcsnika u bolnlcama: U bolnici .Brtko': oU2 —i sata poslijc podne. U bolmci „Brfiun 1 *; od 9'3u—12 sali prijc podne i od 2—1 sata posiije podne. — U c. i k. gradjanskoj bolnlci: u utorak, ćetvrtak i neojelju od i —6 poslije podne. Kužna boimca: l’osjeia nije dozvoijeua. Obavijeatenja o boiesnicima dncvuo od II do 12 sau prlje podne nanlazu u bastu bolnlcke z fi rade sa strane Vidins„e uhce. VujOu parno topio uupatilo uCarUusanovojullcL— 1. Kupaiilou kadama: aj Za vojne osooe otvoreno radnim danlma od 7 satl prije r nine do 5 satl jjosIjjc podne, a nedjeljom praznicuna oa / sau puje podneuo 12‘J sati u poune. — bj Za gradjanstvo radnim damraa od 9 sati prtje poduc do 6 sati poslije podne, a nedjeljom i prazuicima od V sati pnje podne do 12‘/ s sau u podne. ■— 2. Haino kupatilo za Casnike i njima ravne ćlnovnlke oivoreno ! e utorkom, srijedoin, petkom i subotom od ' sati pnje podne do b sau poslije podnc' a nedjeljom i prazmcima od 7 sati prije poune ao 1 Z'/ 2 sau u podne. — Z a g r adjane muSkogpola otvoreno je parno kupatilo ponedjeljkora i ćetvrtuom \ako u te dane ne paua Kakav praznikj od 9 sati prije podne do b : ati poslije poune. — Casnicima i njima ravnlm ćinovnlcima stoje na volju da se sluze parnim kupatilom i n dane odreujene za fi rađ|anstvo tponedjeljkom i ćetvrikomj. Blagajna se zatvara radmm damma u 12'/ 2 saU, a nedjeljom i prazniciraa u 12 saU u pođne, Za beogradsku sirotinju Svetozar R a d o v a n o v i ć, sarač, priložio je sirotinjskom odjielenju opštine grada Beognada svotu od 40.kruna, kao svoj prilog za pomaganje sirotinje grada Beograda. Snijeg o Novoj Godinl Prošle noći imali smo kiše, a u ju« tru je na Novu Godinu otpočeo da pada u Beogradu snijeg. Zemlja je ponovo počeiia da dobija svoj bijeli pokrivač. Snljeg je padao skoro cijelo prije podne. , | i*- * Uputstvo za traženje invalidske potpore. Svi oni, koji traže pomoć na ime Ilnvalidske potpore, prema saopštenju g. Steve Aćimovića iz Žene've, treba u molbi da saopšte i siijedeće: I. Kod regulisanih invalidskih potpora, da navedu: datum i broj riješenja onog prvostepenog suda, koji je regulisao invalidu, ime i zanimanje poginulog ili umrlog, kao i tačnu adresu porodice. II. Kod neregulisanih invalida treba da uz molbu prilože i otpštinsko uvjerenje izdato na osnovu izjave i jamstva dva čestita gradjanina sa slijedećim podatcima: Ime, prezime i zanimanje poginulog ili unirlog, mjesto gdje je pokojnik poginuo ili umro, jedinica gdje je služio, tačna adresa porodice, imena iica, koja je umrli poslije sebe ostavio i izjava, da umrli ili poginuli nije plaćao više od 15 dinara neposredne poreze. t Monah Vaterijan (Voia) Bošnjaković Decembra 29., prošle goiine, prcmimio je u Kraljevu u 39. godirii posl je kratkog bo’ovanja, monah Valoiijan (\‘oja) Bošnjaković, pr’fesor Vranj e gimnazije, a 31. decembra svečano saranjen na kraljevskom groblju. Pokojni Vaier jaa se rodio u Kraljevu, gdjo je svršio osnovnu školu, a za tiilm polugimnaziju u Cačku. Težeći za vašim obrazovanjem otišao je kao pi:omac u Rusiju, gdje je svršio semina iju, a polom duhovnu akađem ju sa odl k ;m, te je oJlikovan kao „kandidai bouoslo lja — teologije“. Pred ovaj rat kand dovan je za episkopa Žičkog, a i zbog nastupjelog rata, ovaj čin nije izvtšen. Bio je svestrano obrazovan, naročito u duhovnom pogledu. Njegovom smrću l'zgubila je pravosiavna crkva vrlo mnogo. Bog neka mu d.uši dade rajsko naselje. Javna prodaja. Po odluci starateljskog suda izložiče *c javnoj prodaji na dan 18. feb r u a r a zaostavština osustvujućeg Uroša K o s t i č a, !k njegovom stanu u Makedonskoj^ulici broj 15. Prodaja će početi tačno u 9 sati prije podne. Pozivaju se kupci, da dodju na ovu prodaju. Nadjeno. Na stovarištu drva ua željezničkoj stanici nadjen je crn kožni novčanik s izvjesnom sadržinom. Vlasnik ga može primiti u ulici Miloša Velikog br. 28 od zapovjednika ratnih zarobljenika, kumpanija br. 806, • • • >

Doevna temperatora u Beogradu. 14. januara: maksimum n sjeni 1-0.8 (prema predjašnjem danu hladnije za 7.2), na suncu -H8.8 (hladnijei za 11.6); temperatura zemljine površine +42 (hladnije ta 42) po Celsiju. , Vrfjeme na Balkanu. 14. jamuara: Sjeverna Srbija: obo<, rine. Ostala Srbija, zapadna Maćedonija, zapadna Bugarska i donji Durfav, pokriveno. Ostato područje lako oblačno. Vijesti iz unutrašnjosti Izgorjeia kuća. r Milenka Palalić u Begaljici toliko je jako naiožila peć, da su varni- 1 ce suktaie kroz dimnjak i padiale na slamnji krov od kuće, uslijed čega jet ova sva do zidova izgorjela. Kuća nije bila osigurana protiv požara. Ranjeni kradijivac. Na Bogoljuba Boškoviča iz Begaljice pala je sumnja, da je ukrao jedno svinjče; i kad se radi toga jedau redamik uputio njegovom stanu, on sa dao u bjegstvo. Redamrk ga je gonia dva kilometra, a zatim je na njega opalio iz puške i ranio ga u desnu butinu. 1 Ranjenik je prenijet u pričuvnu bolmcd ,,Brčko“ u Beogradu. /

Narodna privreda O orezivanju loze (Nastavak.) Loza se orezuje na četiri načinaf \ a. ) na r e z n i k e, kad se loza oreže na jeđno oko; b. ) na k r a t k e k o n d i r e ili p atrlje, kad se ioza oreže na dva oka; c. ) na dugačke kondire, ka<J se loza oreže na 3—4 oka, i d. ) na I u k o v e. kad se loza oreže na 5—12 okaca. Ova je loza dugačka 50—90 cm, a rzvija se ili u vidu polukruga (orezuje se na 5—8 okaca) ili u vidu kruga (orezuje se na 8—12 okaca), ili se nikdko i ne izvija. Prema ovome: kratka Jerezidba: rezidba na reznike i na krat-( ke kondire, a dugačka-je rezid-j ba: rezidba na dugačke kondire i rezidba na lukove. Upotrijebom • sama kratke ili samo dugacke rezidbe, dobiri vaju se niske, srednje i visokej k r 1 j e. Na svima ovim krljama mogU) se io®e orezivati ili na knatke ili na du-< gačke kondire, ili na jedne i na drugei Visoke krlje treba pretposta.-' viti niskim krljama u slučaju: a) kad se gaje manje rodne vrste t j. kod kojih su donja okca nepogodna; b. ) kad je loza nekalemljena na podlogu bujnog rasta; c. ) kad je zemlja na kojoj je vincgrad posadjen jaka i rodna i kad se' češće djubri; d. ) na vlažnim mjesthna; i e. ) kad se gaje sitne vrste groždjail Obratno n i s k e k r 1 j e treba pretpostaviti visokim krljama: a. ) kad se gaje rodne sorte, t h kod kojih su donja okca plodna; b. ) kad je loza nekalemljejta o» podlogu slabijeg rasta; c. ) kad je emlja na kojoj je vinograd posadjen slabo rodna, a pri tomf se i slabo djubri; d. ) na novim mjestima; i e. ) kad se gaje vinske sorte, > Prema tome: 1. Loza se orezuje dngačk o: a) kod čokoća bujnoga rasta, đa bi se oslabilo i na taj način prorodito ili radjalo više no dotle; b. ) kod Čokoća čija naaniža okcai m'jesti plodna; j c. ) kod sorti koje imaau deblju lozu; d) kod čokoća na plodnoj I vlažnol zemiji; e. ) kođ čokoća s većlm rastojanjem; f. ) na rigolanim zemljaina; g. ) na podiogama bujnog rasta; h. ) u vlažnim mjesuma i ravnfcama; i. ) kod stonih sorata. 2. Loza seorezuje kratko:a) kod čokoća slabijega rasta .li kad 1 ova gzostaje u poraslu. Zadržavaiijem! manjeg broja okaca ua čokotu dob'će manje lastara, koji će biti bujnijsga ra~ta’ nego kad bi ih bilo više, zbog čega Ć3 se i bolje braniti, a time i čokot p-mladiti; b) kod svrata čija su uajniža okca plodna; / b) kod sorta čija su najniža okcfe lli osrednje debljine; d) kod čokoća na slaboj ili suvoj zemlji; e) kod čokoća naredjenog na manjem rastojanju; f) na nerigolanim zcmljama; g) na podiogama slabijeg rasta; h) na suvim mjestiina i prisojenim stranama i i) kod visokih sorak Bilo da će se gajiti niske ili vlso-, ke krlje s kratkim ili dugačkim kondirima, prijeko je potrebno, da se kođ nasadjene loze razvije prethodno tako zvani osnovni oblik Čokota, L j