Београдске новине

Strana 2 .

Pćtak

tajtjvk J>1. Kfihlmanri kjavljiije, da je spreman prlstatl B'ez daljega. ua to, da bl principijelno bje^unci imali prava na povrat a k u d o m o v i n ii. Ali je ipak zadatak upravnih nadleštava, da utvrde, tia li bi se i koji bi izuzeci od ovog opšteg pravlla mogli odrediti. On moli predgovomika, da dopusti, kako bl materijal o tome blo pristupačan, na šta je Trockij pristao. Plenarna sjednica delcgacija. Kb. Brest-Litovsk, 17. januara. Danas prfje podne sastala su se .saveznička izaslanstva radi medjusobinog povjerljivog dogovora. Državni Hajnik pl. Kfihlmann obavijestlo jc u pojđužem govoru ostale delegato o toku jpregovora vodjcnih posljeđnjih dana sa tuskim predstavnicima radi uredjenja fjolltičkih I teritorijainih pitanja. Pred»jednici turskog i bugarskog izaslanfctva jednodušno su izrazili državnom itajniku svoju potpunu’ saglasnost 1 svo'ju zahvalnost. \ Privredni odbor u Brest-Lltovsku. (NaroCitl brzoiav „Boogradsklli Novtna“.) Berlin, 17, tonuara. Trockij je brzojavio . Pctrograd, da na pregovorima u Brest-Litovsku ima da učestvuje i naročiti p r iivredni odbor. Ovaj odbor inia lOdmah daotputuje uBrestL i t o v $ k. , Srpskl kriinskl savjet za ucodložne '■n mirovne pregovore? ' (NaroIiU brzojav „Beocradsldb Novtna".) r , Beč, 17. januara. Ukrajinski dopisni ured davlja iz Stoc-kholma: Kako ,,I z v J e s t i a“ javija, u S o 1 u n u j e •održan srpski krunski saiv j e t, u k o m e j e r i j e š e n o. d a s e jat okonča i da se odmah pristupi pregovorima za mir. Jedini put ka opšteui tuiru, (Naroćitl brzojav „Beogradskili Novina".) Ženeva, 17. januara. Pariski „Journa 1“ piše, da jed i n i p u t, k o j i v o d i k a o p š t e m m i r u, j e s t o d 1 u k a n a b o J i š t n. Ukrajina i središnje vlasti. Kb. Brest-Lifovsk, 17. januara. Zbog slabosti grofa Czernina za danas zakazana povjerljiva konferencija ta ukrajinskim izaslanicima oiiržana je Ji njegovom nnvai v 'om štami. Kon'e.enciJa, koja je frajala I i po sat, a u kojoj 6U lučestvovali i njemački izaslanici u r unom broju, dovela je douspostavjlanja nacelnog sporazuma 0 budućem političkom odnosu iztoedju središnjih vlasti i UkraJine, te je time učin jen odlučan gorak unaprijed. Utvrdjeno je, da te sutra produže ti povjerljivi pregovori, fcoji ćo se ticati privrednog polja. Pošto se zaključi povjerljiva izmjena miŠljonja, što se očekuje da će biti u krat|fom vremenu, pvistupiće se savjetcn'anju !u pojodinosti. Proditžeao priiuhjo ua mjesec dana. (Naročitl brzoiav „BeogradstiU Novlna“) Stockholm, 17. januara. Petrogradski ,,Djen“ Javlja, da je na inioiijativu Trockog produŽ e n o p r l m i r j e ti a m j e s e c !d a n a. Ućešćc br.varskog zastupnika u uii* rovuiin pregovorioia. (Nnročiti brzojav „BeogradsklU Novlna") \ Mftnchon, 17. januara. Bavarski državni list Javlja: Pre«ia spoiazuinu s državnlm kaucelarom u mlrovnlm pregovorima s Rusijom učestvovačc I bavarski zan t u p n! k. Za bavarskog zastupuika imenovau je, s kraljevim odobrcujem,

BEOORADSKE NOVINE

18. januara 19)8.

Broi 16

Jclisave, kćeri pok. kraiieviča Ruclolia, rrošlc godine prcuzela jc Lokrutn itad* vojvotkinja Jelisava udata kuegiuja tvVindisehgrfitz, kao svoju baštinu od oo. Dominikanaga. Jcdan od uajijepšili ukrasa ostrva, koji čuva tolikc dragocijone uspomone, ie sam mauastir ijgfkvica, koja stoji nedaleko samostaria. Osobito jo interosautna povcća dvorana, koja ie uekad služila kao bogfmoija. L' srcaini dvorane nalazl se joS foteij, na kojcmtt Je car Maksltuilljan sjedlo, prhnajućl goste, a po stijenama visc raznoliki portralti prljašnjlh vlsokih gospodara ostr* iva i pojedliilh hlstoričkih Hčnostl. Bodnik pak je osobito bogato urešen raznlm kipovlma I sllkama, a uvrh vrata ^ojedhilh odajn nalaze sc Isplsano raz* ne rmidre rečenicc ir. pr.s »Teško je uvljek bltJ tužan, opasuo uvijek veseo, ali uvljek Iskren, znači litl srećau.“ ,,Ko hoće da uliva niir. ncka mno* go siuia, a maio goveri“. ,,Qdje innd caruje, ttt sotona Jcra* ljuje“ i t. d. T* je natpisg dao ispisati prvl carski gospodar ostrva, Joi se do daiu daaalnjega u samostanu čuva spavaća soba cara Maksimilijana, onakva, kakvu ju je ostavio jP/Up njogovog sudbonosnog puta u Meksiko, ngd posteljom stoje siike Uafijevačkih misijonara. koji su stradaii u Uawt«B,

državni ministar grof Podewiis. On će uskoro otputovati u Berlin, odakle će poslije konferisanja u ministarstvu spoljnih poslova otići u mjesto, gdje se vode pregovori. Nfkakve izmjene u upustvinia za njcmačke pregovorače. * (Naročltl brzojav „Beogradsklh Novina") Berlin, 17. Jar- \rtt* U Bjednici' gia nog odbora Reichstaga jo izjavio pođtajirk Busche: ,,U ime državnog kancelara mogu izja* viti, tt a u upustvima, kojeje državni tajnik pl. Ktthlmann dobio za pvegovore u BrestLitovsku, nema nikakvih izmjena. 0vim se pobijaju sve vijestd, koje suušleuštampuiu stanovpištvo. Narodui odbor protiv mira. (Naročitl brzojav „Bcozradsidh Novlna") I Stockliolm, 17. januara. Kako sc iz Pctrograda javlja, u ponedjcljak aoćtt savjetovali stt sc člat'ovi narodnog odbora sa narodnim komesarima i primjetili ovima, da vode nevještu mirovnu politiku. Narodni komesari su trebali da pošlju u BrestLitovsk diplomate sa spremom i sposobncstl Czernina i Kfihlmanna; čianovi rtiskog Izaslanstva su trebali odmah u početku da upozore na to, da mirovue ttslove središnjili vlasti Rusija ne tnože primiti. Narodni odbor ne odobrava produženje pregovora u sađanjem okviru i poziva Lenjina, da i on učestvuje u pregovorima, ako bi flertling došao u Brest-Litovsk. Eisas i Lotaringija su njciuačke zemlje. (Naročitl brzojav „Beogradskih Novina") Rotterdam, 17. januara. Predsjednik najvećeg britanskog socijalističkog udruženja izjavljuje u jednom dopisu ,,D a i I y C h r o n i c I a" na suprot fetoin listu objavijenom dopisu Aiberta Thomasa o Elzasu i Lotaringiji, da Albert Thomas previdja, da su stanovnici Elzasa i Lotaringije po r a sT i j e z i k u v e ć i n o in N ijemci i da su još godine 1871. čak i poslije dvijestagodišnje francuske okupacije p r e k o 80% g o v o r 11 i n j em a č k i m k a o k u 11 u r n i m j e z ikom. Cjelokupni socijalistički pokret n i j e v o I j a n n i j e d a n d a n d a produži rat, da bi Francuskoj omogućio ponovno osvojenje Elzasa I Lotaringlje. Apšenje rumunjskog poslanika Uiamaudi pušteu ua slobodu, Kb. Petrograd, 17. januara. (Izvještaj petrogradske bzojavne agencije). Narodni komesar Trockij uaredio je, da se uapsi rumunjski poslanik D i a m a n d i sa cjelokupnim osobljem poslanstva. Ovu je mjeru Izazva10 neprijateljsko držanje protiv ruske vojske naruss-k o m f r o n t u. Pošto su člauovi ovdašnjeg diplomatskog tijela na svom sastanku protestovali protiv povrede članova diplomatskog zbora, posjetio je njegov doajen, američki poslanik sir Francis narodnog komesara Lenjiua, koji jo izjavio da će poslije savjetovanja narodnih komesara odgovoriti, da 11 će Diamandi biti pušteii, U 4 sata ujutru naredio je Lettjin, da se rumunjski poslanik pusti. Apšcnje posljedica borba protiv rttuumjskog iinpcrijalizuia. (Na.roč!tl brzojav „Boogradskih Novina' 1 .) Stockholtu, 17. januara. Apšenje pctrogradskog ritmunjskog posianika Diamandi-ja i ultima-

tum ruske vlade Rumunjskoj samo je simptom protivnostl Izmedju njene vlade narodnih komesara l kra'Ja Ferdinanda, koje već odavna postoje. Ruske čete su u stvari internirale rumunjskog kralja. Kraij Ferdinand je nedavno pokušao, da umakne od stražarenja ruskih čcta zajedno sa svojom porodlcom. Njegov pokušaj je medjutim osujećeu. Ruska vlada je pozvala rumunjski proletarijat, da sc priključi revoluciji i uvjeravaia vodju rumunjskih socijalista, Rakovskog, da će ga potpomagati u njegovoj borbi protiv rumunjske vladc i rumunjskog irnperijalističkog gradjanstva.

Ultimatum Rusije Rumunjskoj Za 24 sata traži se odgovor. Kb. Petrogradj 17. januara. Savjet narodnih komesara uputio je r u m ti n j s k o j v 1 a d I o v a k a v u It im a t u m: Javlja nain zapovjednik 49. divizije, da su rumunjske vlasti zauzele neprijateljsko držanJe premaruskimvojnlc i m a i d a n e p r o p u š t a J u t r a n sporte životnili namirnica. Rumunjska vojska o p k o 1 i 1 a je 194. puk 49. divizije i razoružali su ga; isto je tako uapšen odbor 195. puka kao i austro-ugarski Časnlci, koji su bili došll da posjeteruske borbeneredo* ve. Savjet narodnih komesara traži da se p u s t e t i v o j n i c 1 i č a s n i* ciidasekazne vojnevlasti, koje su izvršile to apšenje, kao i garanciju o tome, da se takve stvari neće više dogadjati. Ako na ovo za24satane dodje odgov o r, mi ćemo svoju proklamaciju smatrati kao objavljivanje predika diplomatskih odnosa sa Rumunjskom 1 preduzećemo najenergičnij e v o j n e m j e r e. Lenjiu s. r. Kriljenko, glavni zapovjednik s. r. Podovojski, narod. komesar s. r. Ruinunjskc vlasti mora da se sele. (Naroćiti brzojav „Beograđskih Novina''.) Rotterdam, 17. januara. ,,D a i I y C h r o n i c 1 e“ javlja iz Petrograda: Ruske vlasti u Kišinjevu su 31. januara otkazale stanove uredima runiH«jske vlade, koji se tamo nalaze i naredile, d a s e r u m u n j s k e v I a s t i n a j d a 1 j e togadanaiseleiz K i š i n j e v a. Dogadjaji u Rusiji Radnički savjet otklonio obrazovanje ruske dobrovojiačke vojske. (Naročttl brzojav „Beogradskth Novina".) Beriin, 17. januara. S ruske granice javljaju: Radnički i vojnički savjet u sjednici glavnog odbora s velikom je većinom o t k 1 o n I o lnovjevskijev predlog, da se obrazuje velika ruska dobrovoljačka vojska u svrhu odbrane ruske revolucije. Ta bi vojska imala preduzeti opet neprijateljstva, ako bi se osujetili pregovori za mir tt Brest-Litovsku. Prema stručnom mlšijenju gcneralislma K r 11 j e n k a, kojc se na sjednici pročitalo, ponovo je započimanje neprijateijstava s tehničkiii razloga n etn o g u ć e. U najboijem bi se slučaju mogao organiziratl gueljirski rat, koji b! ali srcdišnje države lakoćom paralizirale. Ova je odluka radničkog I vojnićkog savjeta ponovni dokaz za neoslabljenu volju za mir većine ruskog naroda. Agenti i časnlci sporazumnih sila silotn odstranjeni s ratnog područla. • NaroCitl brzojav „betmradsKih Novina") Berlin, 17. januara. S ruske granice javijaju: Kriljenko je na osnovu zaključka savjeta pučkih povjerenika odredio, đa se silom s ratnog područja odstrane svi agenti i časnici sporazumnih sila, u koliko se jos na tom području nalaze. U M i n s k u je uapšeno i sprovedeno u Petrograd 6 francusklh časnika, koji su se ondje skriveni zadržavali. Atentat protiv Leniina* Kb. Petrograd, 17. januara. Kada se jučc Lenjin u autotnobilu vraćao sa ispraćaja jednog odreda socijalističke crvene garde, koji je odlazio na bOjište, ispaljeno je na njega pet revoiverskih metaka, od kojih ga n i j e d a u n i J e p o g o d i o. Nezavisnost rnskih oblasti (Naročiti brzojav „Beogradsklh Novlna") Basel, 17. januara. ,,Matia“ javlja iz Londona: Još su mnoge druge oblasti, u kojima žive razne narodnosti, o b j a v i 1 e svoju nezavisnost. Ona su obrazovala zasebuc vlade, ili su izjavila da će to učiniti. Javlja se, da su mnoge provincije na sjeveru, kao oblast Arhangelsk, objavile svoju a u t o n o m i j u. Apšenje vodia menjševlka (Naročitl brzojav „Beogradsklh Novina".) Kopeiihageu. 17. januara. Kako „Politiken" javlja iz Petrograda, revolucijoni tribinal je izdao zapovijest, da se uapse C e r n o v, C ereteli, Skobeljevijoš mnoga druga lica. Svi uapšeni su bili saradnici jednog novog llsta, u komesuLenjiniTrockij bili označeni kao agentiNjemačke. Eugleska priznaje boljševičku viadtt. (Naročltl brzojav „Beozradsklb NovIna“) Kopenhagen, 17. januara. ,,Daily Chonicle" javlja, da je na putu u Petrograd nota vlade, kojom Engleska priznaje b o 1 j š e v i č k u v 1 a d n. Sporazuui izmedjti Lenjiua i Ukrajinaca, (Nr.ročlti brzojav „Boozradskih Novlna“.) Stockhobn, 17. jauuara. Izmedju ukrajinskih izaslanika i Lenjina doslo je do potpunoga sporazuma. Prvo obustavljaju se sva n e p ri j a t el j s t v.a i z m e d j u u k r ai jinske vojskei boljševičkih četa; one će se sjediniti, da zajednički vojuju protiv protivnika revolucije. Opšta- savezna ruska vlađa biće zastupnica pojedinih državnih vlada. Rusija će se proglasiti federativnom r e p u b 1 i k o m. Prva zadaća biće sklapanje mira i socijalizacija zeniljišta, osim toga anuliraće se sviđržavniđugovi. Prema tome postignut je sporazum u svemu prema Lenjinovira I n t e n c i j a m a. Ovaj sporazum pridonjeo je innogo, da su se prilike u donskom području znatno poboljšale. Socijalistička vojska u Rusiji. (Naročitt brzojav „Beosradskih Novtaa".) Haag, 17. januara. - ,,Daily News“ javija iz Petrogra. ida: U opštoj skupštini sovjefa jo bilo govora o moguinosti obrazovanji jcdno eocijalističko vojske.

Stišavanje u Njemačkoj Kriza srećno svršena. (Naročltl brzojav „Beozradskta Novtna“) Berlin, 17. januara. 0 krizi, koja je sad srećno stiSana, piše ,,Lokalanzeiger“ na oenovu odličnog obavještenja: Berlinske konferencije izmedju državnog koncelara i vrhovne vojne uprave o pitanjima ratnih ciljeva mogu se smatrati kao okončane. Postignuto je stvarno poravnanje, u kome je vrhovna vojna uprava, kao što je i smjerala, z a s t upala samo vojničke interese. Poravnanje stvara za pregovore na lstoku osnovne Iinije, a prema zapadti otvoren put, koji opet nalazi svoje granice u državnim potrebama njemnčke carevine. Japansko-ameriČki odnosi (Naročltl brzojav „Beozradsklh Novtaa“) Amsterdam, 17. Januara. ,,Ncw-York Tribuna" Javlja iz T o k i a, da se u japanskim trgovinsklm središtima opaža sve veće n e* raspoloženje prema Američanima. Po naredbi japanskog minb starstva spoljnih poslova ie uapšenc u Tokiju 1 Jokohami 37 a m e r i Č k ib' t r g o v a c a i n o v i n a r a, Jer su. kako se veli, osnovali organizaciju r a d i pomućivanja rusko-japan* s k i h o d n o s a. Ovaj list, koji obično piavi strani svijet senzacijonim vijestima iz Japana, ističe još, da su mjere japanske vlade u toliko značajnije, što su Američani izbačeni iz središta japanske oružne industrije. Ratni zarobljenici Sporazum izmedju bugarskih i srpskih delegata. (Naročlti brzojav „Beograđsklb Ncrv’taa".) ženeva, 16. januara. Prije nepunih dvadeset dana sasta H su se ovdje delegati bugarctrog i erp*kog Urvenog Krsta radi konfensanja Sporazuma o ratn.m zarobljenicima. Na foj konferenciii došlo je do ovog sporazuma: Srpski Crveni Krst irna u najkraceiu vremenu da preda intemac jonatoom odboru Crvenog Krsta u Ženevi spitak sviif bugarskili ralnih zarobljenika. Isto to kna odrnah po tom da uradi i bugirsk; Crveni Krst u pogieđu srpskih zarobljenika u Bugarskoj. Medjunarodni odbor fma da prtma. sru korespon'denciju i da je, po tim spiekovima, kao posrednik, odašiije s.pskim i bugarskim zarobljenicima. Crnogorski general Vešović položio oružje Kako smo javili u svoje vrijeme, ubio je na 15. juna 1916. godme mvsi crnogorski ministar i general Ra'dovan V e šović austrougarskog nadpo.učmka Pe* cliera, koji je imao za zadaču, da do prati genera'a Vešovića i njcg^vu braću na Cetinje. Vešovič se od tog vreme-na sa nekolicinom svojih 'drugova i pristalica sakrivao po planinama. Preduzcte su sve mjere, da ga se uhvati, ali su 6ve ostale bez uspjeha. Sada jo general Vešović sa svojim Rrugovima, medju kojima se nalazi i bivši ministar pravde Rajčević, položio oružjo kod kotarskog zapovjemiiš.va u Andrijevcima. V ešović i itjegovi drugovi ućestvuju u aktu milosti, proglašeuom povodom rodjendana cara i kialja Kar la, jei su 80 unutar odredjenoga roka prijavili i predali carsko i kraljevskim vlastima u Cmoj Gori.

Cvijetajnk oko saniostana jc osobito zanimljiv zbog tropskog rastllnja, kojim obiiuje. Piameni i vcliki cvijetovl Iudije i južue Afrike jspreplićtt sc našitn clomaćim cvijećcm u bratski zagrljaj. Vite paomc, lovori, vrbe, mirla i sva krasota Južne flore resc tako zvaul „Maksimilljanov park“, koji izgleda poput čarobnog vlllnskog boravišta. Na Lokrumu osobito je interosantno lijepo, maleno Jezcrce nazvano ,,Mrfvo more“, zakriljeno sa svih strana gustom borovom šumicflm. To Jc jezerce slano, jer je u svezt s morem, a za oštre, vjetrovite jttžiue, pljusak valova, zalijctajući se preko hridine padu© često u samo jczerce. To je ugodno prirodno kupalište, a osim toga nalaze se u njemu i razno šarollke škoijke i pojedino vrsti riba, Danas zbog ratnog stauja Lokrutu mlrujc, 8niva o lljepim prošlim danirna, a i o još ijopšoj i sjajnijoj budućnosti, kada s« smiri ratna furija, koja već četvrtu godiuu bijosmi i vlada EvropomMALI PODLISTAK istorijski kalendar Na 'danažnji đan, 18. jauuara 1701. godine progla&io se brand*nburiki knez (Kurfihst) Friedrich UI. za kratja pod imenom Friedrich I. Pošto j© Uuia od dvaju provincija toga irnena » itoćne i zapadne Pruske, s&mo istoćua Pmeta bria u nieoorim rokama. to &o

on proglasio za „kraija u Pruskoj" („KOnig in Preussen"), koji je imslov nosio i rjcgov uasLednik, „kra j-vojnilt" Friedrich vvilbelm I., a dugo vrem.na i treti pruski kra!j Friedrrch II., koji je vodto krvari sedmogodišnji rat. Tck kada jo ovaj prvom diobom Po'j ko donio i zapadnu prusku, promljonio je svoj naslov u „pruski kraij („Konig von Preusson“). — 18. januara 1871. godino, za vrijomo opsado Parisa, proglašeno je u JVorsmUloau, gdjo ao |kJa nalazio njemački glavni stan, uspostavljanjo N j emačkog carstva kao savozno državo („Njcmački savoz“) („Dentscher Bund“), kakav jo postojao od 1816. do 1866. S odiuo, bio jo sumo državni savoz, Lazliku izmodju državuog eavozai savottno Uržftve tijepo i opšimo trotira znamouiti erpski pravnik g. Sloho'dan Jovanovlć u gvom „Driavnoni pravu“), sasUtv ! jeno iz ‘23. suvorone njomačko 'državo i tri niouMčka elobodna f rada (gradskih ropubbk* ilamburca, Ltt- eeka i Bromona), a pod predsjedmštvom pmskogn kra'ja, kmf nriraa naaiov nj<v mačkoga carn. PoslHo njomačkih vojnih uspjelm u joson 1870. godine oipočell su odmnh ptegoverl Izme. ju sjeveio njenmčkog saveza (sastavljonog poolijo rata 1866. goiline it Prusko, Saksonske j mai.jih sjeverorijernačkib 'd-žava sa eiiftnim U8tavom, Lao što Jo bio docniji ustav; njemačkoga carstval i iužno n’euuačkih drž.va (Bavariike, Wui*Uembpr , lre, BadoaBko i Hesenske), koje iu joi 1866. godine bili oražani protivniri Prirsko, a kojo au za uftešće u ratu protiv Francusk« zađohiipRO tftjnii« voiubn ko»venc.iiama.

ključenim krajem šez'desctih godina. Sal Badenskom i Hesenskom zak ! juče« ni su pregovori o stupanju u saveznu dr« žavu 15. novembra, sa Bavars kom 23. novembra, a »a W urttemberškom 25. novombrn, Bavarskcj su priznato mnogo zasebno privileg je, kojo nijosu priznato ostalim saveznijtn državama (potpuno odvojona vojska u mirno doba, zasobna poštfli, zasobna diplomac.ja itd.), a neko i Wiirttomberškoj (ova so država 1904. godino dobrovoljno odrekla »asol)no pošte), Po protliodhom sporazumu uE utlo jo na to bavorski kralj Ludwig t« Bvojoručno pismo svinm vliaflarima njomačkih idržava i souatima oiobodnih graJd ’jh ropubiikn, u kojomu predlaže, da 80 njomačko carstvo vaspoetavi kno držnvnl ^avoz pod prođsjeđništvom pruBkog kraija, koji bi primio titulu njemačkog cara. Pošto sri izjaviio svoj prista« nak, 18. doccmbra 1870. godino naročito izaslanstvo parlamonta rjovoro memačkog gaveza odo « glavnl »tan u Vorsailles pruakom kralju 1 ponudi mu njomačku carsku krunu. Na ftolu izaslanstva nala« zlo bo onaj ista Simaon, kojl jo već jednom, 1849. gođine bio ua čelu sliftno doputacijo ponudio praskom kralju Fr.edrichu WHholm« IV. njomačku catsku k.unu, a koju io ovaj popijodnji bio odbio ri|očima: „Nijomun Friedrich Voliki 4 '. Kraij Wilbolm I. pak sada u VersaTesu. »mravno primi ponudjouu mu krunu, poito j® vaspoetavljanjo njemačkog cao stva voft u naprijod bilo ugovorima obezbijedjona Pošto jo 17. januara 1781. godino u pmniasu upnftonom njomačkom na* i rodu tzjavjo da nrima eanku knrnu i i» '

nio pobudo 1 razioge koji ga p.i tome rukovođe, izvršeuo je ua dauašaji dan, 18. j'anuara u velikoj dvorani versailleskog dvorca pred iskupljeniiu njemačkim saveznirn viadarima, predslaviiicima savozničkili vlada i visolam gouoralitelom svečauo proklamovahjo novoga ca.s.va. Uslav njemačkog carslva konačno jo primljten. isto godine, a kao što rekosrao, n glavnor so oslauja na ustav ranijeg sje vero njemačkog saveza. Istoga dana, kada jo ovo izvršeno u Versaillesu, bila so kod Verdunai u Sant-Queruin-skom krajn krvava borba izmedju francuske vojske generala Faidherbo-a i njo. mačko vojsko geuerala pl. Goobena 18. jauuara 18 <3. go&no umro je zniune niti cngloski romansijer Robert Bul wor, pravim imenom Edwa.d George earl (grof) of Ly tton. Buiwer je fini posmatrač i duhovit prikaz.vač n«roftito engleskog života. Od njegovib to mana pomonućemo samo „Poiham'*, ; »JEugen Aram“, 'đivm jxMnan „Tho last dayB of Porapeji“ („Posljeđnji dani Pompeje" 1884. godiue) t „Ri «nzi“ (1884. godino). Razvedena su r ga earla Ljltonskog, Rosina bariae takodie knjižovuošću, a isto tako i njegov siu Edward Robort eari Lyt itouoki, koji je od 1876. do 18S0. go dine bio vicekralj Imlije, a od 1887. do 1891. godino arabasador u Parisu, na ko jem« jo mjestu 2 nmro * « v