Београдске новине

Iziaze:

dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Pojadinl brojevi: U »M|i«0o I u np»t|MnuUn 1JI hnltTfl •0 I kr. M>p* cljni »4 . . . IU UClsla 0 Ulllfkljl Mm

MJosaenn pratplata: " »gdi.’agigBar.r U BMoraCi M Mnn g k« 4 u . , , ,

U m*nrM|l U liw»(r»intra

Oglasl po djenlku.

4-BO

Uredniitvo: BEOBRAD, Vuka Karadžlća ul. broj 10. Telefon broj 83. Uprava I prlmanjo pretplato TopllCin venac broj 21. Telofon br. 25. Prlmanja oglasa Kneia Mlhajla ul. broj 38. Telefon broj 245.

Br. 17.

BEOGRAD, subota 19. januara 1918.

Godina IV.

RATNI IZVJESTAJI Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera Kb. Beč, 18. januara. Nema osobitih dogadjaja. Načcinik gJavnog stožefa.

Prodati i izdar.i Savjet narodnih koniesara u Rusiil ui>ut!o je ruinunjskoj vladi oštar uitlmatim sa jjrijetnjom, da će prekinuti odnose, ako se u roku od 24 sata ne zadovolji postavljenim zahtjevima. Na ovoj činjenlol se osiiiva sloin cijele rumunjske politikc, — koja je već otprije, početkom pregovora u Brest-Litovsku dospjela u tcžak položaj — i kolebajući se, đa li da se prikijuči Rusima ili posljednji put — đa povjeruje zaluđji.vanju sporazuma, Izgublla je tokom dogadjaja tnogućnost, da se upravlja po svojoj slobodnoj volji. Sada ne niože đa nadje izlaza iz ovog ćor-sokaka, ikuda ju jc dovela zlosrećna politika Bratiana I Take Jonesca. Danas Im prijcti Rusija najenerglčnijlm vojničkim mjorama, a jadnoj Rumuniji, koja na tri strane osjeća pritis-ak ncprijateljskog fronta, javlja se sa Iedja još jedan novl neprljatelj. Kako H je često puta razumn! Ma-rghiloman j>r-opovijedao priključcnje Rumunije središtijim vlastima. On je veoraa dobro znao, da Rusiju i Rumuniju nikada nc može vezati zajednička sudbina, znao je, da jc Rusija prirodua skonomska suparnica bojarskoj zemljf, pošto rumunjska zemlja isto ono pnoizvadja, šta i ruska: žito, pctrolej I ilrvo. Ali i etički uzrocl uptićivali su Rumuniju na opšti kultum! priključak središujiin vlastima. Jer ako bi ova mlada država, koja je svima pogrješkama pristupačua, u kGje inladi uarodi tako lako upadaju, političk! i ekonomikl l»iua zavisna ocl Rusije, cmda bi takodje i kulturno nv^a'a stuniti u sklop nekadašnje carevitre. Nered, potkuplji.vost, pijanstvo i ostale slabosti, koje su se odomaćile u Rusiji, postale bi tlme i rumunjski poroci. Dobri su dakle bili razlozi, zbog kojih su se rumunjJski konzervativcl borili protiv politike irancuske republike, koja jc potčinila nisku balkansku poiiiiku i ruslcu težnju za Carigradom, te je, postavši činjenica, imala za posljedicu slonr 'Rumunije. U Rumunijl prijctl revolucijonarno razbistrivanje odnošaja. Izmedju kralja Perdinanda i naroda, koji jc žedan mira, zaoštrile se protivnosti, a u Jašu još uvijek zapovijeda sporaztim, kojl je naveo sada svcga vazala na nepromišljeu korak. Rumunjske borbene snage razoružale su jeclaii ruski puk, a uapsilc su I austro-ugarske časnike, Ikoji su prema odredbama ugovora o primfrju, došli u ruske linije u posjetu. Preokret stvari izgleda ncobičau: U svom ultlmatumu traži Rtisija, dosadašnji urotivnik monarliije, đa se neprljateljskl časnlci pnste na slobodu. Jer Rusija, člja volja za mlr ne podnosi smetuje, ucma volje, da miruo posmatra ratnu propaganđii rumuujskih miililarista, koji za tok pregovora u

Grof Czernin o volji Monarhije za mir. Razmirice izmedju Trockog i Lenjina.

Brest-Litovsku mOraju značlti samo smetnju. Saveznik kažnjava svoga saveznika, koji je htio da dirsklm mjerania zaustavi razvoj dogadjaja u Rusijt. I sa osjećanjem zloradosti čitamo ultlmatim, koji Ruinuniji prijeti prekidom diplomatskih odnošaja. Rumunjska neće moćl drukčije. uego da zadovolji zaiitjeve, što su na uju stavljeni. Jcr sa tiin prijetnjama i zasjedama sa svili strana, neina drugog Izlaza. Tragiku prisilnog položaja Iako je upoznati: Dotle su Francuska l Eugleska buškarali u Jašu, đok se Rumunjska nije prevarila, da učin! gluposti, koje moraju biti kažnjene. Ta to je lako, dfjeliti savjete i naredbe iz Parisa i Londona. Ta odgovornost snosi vlada zemlje, koja sada, prodata i izdana, ue zna, na koju će stranu, le mora učiniti po voljl Rusije, I ako je ova sasvim protivna ,,zajeđničkoj“ stvarl.

Pregovori za niir Czeruhiova izjava. Kb. Beč, 18. januara. Zastupnik c. i k. đopisuog lu-eda razgovarao se danas s ministrom spoljnih poslova grofotn Czerninom o toku mirovnih pregovora. Grof Czernin je rekao: Pregovori sa zastupnicima vlade u Pctrogradu i Kijevu su u punom toku. Pregovor! istina teku dosta sporo i tegobno. A1 i j a j a m č i m ! o d go v ar a m za t o. damir'snaše strane neće biti osujećen zbog os.vaj ačkih smjera. Ja u e p o v I a č i m n i j e d n u r i j e č o d o n o g a, š t o aa m k a o m i r o v u i program monarhije postav I o i z a s t u p a o. M i o d R u s ! j e n e t r a ž i m o n i u s t u p a n j e o b I aš t i n i r a t n e o d š t e t e. Mi hoćemo p r i j a t e 1 j s k o s u s j e dn e o đ n os e, koji će počivati na slgitrnoj osnovi, na trajnom i uzajamn o m p o v j e r e n j u. Zvauični komuuike o pregovorlma. Kb. Beč, 18. januara. ,,F r o m d e n b 1 a t i“ upozoruje na j>oti)uiiu novinu javnosti p r e g ovora u Brest - Litovsku, čemu je posljedica, da se javnost po ueki put povodi za mišljenjem, da inir spriječavaju nesavladljive teškoćc. Da bl se sva pogrješna tumačenja izbjegla, inora se utvrditi, da je glavnl pravac naših ratnili ciljeva, o s t v a r e n J e mirabezaneksija ostao nep o r e m e ć e n. Mi vodimo r a t z a odbranu i nećemo nikakva osvajanja. S druge strane ne mož e mo bi ti ravnodušni prema p o 1 o ž a J u o n 1 h z e m a 1J a, k o J e se sad nalazena našoj gran i c i. Mi ne m o ž c in o t r p j e t i, da tamo vlada stanje, kojejeza nas o p a s n o. Mi nećemo da anektiramo, ali tako isto ne žclimo da ruska rcvolucija u oblastima, koje s nama gra-

niče, može preći u snažmi moraluu aneksiju. Mir nam mora dati jamstva, da na mjcsto spofjnUi nereda ne slupe unutarnji neredi, pa da varaica požara zahvati I našu vlastitu kuću. Naša deviza mora bitl: n i a n c k s i j a n a r ač u n R u s i J e, n i r e v o 1 u c i j e p o s r e d o v a n j e ni R u s I j c. Uspješni austro-njemačko-ukrajinskl pregovorl. Kb. Brest-Liiovsk, 18. januara. U današnjim pregovorima izmedju austro-ugarskog i nieniačkog izaslaiistva s Jedne I uk'r a j i n s k o g izaslanstva s druge straue izvršen je prije svcga prijegied rezultafa povjerljivih pregovora o iKilitičkiin pitanjima. Tom prilikom je grof C z e r n i n istakao načelo, koje važi za pregovore ij Brest-Litovsku, a koje su i ukrajiuski izaslanicl p r 1 z n a 1 i. d a j e I s k 1 j uč e n o m IJ e š a n j e J e d u o g d i j eI a u u n u t a r n j e d r ž a v n c s t v ari drugoga. S druge strane postojl sporazum o tomc. da su za stanje razvitka mira, koji bi osjegurao trajne prijateljske odnose, obe straue gotove, da se pod predpostavkom potpune uzajamnosti, iskažu o raznim intcresnini poBtičkim i kulturnim pitanjiiiia. Prl tome je grof Czonniu primjera radi upozorio na pregovore o osjeguranju sudbine onlh poljskili niaujina, koje bl pipadalc budućoj ukrajinskoj državi. Ovre su izjave ukrajinslcl Izaslauicl priraili k znanju ,sa cdobravanjem 1 p r! m J e d b o m, d a ć c n a n j i li ov o j o s n o v i s t u p i t i u d a 1 j e p r cg o v o r e. U đaljim pregovorima o uredjcnju oboslirahrg privrednog saobraćajaufte b11 o takv1b n e s u g 1 a s i c a u o s n o v n o m shvaćanju, koje bi mogle ome-tati ost\ r arenje sporaz u m a. Savjetovanja su toiiko unaprijed koraknula, ida t su ona već prenijeta na stvarna pitajija o saobraćaju l prometu robe. "KokFovih pregovoraldo sadpostignuti uspjesipružaju opravdanenad e, d a ć e o n i b i t i u s k o r o ti sp j e š n o o k o n č a n i. Tlitiil privrednj prcgovori. Kb. Beč, 18. januara. Dopisni ured javlja iz Brest-Litovska ovu dopunu jučerašnje vijesti o pregovorima s ukrajinskim delcgatima: Dalje savjetovanje o priv r c d n i m p i t a n j 1 m a p r e n i j c t o j e lia jedhu specijaliiu komis i j u, koja će odanah pristupiti svojiin radovlma i ovc svom liitnjom sprovesti. Za njeuiačke koionije. (NaroCiit brzcjav „Bcosradsklh Novba".) Rotterdam, 18. janii&ra. ,,M o r n i n g L e a d e r“ izvještava: Izjava radničke strankc, da ne će dopustiti ni pcd kojim uslovima ni direktno ni iudirektno proširenje u zemljištu, odncsi se takodje na njcmačke kolonije.

Protiv optiiniziua. (NaroCltt brrojav „Bcoavađskil; Novtaa".) « Boilin, 18. januaia, K jučorašnjita progovoiicna u iirestLilovsim naglašavaju l>f*rlinski listovi, Oa no tre>ba prouhitriti za optiniianaoin, aii so rnožo knnstatovati, ’da izgovor njje neprimjećen 'došao. Talli.inskl socijalistl za što skoriji mir. Kb. Lugano, 18. januara. Socijalistička frakcija kornore je, kako ,,Avanti“ javlja. pretresala poiožaj i prlmita je dnevni red, kojim se izjavljuje da je unutarnja politika kabineta O r 1 a n d a reakcijonania, stranačka i protiv proleterska, dalje se izjavljuje žeija da se poslanička komora sazove prije početka rada pariske kosnferencije, d a b i k o m o r a m o g 1 a d a t i i z r a z s v o j e v o 1 j e 0 m i r o v n o j p o I i t i c i. O d o b r av a s e n ač i u r a d a r u s k i h r e v olućijonara, a o govorima Lloyda Georgea I Wilsona se tvrdi, đa oui novim tonom zabtjevaju liberalna načeia za biiduće društvo naroda, a 1 i d a k o d s a m i h s p o r a z u m n i li s i 1 a n i j e s u i s k o r j e n i 1 i i m p e r i a1 i s t i č k I r a t n i d u h. Dalje se u đnevnom redu utvrdjuje, da kođ samih sporazumnih sila postoje struje, koje sa jedne strane stavljaju na prvo mjesto tcritorijalna pitanja, a s druge strane politička pltanja, kao što su izborni snd, plebiscit, ndruženje narođa, kao osnove mirnog zajedničkog života. Najzađ zahtjeva dncviii rcd za socijaliste slobodu sastanka mcdjunarodne kouferenclje i poziva vlade, da tačno oplšu ratne ciijeve I odlučno I iskreno prihvate t e ž n j u z a š t o s k o r i j i m i r.

Dogadjaji u Rusiji Sporaztim I ukrajinska repnhlika. Ivb. MJano, 18. januara, „Corriore ’della Sera" objavIjuje i zvještaj, koji izgleda da js osmvan poglavito na dopisu ,,Tiineaa“ iz Ođese, to kaže: Kako se u Odesi zvaniono javiio, odobrila j© Francuska Hlcraiini zaj*.m na 5 rniJijuna franaka, a i dala je u šlampu velikn količ’nu papiraog novca za Ukrajinu. General Vinjičenjko, predsjednik ukrajinsko vla.de, dao je izjavu o sr'dačnim odnosiina izrnedju sporazuma iukrajinsko Topublike, što je Rada p.im’la sa živahnim odobravanjem, to tvrdi, da su Frarcuska, EngJeska, Sjedinjcne Državo, Belgija i Rumun : ja , veoma zainter?s *vane za organizaciju ukraj nske repu’ like. Ove'države, kazao jo Vinjičenjko, ok!i* jovaju iz oproznosti, današu ropubliku potpuno prizna'du. Ali ćim nadju, da je podesno, on ; 6e naoi pnižiti raku, kojtt ćcmo mi, ako to bu'de potrebno, primiti. 11 a 1 i j u n i j o V i n j ičonjko spomonuo. Nerna sumnje, đa ćo Austro-IJga r ska biti u strnju. da sasvim povuče svojc čoto, što se nalazo

na jugo-istočnom frontu. l'rvih d ura u jtoiuaru prošie šu veliko maso ruskrb vojnika sa rdmunjskog fronla kroz Odesu. Sarao jerlnog daira iiiio je oko GO.Oi'O Jjudi, tako da su vozovi bili pTepnni. Nesuglasice izmcdju Le^iiia i Trockog. (N.'uočiM brzojav „Buoaradsklb Novina".) Berlin, 18. januara. Behmiahu javlja iz Stockholma, da jc prfima primljenim potizdanim petrogrftdskim viiestirna ne.sugiasic a i z m e d j u T r o crlc o g i L e n j in a postala nepremos tiva. Rretjcranom ideologu Lcnjuiu postaa jc pristaša praktično mogućega. Trockii sve više nepodnošijiv. Zbog ovoga ja došlo do prekida, k o j i i s k 1 j u č u j o dalji zajednički r.ad. Trockij se protivi d11etantskim reforranim projektima Leajina. kao na pr. socijalizovanju ruskih privatnlh banaka. prcdaji rnske industrljc radnicima. Brest-Litovsk je preloni zavrio. Ostali člauovj vlade stajali b * n a s t r a u i T r o c k o g a. Lcnjtnov put n Finsku, navodno zbog odinora, možda je p r e t c č a o d s t u p u. Veliko kouiešanje u Moldavlji. (Naro 5 ii! brzojav „Beozrađskih NovTna".) Stockliolm, 18. januara. ,,D j e n“ javlja Iz Jaša o v e 1 i kom komešanju u Moldavijl, izazvauom sve jačim r a z m i r i c a m a i z m e d j u b o 1 j š e v i k a I R u tn un j a. To komešanje dostiglo jo svoj vrhunac ! odiučni događjaji u noposicdnutoj Rumunjskoj sti neminovnl. Ćcte bojjševika otvorile su pravi ratni pohocl protiv ruminijskih ratnih zaiiha ! sistematski u n I š t a v a j u m u n 1 c 1j o u a s t o v a r i š t a u etapnim mjestiina. Tako je ovih dana izvršen tC'/ak 1 atentat protiv središnjeg municijonoe stovarišta. Titn povodom nastala je g r o z n a e k s p 1 o z IJ a, koja je uništila nova naselja sjeverno od grada. Tom je prilikom uništena ratns z a 11 h a ti v r i j e d n o s t i o d 34 m i1 i j u n a 1 c v a. Tinie je pretrpila rnmunjska rauuicUona opskrba v e I i k i u d a r. Rat na moru Nijemcf bouibardovali prlstanlšta tiu iišćii Temse. Kb. Berlin, 18. januara. Zvauično. 14. i 15. o. nij. preduzele sii Iake njemačke pomorske borbenu snage krstarenje tt južnom d ij e I u S j e v e r n o g ra o r a, ti« naišavši nigdje ni na neprijateljske ratne ui trgovačke brodove, ma đa su prodrle sjeveruo od ušća Tenise do blizu same obale Engieske. Taino su iz najbližeg odstojanja uzele na oko u a j v a ž n i j a p r 1 s t anišna postrojenja i opalile P r e k o 300 m e t a k a. Mine ii australskhn vodauia. (Naročtti brzojav „Beozradsklb NovJna*'.) Rottcrdam, 18. januaira. Australski adiniraiitct javlja, da jo tu slcoro uništeno nekoliko trgovačkiii brodova od velikog brodskog prostora, pošto su u australskim vodama naišli na plovne mlne. U nekim dijelovima australskih voda izgleda, da ima veoma mnogo plovnih tnina.

PODLISTAK Ljuboje Diustiiš (Osijek): Naša seoska poezija.* Poezija je cvijct, koji najljcpše c\fjcta u proljctno doba života na zclenoj grani mladačkih Idcjala. Kad se mladi život sazrijevajući u napon razbnja, od uvijck mu je najljepši i najsladji idejal svoje .gnijezdo sa vjenčanlm drugom i sa željanlm podmlatkom. Pa kad mu srce jekne 1 učini izbor, onda plane mašta ruinenom zorom novoga dana, sve je u čas obasjano, sve rascvjetano, slne raj na zemb'i. talco lijep, tako -svet, kao onaj, u koji je blblija stavila prve praroditelje ljudskoga života. Čovjck se nadjc na jazmedju aniinalnoga i ljudskoga života: u prvi tren mlade ljubavi svaka se tjelcsna strast gubi kao noć ua osvitku dana, mlacla jc ijubav bijela kao Ijiljan, rurnena kao ruža, stidna kao ijubica, mirisna kao cvijetnjak; sve joj smeta, što je neiijepo, sve j© vrijedja, što je nesvcto. Priroda mcdjutlm ide svojim putcm, probudi se jaki silni nagon ali iz njega procvjeta prekrasni cvijet sn-

•) Iz almanaha „Jeka od Osijeka" — 1918 .

pruške vjernosti, koja prevlada svo niuke, preboli sve žrtvc i boli, pa se u poznijim godinaiiu prometne u osjećaj najusrdnijega i najtopiijega prijateljstva, kojenra nema ravna; prijateljstva puna živc volje, uzajamna ugadjanja svakom mogućom zgodom i priIikom, puna uzajamne požrtvovnosti, puna jake svijesti o uzajamnim dužnostima, pogotovo ako im jc doživotmi svezu posvetiia i učvrstila briga za zajednički podmladak, sreča nad njcgovom srećom, tuga nad njegovom ncsrećom, ili čak nad gubitkom; — kada miiž stane priklanjati glavu pred svctošću matcre, gledajnći danomice njczinu bcskrajnu maternju ijubav, njozino .vječito i voljiio pregorijevanje, njczinu angjeosku strpljivost, njezine boli I patnje; dok ona ponosno k njemu uzdiže oči kao k odabraniku svoje mladosti, jakomu zakrilniku i zaštitniku njezina života, koji ju je učinio ženom T majkom, od kojcga je ni orna raka ne može da rastavL To su oni vclikl momenti moralnoga života, gdje je pukao nepremostiv jaz izmedju čovjeka i 21votinje. Uzalud se neki trude, da nadju most preko toga jaza; ne nadjoše ga nilcađ, nema ga. Prl rodjaju najljepiflh i najsvetijih socijalnih veza, što udružuju čovjeka i ženu. i što vežu članove w>rcxiice.

najživljc uzbuja srcc, najvcćlm žarom plaue mašta i radjaju se najobrlnije, najcvjetnije, najzanosnije pjesmc i Prerađovič stavija prema toniu djedu ove riječi u usta, što ili kazuje svom umiku: Ako nadješ vjcrnu si ljubovcu, Složnu dttšu dulni svom udovcu: Ti nategni žicc- potiajbolje, Ter poskoči u pjesničko polje, Svako krasno, svako cviečc milo, Sinko kupi, sipljc joj u krilo . . , U istinu u doba prve Ijubavi mnogi jc zapjevao, koji inače u životu nikad nije taknuo žica. Poznato je, kako je našem narodu, naročito na starijim stepenicama duševnoga razvitka, gdje duševni život još buja samoniklo, bez utjecaja više nauke, velike životne utakmice i tudjc natruhe i zadalia, pjesma postojana pratilica u svirn fazama žlvota od kolijevke pa do groba; on u ltjoj daje oduška čuvstvima, kojima mu srce nabuja, u radosti i žalosti, u sreći i nesreći. Djetetu majka pri kolijevci pjeva najnježnije rijeći, što ih može smislitl milota majČIna srca, dijete se poigrava svakojaklm krilaticama, podrugačicama i pustopašicama; kada dodje momačko doba, onda je pjesma najobilnija. Naš krasni svatovac još flije ni prlkupijen, puno ga je manje poznato, ne‘eo što ga ima. Sjećam se iz djetinj-

stva svcčanoga trenutka, kada mlada sjednc ii koia. da se odveze iz očinskoga donia a djevojke drugarice lijene. postave se tt špalir i pjesniom ju ispratc. „Odbi se grana od jorgovana" vele joj. Kake se tu divno izmjenjuje svečanost velikoga časa i prokšija svatovska. „Sunče je na zaliodu ltoće da zadje. — Neda jc na pohodu hoče da I podje, — a onamo pusti Čauš zaintači „Tcraj kutne logova — Prckotoga koro\ r a. Drdeko je Mitrovica, — Gdje $c kuha kiselica! Kako su opct tužne naricaljke, za pokojnim miliin i dragim, bilo to za vjenčanitn drugotn, ili za djetctom, ili roditcljcm, ili bratom i sestrom, drugom ili drugaricom. U onom žalosnom sjcćanju i nabrajanju svih lijepih trcuutaka zajedničkoga života, u onim misaonim cpitctima i atributima, u onim đomišljatim porcdbanta očitujc sc sva dubljina rascviljena srca. Najjači je pjesnički Izražaj u tuzi, Iz najveće tuge nikla je najdhmija narođna poezija: pjesme o boju na Kosovu, a ncisporedive su rb'ečl unesrećene djevojkc: Da se jadna za zelen bor hvatim. — I on bi se zelen osušio, i!I kada ostavljena djevojka tiho protuži: Oj zelen pelenče, moje gorko cvlcće, Tobom će se moji svatl nakititi, Kad me budu jadnu do groba pratiti. Posve ie prirodno, da je naročito

po selima ttajviše razgranjena I najplodovitija erotička poezija- U 9eoskoga svijeta tješnji je obzor nc zahvata viši!t problema života, s njcgovom se đušom pravo nije sljubio nl pojam domovine i naroda, tako da bi ju zanio đo pjestne; junačka mu pjesma nije neSrodna, ali mu motivi vojevanja nljesu tako zaokupili dušu, da bi mu razlgralf maštu, njegova mu mašta i na bojištu dočarava svoje gnijezdo i drago svoje. „Zaplakalo zlato ntoje. — ta mu pomisao i ondje tišti dušu. Možda će rat s Talijanoni, tim od startne dušmatiinom. koji se narodu još iz prijašnjih vremena zasjekao u dušu, iznijeti kakve nove pjesničke piodove, kao nekoć bojcvi s Turcima. Sav život, sve mišljenjc, svi snovi i sve brige, sve slatke 1 gorke misli, skupile su se u našega seoskoga svijeta oko domaćega ognjišta i izgradjenoga i što ga Je prcgao graditi. To je prlrodno, to je sveto, i to* nam valja čuvati i gojiti. Otud je eto nikla f bujna seoska erotička poezija, Meni su naročita povoda dale ovinr razmatranjima seoske poskočice, što ih uiže iznosim iz priposlanih nam zbirčica. To je zasebna, i, rekao biii danas najobičnija naša scoska erotička poezija, barem ovamo u Slavoniji. Nije uvijek tako bilo. Prije su po našim selima više nikle na kitice raščianjejie pjcsmc.