Београдске новине

Tzlaze: dnevno u Jutro, ponedjeljkom poallla podne.'

Pojedlnl brojavl: II I« kn]t*lMi »pM]«<a«tlB trf I kr. Mi ft cIJ«b1 «B . . . 0 M«ra

MJesaCna pretplata: s sxsi“.*rr: ■/.“*: •. • • • f? U ian<n««tfB »•••*? 4SO Ofllasl po cljenlku. — -

Urednlltvo: BE06RA0, Vuka Karadžlća ul. broj 10. Telefon broj Sl Uprave I prlmenje pretplate Topllćin venec broj 21. Telefen br. 23. Primenje oglasa Knezn Mlhajln ul broj 38. Telefon broj 243.

Bf. 23.

BEOGRAD, petak 25. januara 1918.

Govor grofa Czernina Mir bez aneksija i kontribucija. — Nema uzroka za pesimističko mišljenje. — Monarkija ne treba mir pođ svaki uslov.

, • Kb. Boč, 24. ja:mara, Danas pujc podao se saatao odbor za sj>oljno poslove austrijskc 'doleS acije jkkI predsjedništvom starjošine r. Baerenreitera, u prisustvu miulstra speljnih poslova grola Uzornin a, mtnistra vojnog S t o g e r-S t e i n e r a, zajedaičkog ministra iinansije baruaa Buriana, kao i o'djelnog predstojnika Flotow a, pos’anika pl. Wiesne ra i mnoglh zastupnika vlade. Sfcirješina đr. Baeronreiter je napomeamo, 'da je minisiar spoljnih poslova došao na nekoliko tiana u Beč, stapio u vezu sa starj''šin.om, jda bi. se, prcma opšloj želji, od'žale odborske sjcdnice. Prema tome ’je on danaSUju sjednicu sazvao s Tinevmm redom: Saopštenja ministra spoljnih poslova. To je najvažnije pitanje; jer kako parlamo nat, tako i javnost imaju interesa i prava, da s mjorodavne strano saznaju, kako sloji s miiovnim pregovoriina i sa spoijnom politikom u opšte. Razurni'e se, 9a jo vrijcme za svo to vrlo ograničeno, jer ministar fidućih dana mora ponova o'dputovaii. S toga se s vromenom mora izaći na laaj, i zato starješina piedlaže, 'da se sjednica danas đrži od 10 do it sat, a zatirn, vo'deći računa i o d'Ugim poslovima ministrowm, od G do t\ sati U veče. Sutra će se, ako potrebno bu'dc, o'đržati još jedna sjednica. Poslije ovoga je uzeo rije-č grof C z e r n i n da izjavi slijedeče: Pregovorl u Brest-Litovsku. Osnova pregovora je m i r b e % aneksija i kontribucija. Nema liikakvog uzroka za pesimističko mišIjcuje, da če niir bitl osuječen. Ali izVJPjSflfi *ia picftvroil irvi feku onako brzo, kao što bi smo btjell. Prva je teškoća, što ml ne pregovaratoo samo sa jednom strankom, nego s raznlin uovlm ruskim državama, koje izmeđju sebe svoju nadležnost nijesu još ni ograničile i razbistrile. Tu dolaya u obzir Rusija, kojom se npravlja iz Petrograda, zatim Ukrajina, Finska i Kavkaz. Što se U k r a j i n e tiče, postoji otežavajuća okolnost, što petrogradska vlada upozoruje na to, da granice buduće Ukrajine nijesu još ni iitvrdjene. Mi smo ipak te teškoče sagladaii i pregovori, koji će se poslije uekoiiko dana ponovo produžiti, otvoriče ptit. Medjutim ml se iz BrestLltovska javlja, da će ukrajinska radnička i seljačka vlada poslati u BrestLUovsk dva zastupnika, koji će djeloyati zajedno s ruskim izaslanstvom. S"o je opet jedna teškoća. Ali kad taj put bude jednom slobodan, otida ćemo ini saglasno sa ukrajinskim izaslanptvoin utvrditl, d a g r a n i c e i i m ed i u A u s t r o-U garske 1 bivše Rtisije važe kao granice i Izmedju nas I Ukrajinc. Što se Poljske liče, kojoj granice u ostaloin Još nisu utvrdjene, mi od te nove države ne ćento ništa. S t a n o v n i š-

tvoPoljske nekaslobodnol bezlčljeg 11 1jecaja Izabere s e b 1 s u d b i n u. Ja u tom pogledu ne polažetn nikakvu vrijednost na 11 ačin narodnog glasanja. U koliko ou bude sigurnijl izraz narodne volje, meni će u tolfko biti mlllje, j c r j a li o ć u samo potpuno svojevoljno prisajedinjcnje Poljske. Poljsko pitanjenesmije nl zajedan dan produžitt zaključcnje inlra. Ja bi rado žcllo da i poljski zastupnici učestvuju u pregovorima, ali ruska vlada zastupa gledište, da sadanja vlada Poljske neitia prava, da u itne zemlje govori. Teškoča, koja je našla najvećeg odjeka, nalazi sc u nesuglasici Njentaćke s Petrogradom o tumačenju prava samoodredjenja u posjedtiutitn oblastima. Njetnačka se nalazi na opravdanotn gledištu, da mnogobrojni dosadanji izrazi o samostalnosti tnogu poslužiti kao prlvrerncna osnova narodnog mišljenja. koja bi sc kasnije glasom naroda ua široj osnovi dopunila. Ruska vlada je protivna tom gleđištu i tražl ttarodno glasanje, pošto se prethodno povuku njemačke čete, dok je opet Njemačka protivna stvaranju takvog praznog prostora, koji bi doista titogao izazvatl nesiiosljiva stanja. All po ntome m i š I j c n j u n c s u g 1 a s I c e n i j esutako ve11ke» da bi rnogle opravdatl neuspjeli pregovora. Po sebi se razumije, d a se sporazum ne može postići za jednu noć. Ali kad jednom budemo đošli do mira s Rusijorn. onda se ne će više dugo čekati nl na nntll tm I t .. ” - : , r a zapadnih đržavmka. U ostalom bilo je potrebno, kad su pregovorl u Brest-Litovsku ponovo bill otpočeli, utvrdi'ti, da se radi samo o zasebttom mlru, a tie o opštem ntiru, Jer se na sa svlm drugoj osnovlprcgovara kad se radlo opštcm ntlru, tiego 11 kad je rijeČ o zasebnotn mlru. TrockiJ je u ostalom sa svittt otvoreno priznao, da se pregovori vode o zasebnom tn i r u. I ako se itc odajettt iluzijatna, da će plodovi opšteg mira preko noći sazreti, ja sam ipak uvjeren, da su onl na putu sazrevattja i da je satno pitanje istrajanja. da 11 ćemo dobitl opšti časni mir ili ne. Odgovor WiIsouu. Mene tt toui nazoru potkrepljuje uajnovija liiirovna ponuda W 11 s olt o v a cijelom svijetu. To je izvrsna mirovita ltonuda; jer su u 14 tačaka razvijene osnove opšteg mira. Naravtto, da je teško stvoriti uacrt, koji bi u svittia njegoviin pojedinostiina svi tnogli usvojiti, jer bi u takvom slučaju bili IzIiŠni prcgovori, te bi se svaki mlr prosiim ,,d-a“ i ,,amin“ mogao zaključiti. Ali ja vidim u Wilsonovim prijedio-

zima znatno približenjc austro-ugarskom stanovištu J nalazitn, da se medj.u njegov i m p r i j e d l o zi m a n a I a z e p oJ c d i n l, k o j e m i s v e l i k o tn r ad o š ć u nt o Ž e m« o d o b r i t i. Kad tni je već dozvoljetto, da se upustim u raspravu tili prijfcdloga, onda moratn predhodno dvije stvarl da liapoinenent, u koliko se ti prijeđlozi odnose na nas i naše saveznike. Riječ je u poslanicl o lijetnačkom posjedn u Belgiji i o turskoj carevini. I ja lzjavljujcin, da sain čvrsto riješen, da vjeran preuzetim savezničkim ob vcza m a z a odbranu saveznika, idem do k r a j n o s 11. P o s j e d n a š i It s aveznika prijerata brattićetiio kao svoj sopstvenL To je stanovište, koje postoji u krugu čeiiri saveznika uz poipunu uzajamnost. Na drugom nijestu irnam da primjetim, da učtivo ali odlučno odbijatn savjete, k a k o t r e b a m o m i i z n u t r a d a s e u p r a vI j arno. Mi imamo u Austrlji ltarlamenat, k a k v o g d e tii ok r a t i č n i j e g n e m a n a c i j e 1 o tn s v i j e t u. Santo ovaj sa drugim ustavnim faktorima ima pravo, da riješava o imtitrašnjiin pitaujinia Austrije. Ja govorim sarno o Austriji, jer ne ću u austrijskoj delegaciji da govorlm 0 utiutrašujim pitanjima u g a r s k e države. Mi se ne miješamo tti u američke stvari i ne želimo tutorstvo druge države. Pošto je Czernin 'ove predhodne priinjedbe i/rekao, on pristupa ostalim tačkama Wilsonovog progranta. Odnosno tačke o tajnoj dlpiomaclii iziavlinie Czoj'U!K rt:> npw!i ni5t.n rvrntisl jltvnostl prev.uvora i ugovora, ma da tl prijedlozi ictajtt svoje slabe stratte, pošto se napuštanje izvjesnog mišljenja, ma i samo iz taktičndi razioga, smatra kao poraz i što u opšte javnost u svakom pltanju strasno zauzima svoje stanovišle, te time pov-ećava teškoće sporazutna. I ukidanje tajnih ugovora teško je sprovesft- jer se isti ne mogu kontrolisati. Alitosu sporedne stvari. O toj tački daje se gov o r 111. Odnosno taeke 2. o slobodi mora govorio je Wilson sviitta sa srca, naročito što izuzima teritorijalne vode 1 što se ne tangiraju prava Turske. Tačka 3., koja je upravljena protiv budućeg privrednog rata, tako je razumna, d a j oj u e m a m šta dodat!. Tačka 4. o opštetn razoružalt j u j e j e d a tt d i o m o g a p o I i t i čkog vjerovanja i Ja bi ga pozdr-avio. Šta se tiče rttskog pasusa, to stno već djelitna dokazali, da smo gotovi, da stvorimo prijateijske susjedske odnosc. Odnoso llalije, Srbije, Crne Gorc i Rttmunjske ja ponovno izjavljujetn, da se protivim da figurišem kao osiguranje za neprijateljske ratne pustolovine. P r o t i v i m s e, d a č ilt i tn j e d n o s t r a lt e k o n c e s i j e n e p r i j a t e l j i tn a, k o j I p r o p o-

vljedaju ratdokonačne pobjede, protlvimse, da im se dade mogućnost, da bez rizlk a p r o d u že r a t. Neka W 11s on upotrijebi svoj upltv, koji bez sutnnje ima n a svoje saveznike, da ih privoli, da izjave, podkojimbi uslovltna bili voljni da razgovaraju, a jaću imlstotako otvoreno kao i Wilson odgovorlti. No razumljivo je, đa vrijeme i produžcnje rata ne tnože ostati bez uticaja na đotičnc prilike. Odnosno tačke 13. o nezavisnoj Poljskoj, koja bi nesiininjivo obuhvatala krajeve, u kojiina stanuju Poljaci, mi bi sesWilsonom brzo spora zumjeli. Wilson krutiiše svoje prijedloge mišlju o opštem savezu naroda, a to ne će nigdje umonarhljl naićlna otpor. Iz pređrečenoga proizlazi, da scnaši ttazorl 1 u konkretn i tn m i r o v n i ni p i t a n j i tn a prib 1 i ž u j u. D i f e r e n c i j e, k o j e ostaju. izgledaju da nijesu t a k o v e 1 i k e, a d a s e i z m j e n o tn m i s I i n e b i m o g 1 o p o s 11 ć i z b I iž e n j c. Ova situacija, koja odafile postaje, da su interes! Austro-Ugarske i Sjeditijenih Država najmanje protivnl jcdni druginia, nameće pitanje, dali n e bi izmjenamlsli i ztne dju ove dvije sile mogla dati izIaznu tačku za p o m! r 1 j i v othŠ11 đ o g o v o r. i dalie je poirebua sloga i strpljivost. Položaj u Monarhljl nlje takav, đa inoramo odntah zakijučiti tuir. Moja gospođo! Ja satn na kraju, al! to je najvažnije, što Imam da kažem: ja radim na miru sa Ukrajinom i Petrogradoni. Mir sa Petrogradom n e vfbŽiJ 1 ! §ta definit-ivan položaj. Nigdte n» , la x e Cel;e protiv petrogradstce grada se tte može ništa izvesti, posto tamo ničega nema, ositn revolucije i anarliije, koje sa zahvalnošću odbijatn. Pri svetn tom hoću sa Petrograuoin mir, zato što nas približava opštem ntiru. Drukčije stojl stvar sa Ukrajir nom, koja će po zaključku mira izvoziti životne namirnice, od kojih ima zallha. Moja je dužnost, da olakšam oskudicu stanovništva, te sc ne ću odrećl te korist! zbog neke histeričke nervoznostl, da m i r p r i b 1 i ž i tn z a n e k o I i k o d a n a i 1 i z a n e k o I ik o n e d j e 1J a. Tukav mir treba vremena; jer se mora ustanoviti, šta natn se 1 kako može Hferovati. I Ukrajina želi odgovarajuču vrijeduost. koju joj možeino dati za njene liferacije. Obrnute okolnostl u rtiskim državanta stvaraju velike teškoće. Ako mi dodju iza ieđja, te me primoraju, da na vrat na nos zaključim mir, ue ćetno fmati nikak vih ekonomskih ko ri s t i, i naše stanovništvo tnoraće i h s e o d r c ć i. Ako stvorimo utisalc, da moramo odmalt i uz svaku cijenu zaključiti mir, ond 1 a nećemo d ob i t i n i j e đ n u metarsku c e n t u

PODLISTAK

Slavonska seoska poezija Poskočice u Ko!u iz Djakovštine. Zalud diko svoje čelo voraš, Kad u meiie pogledati moraš. Diko tnoja, da ini nijo tebe. 'Ja b‘ se mala u klosterc dala. Mila majlco, mcne voli Marko; Srce slatko, tebo voll svatko. Maratnica na njoj abeceda, Uzo dika, pa je vlše ne da. Maramica, na njoj golubov!, 'Volim d!ku ma da stno rodovl. Kalco ne bl nas dv'je druge bilc, Kad su naši dragani, pajdašl. Dlko inoja, to se ne isplati, Svako veče, stajati na vratt. ’Alaj tni se šikuje gjurgjlca, PokraJ tnoga runtenoga Ilca. Alaj mi se šikuje itomada, Navrh moja dva obraza mlada, Mila tnamo, ite ću janje malo, Već mi ma!o Janje dodijalo. Imant diku kano malo rose, Na čelu inu nakudrane kose. Diko lane, visoki jablane, Ja ću tvoje salomiti grane. Ružniarinu, ne rast‘ u visinu, Grane širi s dragim me potnirb

Alaj mi se tiioje oči vražc, Kud pogledam, same diku traže. Diko ntoja, tvoje oko plavo, Na mom srcu već ležl odavno. Daj mi diko tvoje oko plavo, Da sastavim plavo i garavo. Idern selom, selo na me vlče, Sto nte tnoje crne oči diče. Zubi moji, dva reda bisera, A dikini, kutija šećera. Vidiš dlko b‘jele golubove, Onalco je b‘jelo lice ntoje. Aoj meni moj se dika ženl, Nek se ženi što će bećar menl! Uzmi diko moju maramicu, Na jesen ćeš njenu gazdaticu. VaraJ diko, koje ti se dadu, Mene mladu drži za paradu. Sedant datta ttlsam vidia diku, Osmi danak došo tni na sanak. Sve se lole u čizme obule, Ja i janje u cipele žute. Umiću se u b'jelom sapunu, Što mi dika kuplo za krunu. Sinoć mene, moja dika vreba, Dobiće me, ako tnu ne treba. Srce puca al pući ne možo, Već od jada samo se raspada. Mene dika zove mirisavče, A ja njega jabukom iz bašče. Mila majko bolesna sam jako, Kupi lika, tnrekla me dika.

Tri put sam se utniia u miiku, Dok satn svoga privarila dilcti. Oj Inoćo, nisam tia te Ijuta, Stince sjalo, al te negrijalo. Oj inoćo, veliki ti zubi, Podaj cigi nek korita dubl. Inoća mi kudrava ko kera, U ruci joj svileua ambrela. Aiaj saitt se ugojila diki, Zubi bell, obrazi debeli. Nisam žuta, što si mati ljuta, Već zeletta, Što dragoga ttema. Za dragog me biše i karaše, Za uemilo silom uatjeraše. Miriše nti svoga dike ruka, Ko u Ijetu srčika jabuka. Još sam bila u bešici tnala, Kad me mama diki obečala. Prkos jesam, na prkosu stojim, Od prkosa vije mi se kosa. M'jenjaj tata trideset dukata, Momct vole, koja je bogata. ProdaJ, tata, !z štale dorata, Pa ti tneni nam‘jenjaj dukata. Prodaj tata l kravu I tele, Pa mi kupl satlnske clpele. Mill tata, prodaj kravu milku, Pa mi kupi suknju polusvilku. . Diko moja, koga ćetno kleti, Što se natna ne dadu uzeti? Ti ćeš mamu, al‘ ja sebe samu, što sam s tobom išla po dlvanu

lgraj dilco, lupaj cipeiama, Niko ne zna, šta je medju nanta. Tri godine udaje me mama Još tne nije po volji udala. Našia mi je kuću i intanjc, Samo uije srcu milovanjo. LVjelo lice gledat je finije, A!‘ garavo ljubit je milijc. Oj garava, očl garavc ti, Izvele nte iz tnoje paineti. Vesela sam, vesela se pravim, Hoću diico, da te zaboravint. Iniam diku, ko maietto pače, Kad u kolu, ko nevolja slcače. Dukat‘ nemant, pulica ne vežctn, Vita jelo, udaće me t'jelo. Sad je moda dukati 1 svlla, Makar cura i ćorava bila. Sve je dobro, samo jeduo lcvarl, Hoće dika da mi gospođari. Cura češlja kosu na dv'je strane, Pod kosom joj crtte oči vrane. B'jelo lice medju solufama, Crne oči medju obrvama. Zlato moje, crne očl tvoje* Usadjeno u srdašce moje. Diko moja, cme očl tvoje, Alaj broje sve korake moje. Veni diko, venllo ti tilo, Ko što vene u livadi sino. Oaravušo, hoćeš moja biti? Zbog tebe ću glavu izgubltl.

Godiaa IV.

žita, auspjeh će b 11 i uopštq p i a t o n s k i. Ta tte radi se o okončanju rata na ukrajitiskom frontu. Preui* čovječjem predvkijanju tamo je r atu uopće kraj. Pošto smo se na bazi aneksije sporaziimjeli, ne radi s« 0 imperijalističkim aneksijonističkiui planovinta, nego samo o tome, da sa> za stano'vništvo stvori potpuuo zaslužena nagrada, đajući niu nainirnice, koje će ono rado primitl. J po hlijadu p u t a ni je i s13 na, da smo u takvom poiožaju, u koiue moramo danas zaključltl radije 1 o š m i r b e z ekonomskth k oristi, negosutradobarsaelcon o m s k i m k o r 1 s t i m a. Teškoće z® životne namirnice dolaze zbog oskudice tt uglju i transportnim sredstviina* Ako organizujete štrajkove, onda se krečete u circulus vic i o s u s-u, t e t i tii e otežavat# p o 1 o ž a j z b o g ž i v o t n i h n a m i rn i c a. Širi se glas, da vlada stoji iza štrajkova. Ja ostavljain vaina da b[rate, jeli to zločinačka Ideveta lli litd'ost. Oni, što vjeruju, da takva sredstva ubrzavaju mir, čine straliovitu pogrješku. Vlada hoće baš isto, šta t večina monarhije, naročito skorašnji časni tnir bez aneksija. A o n d a j e s u 1 u d o, d o č 1 j o j I z a I e d j a, z a d r ž a v a t i j e i s ttt et a t i. I i i v i i tn a t e u m e n i oovierenja, kao mirovnog delcgata: a o n d a m i p o m a ž i t e. i 1 i tt emate povjerenja, a onda me r u š i t e. Ja sam siguran, da intam za sobom većinn ugarskog odbora, kojt mi je izjavio povjerenje. Ako je to ovdje sumnjivo, objasnite stvar. Ako je ovdje većina protiv mene, povući ćit odmah konzekvcnce. Mene đržf samo osjećanje dužnostl. Bez povjerenja ne može voditi poslove nl jedan ministar spoljnih poslova. ili ga vi imate, lli me rušite, trećega n e m a. Ja satn gotov.

Debata o govoru. —> fovjVronto « UHJlldll o« Poslijfc Ovoga jo uzeo rljeS 'delegat W a g n e r f izjavio, 'da ujegova stranba poklanja poipuno povjerenje ministm spoljj ih poslova i načinu kojim on vodi pregovore. Wagner je izjavio 'da je proft van nnru po svaku c-ijenu, niiru potttnjavanja. Govomik je zablagOdario minb stru, što se čvrsto prJđržava gledišta za^ jfcdničkog rada i norazdvojn© sagiasnosii sa irašim saveznicitna. Cio njomatki rvo ro'd n Austriji očekuje, da če se nepokv leljivosl i istrnjnost u viemosti prema našim saveznicima čvrsto o‘drž"ti. Govor< nik želi, ila se u ođbom jie učiui pokip šaj, da se ministar pozove, da u potrem jiont slučaju samostalno jjostup 1 , pa đa i nevjerom prema saveznicima sklopi sa IRusijom mir. — Posiije njega je govorio 'delcgat Stranakjr, a onda je sjednie.i prekinuta.

Pruži diko, preko kola ruku, Pruži ruku daću t! Jabulcu. Nakraj sela, j>osJečena Jela, Pazi curo s‘ kim si započcla. Oj svekrvo, što si učinila, Sin ti vene, što ne ljubt menc. Meni moja dika ne pasira, Što u kolu mnogo famazira. Blago curi, koja ima para, Samo sjedi, pa se razgovara. Biko moja, ne šalji nii jade, Nc če pošta, da mi ih predade. Obrve mi vriž očiju stoje, Pa me niko ureči ne more. Nisam 1‘jepa, al‘ sani t‘Jela ola, Kog poljubim, taj bolovat mora. Pjevala bih, dika će me karat, Treba grlo, za nedjelju šparat. Vodi kolo, matedua rano, Vodi kolo, tiho polagano. Ja sam čuia, all ne znam pravo, Da je dragi drugoj novce dao, Srce ječi, al bolesno nije, Zitatn što mu Je, za dikom tuguje. Vedro nebo i vedrine sjajne, Diko moja ne izdaj nam tajne. MIlo mi je u kolu lgrati, Kad se dflea do mene uhvati. Ide kolu, makar ne igrala. Ne bl 1‘ svoje janje ugiedala.