Београдске новине

Strana 2.

Petak

BEOORADSKE NOVINE

25. januara 191b.

Broj 23 ,

RATNl IZVJESTAJI tzvještaj austro-ugarskog glavnog stožera Kb. Beč, 24. januara. Položaj neproraijenjcu. Načelnlli clavnosr stože r a.

Bacili sile

Ruski đonosioci slobode, zvani boljševiki, pripremili su več gdjekoje razočaranje kako četvornom savezu, tako i svora rodjenom narodu. Njihova vlast digla se prilikom posljednjeg preokreta revolucije, i njiliov prvi po«ret izgledao je da je išao za tim, da unese jasnosti u zamršen položaj no,ve republikc. Naročito njihova jaka ispremnost za mir djelovala je sitnpatički, jer je bila refleks volje cijelog naroda. Naravno, gdješta od njihovog jig'eda otpalo je. Trockij, koga su njegovi prijatelji nazivali mudrim realnim političarom, nlje se pokazao pri pregovoriina u Brest-Litovsku kao čoVjek, kome je do stvari više stalo, uego do ičega drugog. On se izgubio u doktrinarnom cjepidlačenju najgore .vrste, te je mirovnoj stvari više škodio oego koristio. Već je onda pitanje o sili Igralo veliku ulogu u njcgovim izvodima, privlačeći pažnju ugovarača na predmete, koji su sa glavnom stvari stajali tek u posrednoj vezi. Poslije, kad se vratio u Petrograd, rastjerao je justavotvornu skupštinu takvom bezobzirnošču, da je to sjećalo na raspuštanje dume za vrijeme carstva, nalazeći za ovaj nasilni čin čiUrvu gomilu 'đuhovitih argumenata, koji su zlo mogli samo uvećati. Tako je protiv konstituante pronašao izgovor, da su najodni predstavnici proizišli iz izbora, koji su proizvedeni po sistemu staroga režima, te da izbornici nijesu mogli razlikovati desničare socijalnih revolucljonara od ljevičara. Time je desničarskoj grupi stranke, koja upravo predstavlja gradjanstvo, pripala nesporazumom većina, s kojom on nipošto ne može biti siKirazuman. Jasno je, da je samo bezuslovna .volja za vlast bila uzrok, što je Trockij ovako olako pokušao da opravda svoj rad. Jer još prije sastanka ustavotvorne skupštine morao Je on s tfm biti na 'čisto, pod kakvim će pretpostavkama konstituanta stupiti u akciju. Moglo bi se opkladiti sa stotinu protiv jeduog, ’da bi on u slučaju pobjede svojih pristaša sve odobrio, te čak svoju večinu slavio kao najrazgovjetniji izraz tia™6cT ove pojave, koju su stvorili bacilr sile sadašnje ruske vlade, za nas je važnija činjenioa, da je Trockij svo■je nasilne planove prenio takodje u (Jkrajinu. Jer ovi su planovi opasni za mir u največoj mjeri. Središnje vlasti i nova ukrajinska republika nalaze se pred samim zaključkom sporazuma, i baš u tom treuutku, kad se mislilo da je prošla svaka nesloga, diže se plamen stranačkog sukoba. Nije potrebno bogzna koliko istraživanje, pa da se ivide pravi uzroci. Boljševikima je bilo trn u oku, što su pregovori fzmedju zastupnika Austro-Ugarske i njenih sa* .veznika s jedne strane i delegata centralnc Rade s druge strane, uzeli tako brz i povoljan tok. Zaseban mir sa Ukrajinom, što bi se zaključio prije mira sa Rusijom, morao Im je u njihovom ugledu i ujihovom osjećanju vlasti škoditi. Zato su boljševiki otvorill u Harkovu nekakvu podružnicu svoje

vlade, te su iz sredine te vlade imenovali punomoćnike, kojl bl jedini mogli ugovarati u ime Ukrajine. Time ]e centralnoj Radi u Kijevu objavljen rat i dat razlog za oue sukobe krvave prirode, o kojima su nam javile jučerašnje posljednje vijesti. Sasvim jc prlrodiio, da će Trockijeve pristalice u Harkovu govonti njegovitn jezikom, ltoji ima da ga opravda pred demokra( cijoin njegove rodjcne domovine>, da i će on kroz usta novih ukrajinskih predstavnika izjaviti, dia se kijevska vlađa osniva na buržoaskom elementu, te paktira sa Kaiedjiuom, da bi posijala razdor izmedju dva velika naroda i stvar radnika i seljaka dovela u opasno st. I opet počinjc zgrada mira, koja se imala pođići u Brest-Litovsku, da se iz osnova ljulja. Skoro završeni sporazum sa Ukrajinom prijeti, da će pod uplivom Trockoga biti otegnut na neodredjeno vrijeme. Novom ruskom diktatoru, koji je uskrsao pod maskom apestola slobode, mora se ovom prilikom priinjetiti kao teška mana inišljenja, da se u toku dosadašujih pregovora tako ponasao, kao da je pravo samoođredjenja Ukrajine takodje u njegoviin očima takva svetinja, koja se lijega nišla ne tiče.

| Pobima srpske vojske (NaroCitt brzojav „Bcograđsklh NoYlna M .) Bern, 24. januara. Pariski list „Feuilie" saznaje Iz srpskog izvora: Početkom 'deeembra je izbila pobuna u 'dva srpsta puka na solunskom frontu, pa je postojala opasnost, 'da će zahvatiti iostale'dijelovesrpskibčeta. Engleski pukovi su ugušild pobunu. Mnogi časnici, po'dčasnici i vojnici su poapšeni. bvega je, kako so veli, uapšcno 80 časnika, što je izazvalo veliko ozloje'djeiijc medju četama, koje su već i inače o'davna nezadovoljne s vladom na Krfu. O'd značaja je to, što se od februara 1916. ni je'dan srpski ministar ni poslanik nijo usu'dio da se pojavi na fronlu srpskih četa. Naročito je rasipanjc srpsko vla'de izazvalo veliko nezadovoljstvo kod srpgkih četa, koje su samc Odbile da im se poboljša plata. Vojska se nadala, da će sporazunme sile stati na put rasipanju na Krfu. Ta so nada nije ispunila. B.a»položenje je Srbijo očajno.

Pregovori za mir Francuska štampa o soorazunni sa Llir.ajuiOUl i\o. Bcrn, 24. Januara. Jednostrani sporazum Ukrajine sa središnjlm vlastima izazvao je u Francuskoj opšte iznenadjenje. Štampa daje izraza svome čudjenju i z ap r e p a š č e n j u. Večernji Iistovi upozoniju na to, da središnje vlasti time vrše pritisak 11 a boljševike, a jeđnovremeno neposređno utiču na najbogatije provincije Rusije. „Joiirna 1“ izjavljujc, središnje vlasti su time otklonile jedini moguči otpor na istočnom f r o n t u. ,,M a t i n' misli, da je ofpočela nova faza u pregovorima u Brest-Litovsku, što će svakako imati jak utjecaj na opšti položaj. ,,L‘0 e u v r e“ I ,,H u m a n i t e“ pozivaju mjerodavne državnike da stupe u prijateljske dodire sa Ukrajinom i da ju vojnički, politički i privredno iskoriste protiv boljševika.

Diko stara, išli smo na pismo,*) I na pismo, opet svoji nismo. Diko moja, jabuko divljako, 'Alaj te je prevariti lako. Poznam svoga diku po koraku. Makar bilo, u ornomc mraku. tVidim da jc dika u žalosti, Ja sain kriva, a ti mi oprosti. Diko moja, moj zumbule plavi, . Ljubiću te samo ini se javi. Diko moja, moj ziunbule bili, Ljubiću te ništa se ne brini. Diko moja, moj karanfil plavi, Ljubiću te, u snu i na javi. i Uzmi diko maramieu b‘jelu, Srce veži, da za mnom ne teži. ‘ Lako j‘ poznat, kad se dvojc vole. Obadvoje obrve obore. Oledaj zlato, ono drvo suho. : Kad urodi dodji pa me vodi. 'Ja sam sebi privračala diku, Sl‘jepog misa skufiala u mliku. Srce puca, ko na vatri kora, Što se dika ostaviti mora. Ružinarin ću nasadit popriko, Ne ćeš mi se oženiti diko. Diko moja, s očima divani, Ja ovako nesmijem nikako. Ćuješ seko, nešto bih ti reko, Moja budi, meni si po ćudi. Oj kakvo je ovo selo Iudo, Ljubim diku, pa im je za čudo!

*) Ići rfa pismo, kaže se. da se vjejenici upisuju kod župnika (paroha) da te navijeste.

A1‘ miriše u kiijeru mome, Od pomađc, i od mene mlade. Ide dika kroz selo pa pjcva, | Mene mama, u avliju tjera. Poljubićtt moje dike Iice, Nek‘ me tuže stolu sedmorice. Poljtibiću, što je meni milo, Ma se vedro uebo proiomilo. Mcne dika na bonbone miti: Golubice, hoćeš moja biti? Srce moje, nožem ću te bosti, Još ti ne dam živjet u žalosti. Srce moje nožem ću te parat, Još ti ne đain s dikoin razgovarat. Alaj mene moje ruke bole, i Kad zagrle ono, što ne vole. U našijih staza kraj Drvnika. Mušterija ja i moja dika. Sedam sati udara, 2ena žita ukrala. Ukrala je seđam kiia, Da kupi bjelila. Naši šanac kopaju, ' ; Meni na put ne daju. » To je moje milo čulo, Pa šanac zasulo. Vedro nebo i po malo plavf, Niko ne zna šta j‘ u mojoj glavf. Volim curu, što Je meni mila, Ma u jednoj košuljici bila. B‘jele moje ruke do lakata, Koga ćete grlit oko vrata. Ajzenbane, hoćeš II k‘ Osiku? Pozdravi mi moga mUog dikui Sabrao Nikola Vlašić.

Pitanle aalandskih ostrva. (Naročlt! brzoiav „Beograđsklh Novtaa") ■J Stockholm, 24. januara. Švedske novine, kao ,,N i a D a gI i g h t A11 a h a n d a“ označuju K (I hlm a n n o v u inicijativu u pitanju aalandskih ostrva kao sretan diplomatski potez. Švedski narod pozclravlja najvećim opštim zadovoljstvom izgled, da bude zastupan u Brest-Litovslui kod pregovora o pitanju aalandskih ostrva.

Dogadjaji u Rusiji Pred uovim k r vaviui zapletima. (Naročiti brzojav „Beogradsiđh Novlna“.) Bern, 24. januara. Po jednoj vijesti, savjet narodnih komesara jc poslijc raspuštanja ustavotvorne skupštine- .ureduzeo b e z o bz i r n e m j e r e, r a d i u g u š e n j a protiv revolucijonarnog pokreta. Svi sti gradjanski listo> vi zabranjeni, štamparije zaplijenjene, a sve osoblje uredništva u a p š e ii o. Broj uapšenih iznosi v e ć 800. Savjet narodnih komesara raspolaže za sad sa 60.000 n a o r u ž a n i h. Postoji utisak, da je raspuštanje ustavotvoriie skupštine predigra izbijanja krvavih unutamjih zapleia, kakve Rusija još nije doživjela. Crnomorska fiota priznajc ukrajinsku vladu. (Naročiti brzojav „Beozrađskih Novlna") Stockholm, 24. januara. Zapovjednik crnomorske fiote, general N e m e c, saopštava ukrajinskom glavnom tajniku, da ukrajinsku vlađu zvanično priznaje. On je poslao jednog tajnika u Kijev, da prijavi vezu sa ukrajinskom radom. Krltičan položaj narodnih komcsara. (Naročiti brzojav „Beogrnlsldh Novina") Berliu, 24. januara. Jedna naredba narodnih komesara je upravljena protiv pobune u Petrogradu, koja prijeti, a gdje, po stockholmskoj vijesti ,,Lokalanzeigera“, boljševiki ne raspolažu s dovoljiiom snagom. Petrogradski pukovi nijesu vlše slijepo odani boljševicima, oni hoće, ako bi ponovo buknuo gradjanski rat, da objave svoju neutralnost. Boljševiki su preduzeli protivmjerc dovlačenjem njima odanih mornara i finskih četa. Dosta je opasno jLra I IU, OU7 3C au ij<X 3a /-IVUlmui ii**. mirnicama svakim danom pojačava. I sama „Pravda“ veli, da je položaj narodnih komesara vrlo kritičan. Francuska štampa o raspuštanju ustavotvoriiG skupštine. Kb. Bem, 24. januara, Francuska štamlia. slabo govori o raspuštanju -ustavotvorne skupštine. ,,L‘ h o m m e 1 i b r e“ o s u d j u j e boljševike, koji su postupali isto tako autokratski kao i car, te probudili u stanovništvu Petrograda sve nlske strasti i odularili soldatesku. Možda Lenjinova vlađa nije neposredno kriva za ubijstva i nedjela, ali ona nosi ođgovornost za duševno raspoloženje stanovništva. ,,Mavas“ se izražava melanholično, pa veli: U Rusij i se n e da v.i še ništaučinit! za sile sporazuma. Preina takvom ciklonu smo nemoćni. Ali on će najzad sam po sebi, kao I svi drugi prirodni đogadjaji, leći.

Poskočice u kolu Iz Nove Građiškc Ide dika šoroin i fičuka, .Vidiš, mati. mojega hajduk'a. Ode dika ne reče ni zbogom. Zbogom ošo, nikađa ne došo! Mene niama u staklo zatvara, Staklo puče, poljubi nie luće. i Poljubiću što je moje bilo, Ma se vedro nebo prolomilo. ' Crno oko na bilom tanjuru, Privarih se, pa poljubih Gjuru. Misečina a! je u oblaku, Privari se pa poljnbi baku. Kiša pada kukuruzi rastu, Biće prove za moje svatove. Plctenica od uva do uva, Mili Bože, al me dika. čuva. ‘ Da sam riba pa da me rasiku, Našli bi mi kraj mog srca dlku. 'Ja ne voiim za kim blato ipuca, ;Već onoga za kim sablja tuca. Udala b‘ se, naši ml ne dadu, Valjda će me držat za paradu. , Sabrala Slava T r b o J e v i ć. Poskočice u kolu lz Dreuja Mjesečina, nijesec u oblaku, Ja sa mojom dikora na sokaku. Mjesečina uprla u vrata, Mene dika grli oko vrata. ' Oči sudcu, obrve fiškalu, B'jelo lice mojemu draganu. Da si diko ko zelena trava; Ne bi mene ni boljela glava. Al sl diko ko rumena ruža, Pa mi boli i srce i duša 1 . • ^

Ubijstvo Čingareva i Kokoškina. Engleski prikaz. Kb. London, 24. januara. 0 ubijstru kadje.skih vodja doznajc ,JDaily Chronicie“ iz Petrograđa: Cingarev i Kokoškin uapšeni sn 11. do cembra, prijc otvaranja konstituante sa grofioom Panjin, i predati su u petro pavlavsku tvrdjavui. Ovdjc su se razbo fjeli. Tek poslije mnogo muko pošlo ie njihovim prijateljima za rukom, 'da izraae njihov prelaz u marinsku boln.cu. 19. januara noću ušli su 12 naoružanih lju‘di u bolnicu i zapilašo gdjc ležo bivši ministri. Zalirn su ispabli na č ngareva 6 metaka, a ua Kokoškina 2 metka. Obojica su ostali mrlvi. Poslijo toga su ubojice otišle iz boinice. Ovim ubijstvom izgubila je kaidjetska stranka dvojicu od svojih najenergičnijih vodja. Obrazovanje socijalističke vojske. Kb. Petrograd, 24. januara. Petrogradski savjet pučkih povjcrenika objavljuje zvanično naredbu o obrazovanju socijalističke vojske, koja je potrebna, da očuva potpunu vlast državne vlade. O stanju ruske vojske. Ruski se front sam demobiliše. (Naročiti brzojav „Boosradsklh Novtna".) Frankfurt, 24. januara. O stanju ruske vojske doznaje „Frankfurter Zeitung“ s pouzdane strane. Vojnici su zamoreni od rata. Oni otvoreno izjavljuju, da niti moguniti hoćeda produže borbu, pa ma kako da ispadnu pregovori u Brest-Litovsku. Prema tome se ruski front s a m d e m o b i 1 i š e. Kod tri kavkaska armijska vojna zbora ustanovljeno je 500 odbjeglih časnika. Iza fronta dešavaju se često bojevi izmeđju velikoruskili četa sa ukrajinskim i rumunjskim četama. Na rumunjskom frontu pozivaju velikoruske čcte njemačke vojnike u pomoč. Engleska Radnički pokret u Engleskoj Pred generainliu štrajkom zbog novog zakona o rekrutovanju. — Opšta neodlučna ratna zamorenost. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Haag, 24. januara. Odlučeno je. da se za iduću subotu organizuju demonstracije siične gcneraluom štrajku, protiv nejeđnake opskrbe živeža. Irnalo b i sudjelovati inaonn ,n MaticIiesixi] j Saifordu. Fabrike slcotskih mausTnjsKih srezova upravili su na vladu ultimatum, po kome će 31. januara početi o p š t i š t r a j k u CIyde Inđustrie, a k o s e donde ne povuku novi zakoni o rekrutovanju.' Misli se, da je uzrok revolucijouarnog držanja škotskog radništva opšta neodlučna ratna zamorenost. Štrajk u tvornicama municije. (NaročIU brzojav „Bcogradsldh Novlna".) Rotterdain, 24. januara. Zbog oskudice u životriim namirnicama obustavili su rad u Manchestru 16. jauuara svi rađnici i radnice iz 8 najveć 1 h t v o r n i c a m u n i c i j e. Otišli su pred opštinu, da traže za narod nasilmi i jednaku razdiobn životnih namirnica za sve društvene kiase. Izaslanstvo je pođnijeio žalbu radništva gradskom načelniku. Uvjeravali su, da su radnici već dostigli granicu ouoga, što se može podnijeti. Uz suh hljeb oni

Ratna buka i u kolu pojekuje, pa nam osvjetljuju inisli i osjećuje naše seoske mladjarije, kojima takodje u poskočicama oduška daju. Evo ih nekoiiko: Caruj care, samo nemoj rata, Jer zbog rata ostali neudata. Tjeraj carc i cture i snaše, Kad s‘ otjero goiubove naše. Kralju Karlo pusti naše momke, Pusti momke ostaše djevojke. U Rusiji i biato 1 suša, Tamo nii je i srce i duša. Piše dika da je u špitalju, Jadan kuka, ranjeua mu ruka. Povenula kalamita ruža, Moj sc dika po dckungu pruža. Na ratištu padaju granate, Pazi lolo da ne padnu na te. Zidan bunar u njem voda hladna, Ode dika, a ja osta jadna. Oj kaprale otvori kasarnu, Pusti momče, zove ga djevojče. A1 đa mi je vidjet konja b'jela, 1 na njeinu diku ulanera. Soldačijo, alaj si mi gorka Kod kuće mi ko angjel djevojka. U Rusiji otvoreni putl, Otvorili hrvatski regruti. U Rusiji voda do koljena. il u je moja dika zarobljena, Oj Rusljo ti mjesto prokleto, U tebe mi dika ranjen često. Pitaju me gdje je moje milo? U Rusiji tu ga zarobilo. Cm se oblak preko neba vije, Moj se dragi s‘ Talijanom blje.

ne mogu dnevno raditi 14 sati. Načelnlk je obećao, da će učiniti sve što *e može;, da bi pomogao. Renaudel o pitanju mira. Kb. London, 24. januara. Na jadničfcom fcongresu u Notthing hamu držao je Renauddl govor, u kojeni jo rekao, đosađa nije pošlo za rukom, da se od njemafkiii pregovoraĆa. do bije privola za principe, kako ih je formulirala ruska Vlelegacija. Njemačka se u spomim pitanjima mora podvrći sudu svijeta, naročito u elzas-Io'arinškom pitanju, kojo nije lcritorijalno pifaojo, ncgo pitanje l'n. se ponovno dodje do opštega prava. Bez toga raska forrnula nema vrijednosli. Renaudel jo đodao, da ovoj 'desaneksiji mora prethodili narodno glasanje obiju provincija. — Pćslije Renaudela nzeo jo riječ Ramsay MacIdonald, koji jc izjavio, da bi mir, koji ne bi osigurao nezavisnost BeJg je, bic lažni mir, pa tl.a bi to imafo za neizbježivo posljcdicu đaJje vodjenje rata. Podmornički rat NOVA POTAPLJANJA. Kb. Berlin, 24. januara, Wolffov ured javlja: Novi us* pjesi podmornica na sjevernom ratištu iznosc 18-000 bruto registrovanih tona. Većina brodova bila je teško natovarena i potopljena je u Kanalu u prkos jakoj odbrani svake vrste. Jedan od bro* dova u istočnom Kanalu izbačen je lž svoje pratnje i bio je, po svemu sudeći, natovaren ratnim materijalom. Načelnik admiralskog stožeTa tnoraance. Nema brodova za prijevoz žita. (Naročitl brzojav „Beosradslda Novlna") i Haag, 24. januarato,,Daily Mail“ saznaje iz Sfdneya, da se sadanja žetva i iđuća žetva neće moći prenijeti morem. Velike količme ranije žetve ostale su neprođate. Cijeni se, da če sadanja žetva iznijeti 120 mflijuna bushesa, od kojili je 40 milijuna potrebno za potrošnju u Australiji. Ništa jasnije nc kazujc o ne* volji* sporazumnih sila u brodskom prostoru nego činjenica, da je prenos žetve svih vrsta žita, koji je sporazumnim silama jako potreban, postao sa svim nemoguć. Italija u ratu. Put Orlanda. Kb. Paris, 24. januara. Havas. ,,Temps“ javlja: Orlando Cc sc Sćtiifu K'rčtiKu viljcuic ^ađržati i\ Parisu pa će onda s Thaon di Revelom i Alfierom otputovati u London, da učestvuje u pomorskom vijeću sporazumnih sila i savjetovanju o brodskom »aobračaju. Amerika u ratu Kako se iuia sa naoružavanjem američke vojske. (Naiočiti brzojav „Beogradskih Novina“.) Rotterdam, 24. januara. Prema uashingtonskoj vijesti u pariskom izdanju ,,Ch icago Trfb u n e“ sada je završena istraga razlogd za odugovlačenje oružanja američke vojske, čime se bavio naročit odbor senata, te ređja čitavu gomilu grubih nemarnosti, zbog kojih predstoji odstup šefa departinana za ratni materijjal, generala Croziera, a i položaj sekretara za rat, Bakera, izgleda da se uzdrmao. Ustanovljeno je, da pri

Znaš li diko šta ti se šiknje, Plava mica*) pokraj belog iica. Iinara diku, al je u Osiku, Nosi raicu*) na garavu licu. Sabrala Zlata Sekullćeva. ■*) Miea — Miitze, vojnička kapa. MALI PODUSTAK

lstorijski kalendar Friedrich II*) Pruski kralj F r i e d r i c h 11. koga je istorija nazvala Friedrichoin Velikim, nijc samo interesantna pojava kao vladar i vojskovodja, več i kao čovjek, kao književnik i filozof. I od znamenitijih viadara rijetko je koji toliko ozbiljno slivatio svoje dužnosti i pokazivao tolikog istinskog, neizvještačenog intercsovanja za državne poslove kao Friedrich II. Kralj Friedrich II rodjen je 24. januara 1712. godine u Berlinu, kao sin ,,Kralja-vojnika“ F’riedricha Wilhelma I. i kraljice Soflje Dorot e j e. Njegov otac ima velikih zasluga za organizaciju pruske vojske i državne uprave, ali je u svom vojničkom duhu bio i suviše Jednostavan, pa je htio f sina vaspitati potpuno u svom duhu. Friedrich pak naginjao je od rane mladosti- muzici i lijepoj književnosti. a otac opet o studijama na tom polju nije htio da čuje, taJko da se Frjedrich, kojemu su bila dosadiia vječita vježbanja. počeo potajno od oca odavatl svojim

*) Dopuna ist. kalendara od 24. jannara .