Београдске новине

Broj 23.

Petak

BEOGRADSKE NOVINE

25. januara 1918

Strana 3.

objavi rata vojska nije imala mašinskih pušaka, i ako je sredinom prošle go» d;ne za to bilo odobreno 12 milijuna '.dolara. Potrebno naoružanje ne će bitl igotovo prije aprila. Američke čete, Žto se naiaze u Francuskoj,^ upotrebIjuju francuskc mašinske puške. C r oz i e r okrivljuje B a k e r a, koji je pustio, da se mjesecima drže cksperimenti. Partijske borbe u Americi. Kb. Bern, 24. januara. „Petit Parisien" javlja iz ,Washingtona: Stone je držao veliki govor u senatu i okrivio je Roosevelta i republikanske vodje, da su uticali na politiku Sjedinjenili Država za vrijeme rata, da bi se đograbili viade. „Petit Parisien“ primjećuje na ovo, da je Stoneov govor znak, da će opet otpočeti partijske borbe., Samostalna Finska Rad vladc na uredjivanju svoje moći. Kb. Stockiioim, 24. januara. Sadanja finska viada produžuje rad na uredjenju svojc moći. Ali jednovremeno povećavaju svoju djelatnost j crvene gardiste, pojačani s novim vojničkim snagama koje pristižu iz Rusije. Oni su do sad izvršili veiika nasilja. Zeljeznička pruga za Helsingfors je skoro Sa svim porušena. U socijalističkoj strauci je nastupio rascijep. 'Od 92 socijaiistička saborska poslanika samo su 35 za taktiku boljševika i za to, da Finska i dalje ostane s Rusijom kao federativna republika.

Najnovije brz. vijesti Pregovori Izmedjii državnika sporazumuih siia. Kb. Paris, 24. januara> H a v a s rasprostire ovu vijest ,,Temps“-a: Vjerovatno je, da će se ,u Parisu voditi pregovori izmedju Clemenceaua, Lloyd Oeorgea i Orlanda, kad se ovaj posljednji budc kroz Francusku vraĆao. za Italiju. Za sada se ne jnisli na saziv skorog opštcg savjeto.vanja savezika. Iz engleskog gorujcg doiua. Kb. London, 24. januara. Gornji je dom sa 132 protiv 42 glasa prihvatio promjenu izbornog reda, prema kojoj se uvođi princip proporcijonainog izbornog prava. Puštanje na slobodu svih bngarskih taoca Ivb. Sofija, 24. jauuara. ,,N a r o đ n i P r a v a“ piše: Saznali smo, da je bugarskoj vlađi pošio za rukom, da kod rumunjske vlade, poslije dugih pregovora, isposluje po.vratak Bugara, koji su iz Dobrudže kao .taoci odvedeni, bez obzira da li su bugarski ili rumunjski podanici. S njiho.vimvraćanjemveć se otpoč e 1 o. Ovu su vijest svi Bugari ra« 'dosno primili, jer smo tni Dobruđžu uvijek smatrali kao tterazdvojni dio bugarsicog naroda i uvijck smo đijelili njihove osjećajc. Turskl državuici u Be r linu. Kb. Berlin, 24. januara. Državni sekretar za spoljne pos!o.ve p!. Kfihlmann đao je juče svečan ručak u počast prisutnih turskih državnika. Položaj Jevreja u Turskoj. Kb. Berlin, 2i. januaia. Wolffov ure'd javlja: Veliki ve• zir Talaat-paša primio je juče je'đno iza-

Blanstvo, u kome su bili profesor 'dr. Jamee Israel, bankar A. F. Marbus, dr. Alfred Nossig, trgmdnski savjetnik G. Simon i profesor dr. Ludwig Stein, te željeli doznati namjere osmanske vlaide, što se ođnose na razna pitanja po stvari Jevreja u turskoj 'državi poslije paključka mira. U razgovoru je đošlo do Bporazuma u najznačajnijim tačkama, tako 'da je izaslanstvo dalo izraza potpunog zadovoljstva o saopštenjima velikog vezira. Povišen kurs r uske rublje u PoljskoJ. Kb. Ljubljin, 24. januara. Narcdbom generalnog guverncra dlguut je kurs rublje na K 2.20.

Grad i okolica Dnevnl kaleudar D a n a s je petak 25. Januara po starom 12. januara — Rlmokatollci: Obračanje sv. Pavia ap.; pravoslavnl: Muč. Tatijana. Časnlčka i činovnlčka kasina oivorena jc đo 12 sali u uoći. C. i k. vojnlčki dom: Citaonica, soba za pisanje i igranje, kantina. Otvoreno od 7 sati Izjulra do 9 sati uvečc. Siobodan pristupsvakomc vojniku. Beogradski orfciim (« zlmskoin pozorištu prijtr (Boulcvaru): Početak predstave tt 7'30 sati uvcče. Kincmatograft: Vojnl kino u Kraija Mllana ulici 56 (Koloscttm): U 3, 4'45 i 6-30 sali posl. pođ. predstave za gradjanstvo. — C. i kr. gradjanski kino na leiazijama br. 27 (Paris): U G sati posi. podnc prcdstava za gradjanstvo. Noćna slttžba u ijekarnama: U sedmici od 20. do uključivo 26. januara 1918. obavljaće noćmi sittžbu u Beogradu ovc ljekamc (apotcke): M t c h 1, Stara Crkvcna ul. 8; Kusaković, Kncžcv Spomenik 2; S e k u 1 i ć, Takovska ul. 37; l[ckarna Crvenoga Krsta, Beogradska uiica 2, Rasporcd bogoslnžcnja na Sv. Savu. U ne'delju, na dan prvog arhiepisbopa i prosvetilelja srpskog Sv. Save, u beogradskim crkvama davaćo se liogosluženje po ovome raspore'du: Počelak jutrenja u svim crkvama, o giin sv. Vaznesenske u 7 časov,a izjutia. Sv. liturgija u 9 Časova. U sv. Vaznesenskoj — jutrenje u .6 časova izjutra a sv. Iiturgija Odmah U nastavku jutrenja. Po sv. lituvgiji osvećenje koljiva i rezanje kolaća za škoisku decu. Za bcogradsku sirotiuju. Gospodin Gjura P a v 1 o v i ć, mesar iz Beograda priložio je sirotinjskom odjeienju opštine grada Beograda svotu od 50 kruiia, kao svoi prilog za beogradsku sirotinjn. Traži se. G. 'dr. Stanislav Novakovio, eanifc. nutjor ili njegova porožticn. Ko bi znao gdje nalazi, umoijava se da javi tačnu adrosu zastupn. blagajnika društva Crvenoga Kreta u c. i k. V, G. G./S. gospo'dinu dr. Marku T. Leku, Beegrad, .Vitrogasna ul. 15. Povišena eijetia papira za cigarete. Zbog ponovnog poskupljivanja fabrikacija povišena je cijena papira za cigarete na 18 fiiira po jednom omotu, a cijena papirnih čaurica za cigarete na 90 filira po kutiji. Prodaja pekmeza i šliiva. Od sutra, 26. ovog mjeseca, otpočeće u svim prodavnicama životnih naminiica opštine grada Beograda prodaja suvihšljiva i pekmeza. Prodaja ćc se vršiti po kuponima, što su ovih dana razdale reonske lcancelarije opštine grada Beograda. Pri tome ćc se postupati ovako: na kupon što glasi za j a n u a r mjesec daće se dva kilograma š 1 j i v a, a na kupon za f e b r u a r davaće se jedan

kilogram p e k m e z a. Gradjanstvu stoji do volje, hoće IJ oba artikla u isto vrijeme uzeti, kao i da li će kupiti cijelu količinu od jednom,* ill će to činitl postepeno. Napominje se samo, da će se s obzirom na količine, kojima opština grada Beograda raspolaže, pekmez moći još jedan put davati, a suve šljive sarno ovoga puta će se sve lzdati. Cijena je šljivama od jednoga kilograma 1.60 kruna, a pekmez 2.40 kruna. Ograničenje pušeiija Po naredbi sa mjerodavnog mjesta, jedno lice možc u prodavnici duvana dnevno kupiti samo deset clgareta treće, četvrte i petc vrste, a dvadeset cigareta od boljih sorata. Kad se ovo ograničenjc pušenja uporedi sa ograničenjem u monarhiji, videće se, da su pušači u Srbiji ipak u boljoj situaciji. Jer, dok se u Bosni i Hercegovini dnevno pušaču daje osam grama duvana, dotlc 11 cijeloj ostaloj AustroUgarskoj opskrbljuje se jedno lice sa dvije cigarctc dnevno. Ovo ograničenje pušenja nije po-' sljedica nestašice duvana u monarkiji. Proizvodnja dtivaua je velika. Do sada monarkija je bila u mogućnosti, da izvozi luksus-cigarete i u Fraiicusku, Njemačku i Englesku. Ista kohčina 1 danas se proizvodi, čak i više, ali se zato danas broj pušača nesrazmjerno ninogo uvećao. Jer, danas jc vellki broj vojnika na frontu, koji ranije nijesu bili puŠači, pa stt tražeći razonodjenja u rovu, pribjegli pušenju. Otvaranje lokalne plovidbe ZcuiunBeograd. Od sutra, u subotu 26. januara poliovno ćc započeti lokalna plovidba izmedju Zemuna i Beograda po plovidbenom rasporedu od prošie jeseni. Izgubljeno Gospodja Marija T o d o r o v tč, sa stanom u Miloš Vcliki ulici br. 73, izgubila je novčanik s ovom sadržinom: 1 banknotu od 20 K, jedan srpski vojnićki krst, jednu srpsku vojničku medalju, jednu rađnićku medalju, jedati srebrni krst, jednu malu zlatnu ploču i uekoliko komada sitnoga novca. Nalazač se umoljava, da to prcda tia gornju adresu. Pokušaj kradje Pretprošle iioćl pokušao je nepo ■ znati kradljivac.da.izvrši kradju u radnji Petra Nikolića, ugao Kneginjc Ljubice i Knez Mihajlove ulice. Pokušaj nut nije ispao za rukom. Prednje staklo na izlogu razbio je, ali je pri namlerl Ua 1 iltugo razbijc, vjerovatno nečijim nailaskom, ometen. štetu je nanjeo samo time, što je razbio staklo. Za kradljivcem se traga.

Poslijednje brzojavne vijesti fzvještaj njemačkog vojnog vođjstva Kb. Berlin, 24. januara. Zapadno bojište: Nikakvili naročitih dogadjaja. Ziva izvidjačka djelatnost naše pješadije privela nain je na nniogo mjesta zarobljeuika. Sjevemo je od željeznice B o e s i n g h e—S t a d e n zaplijenjeno šest mašinskih pušaka. Istočno bojišfe: Nema ničeg novog.

Maćedonsko bojlšte; U pojedinini odjecima topnička djelatnost. Jugozapadno od dojrans k o g jezera osujećen je jedan engieski napad. Talijansko bcjište: Položaj je neizmijenjen. Prvi zapovjednik glavnog stana pl. Ludendorff. GOVOR GROFA HERTLINGA. U glavnom odboru njemačkog Reichstaga. Kb. J3erlin, 24. januara. Odmah ti početku sjcdnicc uzeo jc rijeČ grof H e r 11 i n g, da prikažc u poduljem govoru položaj, koji je nastupio posiije nastavljenih pregovora u BrestLitovsku. Njemački je kancclar uvjcren, da će se pregovori sa ruskom deiegacijom uprkos svih poteškoća povoljno riješiti, jednako kao što sc i pregovori sa Ukrajinom dobro razvijaju. Poslije 4. januara, pošto je istekao rok, dan sporazumu, ništa nije bilo na putu, da se pregovori nastave; niko nijc bio više vezan. Umjesto odgovora sporazumnih siia uslijedile su dvije izjave siiorazumnih državnika, i to Lloyđa Gcorgea na đan 5. januara, a dan kasnije WiI.sonova poslanica. Kancelar prizuaje, da je LIoyd George promijenio svoj ton, da ne psuje više i da nastoji dokazati svoju sposobnost za pregovore, u koju koncelar prije nijc vjerovao. Naravno, on ne može ići tako daleko kao neki neutralci, koji u ovorn govoru vide ozbiljnu volju za mir. Istilia, Lloyd George je ižjavio, da on ne želi uništiti Njemačku, da je uopšte nije ni mislio uništiti. Ali ipak on uzimije sebi pravo, da gdvori o Njemačkoj, kao da je ona sveinu kriva. Poslije istorijskog pregieda sve od vremena 1871. god. pa od dana sklapanja odbranbenog ugovora sa Austro-Ugarskom, prclazi govornik na politiku opkoljavanja kralja Edwarda VII. Engleskom je imperijaližmu smetala jaka i napredna Njemačka. U Fraucuskoj želji za osvetom i ruskoj ekspanzivnoj politici našao je engleski imperijailzam vijerne pomočnike, i tako su nastale osnove, koje su ozbiijno ugrožavale Njemačku. Geografski položaj Njemačke izlagao je nju uvijek opasnosti rata na dviin frontaina. Izmedju Rusije i Francuske sklopijen je savez, dakie izmedju dviju država, kojc su imale dva puta više stanovništva od Njemačke i Austro-Ugarske. Repubiikanska Francuska dala je carističkoj Rusiji milijarđc za izgradnju strateških željeznica u Poljskoj. Francuska je republika uvela 3-godišnju vojnu službu. Bio bi zločin, kad bi Njemačka sve to mimo bila gledala, kad bi bila proiiiustila da se i ona spremi. Što se tiče Elzasa i Lotaringije, to 1871. godine nisu zauzete tudje provincije, nego je vraćena njemačka zemlja, koju je biia proždrla francuska revolucija. Tu se dakle r.adi zapravo o desaneksiji. Ovu desaneksiju priznala je i francuska narodna skupština na 29. rnarta 1871. god. sa velikom većinotn glasova. U ono vrijeme misiilo se o ovom pitanju i u Engleskoj sasvim drugačije. Ni jedan narod nije imao tako lošeg susjeda, kao što je bila Francuska Njemačkoj za posljednjih 40 godina. Njemačka bi bila upravo luda, kad ne bi iiastojala da izmedju sebe i Francuske sagradi jaki pograiiični zid, osobito sada, gdje imade za to priliku. Nije mi poznat ni koji prirodni zakon ni zaključak nebeskog parlamenta, po kojem jedina Francuska ne bi bila

obvezana, da vrati upljačkane oblasti. osobito ako vlasnik imade priliku, da ih sam opet osvoji. U ovom smislu govorili sti i engleske ugledne novine, na pr. ,,Daiily Ncws“. (Kraj kancelarovog govora nije nam stigao do zakljtička iista. Op. Ur.). RAT IZMEDJU RUSIJE I RUMUNJSKE. Kb. Sofija, 24. januara. Agence telegraphiijuebulgaro dobiva iz Babadaga, g.adića u sjevemoj Dobradži, ovu brzojavku od 23. januara: Rusko-rumunjski odnosi su do skrajnosti napeti. Borbo, koj'e su so 'dosatia vodile izmedju manjih raskih i rumunjskih čelnih jeđinica, započele su sad i izmedju večih odjelenja. U ovaj jo čas svijet svjedokom novoga rata izmodju saveznika. Zbog pokušaja Rumunja, 'da sebi prisvoje o.užje, municiju i kola IV. sibirskog vojnog zl.ora, koji so sastoji iz 9. i 10. ruske divizije, vodi so već tri dana jugozapadno pci Galca izmedju Sereta i Pruta s najvcćim ogorčenjem veiika bitka. S obje strane vodi se borba s topovirna i monitorima. Rumuujskim su četama stigla velika pojačanja. Da ne p .'dnu Ru nmnjima šaka, vojnici su jedno raske brigadc potražili ntočišlc s ove s rane primirjem ustanovljene demarka Jjonc 1 n je, gdjo su predali svoje oružje, topo'.e, mašinsko puške, obične puške, tren i opskrbui materijal. Oslatalc ruskog vojnog zbora nastavlja biiku, očekujttći pomoć. GRADJANSKI RAT U RUSIJI. Socijalni revolucijonarci ne priznavaju raspust koustituante. Kb. Stockholm, 24. januara. Prema jednoj vijesti iz Hapar a n d e zaključili su socijalni revolucijonarci, da ne priznaju raspust konstituanfe, nego da 23. o. mj. održe novu sjednicu konstituante.

Vijesti iz unutrašnjosti U službl valjevske pruge Vojno željezničko zapovjedništvc u Obrenovcu počelo je da prima u službu ranije srpske saobraćajne stužbeni ke. L\. sada je primljeno preko petnaest manipnkmata, konduktera i kočaičara, koji već saobraćaju na pruzi Obrenovac—Vaijevo. Prijem u službu vrši sc

Lijepe grudi, lice, vrat 1 ruke ne dobifu svoje izrazife liepote bez Diana Atabaster pudera I Diena Crćrr.e Cijena jedne doze za probu ili lonfića K 2.Velike doze K 4.— Glavno prodavalište: „DIANA" Handels A. G. BUDAPEST V. Nador uteza 6. 9

naklonostima. Sve je to sve većma re* metilo dobre odnose iztnedju oca i sina. Otac, ogorčen što je mislio, da mu sin, docnije jedan od znamenitijih vojskovodja novijcg doba, — ncma vojničkog duha, počeo je sve gore postupati sa sinotn, počeo ga je čak šta više javno fizički kažnjavati. Sve je to Friedriclia nagnaio, da pokuša pobjeći iz očevog doma. 1730. godine, za vrijeine nekog putovanja, pokušao je m!adi prijestclouasljeđnik privesti svoju namjeru u djelo. No uhvativši neko pismo, kraij blagovremeno sazna za sinovljevu namjeru i osujeti je. Izvan sehe od gnjeva, a smatrajući, da mu je sin ovim postupkom osraniotio cijeiu dinastiju, kralj Firiedrich Wilhelm ga stavi pod vojni sud, tražcči od ovoga, da prijestolonasljednika kao .vojnog bjegunca ositdi ua s m r t. No pošto se sud oglasi nenadležnim i nikako nije htio da mu sudi, a pošto su se i straui dvorovi zalagali za Friedricha, to se otac zadovolji time. da ga baci u tamnicu u Kfistrinsku Jvrdjavu. Tamo je mladi princ, potrešen ovim dogadjajem, počeo marljivo raditi na izučavanju državne administracije. tako da se otac počeo poste« peno miriti sa njime i ublažavati mu tanuiovanje, dok se 1732. godme, kada je Friedrich pristao, da se vjenča sa princezom Jelisavetom Braunsđnveig* Beveruskom, nije najzad potpuno f)o» mirio sa sinom, d.opustivši mu da napusti Kfistrin i poslavši ga za komandanta puka u Neu-Ruppinu. Friedrich je tada stanovao u zamku RhelnsIfeergu blizu toga mjesta, gdje se sada pored redovne vojne dužnosti do mile .volje mogao baviti književnošću i muafkom. Oko njega su se kupiH mnogi

ugledni književnici, filosofi i umjetuici, a sam kralj bio je u živoj prepisci sa francuskim filosofom V o 11 a i r c o m, Već tada je Friedrich počeo i satn da radi na književnom polju. Što je uaročito zanimijivo, kralj Friedrich, koji je svojim radom stvorio od Pruske najjaču čisto njemačku đržavu i koji se nosio mišlju da ujedini Njemačku, najradije je govorio i čitao, — a gotovo lsključivo pisao — francuski. Govori se, da i nije znao pravilno njemački pisati. Nc samo sva kraljeva književna djela („Branđeiiburški meinoari“, „Istorija sedmogođišnjeg rata“, „Istorija moga doba“, „Rasmatranja o političkom stanju u Evropi, „Antiwachiavei‘‘ i druga istorijska i politička djela) pisana su ua francuskom, već sve rijegove duže naredbe i uputstva, kao i njegov testamenat pisani sii na francuskom. Čak je i same ukaze često potpisivao francuskom formom svoga imena — ,,Firederic“. Kada ie maja 1740. godine došao na prijesto, odmah je gledao da uveća teritoriju svoje dr» žave. S toga je ponudio carici i kraljici Mar ij 1 Ter ez ij f, koja je bila tada upletena u tzv. rat za austrijsko prijestokmasledje, da joj on pomogne protiv njenih protivnika, a ona da mu u naknadu zato ustupi Š 1 e s k u. Kada ga je Marija Terezija odbila, on Joj ob> javi rat i u njegovu toku (tzv. 1. šleski rat) za nekoliko nedjeija okupira cijelu Slesku i pobijedi kod M o 11 w i t z a (10. IV 1741. godine) i H o t u z i c a (17. maja 1742. godine); u berlins k o m m i r u (28. VI 1747. godnte). Carica i kraljica Marija Terezija pristaae na ustupanje šleske. Kada se pak u daljem toku rata oko austrijskog prijestolonasljedja carioa i kraliica Mari-

ja Terezija našla u povoljnijem vojiiičkom položaju, Friedrich je zazirao, da će ona pokuŠati ponovo oteti Šleziju, te sklopi savez sa Francuskom i upade 1744. godiue u Čtšku. Pošto se Saksonska pridružl carici, Friedrich je u prvi mali bio potisnut, ali zatim pobijedi kod Hohenfriedberga (4. aprila 1745. godine), Soora (30. novembra 1745. godine) i K e s s e I sdo r f a (15. deceinbra 1745. gođine), tako da mu je carica i kraijica u d r ezdanskom miru (25. decembra 1745. godine) ponovo potvrdila ustupanje Šleske. No kada je 1748. godine konačuo završen rat oko austrijskog prijestolonasljedja, Marija Terezija je odmah počela raditi na tome, da sklopi veliki savez protiv Friedricha i da povrati od njega Slesku. 1756. godine blo je već u uačelu sklopijen savez u tu svrliu izmedju Austrije, Francuske, Rusije, Švedske i mnogili njemačkili država i državica- Friedrich je blagovremeno saznao za to i opet je preduIiitrio svoje protivnike, upavši avgusta 1756. godine u Saksonsku. Sada je počeo krvavi sedmogodišuji rat, o Čijiin smo pojediuim fazama i bitkama na ovorn mjestu već nešto govorili povodom pojedinih godišnjica. Kao što je poznato, Friedricli se u tom ratu sa svojom vojskom poslije mnogili peripetija na kraju održao protiv sviju protivnika. 1. oktobra 1756. godine izvojevao je pobjedu kod L o b o z i c a, 15 dana docnije natjerao je saksonsku vojsku kod Pirne na kapitulaciju, 6. maja 1757. godine pobijedio je kod P r a g a, ali je 18. novembra 1757. godine bio strašno potučen kod K o I i n a, 6. novembra 1757. godine pobijedlo je Francnze kod R o s s b a c h a. a 5. de-

cembra 1757. godiue izvojevao je pobjedu kod Leuthena, 14. oktobra 1758. godine pretrpio je od Austrijanaca poraz kod H o c h k i rcIia. dok je kođ Zorndorfa pobijedlo Ruse. 12. avgusta 1759. godine potukli su ga Rtisi kod Kunersdorfa. U toku 1760. godine pobijedio je do duše kod Liegnitza i Torgau-a, ali je vojnički i finansijski već bio na ivici svoje snage. Spasla ga je smrt ruske carice Jelisavete, čiji je nasljednik Petar III prišao njemu, poslije čega i Francuska i Švedska napustiše savez. S toga carica i kraljica Marija Terezija pristade na mir, koji Je zaključen u Hubertusburgu (15. februaja 1763. godine) na osnovu „status quo“-a,' t. j. stanja koje je postojalo prije rata. Sedmogodišuji rat bio je strašno iscrpio Prusku. S toga se Friedrich svom snagom dadc na posao, da izliječi teške rane, koje je dugogodišnje vojevanje bilo nanijelo zemlji. Gledao je da svoju državu poslije 1 velikih vojničkih uspjeha podigne i kulturno i materijalno. U puste i slabo naseijene krajeve dovodio je koloniste, kao što je dovodio strance radi podizanja industrije. Naročito je pak gledao da svorae narodu u naknađu za pretrpljene ratne godine da napredniju i praveđniju državnu upravu. U sudstvu je modernizirao krivični postupak, izbacujući iz njega torturu i druge ostatke srednjega vljeka. Gledao je da olakša položaj seljaka, ali nalazio da Još nije došao čas za ukidanje kmetstva. Friedrich je do duše vladao ap>solutistički, ali je zbilja i vladao u pravom smislu te riječi, brinuo se lično 1 za najmanje sitnice u državnoj upravi. Bio je vrlo naprednih političklh pogleda, sam fe - govoriO', da je na-

rod izvor i utoka vlasti, ali je nalazio, da se narod treba prvo vaspitati, da učestvuje u viadi, ili da sam sobom vlada. Poznata je anegdota, kako je on jednom svoga sinovca i nasljeduika Friedricha Wilhelma II pri šetnji u saussouci-skom parku poveo do jedne kamene piramide i rekao mu „Viđiš li ovu piramidu? Kao god što ona ne počiva na svom vrhu, već ua osnovici, tako i država ne može se oslanjati na vrhove, već na široke mase naroda!“ Uvijek je govorio, đa je „kralj prvi sluga državin“. 1772. gqdine prvom diobom Poljske zađobi Zapadnu Prusku, 1778. godine vodio je sa Austrijom rat oko bavarskog nasijedja, u toku kojeg i nije došlo do većiii borbi, a koji je ubrzo okončan čješinskim (tesolienskim) mirom. Kađa je 1. avgusta 1786. godine za navijek sklopio oči, ostavio je Prusku, koju je bio od oca prirnio kao državu drugoga ranga skoro đvostruko uvećanu, a po vojničkom značaju kao evropsku veirku silu. Od mnogobrojnih njegovih spomenika najpoznatiji je spomenik, koji je 1851. godine postavljen na berlinskom dvorskom trgu. Na današnji dan, 25. januara 1586. godine umro je uWeiwaru slikar Lukas Cronach, mladji sin čuvenog slikara istoga imena (Lukas Cronacli stariji). Rodjen je 1515. godine. — 25. januara 1759. godine rodjen je škotski pjesnik Robert Burno u Ailowoy-u. 25. januara 1851. godine rodjen je u 1 h i m e-u norveški književnik A r v e G a r b o r g.