Београдске новине

Izlazez anevno u jutro, ponedjeljkom posHle podna

Pojedinl brojevl: I u kraJtTlm Kf*sj«<MUa •. I I/. Ms r* ctlJtBl H , , , • • «••••«•• ia fitrtn

MJesačna pretplatai »■taJSrrr;; s--'

U itimmMJI . . U lng>trus(ra,

• • • •

' Cfilasl po cljeniku.

• • • • • • 410

Urodnlitvo: BE06RA0, Vuka KaradHća ul. broj 10. Telofon broj 83. Uprava I primanjo pretplata TopllSln vonao broj 21. Tolofon br. 21 Prlmanja oglata Knoza Mlhajla ul broj 3& Telefon broj 24S.

Br. 29.

RATNI IZVJESTAJI izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera Kb. Bcč, 30. j.'iimara. Veliki bojevi na visoravni Asiaga traju i dalje. Jugozapadno od Asiaga a u oblasti Monto Sasomola osuie* ćeni su sva talijanski napadi ua velike 1 krvavo njibovo gubitke. •Montedi Val Bella i Col del Rosso morali su se propustiti ne|> r i j at c 1 j u poslije junačke odbrane i žilave borbo sa brojno srve jačdm neprijateljskim snagama. ^ NačeJnlk Klavoosr slofarg, Struja prema zapadu Još prije uekog vremena izgledalo je. fcao da će posred zatnršenlh odtiošaja, koji karakterizuju današnju Rusiju, onlada finska republika jcdina imatl bolju sudbinu. Otprilike prije’ mjesec dana doznao- je svijet za neki sporazum izmedju vlade boijševika i flnskog senata. U isto su vrijeme ruskl listovl javljall o bliskom povlačenju re(volucijonarnih četa iz ovog dijela neikadašnje carevine. Uporedo sa ovom prividnom konsolidacijom unutrašnjlii prilika dpšlo je priznanje finske republike u Švedskoj I kod središnjih viasti. Dogadjaji, što su odinah za tiin sliJedili, pokazali sn, da ovaj optimizam nija osnovan. Nije dugo trajaio 1 prilike se tako zaoštriše, da je građjanski rat bio neizbježan. Uzrok ovom preokretu, koji je tako vrijcdjao pravo samoodredjenja novih drža\niih tvorevina, bio je u netrpeljivom đržanju mornara baltičke flote prema gradjanskom zboru strijeljaca, što su imail da ođržavaju unutrašnji red. Alf i samovolja crveue garde, koja je bila sve iača i đrskija. pndonijela je svoje. potpirujući tnržnju obadvije stranke. Postupanje vojnićklh odbora, kojl su sva sredstva brahif&lne sile stavljall u službu svojili namjera, ubrzaJo je po ređu sve on e žalosne pojave, koje danas Stvaraju ukupnu siiku Rtisije: prekidanje željezničke i brzojavne veze, javne iilične bojeve topovima i oklopljeuim automobilima i potpunu anartiiju na svima linijama. Prema sve više zamršenom opštem stanju apelovao Je senat svc više na silu svojih zaštitnih gardista, ali se inače pokazao sasviin nemoćan za savlađjivanje razbuictjelog ^fadjanskog rata. Naprotiv: na njegovo zapomaganje u Petrograđu stigao je ne baš prijatan odgovor, da okružtii komesar ruske vlade smatra za svoju dužnost, da potpomaže socijalnu revoluciju finskog proletarijata protiv buržoazije. Time Je požar u zetniji dobio, tako reći, zvaničnu sankciju. U Finskoj se samo ponavlja ono, Sto je prije kratkog vreinena u Ukrajmf jjostalo stvamost. Boljševiki izigravaju prolctarijat, radnike koji su u manjini i dio seljaštva, protiv gradjauskih klasa, poŠto itn je prije svega stafo za propagovanja njiliovih iđeja. Je-

BEOGRAD, četvrtak 31. januara 1918.

Iskrcavanje švedskih četa u Torneji? Bitka pred Helsingforsom. — Žestoke borbe na asiaškoj visoravni.

dan neutrainl list je ovih dana kratko i razgovjetno iznio pravc namjere novog ruslcog režhna. Prvo pnavilo njihovih teorija nije stvaranje mira na osnovu sadašnjih odnošaja, nego iznudjavanje svjetskog mira posredstvom socljaJne svjetske revolucije. Iz ove težnje je iznikao gradjanski rat u nnutrašnjosti Rusije, a još više u onlm krajevitna države, koji se graničo silama, gdje je inonarliijska vlađavina. Struja prenia zapadu, to je tajna parola, nove đemokracije, koja neskriveno ttzdiše za vlašću, i želi đa na mjesto istorijskih Institucija dokazane solidaruosti uvede stanje neogranlčenc samovolje. Ali svijet vidi ove namjere i biva zlovoljati. Čak u Londonu i Paristt protivili su se ispočetka potajno pianu stockholmske socijalističke konferencije, a treba dodati, da je u ono doba socijalizam bio na mnogo pitomijem putu nego danas. U vezi sa ovlm može se smatrati kao odbrana u jasnom I cnergičnoin stllu, kađ se Šveđska odiuči, da se umiješa u događjaje u Fitiskoj. Isto tako iina so ocije'niti pasus u govoru grofa Czernina, gdje se spominje radiotelegram ruske vlađe. te kratko ! odiučno odbija njihov poziv na pristanak uz načeia Trockog I Lenjina. Struja prerna zapadu, koju žele viastodršci u Petrogradu za svoju demokraciju, doniječe gorkog razočaranja i njiina i njihovotn narođu. Jer iina neviđljlvih ali granitnih ziđovia, na kojima se otrovne iđeie isto tako razbiiaju, kao i jtiriši naših neprijatelja na frontovinia.

Revolucija u Finskoj Švedske četc u Torucu. Borbe lzmedju predstraža. Kb. Amsterdam, 30. januara. ,,T i ni e s“ doznaju, da su 5 v c dske čete prispjele u Torneu ! da je finska crvena garda otpočela, d a s e b o r I p r o t i v š v e d s lc i h p r e dsfraža. Vijest nije još potvrdjena. švedski kralj prekinuo svoj put zbog dogadjaja u Finsko.i. Švedska javnost za oru.žanu i n t e r v e n c i j u. (Naročiti brzoiav „Beogradsklii Novtna' 1 ) Stockliolm, 30. januara. ,,S t o c k li o 1 m T i d n i n g e n“ javlja iz Malin&a: švedski kralj, lcoji je brodom bio na putu za MalmS da prisustvuje spuštanju jedne nove švcdskc oklopnice u inorc, prekinuo je nedavuo svoj put i vratio se u Stockholm. Uzrok toga prekida pripisuje se dogadjaj i m a u F i n s k o j. J e d a n d i o švcdske javnosti zahtjcva oružanu intervenciju Svcđsk c.

Opštl položal u Finskoi. Bartfn Mannesheim zapovjodnik finskih čotu. Kb. rk'rlii:.. 30. januara, , Gv&aSnje posianstvvr doznajo br'Ojavno, napustio jo finskt senat flelsmg' fors i uputio so u rteLo nepoznato mje* sto, gdje ćo svoj rad nastaviti. Gra<l .su zauzcle mske čete. \Tadi po’puna anarbija. Cak so ni Crronom Krsiu ne Bopušta, da vrši sroju dnžnosi. Za glavnog zapovjednika gradjanskiii zaŠ iiniii ceta irnenovan je konjičkJ gonerai, barun Manncslreirn. Krvavl sukobi u lldsiugforsu. Kb. PetrogTad. 30. januafa* Iz Helsingforsa se javlja o k r v aviin sukobiina. Pojedinostl Još nedostaju. Poubijani ministr). (Haročit? brzoiav „Beograđskih N(iviua'‘) Kopeuhagčii, 30. jatiuara. Kako se iz Helsitigforsa javija, crvene gardiste sti ubfle nckoiiko ininistara, nekolilco je uapšeiio. Minsitar predsjcdnik Swinh«§vuđ se nalazi n lijihovim mlcama. Borba u I hiskoj. Kb. Stockhoim, 30. jatmara. Prerna vijestima. koje su ovamo stigle vodl se bovba kod stanica D z a 5 n I o ! E m e f e n Finskoj. Crvenl gardist] obružovaH uovu vfadu. Kb. Ilclsingsiors, 30. janua -a. Crvoni gartlisti puealt su jučo mašinskim puškama na Vuće n sred'št’i g ada, ali jo biio maio anotvih i ranjenih. Noć je prošla n minii? Ruska vojska dr/.i se paaivuio. I iFAViborgu je mirno, ali u staniel Tamari 'došH j * d "> nemira, p-i eem j© 5 osoba u’ ijenof a 5 ranjeno. Željeznički mo ćovi ko v l Tohina* jarvija i Laurits&le bačeni su u va/.'duii. Zašt'tne čete. sa 20 mašinskih pušaka i 100 pušaka mai-širaju južuo prema Helsingforsu. Senatori s i još u sigurnosti Nova vla'đa obrazovnna je od crvenih gardisla pod predsjcdniš vom Kulieivvosa. ČlatiovJ vtade u sigurnosti. K Kb. S'o kliolm, 30. januam'. Zastupnik iz Finske dcji'o je iz Helsingforsa telegrafski i-.\j štaj, da. se svi članovi vltule nala/.e n sigur:u>;.ti. I’omoć crvenlm gardistiina. Kb. Sioekfeolm, 30. januara. Iz Petrograda jo olišlo 600 crvenih garidisla s mašinskim puškama u pomoč crvenim gaKlistima.

Ruskl pozdrav finskint revolucljonarima. Kb. Stockholui, 30. jauuara. Iz Petrograda se javlja: Kongres rtiskih organizacija primio je rezoluciju, u kojoj se pozd avija soc'j iis Ički re'i n u , Finskoj sa osvjedočenjem, da ćz na ruše- j vinama vlasfci buržoa/ijc 'dlći zastavu f» ; cijalne revoluoije, a narodne snage aie* | diniti. Slobodni gradjani Rusija šalju ro | vohicijouarnim ra'dnicima finske svoj sr- j dačni i bratski pozdrav. l'rosvjed zbog krvoprolića. Kb. London. 30. januara. Reutcrov uređ javlja iz Petrograda: Suinhufvud jc telegrafskl protestovao kod liarodnih komesara protiv' sudjelovanja ruskilt četa tt krvavim nemfriTna u W i b o r g u, te tražio mjere, koje bi u buduće spriječile takve dogadjaje u Finskoj. On Je tražio, da sc ruske čete povuku iz Finslce. Mirovna sjednica u BrestLitovsku Pregovori sa Ukrajinoui (Naročltt brzojav „BeozrađskHi Novhia''.) Lugano, 30. januara. ,,C o r t 1 e r e d e 11 a S e r a“ javIja iz Petrograda: U Ulcrajinise s m a t r a d a z a k I j u č e n j e in i r a u s k o r o p r c d s t o j I. Detnobilizaclja ukrajiuskog fronta IN’arofll! brzoTav „Benendsklh Nov!na“.) Bcč, 30. jamuara. Ukrajinski ured javlja Iz StockItolma: Naredbotn od 23. o. m. rada je naredila đ e m o b i 11 s anje ukrajinskog fronta. Ovo se vršl sa otporom boljševičkih četa, koje se tamo nalaze. I Auierička štampa o predsiojećem Wil- j sonovo:n odgovoru na Czeruitiov govor. Kb. Beni, 30. .ianuara. Posianik M e u n i e r piše tt ,,V erite“: Američka štampa misli, da W i I s o n nećeostaviti C z e rninov govor bez odgovora. Ovaj odgovor je velika fcajna ovih da»a. Jasno je, da bi u siučaju pristanka na Czerninove pređloge, u obliku izvo* da izgied EvTope bio ovim veilkini dogadjajein izneuada izinijenjen. Ruska luđa kuća Borba protiv ukrajinske rađo O č c k u j e s e b i t k a k o d KI j e v a. Kb. Petrograd, 30. januara. R\.uter. Boijševički narođni povjorcnici za nacijonalne poslove objav-

Godlna IV,

IJuju, da liarodni povjerenic' ncće više prcgo va ratl s ra d o m U k ra ] I n e. Jedini je još mogtf či put nemilosrdna borba s r* d o in, dok ukrajinski sovjetl ne bui pobjcđioci. Mir i red inogu u Ukraji, zavladatf samo onda. ako se vlasulC bmžoazije sa svim uklone I zamjen? uovom socijalistiekom radom i sovje'. tom. kojima je Jezgro već u Kijevti obrazovano. Kako se javlja. ukrajtnsla boljševiki već inobiiišu svoje boračktf snage. Kod Kijeva se za nekoliko đans očekuje opšta bitka. Rezoluclja nad rczolucijama. N i r a t n i m I r. (Naroćitl fcrzolav „Beoeradshlh Novina“) Stockliolm. 30. januara. L e n j I n se pojavio na kongresa sovjeta, te je tamo izj-avio ovo: Ogroman broj boljševika 1 lijevo lcriio socijalnih revolucijonara usvojio je reacM luciju, po kojoj do duše ncčedapro« d u ž e r a t, ali n e č e n I đ a s k 1 a p a« j u m i r s a središnjim v 1 a š t i ma. Ova je rezoiucija radl odobrenja pouuijcta kongresu sovjeta. Anariiija u Petrogradu. Kb. AmsteFđam, 30. januaitc, Keuter jav’ja iz Petro^rada: Anarhii stičke čeie stavi’e au zabratru aa lo' als trgovačlcog udruženja. Sve vr'jednost 1 u:'druženja su tonfiskovane. Tlvo su i/.vn Šili 50 članova crvcno gat'de i jcdno vojno o'djelenjo. Kb. Beriin, 30. januara. Iz neutralnog se izvora javlja, da se eijeli političk! život u Petrogradu nalazi ti grčevitim trzavicama. Do sad stt smišijeni veiiki udarci vlad! u Smoini uspijevali. Uz svoju crvcmt gardu i pomorske čete nije im bilo baš teško, da konstitnantu rastjeraju poslije jedva 24 sata, a na njeno mjesto da sazovit konvenat, koji je njlma beziivjetno» odan. Pa i na svima ostalim područjittia ide po onom receptu: „Ako nećei? da budes moj brat, razbiču ti giavu“. Ugnjetavsnie štampe jedva bi se moglo nadmašiti. Sa izuzetkom partijskili listova ,,Pravde“ ! ,,!zvjestija“ svi stt ostali listov! pod najoštrijom kontro« lom. Samostalna Ukrajina Istorija* prekida sa Pctrogradom. Kb. Petrogrtfcd. 30. januara. Prije konačn"g rask'd i i medju Po trognfcda i Kijeva o islo je jedno jzasianstvo o'đ trinajest ukrajinsl i'’ puk^'R k ž garnizoniraju u Kijevu, u Petrvgrad. đii se uvjere. ‘da li je još nsoguće kakvo mirenjo. Izas’ansUio je jmnto p'du'i razgovor sa jednini na'ođn.un komesarom, kog je Lenjin odredio, pa se nt'j fti ’i-' ješilo da i 'aslanstvo ode iz Pelrog'ada, pošto rr'je i ma’o p il 'ke 3a govori s Trockijem. Prieod’a ka je p im'io i ’asl ns'vt* od Kriijenka dokumen'e iz kojiii se vidi, da su ona vojnićka pređu/eća izvšena u ime najvišeg auto’itota, koji sovjeli l a> že za sebe nad Cijelom oblasfci ruske r t* publike.

PODLISTAK Porodica i njena sopstvenost U Srbiji se srpska porođica u selu obično zove: kuća; u staro pak doba svala se: lcućna općina, a glavne osnove na kojima je ona tada počivala bile su: krvno srodstvo izmedju čla«ova, zajednlčka imovina i zajeduički domaći, vjeTski i drugi običaji. Na tim istim osnovama počiva ona i danas, sanio što su na mjesto starih, doinaćih bogova došli lirlšćanski svetitelji, medju kojinia svaka kuća ima svoga zaŠtitnika. Po Dušanovom zakoniku pod ku2om se razumijevala porodica ili rodbina pod jednim starješinorn, negledajuči na to koliko su joj članovi jedan drugom rod. Šta više i kad bi rodbina bila razdijeljena izmedju sebe hljebom i imanjcm, opet je zakonik računaše u jednu porodicu ili kuću, za koju je n gradjanskom ili krivičnoin pravu odgovarao samo njeu starješina. Porodica je na selu u Srbiji dvo.jaka, složenaiprosta. U složenoj, osim roditelia i njihove djece ima i unuka, a često i praunuka, a u prostoj su samo otac i mati s djecom.* Jačltia porodice se cijeni po broju odraslih, muških glava « njoj; ona, u kojoj je dosta mtiških glava, zove se zadružgia, a porodica, u kojoj Je malo iH ni Tiaio odraslih muških glava. u kojoj J6

dakle malo radnih rtiku za težački rad, zove se i n o k o s n a, pa bila prosfca ili siožena. Koliko biio duša u kuči iH porodici, ona se vazda javija kao jeutia ekonomna jedinica; radjanjein i umiranjem ličnostl se u njoj mijenjaju, all ona, obnavljajuči se, traje jednako 1 dotlc, do god se ne izdijeli ili kakvim slućajem ne zatre. U svakoj kučl mora biti kučti! starješina, i to je obično otac porodični. Kad otac ostari i više nijc ni za raJ ni za upravu, on tistupa starješinstvo jednome od sinova, ali nc nvijek najstarijem, nego često i kome mladjem, ako mu se učini da je razboritijl 1 za starjcšinstvo priličniji. Ako umre 1 ne bude naredio ništa poslije sebe, porodica se ne raspada već i daije traje, a za starješinu dolazi, bik) po dogovoru bilo ćutke, najstaTiji u kući. Ali biva t ovako, da starješinstvo pripadne koji put I mladjem po godinama, ako se ranije pokazao i zna se da je poslu dorastao. Starješina kućni, blo on mlad ill star, može bitl uvijek drugim zamijenjen, ako zadrugari nadju da Je to za kuću potrebno ili korisno. Upravljajući kućom, starješhia kućnl mora se dogovarati i savjetovati u važnijim poslovima sa svima odrasiim članovima kućnim, p« čak i onda, kaa u kući živl otac sa svojim sinovlma. Bez pristanka njihova, on nema prava da raspolaie porodlčnom imovinom, m za života ni poslije smrti.

Na starješinl kućnjcm, kao najpainetnijcni i najvrijejJnljein zadrugaru, poglavita je briga o đobru I naprctku kučnjein; on naredjuje 1 mooičad i odrasle kuda će koji ići i šta če raditi, svaki je dužan da ga slusa, da vrši njegove naredbe i da tako potčinl svoju voljti zajedničkoj volji zadrugara, koja se pokazujc ieditio u nairedbama starješine. Starješina kućni zastupa kuću prcđ vlastima; on ide na zborove I dogovore, bilo seoske, sreske ili okružiie; on, s dogovorom kućana, prodajc, što je za prodaju, I kupujc, što treba kupiti; on držl i čuva kesu od novca i brine sw kaito će platiti porez 1 ostale dažbitie; kad se mol! Bogu, on počinje i svršava; kad Jma u kući kakvih gostiju, oti s njima razgovara, s njitna ruča i večera, dok ostaii jedu za drugom sofrom; on je uvijek I staralac ncpunoljetne djece iza uinrlih zadrugara. Ali starješina i ako itna tako odiičan položaj medju svojim ravnopravnim zadrugarima, valja dobro da se čuva, da negdje ne isfcakne I samovolju svoju, bilo prema Članovhna porodičnim, bilo ti upravi I rasporedu sa imanjem i tekovinom, jer bl tada svaki č!an Imao prava da mu se odupre. U unutrašnjim poslovima kućnim, a naročito o poslovima, koji padaju na žensku čeljad, vodi brigu domačica, obično starješinina žena, ili ako nje nenia ili ne može time da se bavi, onda druga, najstarija I najiskusnija žena u kući. Olavni l svakodnevnl kućni po-

siovi rasporedjuju se na udate žcuc, koje ih vrše, kao što ćeino vidjeti, poređom, po nedjelju daua. kao reduše. Stanarica sc odrcdjuje za cijelo ijeto, ali je io n.tjčešće starješinova žena. Vrijemc pak van ovog redovanja one provode kući, šiiući i pietući za svoje muževc, sebc i djecu. Ako ima djevojaka, oue im u tome pomažu. No kad se steknu poljski radovi onda one sve, žene i djevojke rađc u polju. Na redu je da ponienemo položaj ženskinja u seljačkoj srpskoj kućl. Žensko čeljade ni u kome pogledu nije ravnopravno s muškim; ni u ekonomnom ni u socijatnom pogiedti. Žensko čeljade nema prava sopstvenosti; to je pravo muških, a ono ima samo pravo uživanja. Novijc zakonodavstvo je istina đaio ženskinju pravo udomljenja Iz kućnjeg imanja, ali je to pravo protivno narodnitn pravnim običajima, po kojima djevojka ne samo da nije nosila nikakvu prčiju pri udaji, no je morala biti još i otkupljena. Ovo se održava još i danas u svim krajevima Srbije. Odupiranje tome pravu (po novljem zakonodavstvu) ženskinja po svoj pnlici biće uzrok onome mnogobrojnom odbjegavanju djevojaka k momclma, jer one na taj način ne nose ništa, pa čak nl „darova'*. Ženskinja nema ni prava nasledja dogod I Jedna muška glava u kući traje. Ženskinje dvori svima muškima u kući: ona ih izuva i prinosi im odjeću I obuću, pere im noge, pollva ih, i služi oko sovre. Ako je za sovrom onda

seda na iskraj, a kad iroa gostiju onda i ne scda nikako, nego jednako dvorL ža nevjestu je sramota nazvati svoga muža po iinenu; za njega kroz dugo vrijenie inia ona samo riječ ,,on“. IJ opšte, žena je u lcući mladja od svih odraslih tnuškiii člauova. Žensko muškonie valja da pridje ruci, rna ou godinama i mladii bio od nje. Žensko valja uvijck da ustane, tna šta radilo, kad muško prodje i Boga nazove. žensko muškome ne sinije preći put ni po što. I u sanioj crkvi mjesto je ženskinju u zasebnoj pregradi, iza muških, Jedino starost daje poštovanje mater! i mognćnost nckcg utjecaja na sinovc, Očiiiska viast nad djecom lta selu je u opštc velika; ona se rasprostlro čak i na ženidbu I udadbti sitiova i kćc* ri. jMotnak i djcvojka se često 1 nc vide a uzhnaju se, jer su to tako naredili ro» ditelji. No i u ovome pitanju roditeljska vlast jc prcnta ženskinju daleko odlučnija no prema muškinju. Da vidimo kako stojl sopstvenost porodice. Po Dušanovom zakoniku, kojl sc u gradjanskom pravu držao običajnog narodnog prava, porodično pravo Je bllo temeij i pravu aa imanje. Po tome pravu kao l po zakoniku pravo na zajedničko irnanje pripadalo je cijeioj porodici. Ovo pravo, i ako je novijim, stranim zakonom poremečeno, drži se u Srbiji i danas snagom »arog narodnog običajnog prava. U Srbiji, na selu, sopstvenik nije ličnost već porodica, kojoj pripada ne siamo zemija I kuća, već i poljoprivredne sprave, sto-