Београдске новине

Broj 3U.

Pefelc

DEOORADSKE NOVINB

1. februani 1918.

Strtna 3.

Jjanska 51; 5963 Milenkovift Arka, Stari ISenjak, Opanifka 8; 5^7‘J Mle; k:vić Jefena, Novopazarska 9; 5881 M lcnković Jelcoa, Ru'dnička 9; 5 <SS M le k:vi' Lju foica, Dušanovac; 5918 M l'ćevii Alit ka, pn>dimska 2; 5918 Milićević Poleksija, Topti'der.ska 30: 5 8J Mlćcvi; Radulka, iSumadiska 25; 6766 Milovanović Katarina, Saborna 137; 5916 M luti .o.ić Mar.ja, (Ružina 19; 5975 Mirkosić Katca, Malajoička 11; 58C2 Miiković.Ljubomir, Dragaćevska 40; 5865 M tković Jovanka. Mačtvanska 16; 6029 Mitiić Dja, G altov. ka 4; 6051 Mitnović Mi:a, Ralja; 59.6 Mladenović Vojislav, Sindjelićeva 6; 5853 Mlađenović Zivka, Dubljan ka 64; 5933 Mojisilović Jelica, Miloše\ r ac 212; 5759 Jfomirović Menda, Ivkovfća 23; (Svršićc sc.)

Vijesti iz unutrašnjosti lzgorjelo dijelc. Iz Jagodiuc iiani javljaju: Pickjućc je i z ovdašnje bolnice poslata u Beograd, rad; operacije četvorogodišnja Koviljka Jovanović, dijete jcdne «eljačke porodice iz okolvne Jagodiiie. (Nepažljiva mati ostavila je dijete samc tu kući, kraj vatre, i otišla u susjedstvo. .Ono, igrajući se ognjeni, upaii haljinice itako, da joj proizvedu jake opekotine, % desna rućica i dorućje izgorc do izaad lakta. Diiete se ualazi sada u beogradgkoj gradjanskoj bolnici i juče je izvr■šena amputacija desne nike. Prlnijeriio poti»oniagaiiiie. Iz Knagujevca nam pišu: Ne bi Irc.balo da se I ovaj primjer, dostojan tpoiivaie. ne registruje. Naime, poznato fe da mnoge kiokosne seljačke zadru* *e nijesu u stanju da obradc i posiju iemijištc zbog nemanja ili tehničkiii ili 'Jizičkih sredstava. Da bi se ovo sve posiiglo to jest da bi se sredili svi radovi u polju za ovogodišuju Ijetinu, preporučcno je opštinama, da u svojim selima naložc imučnijiin zadrugama da svojhn sredstvima ix>tpomognu meiljusobno inokosnc susjedne zadruge. iOvom preporukom, koja je za pohvaiu, postići će se rezultat u prinosu Setvenom više, nego što bi se bez to«a očelcivatj mogio.

Grad i okofica

Dpevui kaleudar Danas jc pt-tak 2. febru&rs, po slorom 19. janaara — Rlmokatoiici: Oč Sćcnje jMarijino.; pravos'.avr.i; Makarije Egipčanfn. Casnlčl:a i cinovnićKa lcastna otvoicr.a ]c do 12 saU u noći. C. I k. vojnički đom: Ciiaonica, soba za pissnjc i igranje, kantina. Oivoreno od 7 satl izjnUa do 9 sati uveče. Slobodan pristupsvakome TOjtiiku. B co gr a d s k 1 o r f e u in (u zlmskom pozorižtu prije (Boulevard); Početak picdstave u 7-dO sali uvečc. Kinematografi: Voini kino n Kralja Milana ulici 50 (Koioseuni): U 3, 4M5 i 6'30 sati poslijc podne predsiave za gradjanstvo. C. i kr. gradjanski kino na leiazijsma br. 2/ (Paris): U 6 sati posk podne predstava za gradjansivo. Nočna slnžbn n ijekarnama: U »edaiici od 27. januara do ukijučivo 2. fcbmara obavijaće noćnu sitiiba a Beogrodu ove Ijekarne (apotcke): S cl a k o v i ć, Kneza Mihnjla ul. 45; V i k t o r o v I ć, Terazlje 28; Prenđić, Kralja Akksandra ni. 04; Stojić, Sarajevska ul. 70 Parobrodarskl saobraćaji I. Izsuedju Zemuna i Becgrada. Red piovidbe, koji važi od 26. januara do opoziva: Poiazal; iz Zemuna' sa Beograd u 0 30, 7-30, 8-30, 9-30, 10-30 i 11*30 pr. nodne te u 1*30, 2-30, 3-30, 4 30, 5*30, 6 30 ‘i 7*30 poslije podne. — Poiazak iz Beograda za Zeraun: 7, 8, 9, 10, 11 i 12 sati prijc i'odne, te u2, 3, 4, 5, 6, 7 i 8 sati poslijc podnc.— Il.IzmedJuZcmuuai Pancsovc. Red plovidbe, koji važi od 26. janeara đo tialjnc nareabe; iž Zeniuna za Pancsovu

svakog dana u 6 satl njutio I n 12 satl n podne. — Iz Pancsove M Zemun: dnevno u 8*30 sati prlje podnc i 3 s*ta poslijc podnc. Brod kojl saobrafa izreedjti Zemuna 1 Pancsovc 1 obratno nc pnstaje u Beogradu. — IU. izmeđm Beograda i S a p c a, Polazak iz Beograđa za Sabac svakc srljedc i subote u 7 30 sati u jutro. PoJazak iz Sapca za Bcograd svakog i etvrika f uedjeljom u 7 s. u jutro. Vojno parno toplo kupatiio u Car Dufianovoj ulfcl.— 1. Kupatilo tt kadama: a) Za vojnc osobe otvoreuo radnim danluu od 7 sati prljc podne do 5 sati poslijc podnc, a nedjeljoni i praznicima od 7 satš prijc podncdo 12*/ sati tt podne. — b) Za građjanstvo radnlm oantma od 9 sati prijc podac do 5 sati poslije podnc, a nedjcljom i praznicima od 9 sati prijc podne Co sati u podne. — 2. Parnokupatilo za Časnike i njima ravne činovnibc otvoreno Je utorkom, srijeiibm, petbom I snbotom od 7 sati prije podnc do 5 sati posiijc podne, a neđjeljom i praznicima od 7 sati prljc podnc do 12'/ 3 sati u podne. — Za gradjanc mufikogpolfl otvorcno jcparno kapatiio ponedjeijkom i čctvrtkom (ako u ♦e dane nc pađs lcakav praznik) od 9 sati prijc potine do 5 sati posiije podne. — Časnicirna i ujima ravniia ćinovnidma stojc na voljn da se služc parnim kupatilom i u danc odredjene za gradjanstvo (poncdjcljkora i čctvrtkom). Biagajna se zatvara radnlm dnntma u 12 1 / 2 saii, a ucdjdjom i prazuldma u 12 sati u‘podne. Posjct bolcsnika u boinicama: U bolnici .Brčko": od 2—4 ;a!a posiijc podnc. V bolnici „Briinrd: od 9*30—12 sa'.i prije podnc i o-d 2—4 sata posiije podue. — U c. i k. gradjanskoj boinici: u utorak, četvrtak 1 ncdjcijti od 1—3 posiijc podr.e. Kužnn boiuica: Posjeta nije dozvoijena. Obaviježtcnja o bolesntcima dnevr.o od 11 do 12 sati prije' podne naulazn n bafitu boinlčke zgradc sa strane Vidinske uiice. RlaioRatolička shtžba Božia. I. S u b o t a, 2. februara (Svi.iećnfoa); a) U Dvoru: U 8 sati tiha sv. misa za školsku djecu. U 10 sati blagoslov svijeća i pjevaua sv. misa. U 3 sata posllje pođnc večemja. II. Nedjelja, 3. februara: a) U Dvoru: U 8 sati magjarska propovijed i sv. misa za vojništvo. b) U župskoj crkvi: U 8 sati tiha sv. misa za školsku djccu. U 10 «ati njemačka propovijed i pjevana sv. misa. Poslije prve i druge sv. inise dijeliće se blagoslov sv. Blaža. U 3 sata poslije podne večeruja._ U radne dane počhna prva sv. mij sa u 6 i pol, a dmga u 7 i pol ujutru. Veliki dar za bcogradsku sirotiniu. Dobrotvomo ddetanlskc p:edstasc, kojc su s relikim uspjehora 3a\aae 30. llecembra prošle godinc i 3. jaauara ovc godine, donijo'.c su čistog prlhotla 4623.50 kruna. Ova cjetokupna svota p.edana je ličao predsjednaku opš I :e ^rada 1> og a. da gosp. Vasilaju Antohiću u evrhu pomaganja sirotinje grada Beograda. G. predsjethiik opštino izrče oviui putem svirn piiredjivač'jna, reditcljima i Učest.icanm, koii su nmogo trnda ulož b‘, da se predstaro što bolje izvedu, srdačnu zanvalu na ovom pleinonitom radu oLo pomat'anja sirotinje gmda Beograda'. Dobrotvorna pozorišna predstava. Budiiči da su sve ulaznice za sutrašnju dobrotvornu pozorišnu pređstavu rasprodane. to će se ista predstava ponoviti u č e t v r t a k dne 7. februara o. g. u 8 sati uveće. Ulaznice, koje važe ujeđno kao propusnice (Passierscheini), dobivaju se od ponedjeljka 4. o. mj. u knjižari S. B. Cvijanovića. Prvi poptilarui koucerat u Beogradti. li korist ratnih narodnih kujni, koje stojo pod pokroviteljBtvom Njezinog Veličanstva carice i kraljice Zite, o&ržače se — kao žto je već javljeno ■— 9. o.

je zatiin učestvovao na sirani riniskonjemačkog cara u ratu oko španskog nasljedja. Naročito se ođlikovao priii’koin zauzoćsi LHIe-a. Poslijo <>oi'az;i *K a r I a XIII kod Poltave (1709. godiuc), August se dade ua ponovno osvaganje Poljske, što mu jc I pošlo za ruikom. 1715./17. vodio se u Poljskoj gradjanski rat, po?lije koga je August rnoirao učiniti vtlike ustupke na račun .svojih kraljevskih prava. Tek 1719. godinc priznala ga je Švedska proviz-ortio za poijskog kralja, 1729. godinc zaključcn je kotiaču! mlr izmedju Augtu stu i Svedskc. August jc bio darovit i l>o prirod! dobar čovjek. all rnskalašan 'i rasipuik do krainosti. No u toj svojoj /askalašnosti mnogo je uljepšao obje svoje prijestouice, (saksonsku) D r e zd u i (poljsku) V a r š a v ti nmogim divnim gradjevinama i drugim umjetničkim tekovinama. Potttlnjttmo samo drezdenskl ,,Z\vlagcr“, Uv, jaimnsku palatu, Augastov most (zamijenjon 1908/9. godin« novhn) t t. d. Po«rtate !su bezbrojnt anćgdotč t> nad€ov}ečnoJ snazi kao i o Ijubavnim avanturauMt Augusta Jakog. Tako je na pritttjer kio Kost Spatlskog kralja prilikom jedo* ,,co?riae M (borbe s bfkovtfns) skoćio \\

arenu, dohvatk) za rogove i oborio grdnog andaluskog bika. U Beču jc kroz prozor tornja pr\ r ostolne crkve Sv. Stjepana jednom rukont držao trubača za sve vrijeme dok jc trubio povečerje i t d?— 1. fcbrnara 1871. god. poslijc pođne ispaljene su p o s 1 j e d n j e p u ške u njemačko-francuskom ratu, i to blizu sela L a C1 u s e u Juri izinedju zaštitnica XVIII. vojnog zbora, koji je branio odstupnicu francuskoj tstočnoj vojsci, i niemačkih prethoduica. Rečena francuska vojska, koja je dockaa bila sazuala, đa se prlm'rje, zaključeao -29. januara u VersaiUesu ne oduosi na rju (tvrdl se, da io Jales Favre u svom telegraanu Oambeiti zaboravio da naglasi ovu odredbu ugovora o pri* tnirju), nije višc Imala vremena, da sc* bi osigura odstupnicu u unutrašnjost Fraaeoske, pa je za to odiučila, da bi izbjegla svoj« Mrobijavatvje, da predle ua nttutralno Švajcarsko zemijište, gdjc je bila intemirah«. 1. februara prijc poduc odstupila je i t, Pontariiera, a u toku dana prcšla je Svajcarskn granicu, kojom eu* prilikom, kao što rekosmo, pukle posljeđftje Duške u njemačkofrancttskom rat«.

m. u pozorišnoj dvo ani c. i k. inj' i 6n© etapnc mcnaže (Terazije 25) ti 839 sati fivcčo popularni konccrat, u kome će sudjelovati prvorazredni lunjvtnici. Rasporod je ovaj: 1. Richard Wagner: Uvortira opera „"Rierui '; 2. Pjcsme; 3. Gricg: Viobnsonate — izvodc liječnik dr. Hegediis i nadljačnik dr. Gtoss; 4. Casaički 3\x>st:uki kvartet; 5. Goldniark: Prodigia III. činu opere „Das Hcimchon am Heid"; 6. Franjo Xavor Kappus: Vlastite pjesme; 7. Dvo žak: „Slavcaiske igre“ br. I. i IV. — Pristup imadu svi člaoovi c. i k. beogra’lske posade, 6ete savezničkih sila, njihovc porođice i od njih doveđeai gosti, Ulaznice (5 K je'dna) rnogu se dobiti ti knjižari w J'ugo-lstok“. t Einerlcli Stefliilechner. Prekjuče je preininuo u 67. godiui starosti, a juče je sahranjcn Emericli Steinlechner, arhitekta i Inspcktor sanitetskih gradjevtna. Pok. SteinIcchner bio je duže vrcmcoa odboniik opštine grada Bcograda I duša bivše dobrovoljne požanie čete u Beogradu. U izvodjenju arhitektonskih bolničkih gradjevina bio je pravi vještak i neumoran rađnik. Duže vremeua zauziniao je položaj predsjeduika radničkili udruženja u Srbiji. Bio je veliki prijatelj društava za tjelesno razvijanje omladine. Ko iz grmnastičkih društava ne poznaje omiljenog ,,Čiču“, kako su zvaii pok. Steinlechnera. Bog da ga prostii Pošiiike za Njemačkis Primanje i otpravijanje novčatiih i aiuanetuih pošiljaka za zarobljenike I internirane tt Njc-mačkoj, nečc beogradska pošianska stauica za čebrnaest dana vrširi. Prenia tomc ovime se upoznaju lica, koja iste pošiljke iniaju da šaiju, da se za ovo vrijeme pretrpe. Izdavauje kupona za šećer i so ©dsjek za kontrolisanje utroška bljebnih karata ekonomata opštine grada Beograda izdavaće danas 1. fcb r u a r a ove godine kupone za kupovinu šećera i soii za mjesec t e b r u a r svim onim gradjanima. kojima je oduzeto pravo na kupovinu, pošto isti pridržavaju dovoljnu količinu brašna za svoju ličnu upotrebu, tc zbog toga ne dobijaju kuponc za šećer i so redovnim putera, o čenm se isti i Izvještavaju. Izdavauje karii za brašao za rajesec februar. D a n a s 1. ovog mjeseca dobija bljebne karte gradjanstvo iz ovili ulica: IV. k o t ar. Iz u’i-ca: Miloša Pocerca i Vojvod-e Milenka. V. k o t ar. iz uliea: Kaeza Miliajla, Kneginje Ljubice, Jakšićeve, Uskočke 1 .Vuka Karadžića. Vi. ko t a r. Iz ulica: Uskočke, Rajlćeve, Simlne, Obilićev Veuac, Knežev Spomenik, Kncza Miiete, Koiarčcve i Vuka Karadžića. VII...ko l a r. iz ulica: Višokf Stepeni, Knićaninove i Pančićeve. X. k o l a r. Iz uiica: Visoki Dečani. Viajkovlćeve i Safarikove. XI. k o t a r. Iz ulica: Maie. Jaseničkc. i Trkalište. XII. kotar. Iz ulica: Vojvode Žike, Preševs-ke, Cvjetne i Niške. XIV. kotarIz uiica: Gospodarski Put, Valjevske i Svetog Prohora. XV. kotar. Iz ulioa: Topćidersko Brdo. TopČider, Košutnjak i Banovo Brdo, Tramvajske čekaotiicc Da b! $e pubiika ugođnije osjećala pri čekanju tramvaja, telmičko odjelenjc tramvajske upravc podiglo je kod željezničke stanice pristojnu I sasvim novu čekaouicu. Docnije, pred sezonu proljetnjih izlcta za Topčider, podići će se ista tak\ra čekaonioa I kođ Careve Cuprije. Marijan MatljovR u Sviiajucu I Pofarevcu. Pošto je plržao joS fednu prodslavu u Palanci, gdje j« na posljodujini dvjema predstavania ubupno dao K 600.— u ratoe đobrotvome svrhc, trenoo jc Ma rjjnn kiatijević sa odobivuricm nadlcžne viasti za Sviiajnac i Požarevac, gđjc će faicodje održati po jednu predetavm. Priguječio ga zld Prije tri dtuia na Saviucu ** dogodio jedan ncsrećan slučaj, kojl aatnalo inije stao Ilvota Jfednog dječka. Dnšan MilosaVlJttVit, star osam godina, igrao se u Kiirsulitioj ulici u bliziai ruševina jedntt itapuŠtene zgrad«. Ne oi>zirući se na posijedice. bio se podvukao pod jedan oronuli tid koji se sruši, pretrpa ga I nattesc mu teške pozijede po glavl, a dćsnu nogu na polovinu slo-

mi. Biagodareći brzoj pomoćl i brižljivoj ljekarskoj mjeri, dječko je ostao n životu i ozdraviće. I^gubljeuo U panedjeljak 28. prošlog mjeseca poslije podne izimedju 3 1 /, do 4 sata od glavne pošte do Kneževog Spomenika i uiazeći u tramvaj za Makenzijevu ulicu do Cubure izgubljena je crna ručna tašlca sa novčanikom, fotografijom i propusnicotn, glaseći na itne gdje Mice Vrbić, stanujuće u Dubljanskoj ulici br. 146. Uanoljava se nalaznik da preda u upravi gubernijske štamparije. Dnevna temperatura u Beogradiu 31. januara: maksimum u sijend —0.4 (prema jučerašnjent Iiladnije za 0.4), na siuicu -!-2.4 (toplije za 1.1). Temperatura zemljine površine +2.6 (toplije za 0.4), minimum —0.8 (hladnijc za 0.1) stepena Celsijevih. Taloženje 0.8 mm.

Narođna privreda Povišenje glavnico Jadranske Banke. (NaročlH brzojav „Beozradsiciii Novtoa".) Trst, 31. januara. Upravni odbor Jadranske Banke zaključio je prema zakijučku vanrodnog glavnog zbora diouičara ove banke. da povisi sadašnju dioničku glav'nicu od 12 milijuna kruua n a 20 m i 1 ij u n a k r u n a. izdavanjem 20.000 komada dionica, koje ćc glasiti svaka na K 400. Dionioari imaju prava, da za tri stare dionice dobiju dvije novc po tečaiu od K 500. Neoptirane dionice biće predložene za slobodtiu subskripciju po tečaju od K 600. Nove dionice itnaju prava na dobit teknće godine. Povrtarstvo u Bugarskoj. i Poznato je, Vla jc u Bugarskoj povrtai'Stvo najrazvijenijo na Baikanu. Sama pogodnost piodno^ zemljišta. po pomcg .uta doTOijoim brojem lijeka za navod. javanje, doprinijda je razvijanju i jaća nju ove grane. Za nasiupajuću sezonu, samom Uržavnom režijom, piiproma »o veliki prostor za zasijavanje povrćem, a porc-d toga je cd strano piivretJne diickcijo izdafa najTOdba i uput privatnim 1 cim o gradinarstvu. Od vc-liko količine koja se prodviđja za upotojelflu u zemlji i izvoz, dio će se u svježem stanju iskoiiž/avati, a ostatak će se konzervisati i čuvali za docniju upotreliu. U tome smislu vode se i pregovori i izmćdju privatnlh povrtara i držaVe. Razne vijesti Nešio o položaju raitslimauskog ženskinja. Citamo u „S a r a j e v s k o m L is t u“: Današnje prilike vrlo su nepovoljno djelovale lia polo-žaj našeg inuslimanskog ženskinja i siromašnih slojeva. Kako je još od prije bio ograničen život muslimanskog ženskinja, to se je u ovim ratnim prilikama još više pogoršao kad su prinudjene da više zaradjuju. One su i danas kao i prije upućene jedino na kućne poslove, kao da vezn rupce i druge stvari, te osim toga da se bavc pletivom. Više puta se je pisalo o tom, da se pruži prilika i musiimankama, pa da im se na taj način olakša život i tražilo se od našiii rodoijuba, da se pokrene akcija medju muslimanima, nebi li se osnovao kakav zavod u kojem bi i naša žena mogla naći zarade. Na žalost svako nastojanje ostade bez usjeha, te mi sad pratimo zabrinuto život naše žene. Iz toga uvidjamo, da medju nama musiimanitna manjka jaka sloga i energija pa da nešto što započnemo I 1zvršimo. Naravski, da je mnogo našeg svijeta ostavilo svojc domove ! oiišlo da se bori i brani domovinu i po tom je donekle oteščano da se započeta stvar u djeio privede. A!I kad pogledamo u kakovim mizernim prilikama živi danas većina tog ženskinja, nameće nam se pitanjtt, kako da im pomognemo i olakšamo život? Dužnost je svakog muslimana, da sc svojski za to pitanje zainteresuje, te poradi u djelokrugu svojili znanaca nebi li se to pitanje privelo u đjeio. U eavezu' s time ’đužnost mi Je da pTikažem pramjerom kako i na koji nncin tražo zarado našo ženskinjc? U graSu Sarajevu ima nekoliko radnjj, koje se bavo kupovanjem i proćhi< vanjen mziicatog voza, pa su fgpi trgov-i ci pružili priiikai i pomMili mus'imansko icaskiujc 'da vezu. Naravno, da je ta zarada po- ve inalcna tako, da im se trud Dikako ncasplaćuje. Isti trgovac dadc dotičiaoj icusboj sav pabor za vaz i pletenje, tre treba najmanje scdmicu dana izđašnC/u rada dok navezo jednu dekicu « veličini pola mclca a -odštetu zi trud doLtjo saino 7 flo 9 kruua, a Tu ’c s'učajeva uz je4 slebija plaćn! To je kukavna saratlai > '•* ’

Narodna pos’ovica kaže: ,,U radu je spas, u radu je ž.vot“. Dakle, ako čov ek radi u stanju je da bvoj život trd ž je i oeniva sel>i na rađu hudućnost To je svakako dužnost naša, da svcjski poradimo oko toga, nehi 1! se našao Siakav način, da se i mšem ženskj-ju pn-ži prflika za kakovu zaraJiu. Bndemo li lako nastojali i energičuo se zauzimal. mcgli bismo doći do načina, da se sič iva mo ralna strana našeg svijeta i da se obezfcijedi život našem ženskinju. Velika zaJivalnos’t u tom po lcdu ide našem veleučenom i prcsvijeilo'n gospo dinu Reis-ul-uiemi H. Me’imed Dž rnal addin ef. Caušeriću, koji se je najviro jsti cao i tniđio da se to životoo pitanje muBlimanLe ostvari. PropagTao je tu i'de ju medju uglodnijun gracljmima i đošao Ido iskustva, da se fo pitanje nećla r j šiti, jer nijo mogao naći Iđovoljan br:j LudJ, koji bi s njian zajednićki o tom porađili. Sad je ipak skrajnje vrijeme, da se povede to pitauje u našem narodu. Mi imamo danas srazmjemo uajveći broi nezaposlena žeuskinja I da se poprave te prilike prijeka je potreba, da to pitanje uzmenio ixmovno u pretres, te soiidaruo i zajednički poradinio, da osiguramo životno stanie našem ženskom svijetu. Aslm Duračković.

Poslijednje brzojavne vijesti lzvještaj njemaćkog vojnog vođjstva * - Kb. Berlin, 31. januara. . Zapadno bojište: Borbena j© djelatnost na raznim mjestima fronta ostaia ograničena na topničku borbu i borbn s tninama. Na Badnjak i tečajem januara proj+ivnički su letači uprkos naše opomene j ponovno napali na otvorene njemačkc gradove, koji leže daieko izvan operacionog područja. Zahvaljujući našim odbranbenim mjerama nije nanesena spomena vrijedna šteta, kao što nijesmo pretrpili ni nikakvi većih gubitaka. Z a k a z n u s m o u n o ć i o d 30. n a 31. januara u prvom vazdušnom napadu, koji je izveden prema osnovi, izbacili na Paris 14.000 kilograma bombi, Talijansko bolišfe; Jugo-zapadno od Asiaga osujećen je u vatri jedan talijanski napad. Izmedju A s i a g a i B r e n t e i dalje je trajaia živa topnička djelatnost. BrO; neprijateljskiii vojnika, što su ih u posIjednjim borbama zarobile austrougarske čete, povisio se na 15 časnika i 660 momaka. S ostaliii bojista nema nićcg novog. Prvi zapovjeduik' glavnog staim pl. LuđendorfL TROCKIJ NE ODOBRAVA POSTUPAK RUSKIH ĆETA U FINSKOJ. Kb. Petrograd, 31. januara. Petrogradska brzojavna agencija javlja: Trockij je na predsjednika senata finskt republike upravio ovo pismo: Na Vaše ižiave o umiješavanju ruskih čeia u gradjanski ra( u Fiuskoj častim se saopštiti Vam, da ruska viađa ne odobrava silovito umiješavanje ruskili četa u unutarnje prilike Finske. Medjutim smo doznali. da finski šovinistički elementi, koji su pristalice protiv revolucije, napadaju naše vojnike i primo'ravaju ih na odbranu. Mi takodje sni'atramo potrebnim, da se Finska oćisti od ruskih četa. Posebna komisija ima da odluči o svint pitanjima, koja se tiču Rusije i Finske Moiim Vas za obaviještenje, ako bi ruske čete počiuile kakva nasilja na finskom pučanstvu, da uzmognem preduzeti potrebne mjere. SUZBIJANJE REVOLUCIJE U FLNSKOJ. Kb. Stockholm, 31. jauuara. Finsko je poeianstvo u Stockholmu ckI zapovjednika zaSUtoiih fceta u Fi s‘ oj, generala grofa Mannesheima iz Tomeje Sobilo ovaj brzojav, dati an 2J. januara u 11 sati uveče: Prošle itoći i t čajeni utorka ruski su vojniri u Ivemiu, Kajani i Leaoti razoražani, a u St. Michelu ,j Katanu primorani, da se preiadj. Vodje su zarobljene. Zaštitue čeie svuda p , 'kalaiju veliko junastvo $ požrtvnva iosJ. Zauzete su na juriš baterije, koje su ne»restaao sipale vatni. Piilifcno žestoka bila je borba u Gamli Karieby-u. V4ZDUŠNI NAPAD NA PARIS. Eraacuski prikaz. Kb. Paris, 31. januara. (Zvanično.) Prošle noći napale su na Paris neprijateljske Ietilice. Na različaim tačkaina pariske gradske četvr* ti bačene su bombe. Javljeni sa gubici na ijudskim životima. Naueseno je i stvarne štete. Potanie će se Javiti, čim stignu svc vijesti.